Glavna proslava 30. rođendana Pivovare Medvedgrad stiže u velikom stilu 5. i 6. srpnja u dvorište pivovare! Pripremite se za dobar provod jer Huzjanova 36 postaje epicentar glazbe, finog craft piva i sočnog street fooda
Uz najveća imena hrvatske rock scene sa sigurnošću se može reći da se ovogodišnje Brundanje pretvorilo u najjači rock festival u Hrvatskoj i to onaj koji ima super festivalsku cijenu craft piva od 3 €! Rock eksplozija u petak kreće u 20 sati uz Jonathan, koji stiže s novim albumom i obećava još veći spektakl nego lani. Slijede legendarni Goran Bare i Majke koji će kroz emotivne tekstove otpjevati pjesme koje gađaju u srca. Večer zatvara Let 3, poznat po svom izazivanju tabua, rušenju granica i provokativnim tekstovima.
Subota donosi još eksplozivniji lineup. Savršeni Marginalci startaju u 19 sati: Suba, Zoki, Šoki iz Hladnog Piva i Krmpa iz Deafness By Noize vratit će nas na početke Hladnog Piva s izvedbama pjesama s prva tri albuma. Slijede Kojoti – legendarni domaći blues rockeri, a zatim će vas u neka davna vremena vratiti Jura Stublić & Film. Večer i Brundanje kulminirat će nastupom grupe Pips Chips & Videoclips, koja će vas sigurno natjerati da pjevate s njima.
Širok izbor piva po 3 € i street food gozba za prste polizat’
Osim uz vrhunsku glazbu, pivovaru ćete moći iskusiti na još nekoliko načina: na povijesnu turu kroz pivovaru povest će vas Purgerica aka Grička vještica, a žeđ ćete moći ugasiti birajući između više od 10 vrsta Medvedgrad piva. Premijerno ćete upoznati Fantom 42, mountain IPA-u i Četiri dečka, session lager, treće pivo u seriji od pet piva koja pričaju Medvedgrad priču povodom 30. obljetnice. Odlična vijest je da je cijena baš svih piva u ponudi 3 €, a osim širokog izbora piva u ponudi vas očekuju i kokteli.
Vrhunski street food zadovoljit će svačije nepce. Picnicova ekipa stiže s mora već drugi put baš kao i M Brothers sa svojom ponudom burgera. Fidel Gastro poznati je zagrebački restoran, a kako se snalaze u street food verziji otkrit ćemo na Brundanju. Ovogodišnje otkriće s Pizza festivala svakako je Zagyland pizza koja također stiže u dvorište pivovare, a nakon slanog dolazi slatko i to kakvo – Ferdinand knedle – kad probate jednu doći ćete po još!
Plaćanje na Brundanju bit će isključivo cashless, svim karticama. Parking je osiguran, no broj mjesta je ograničen pa sugeriramo da dođete nešto ranije – ulaz se otvara od 17 h. Okