Zagreb Burger Festival odlučio se malo skitati u vrućim ljetnim mjesecima pa je krenuo u Pulu. Super se proveo s Puležanima, a znatiželja da je dovela i do Špancirfesta, gdje se do mile volje špancirao jedanaest dana.
No, došlo je vrijeme za povratak kući, jer ipak je doma najljepše pa se već uvelike sprema zasjati i zamirisati neodoljivim mesnim mirisima od 8. do 18 rujna na Trgu dr. Franje Tuđmana. Novi i kreativni koncepti, craft slastice i rashlađena pića očekuju svoje goste na petnaestak kućica.
Uz mesne poslastice već poznatih hrvatskih Chefova Mate Jankovića (Institut za burgere), Ivana Pažanina ( Chef’s Burger by Ivan Pažanin), Marija Mihelja (El Toro) i Nenada Komesa (The Meat) te perspektivnog grill majstora i blogera Davora Šuškovića (BBQ Hot Yard), čiji burgeri nose originalne nazive, moći će se kušati i sočni burgeri iz Zadra s kapitalcem Blackijem (Picnic), Novog Sada (Toster) i prošlogodišnjeg pobjednika iz Dubrovnika (Guloso), koji je ovoga puta inspiraciju pronašao u likovima Marina Držića.
S nama je premijerno i koncept 4Burgers sa smash burgerima, a stiže nam i otočna skupina Plavica sa Cresa. Za istančana nepca koja preferiraju biljne okuse pobrinut će se debitanti Beg’s Plant Based, a s biljnim, ali i mesnim okusima koketira Flying Pig s otoka Hvara. No, još mi premijera imamo – Doomsday razna iznenađenja sprema, o kojima još nitko pojma nema. Uz rashlađena pića, originalne koktele i fina vina dobra zabava je zajamčena, a imamo i jokera – Roberta Hromalića s novom slasticom – ice cream pie.
Ulaz na Zagreb Burger Festival je besplatan, a slasne delicije upotpunit će i odlična glazba naših DJ’a. Gdje to leti Flying Pig i koje su tajne za pripremu slasnih burgera? Svratite i otkrijte, jer Zagreb Burger Festival postao je sinonim za dobru zabavu i prvoklasne burgere, dobrodošli!
Film Bol & Culture je u finalu ZAGREB TOURFILM festivala 2022. u konkurenciji od 106 filmova iz 30 zemalja! Ovo je iznimna čast i priznanje za malo bračko mjesto i Turističku zajednicu općine Bol.
Svečana dodjela nagrada bit će 14. listopada u hotelu Regent Esplanade ispred 120 gostiju iz cijeloga svijeta. Tijekom trajanja festivala održat će se razna događanja, među njima i okrugli stol na temu – Kako napraviti dobar turistički film.
Mnogo je čimbenika koji dolaze u obzir u procesu selekcije. Svaki odabrani film je neovisno ocjenjivalo najmanje 13 članova žirija koji su film ocjenjivali prema ljestvici koja pokriva 4 faktora podijeljenih između svjetonazora i tehničkih vrijednosti.
ZLATNI MEDVJED U BERLINU Posjetimo se da je vrijednost ove ideje i filma, prepoznao je i žiri međunarodnog natjecanja turističkog filma i multimedije The Golden City Gate 2022, na međunarodnom turističkom sajmu ITB Berlin.
U konkurenciji turističkih filmova iz cijeloga svijeta, 45 stručnjaka dodijelilo je prvo mjesto (Zlatnog medvjeda) bolskom kandidatu Bol & Culture u kategoriji “Art & Culture”.
Također film “Naše bolske priče, Windsurf” osvojio je treće mjesto u kategoriji City na 21. Golden City Gate 2021, Tourism Multimedia Award, međunarodnomu festivalu turističkoga filma koji je održan u sklopu turističkoga sajma ITB Berlin, te je priznanje predstavljanju Bola kao destinacije aktivnoga odmora.
Tragom maritimne baštine i male drvene brodogradnje vodimo vas u obilazak dvaju starih milnarskih brodogradilišta
Milna na zapadu otoka Brača uvijek je u svemu bila vezana uz more. I dan danas ona je najsigurnija luka u kojoj spas od nevera traže ribari i nautičari iz srednjedalmatinskog akvatorija.
U svrhu valorizacije maritimne baštine općine Milna osmišljen je i pokrenut projekt izrade tematske staze maritimne baštine Milne, živi podsjetnik na povijest ovoga mjesta i otoka Brača i kao takva slovi za zanimljivu turističku novinu i atrakciju.
TEMATSKA STAZA uključuje čak 10 atraktivnih punktova, a ovom prilikom detaljnije ćemo predstaviti 8,9 i 10 točku: pitoresknu crkvicu sv Jere, posjet starim brodogradilištima Bonačić Protti i Bonačić Dorić.
Priču o kipu ribara i špilji u uvali Vlaška pogledate na LINKU, priču o Starom Feralu i crkvici Sv Nikole pogledajte na LINKU. Na LINKU vas vodimo vas i u Blatašku kuću, u razgled legendarne Bracere i posjet ukletoj kući Babarović!
PITORESKNA CRKVICA SV. JERE osma je točka naše morske šetnje i sjajan motiv za razgled za ljubitelje sakralne baštine. Ušuškana u dnu milnarske uvale, u predjelu zvanom Pantera, gdje je nekada bilo istezalište brodova i brodogradilište, posvećena je omiljenom dalmatinskom svecu – Svetom Jeronimu, koji je, poznat po temperamentnoj naravi, nerijetko znao zavapiti: “Oprosti mi Bože, jer sam Dalmatinac!“
ČAK 23 VELIKA BRODA PROIZAŠLA SU IZ RUKU MILNARSKIH KALAFATA unutar starog brodogradilišta Bonačić Protti, koje je davne 1888. godine doživjelo vrhunac svoje djelatnosti, te je moglo primiti brodove od čak 30 metara duljine i 150 tona težine! Mjesto gdje su nastale brojne bracere, trabakuli, logeri, škune, leuti, kajići i gondole, predzadnja je točka našeg putovanja, a sretnete li na milnarskoj rivi ponekog starog kalafata, zasigurno će Vam, s puno topline, ispričati pokoju štoriju o slavnom dobu milnarskog škvera!
IZVLAČILI IZ MORA PLOVILA KOJA VAPE ZA POPRAVKOM, A U MORE VRAĆALI LJEPOTANE VRIJEDNE DIVLJENJA – rečenica je koja dostojno opisuje djelatnost starog brodogradilišta Bonačić Dorić, koje je ujedno i posljednja točka našeg milnarskog putovanja. Od male radionice vrijednih ruku braće Bonačić Dorić, Milna je sedamdesetih godina prošlog stoljeća dospjela do jednog od središta remonta drvenih brodova na Jadranu, čiji su kalafati izvršili nebrojene složene rekonstrukcije, te su svojim drvenim veslima opskrbili većinu čamaca na Jadranu.
Ispreplitanje povijesti i umjetnosti pod vedrim nebom u interpretaciji opernih virtuoza
Kako zvuči svjetski poznata Verdijeva “Messa da Requiem” pod zvjezdanim nebom, u izvedbi vrsnih opernih pjevača, otkrit će posjetitelji u petak, 02.09u 20.30 h, na arheološkom lokalitetu Aquae Iasae, u Varaždinskim Toplicama.
Radi se o jednom od najznačajnijih i najvećih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj, u kojem su mnogobrojni rimski vojnici vidali svoje rane, a rimska gospoda uživala u pitoresknom krajoliku. Prekrasni glasovi opernih virtuoza: Jelene Štefanić (sopran), Martine Tomčić (mezzosopran), Roberta Cresca (tenor) i Luciana Batinića (bas), uz dirigiranje Simona Dešpalja i klavirsku pratnju Helene Borović te sudjelovanje komornog zbora, dočarat će posjetiteljima snažne, nezaustavljive emocije, kojima je prožet Requiem.
Organizator, no i idejni začetnik novog, atraktivnog događanja je Turistička zajednica Varaždinskih Toplica, a želja direktorice Lane Husnjak, producentice, je da ovaj projekt preraste u festival klasične glazbe, koji će privući mnogo posjetitelja iz Hrvatske i susjednih zemalja te da i ovaj gradić dobije svoje mjesto na karti atraktivnih turističkih programa.
Giuseppe Verdi skladao je ovo moćno djelo nakon već afirmiranih opera Rigoletto, Trubadur, Traviata i Aida. Requiem je zapravo spomen na prijatelja, književnika Alessandra Manzonija, iznimno cijenjenog talijanskog književnika. Iskusne poznavatelje glazbe toliko je oduševio, da se odmah nakon prve izvedbe u milanskoj crkvi sv. Marka počeo izvoditi u mnogim svjetskim koncertnim dvoranama kao jedan od najdramatičnijih opusa svoga žanra, prožet razmišljanjima o egzistenciji, sudbini, životu i smrti.
U opernom četverolistu svaki od umjetnika doista je poseban. Jelena Štefanić uglavnom nastupa na pozornicama Njemačke, Austrije, Kine, Japana, Velike Britanije, Italije i Meksika, no uvijek se rado odaziva pozivima za nastup u njezinom rodnom kraju. Kao prva hrvatska pjevačica sudjelovala je na prestižnome natjecanju „Operalia” čuvenog Placida Dominga u Pekingu, a neke od svojih zapaženih uloga ostvarila je u operama Trubadur, La Traviata, Šišmiš i Grofica Marica. Roberto Cresca iz Italijepo prvi put nastupa u Hrvatskoj, a okušao se na mnogim svjetskim pozornicama u Kini, Nizozemskoj, Turskoj, Rusiji, Južnoj Africi i Kanadi. Glas je nove generacije, solist je u mnogim zahtjevnim ulogama, a neke od opera u kojima je pjevao su Tosca, Cavalleria rusticana i Carmen. Luciano Batinić od 2009. je prvak opere zagrebačkog HNK, vokalnu tehniku je usavršavao kod Vitomira Marofa i u opernom studiju milanske Scale, dobitnik je nekoliko domaćih i međunarodnih nagrada za operno pjevanje, a uloge u operama Nabucco, Seviljski brijač, Madame Butterfly i Rigoletto samo su malen dio njegovog bogatog opusa. Martina Tomčić diplomantica je Visoke glazbene škole u Grazu, dobitnica mnogih nagrada, s bogatom domaćom i međunarodnom karijerom, a jedan maleni dio njezinog bogatog repertoara su uloge u Šišmišu, Moći sudbine i Carmen.
Maestro Simon Dešpalj bavi se dirigiranjem više od 20 godina, a dirigirao je orkestrima u Hrvatskoj i zemljama regije, Sloveniji, Italiji, Austriji, Izraelu i Francuskoj. Opere Služavka gospodarica i Stabat mater, Nikola Šubić Zrinjski, Figarov pir i balet Tramvaj zvan čežnja samo su neka od djela u kojima je pokazao svoje umijeće. Rado prihvaća nove izazove kao što je i ovaj, gdje neće nastupiti orkestar već se radi o komornoj izvedbi. Četiri vrsna operna umjetnika posjetiteljima će priuštiti nezaboravne glazbeno umjetničke trenutke koje će dugo čuvati u škrinjici uspomena.
Milna na zapadu otoka Brača uvijek je u svemu bila vezana uz more. I dan danas ona je najsigurnija luka u kojoj spas od nevera traže ribari i nautičari iz srednjedalmatinskog akvatorija.
U svrhu valorizacije maritimne baštine općine Milna osmišljen je i pokrenut projekt izrade tematske staze maritimne baštine Milne, živi podsjetnik na povijest ovoga mjesta i otoka Brača i kao takva slovi za zanimljivu turističku novinu i atrakciju.
TEMATSKA STAZA uključuje čak 10 atraktivnih punktova, a ovom prilikom detaljnije ćemo predstaviti 5,6 i 7 točku: Blatašku kuću, repliku legendarne Bracere i kuću Babarović.
Priču o kipu ribara i špilji u uvali Vlaška pogledate na LINKU, te priču o Starom Feralu i crkvici Sv Nikole pogledajte na LINKU
BLATAŠKA KUĆA peti je punkt ove zanimljive ture. Osim o iznimnom napretku glagoljaških svećenika iz Pustinje Blaca, koji su je sagradili za potrebe puta i trgovine po morima Sredozemlja, ova kuća svjedoči i o velikoj hrabrosti i sposobnosti kapetana njihovih dvaju brodova, Nikolorića, koji je unatoč odnosu snaga u stilu Davida i Golijata, sa svojom polakom Lijepa putnica, izvojevao pobjedu u velikoj pomorskoj bitci u splitskoj luci protiv engleske fregate Amphion u pratnji četiriju brodova. Brodsku pulenu s pramca njegove polake, donedavna čuvanu upravo u Blataškoj kući, možete razgledati u Muzeju otoka Brača u Škripu.
RAZGLEDAJTE REPLIKU LEGENDARNE BRACERE. Kako li je dobila ime – iz talijanske riječi “Brazza” što znači Bračanka, ili pak iz talijanske uzrečice “forza di braccia”, koja aludira na to da su se prve brodice pokretale veslanjem, odnosno mišićnom snagom, ne znamo; ali smo sigurni da će Vas razgled replike ovog teretnog obalnog jedrenjaka oduševiti. Replika bracere nazvana Milna, u mjerilu 1:10, šesta je točka naše morske pustolovine.
KUĆA BABAROVIĆ sedmi je značajan punkt ove tematske staze, a nosi ime jedne od najprominentnijih milnarskih brodovlasničkih obitelji. Kako je bila namijenjena za putnike koji ne žele prespavati na brodu, možemo je smatrati svojevrsnim prvim milnarskim hotelom, a nažalost, stigla ju je ne baš lijepa sudbina – impozantna dvokatnica izgorjela je 2008., nakon godina i godina opstajanja unatoč ljutitim negodovanjima mještana jer zaklanja župnu crkvu.
MILNA NA OTOKU BRAČU DOBIJA TEMATSKU STAZU SA TRADICIJSKIM PEČATOM
MILNU NA BRAČU, čiji je identitet od davnina snažno vezan uz more, mogli bismo nazvati pravom morskom sirenom među otočkim destinacijama – baš kao što su ova dražesna stvorenja prema predaji mamila mornare svojom pjesmom, tako je nemoguće odoljeti novom i atraktivnom ruhu kojim se zaogrnula ova morska ljepotica!
Naime, u pripremi su vrijedni projekti sufinancirani sredstvima EU, koji za svrhu imaju promociju i očuvanje milnarske maritimne baštine. Tematska staza sa čak 10 atraktivnih punktova, koje ćemo Vam ovom prilikom detaljnije predstaviti, vodi Vas u jednu ne tako običnu šetnju – sa mirisom mora i tradicije!
Ulovite prekrasnu fotografiju kipa ribara u suton i idiličan prizor ulaza u špilju u uvali Vlaška!
ŽIVOT MILNARANA ODUVIJEK JE NERASKIDIVO ISPREPLETEN S MOREM – jeste li znali da su bili brodovlasnici, kapetani, mornari, brodograditelji, a usto i ribari, veslajući i jedreći u svojim leutima do Palagruže, Dubrovnika i Kornata?
Stoga je za polaznu točke ove ture visoko simbolično odabran kip ribara, „ulovljen“ baš u trenutku dok povlači svoje mreže. Ulovite i Vi pokoju prekrasnu fotografiju ovog kipa u suton, ili pak bacite mrižu – neku samo Vašu, u mislima, želeći polučiti plodove nekog vrijednog rada. Naš prijedlog – zamolite gostoljubive mještane da Vam ispričaju pokoju štoriju o ribarenju u hvarskim, viškim, korčulanskim i pelješkim vodama, ili čak neku pomalo mističnu – o macićima, mitskim bićima nalik na patuljke, koja su navodno pomagala ili odmagala u procesu ribolova!
PICTURE-PERFECT (SAVRŠENA SLIKA) pravi je izraz za ulaz u špilju u uvali Vlaška, drugu točku po redu ove atraktivne ture. Naime, idiličan prizor masivnih kamenih stepenica koje vode do željeznih vrata natkrivenih listovima agave, zagonetan je i intrigantan sam po sebi, te će svaki ljubitelj Instagram estetike koji visoko cijeni autentičan prirodni ambijent, ondje okinuti par izvrsnih kadrova!
Ništa manje intrigantna nije ni unutrašnjost špilje – ona je osvijetljena, a u spomen na vrijeme kada je korištena kao sklonište od kiše i nevremena, u njoj su izloženi stari ribarski predmeti: mriže, feral za pod sviću, vrša, konopi.
Vodimo Vas, dakle, u jednu ne tako običnu šetnju – sa mirisom mora i tradicije!
MILNU NA BRAČU, čiji je identitet od davnina snažno vezan uz more, mogli bismo nazvati pravom morskom sirenom među otočkim destinacijama – baš kao što su ova dražesna stvorenja prema predaji mamila mornare svojom pjesmom, tako je nemoguće odoljeti novom i atraktivnom ruhu kojim se zaogrnula ova morska ljepotica! U svrhu očuvanja i promocije maritimne baštine općine Milna osmišljena je tematska staza sa čak 10 atraktivnih punktova, a ovom prilikom detaljnije predstaviti 3 i 4 točku, Stari feral i zavjetnu crkvicu Sv Nikole.
Priču o kipu ribara i špilji u uvali Vlaška prve dvije točke pogledate na LINKU
IAKO GA JE ZAMIJENIO NOVI I MODERNIJI, stari feral, treći punkt tematske staze maritimne baštine općine Milna, bi i dan danas da treba, osobito noću i u nepovoljnim vremenskim uvjetima, neumorno ukazivao mornarima na sigurno utočište. Ondje ponosno stoji još od 1911., a čitavog ga je života, do njegove modernizacije, palila šjora Antula Butorović-Tošo, svakodnevno noseći skaline i petrolej. Jarkocrveni feral koji je u drevna vremena povećavao sigurnost plovidbe, dan danas ponosno blista na ljetnom suncu, te će također poslužiti kao sjajan motiv za inspirativnu fotografiiju – svjetionici su prekrasan simbol nade i sigurnosti!
ZAVJETNA CRKVICA SVETOG NIKOLE, sa lijeve strane na ulazu u milnarsku luku, četvrta je točka naše morske šetnje. Lokacija je i više nego očit odabir Milnarana – građena je sa željom da Sveti Nikola, veliki zaštitnik pomoraca, one koji dolaze dočeka u sigurnu luku, a one koji odlaze budnim okom štiti na otvorenom moru. Razgledajte ovu pitoresknu građevinu koju je 1844. godine za duhovne potrebe mještana dao sagraditi Arne Harašić, potrošivši za gradnju više od 600 firentinskih i ugarskih forinti, koji su sadržavali i 24-karatno zlato. Ondje zamolite Svetog Nikolu da štiti i Vas – da poput milnarskih pomoraca, sigurno brodite burama i neverama života!
U svrhu valorizacije maritimne baštine općine Milna osmišljen je i pokrenut projekt izrade tematske staze maritimne baštine Milne, živi podsjetnik na povijest ovoga mjesta i otoka Brača i kao takva slovi za zanimljivu turističku novinu i atrakciju.
Milna na zapadu otoka Brača uvijek je u svemu bila vezana uz more. I dan danas ona je najsigurnija luka u kojoj spas od nevera traže ribari i nautičari iz srednjedalmatinskog akvatorija.
U sklopu projekta valorizacije maritimne baštine općine Milna, za koje je odobreno financiranje sredstvima EU fondova, osim tematske staze pripremljen je i projekt Interpretativnog centra maritimne povijesti Milne, čija će se provedba nastaviti i u 2022. godini, a općini Milna osigurati će dodatni sadržaj i ponudu tijekom cijele godine.
Stalni postav, uz aktivno sudjelovanje lokalne zajednice, bit će prostor očuvanja i prezentacije njene memorije i identiteta, utemeljenima u maritimnoj baštini. Centar će biti namijenjen svima, odraslima, djeci, domaćem stanovništvu i posjetiteljima općine Milna i otoka Brača.
ATRAKTIVNA TEMATSKA ŠETNJA KROZ DESET LOKACIJA Sve u Milni vodi prema moru, brodovima, kapetanima, brodovlasnicima, pa i atraktivna turistička tura, tematska staza koja turiste vodi kroz deset točaka, te donosi priču o milnarskoj brodogradnji i brodarstvu.
1. Kip Ribar
Prva točka posjete je kip ribara. Veliki dio stanovništva Milne živio je od ribarstva. Gotovo da nema obitelji u Milni koja nije na neki način povezana sa ribrastvom. U spomen tom načinu života i njegovoj ekonomskoj važnosti podignut je ovaj kip ribara.
2. ŠPILJA U UVALI VLAŠKA
Prava turistička atrakcija nalazi se u Vlaškoj uvali. Za vrijeme trgovanja pomorskim putem u 18. stoljeću, u Milnu su se od nevremena skrivali brodovi ribara i trgovaca, koje su lokalni stanovnici nazivali Vlasima te je i sama uvala po tome dobila naziv Vlaška uvala. U samoj uvali nalazi se špilja koja je u to vrijeme korištena kao sklonište od kiše i vjetra. Danas je špilja osvijetljena, a u njoj su u spomen na to vrijeme izloženi stari ribarski predmeti: mriže, feral za pod sviću, vrša, konopi i sl.
3.STARI FERAL
Stali Feral je postavljen 1911. godine gdje je stajao do dolaska struje u Milnu. Poznato je kako je šjora Antula Butorović – Tošo svakodnevno nosila skaline i petrolej kako bi upalila feral. Danas stari feral nije u funkciji , zamijenio ga je suvremeni električni feral, a ovaj je ostao kao uspomena na jednu crticu naše povijesti i požrtvovnosti o kojoj je ovisila nečija sigurnost i utočište u sigurnu luku.
4. CRKVICA SV. NIKOLE
Crkvica svetog Nikole izgrađena je kao zavjetna crkva, kako je bio čest slučaj u to vrijeme. Pomorci i ribari koji bi na moru doživjeli veliko nevrijeme ili kakvu drugu nevolju, zavjetovali bi se svecima zaštitnicima da će se odužiti ako prežive. Crkvu svetog Nikole, zaštitnika pomoraca sagradio je je 1844. Arne Harašić pok. Jeronima kao zavjetnu crkvu za izbjegnutu tragediju na moru.
6. BLATAŠKA KUĆA
Pustinju Blaca (samostan) osnovali su u 16. stoljeću poljički svećenici glagoljaši koji su bježeći pred Turcima stigli na Brač. Kako uvala kod Blaca nije bila prikladna luka, blatački svećenici su u Milni sagradili kuću i skladišta, odakle su trgovali i odlazili po morima Sredozemlja. Po toj kući cijeli taj predio Milne zove se Blataška riva.
Svjedoci pobjede izvojevane u nemogućoj morskoj bitci između engleske fregate Amphion i bračkog trgovačkog broda – polake Lijepe putnice, je pismo zahvale francuskog namjesnika koje se čuva u obiteljskom arhivu Nikolorićevih nasljednika sa sačuvanom brodskom pulenom s pramca njegove polake do nedavno čuvana upravo u Blatačkoj kući na Milnarskoj rivi . Pulena se danas nalazi u Muzeju otoka Brača u Škripu.
5. BRACERA
Bracera je srednjedalmatinski teretni obalni jedrenjak, datira iz 17.st. Vjeruje se da je upravo bracera dobila svoj prototip iz ruku milnarskih kalafata na otoku Braču. Postoje dvije teorije o tome kako je brod dobio ime. Prva je iz talijanske riječi “Brazza” što znači Bračanka, a druga, koja također potječe iz talijanskog jezika , iz uzrečice “forza di braccia”, proizlazi iz toga da su se prve brodice pokretale veslanjem, onosno mišićnom snagom.
Ovo je replika dalmatinske bracere u Mjerilu (veličina): 1:10, a nosi naziv Milna.
7. KUĆA BABAROVIĆ
Babarovići su u 18. i 19. Stoljeću bila obitelj brodovlasnika i kapetana. Ostavili su značajan trag, za pomorsku baštinu Milne. Sagrađena 1843.g. Kuća obitelji Babarović koristila se kao prenoćište za putnike koji nisu nisu željeli spavati na brodovima, pa se može smatrati prvim svojevrsnim hotelom u Milni.
Prilikom gradnje mještani su bili nezadovoljni činjenicom da je kuća velika i da zaklanja župnu crkvu proklinjali su kuću govoreći „dabogda se srušila , dabogda izgorila“. Kuća je opstajala dugi niz godina, a 2008. godine dogodio se požar i „Ukleta kuća „ je izgorila .
8. Crkvica sv. Jere
Na mjestu gdje je nekada bilo istezalište brodova i brodogradilište u vlasništvu Mate Bonačića Protija, pok. Prošpera, danas se nalazi crkva sv. Jere, zaštitinika Dalmacije, studenata i učitelja. 1860. godine, uz dozvolu tadašnjeg nadbiskupa njegov sin Jere je na zemljištu zvanom Banjić dao sagraditi malu crkvu u čast svojega zastitnika sv. Jeronima, uz određeni legat.
9. Staro brodogradilište Bonačić Protti
Brodogradilište je započelo s radom 1750. godine, na mjestu gdje se danas nalazi ACI marina. Vrhunac svoje djelatnosti, brodogradilište je doživjelo 1888. godine, kada se prostor škvera proširio, te su mogli primiti brodove do 30 metara duljine i 150 tona težine. Tada su iz vrijednih ruku milnarskih kalafata proizašla 23 velika broda, od kojih 5 u vlasništvu milnarskih imućnih obitelji.
10. Staro brodogradilište Bonačić Dorić
1775. godine se iz male radionice vrijednih ruku braće Bonačić Dorić razvilo brodogradilište u uvali Vlaška. Danas se na tom mjestu mogu vidjeti ostaci vitla za izvlačenje brodova, koje je u svoje vrijeme iz mora izvuklo na stotine brodova koju su vapili za popravkom, a u more vraćalo prave ljepotane vrijedne divljenja.
DRAGULJ KOJI I SAM KRIJE DRAGULJE. Otok Vis, taj tajanstveni šarmer skriven iza Brača, Hvara i Šolte, optočenkristalno čistim morem, krije prave dragulje vrijedne posjeta. Ne govorimo samo o prekrasnoj uvali Stiniva, Modroj špilji, ili pak vojnim objektima iz minulih vremena koji mu daju specifičan šarm (da se nas pita, ondje bi se snimao idući James Bond!) – dozvolite da Vam predstavimo prekrasniboutique hotel San Giorgio, ušuškan u povijesnom centru Visa!
ZVJEZDANO GOSTOPRIMSTVO. Već i sama plava baršunasta oznaka sa logotipom hotela nagovještava nam da ćemo ovdje naići na – ultimativnu sofisticiranost! Sobama caruje moderni minimalizam čiji materijali ne odudaraju od atraktivna okruženja, sa pokojim dobrodošlim dodirom industrijskog chic-a i lazy bagom – vrećom za sjedenje koja upravo poziva na uživanje u lijenom sparnom popodnevu!
Kako čitamo na putničkim portalima, gostima se naročito svidio personalizirani pristup – imali su dojam da simpatični vlasnici brinu o svemu, a ni udobni kraljevski kreveti i latice ruža u jacuzziju nisu prošle nezapaženo! Posebne pohvale pobrao je ukusan i obilan doručak poslužen u idiličnom ambijentu – kamenom dvorištu obavijenom mirisima mediteranske vegetacije, koje se navečer pretvara u pravu intimnu gastro oazu sa suptilnim osvjetljenjem.
VRHUNSKIM GUŠTIMA IME JE BOCCADORO. Iza ovog naziva krije se restoran u skopu hotela, čiji je litemotif jedna od maksima čuvenog Françoisa de la Rochefoucaulda – jelo je nužnost, ali inteligentno jelo je umjetnost!
Kako i drugačije, doli umjetnošću, nazvati ovako sofisticirane delicije – juhu od mlade mrkve i komorača sa emulzijom ružmarina i peršina, Carnaroli rižoto od muškatne tikve sa prašinom zvjezdastog anisa, slasne lignje u društvu moussea od tune, poriluka, kremastog celera i ketchupa od cikle, ili pak zamamni brancin s raguom od graška i tikvica, buerre blanc umakom i prahom crnih maslina?
Nadalje, što reći na jadranske kozice flambirane u Martini Biancu, uz pirjani kukumar, ulje ružmarina i lješnjake, ili na njihov tiramisu, kojeg čini cremeux tamne čokolade i kave, kremamascarponea i pjenušca te krostin od viškoga rogača i Amaretto likera? Mediteranska kuhinja ovdje je odvedena na sasvim nov -uistinu spektakularan nivo, a meni sadrži čak i informacije o alergenima. Ako joj kojim slučajem odolite – javite nam kako ste uspjeli!
ETERIČNA KULISA ZA SOFISTICIRANE MIRISNE POSLASTICE!
88. NAJMOĆNIJA ŽENA NA SVIJETU SA FORBESOVE LISTE, američka modna dizajnerica Tory Burch, nije odoljela –Novalji!
Točnije, 12 km udaljenoj idiličnoj Metajni smještenoj u istoimenoj uvali na sjeveroistočnom dijelu otoka Paga, koju je svojim iskusnim modnim okom ocijenila kao savršen ambijent za prezentaciju svoje najnovije mirisne ergele!
Tory je ljubav prema Mediteranu naslijedila još od roditelja koji su ondje redovito ljetovali, a luksuzni pokloni koje su joj donosili bili su oblik neformalnog modnog obrazovanja. Ova svestrana dizajnerica završila je i povijest umjetnosti, a njenekreacije svojevrsna su posveta vlastitoj obitelji, poput emblematičnih balerinki Reva sa prepoznatljivim logomosmišljenih u čast njezine majke, jednog od najtraženijih predmeta želja fashionistica diljem svijeta.
Tory snažno vjeruje u moć žene u poslovnom svijetu, te je tako osnovala i fondaciju koja podupire žene da pokrenu svoj biznis, a svom brendu pridijelila i filantropski karakter.
NE ČUDI NAS da je za svoju najnoviju reklamnu kampanju ova dama istančana ukusa odabrala baš živopisnu Metajnu. Naime, sa svojim plažama Ručicom i Beritnicom s kojima se teško natjecati u ljepoti, slikovitim Kanjonom – područjem gdje jezelenilo optočeno golim kamenim brdima, penjalištem Stogaj sa spektakularnim kamenim tornjem, te opojnim mirisima bilja i mora, ona doista izgleda kao samo srce Mediterana! Eterični, prozračni ambijent Metajne fantastično se uklopio u priču o 5 novih parfemskih uradaka, a reklamne materijale u kojima manekenke uživaju poput razigranih morskih vila, Tory je podijelila sa više od 3 milijuna svojih pratitelja na društvenim mrežama.
OPTIMIZAM I SNOVI O SJAJNIJOJ BUDUĆNOSTI. „Miris je vrlo osobna stvar“, kaže Tory. „Željela sam u ovako kaotičnom svijetu kao što je današnji, inspirirati sve da zamisle svjetliju budućnost, da se usude sanjati.“ U lepršavom reklamnom videu zablistali su tako Electric Sky, Cosmic Wood,Divine Moon, Mystic Geranium i Sublime Rose, a emocije i snove majstorski je uspjela pretočiti u olfaktorna iskustva -drvene note servirane su na svjež, sapunast način s dodatkom neodoljivih začina, dok note meda i citrusa daju mirisima živahan i razigran karakter.
NIJE JEDINA. Veličanstvena Tory nije jedina koja je za poprište snimanja svoje kampanje odabrala područje Novalje – modnabiblija Vogue, otmjeni Elle i prpošni Harper’s Bazaar u nekoliko navrata su baš ondje smjestili svoje atraktivne editorijale.
Novalja je iznimno prepoznatljiva i u filmskom svijetu, ali i u automobilskoj industriji, pa su tako ondje zabljesnuli novimodeli Mercedesa, BMW-a, Porschea, Audija, Honde, Peugeot-a, uključujući i planetarno popularnu domaću tvrtku Rimac Automobili, koja je otok Pag odabrala za predstavljanje svog električnog ljepotana C_Two. Kako tamošnji ambijent prirodno zrači elegancijom i ljepotom, čini nam se da sjajna budućnost o kojoj je Tory pričala očekuje – upravo Novalju!
Šesnaestak različitih okusa i mirisa sočnih burgera širit će se Titovim parkom sve do 28. kolovoza. U organizaciji kreativne agencije Kokoš ili jaje i uz podršku Grada Pule, Puljani će moći probati razne mesne poslastice, jer ovo je prvi put da Zagreb Burger Festival izlazi iz Zagreba.
Bilo da ste ljubitelj klasičnih ili možda neobičnijih okusa, moći ćete odabrati nešto po svom guštu. Važno je naglasiti da se burgeri na ovom Festivalu svrstavaju u gurmanske doživljaje, meso je domaće, umaci se uglavnom rade ručno uz prstohvat kreative, a i peciva su posebno odabrana. Naime organizatoru je cilj sa svakim festivalom podići ljestvicu kvalitete, kako bi burger dobio svoje zasluženo gurmansko mjesto i prestao se percipirati kao brza i nekvalitetna hrana.
Pet kućica s burgerima nestrpljivo čeka svoje posjetitelje. Po prvi put na festivalsku scenu izlazi novi nacionalni lanac fast casual koncepta 4 burgers sa četiri vrste burgera: C1ASSIC, B2CON, SMOK3 JALAPENO i CHIC4EN. Radi se o smash burgerima, čija je posebnost u izradi. Naime, kuglice od mljevene govedine se na roštilju stisnu prešom za burgere u tanku pljeskavicu, čime se zadržava sočnost. Zadarska vesela ekipa Picnic Mingle&Fun jako je ponosna na svoj Blackie burger, koji je nekoliko godina zaredom proglašen najboljim na zadarskom Adventu. Osim ovoga nude još dvije vrste burgera, jedan je živopisnog naziva Snow, uz batate s različitim umacima.
Chef’s burger by Ivan Pažanin je platforma, koja kombinira klasiku s modernim. Klasičari će guštati u okusu Cheeseburgera, a pravi hedonisti će zasigurno kušati Basil Garlic i Crispy Kapulu, uz slasne krumpiriće, džem od luka i čips od pancete. Institut za burgere, pojačan iskustvom i vještinom Mate Jankovića,već se pozicionirao kao mjesto dobrih okusa. Klasični Smoke burger, uz Pepper Jack Burger, pojačan relishem od paprike i ljutkastim umakom i Bacon jalapeno burger uz senf od meda zasigurno će privući dosta posjetitelja. Južna America poslužila je kao inspiracija Chefu Mariju Mihelju iz El Tora. Uz jedan klasik, ponosno se izdvajaju El Toro Asado Bacon i BBQ varijanta, sva tri obogaćena mesom black angusa, uz neke zanimljive umake kao što je majoneza od limete s dimljenom paprikom.
Slatkoljupce očekuje sladoledna fantazija, koju kreira Robert Hromalić na kućici Le Kolač. Osim prefinih okusa, od kojih izdvajamo vegansku varijantu, sladoled s komadićima palačinki i yuzu limun, za prave hedoniste tu je i nova slastica – tostirani sladoled.
Na Burger Festivalu bit će sasvim jednostavno utažiti žeđ. Osim zlatnih pivskih kapi, čeka vas na Cocktail baru bogata ponuda koktela kao što su Crazy Scientist, Blue Lagoon i drugi, a na centralnom baru više desetaka domaćih rakija. Uz burgere ćete moći i zaplesati, jer svakodnevno nastupaju jake lokalne DJ snage kao to su DjKool5, Jinxie Grooves i drugi. Svakako ne zaboravite na barem jedan selfie kako biste ovaj Festival još dugo pamtili.
Na Trgu dr. Franje Tuđmana od 5. do 6. kolovoza uspješno je održan 12. Sinjski sajam sela u organizaciji Turističke zajednice grada Sinja, uz potporu Grada Sinja i LAG Cetinske krajine – kroz projekt Dinara back to life (LIFE18NAT/HR/000847).
Na njemu je sudjelovalo više od 25 izlagača iz Cetinske krajine, Kaštela, Marine, Splita, Vrgorca i Zagorja koji su predstavili svoje proizvode, od ukrasa i rukotvorina do gurmanskih delicija i proizvoda našega sela i otoka, a predstavljeni su i autohtoni stari zanati, poput izrade narodnih nošnji, opanaka, peka, bakri, vrtnog alata i drugih rukotvorina od drveta izrađenih na tradicionalan način te kolekcionarske zbirke.
Sajam je otvorio Miro Bulj, gradonačelnik grada Sinja, a sve posjetitelje i sudionike Sajma blagoslovio je fra Marinko Vukman, gvardijan i upravitelj Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske.
U zabavnom dijelu programa nastupile su naše Sinjske mažoretkinje koje svojim nastupima, koreografijom i pojavom uveličaju svaku manifestaciju na kojoj sudjeluju. Posjetitelji sajma imali su prigodu popratiti nastupe vjernih čuvara naše tradicije i običaja kroz napjeve i plesove Dalmatinske zagore, a isti se nalaze na popisu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske. To su Udruga za očuvanje baštine cetinskog kraja, KUD Vrilo – Obrovac Sinjski, URIG iz Otoka, KUD Krenica – Gala, KUD Cetina, KUD Glavice i KUD Dicmo, koji su nastupali s tradicionalnom rerom, sinjskim kolom i završnim vrličkim kolom iz opere Ero s onoga svijeta.
Zatim, Goran Mikas koji nam je prezentirao napjeve i glazbene instrumente Poljica, te gostujuća kulturno umjetnička društva, poput pjevačke skupine “Krčevljani” Vitez (BIH), HKUD sv. Ante Humac – Ljubuški (BIH), KUD-a “Ilinden” iz Demir Hisara (Sjeverna Makedonija), koji su nas upoznali s tradicijom i običajima svoga kraja. Završne večeri sajma nastupio je i sastav Ljuta kuća koji je u svom country stilu prigodno podigao atmosferu.
Posjetitelji su sudjelovali i u zanimljivim edukativnim radionicama. Tako su imali priliku upoznati se s tradicijskim lončarstvom ručnoga kola iz Potravlja, kroz izradu glinenog posuđa pod vještim rukama majstora Ivana Knezovića. Ovaj tradicijski zanat Ministarstvo kulture nominiralo je za UNESCO-ovu zaštitu, a Turistička zajednica pod pokroviteljstvom Ministarstva svake godine organizira iznimno dobro posjećene edukativne radionice.
Zatim, moglo se sudjelovati u prezentaciji zaboravljene vještine izrade opanaka, jedine obuće koju su poznavali naši stari i koja im je vjerno i dugo služila u svim aktivnostima, ali i tkalačkog umijeća i pletenja košara od šiblja, u radionici Ljilje Vojković.
Posjetitelji su se i sami okušali u izradi i tako iskoristili dragocjenu priliku približavanja i povezivanja s običajima našega kraja, njegovim autohtonim proizvodima, tradicijskim zanatima i vještinama poput gradnje suhozida s članovima Udruge Gaius Laberius iz Garduna, prvacima umijeća gradnje suhozida, koje redovito organizira Udruga Dragodid.
Tu je bila i radionica obrade vune koju su prezentirati članovi KUD-a Cetina. Ove godine imali smo, na opće oduševljenje svih polaznika i tri nove radionice: izradu i ukrašavanja medenjaka po tradicionalnoj sinjskoj recepturi koju je vodila Ankica Župić, radionicu Art & wine Ane Poljak uz izvrsne likovne radove i vino našeg OPG Mažurin, zatim radionicu flicanja vune koju su prezentirale Jasna i Domina Bilač, članice udruge Lipota tradicije. Na sajmu je bila upriličena i izložba učeničkih radova Obrtničke škole Split na temu „Žene u Alki“ kao i polaznika prošlogodišnje sinjske fotoradionice „Svijet u bojama“.
Svi posjetitelji sajma mogli su besplatno sudjelovati u svim radionicama i degustirati naše gastronomske poslastice: sinjske uštipke koje su za nas pripremali članovi Udruge Stari zanati kao i sinjske medenjake koje je pripremila Ankica Župić po izvornoj sinjskoj recepturi.
Program našeg 12. Sinjskog sajma sela, vodio je prof. Branimir Romac.
Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli u realizaciji ovog sajma, a posebno: Gradu Sinju i LAG Cetinske krajine – Dinara back to life (LIFE18NAT/HR/000847), Viteškom alkarskom društvu, Svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske, djelatnicima Čistoće Cetinske krajine, KUS-Sinj, Sinjskim mažoretkinjama, udruzi Srma, izlagačima, Kulturno umjetničkim društvima, Kamičak d.d., Sinjskim bobijima, MUP PP Sinj, HEP – Sinj, Elektro Bekan, Branki Marinović i Maji Kovačević.
Hvala Vam na posjeti i vidimo se sljedeće godine, na 13. Sinjskom sajmu sela!
Sinjski vremeplov – vratimo se zajedno u 1715., kad je sve započelo!
Predstava Opsada Sinja 1715. 11. kolovoza (četvrtak) 20:30 h (Pijaca – Trg kralja Tomislava) 21:15 h (Alkarski dvori)
U organizaciji Turističke zajednice grada Sinja, 11. kolovoza (četvrtak) u 20 sati i 30 minuta na Trgu kralja Tomislava (Pijaci) i ove godine, po šesnaesti put, održati će se uprizorenje slavne i mnogostruko opjevane i umjetnički ovjekovječene bitke pod Sinjem 1715., kao i događaja koji su joj netom prethodili.
Povijesni spektakl Opsada Sinja 1715. odvija se u dva čina. Prvi čin uprizoren je na Pijaci, glavnom sinjskom trgu, kada Osmanlije u dramatičnom i silovitom naletu osvajaju sinjsku varoš, pale crkvu i odvode narod u roblje. Iznimno realistični svjetlosni i zvučni efekti pridonose autentičnosti scena. Drugi čin odvija se u izvornom ambijentu Alkarskih dvora, nekadašnjih Kvartira. Vijeće obrane, unatoč gotovo bezizlaznoj situaciji, ni ne pomišlja na uzmak te odlučuje braniti svoj grad od brojnijega, nadmoćnijeg i snažnijeg neprijatelja. Prema predaji, upravo uz Gospinu pomoć, Osmanlije su poražene, a Sinj oslobođen prijetnje neprijateljskoga jarma, (p)ostavši predziđe kršćanstva. Predvođeni fra Pavlom Vučkovićem (utjelovljuje ga gimnazijski profesor, znanstvenik, pisac, urednik i izdavač fra Gabrijel Hrvatin Jurišić), radosni i zahvalni vjernici otad s još većim žarom slave svoju zaštitnicu.
Autor dramskog predloška uprizorenja je prof. Velimir Borković. Predstava je realizirana u suradnji sa Svetištem Čudotvorne Gospe Sinjske i Viteškim alkarskim društvom. Sudjeluju brojni glumci amaterskih kazališta, a nositelji glavnih uloga su: Gabrijel Jurišić, Marko Duvnjak, Bruno Barać, Marijan Grbavac, Damir Žane Alebić, Saša Miletić, Bobo Delonga, Dijana Ivić Kundid, Bože Pavić, Vedrana Vrgoč, Sanja Gojun, Mirjana Živalj, Anđelka Vučković, Marko Jelinčić, Anđelka Vučković, Dino Vuković, Dubravka Vuković, Marija Mandac, Dušan Roguljić, Tihana Jelić, članovi KU Marka Marulića, GZ Brodosplit, povijesne postrojbe Kliških uskoka, Braniteljske zadruge Patriot, Hrvatske gorske službe spašavanja, kuburaši „Gromovi Zagorja“, Udruge za očuvanje baštine cetinskog kraja, Udruge reraša i guslara iz Otoka, Sinjskih ferala, konjanici Viteškog alkarskog društva, konji Alkarske ergele; za kočiju se brinu Marko Vuković i Andrija Ribičić, za scenografiju Vesna Bader i Branka Marinović, a za zvučnu kulisu i specijalne efekte Miki Nopling, koji ove godine priprema posebno upečatljivo uprizorenje. Redatelj je naš istaknuti kazališni, televizijski i filmski glumac Robert Kurbaša, asistent režije je Bruno Barać, a dramaturg i producent Luka Perković. I ove godine, s izvedbom kantate Gospi Sinjskoj s nama je Gradski zbor Brodosplit, koji nastupa pod ravnanjem maestra Vlade Sunka, čuvenog glazbenog pedagoga, dirigenta i skladatelja.
Opsada Sinja 1715. jedinstven je scenski spektakl pod okriljem sinjske kolovoške noći, a cijeli grad postaje pozornica koja svojom izvornošću gledatelja u trenu prenese 307 godina u prošlost! Predstava se održava uz podršku Grada Sinja i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije!
Već se odavno u zraku sluti vreva i šušur živahnoga ljeta u Sinju. Krovna manifestacija Dani Alke i Velike Gospe i ove godine iznjedrila je mnoštvo događanja kojima će uvijek gostoljubivi Sinjani obradovati svoje goste.
Uz neizostavne 307. alkarske svečanosti i proslavu blagdana Velike Gospe, domaći i furešti uživat će u koncertima, izložbama, sportskim i humanitarnim aktivnostima, kazališnim predstavama, predstavljanjima knjiga i raznim drugim priredbama. Cijeli grad pod Kamičkom postaje otvorena pozornica gdje će se pronaći ponešto za svačiji ukus.
Izdvojimo samo neke! Omiljena Gradska glazba, bez koje nijedno slavlje nije potpuno, slavi 160 godina postojanja. Osim koncerta, bit će otvorena i prateća izložba.
Raznolike note poletjet će u sinjsku noć – nekoliko klasičnih koncerata mladih sinjskih glazbenika, virtuozni jazz nastupi na tvrđavi Kamičak, koji je kulisa i Kamičak Etno festivala, tradicionalni rock festival SARS, festival metal glazbe Nebesa metalFest te neizostavna i uvijek popularna klapska pjesma.
Nikako ne propustiti sjajni Sinjski sajam sela i opskrbiti se izvornim tradicijskim proizvodima, a na večeri folklora podsjetiti se starih vremena i dobrih običaja te svakako uroniti u povijesno-scenski spektakl Opsada Sinja 1715., ove godine s još upečatljivijim zvučnim i svjetlosnim efektima.
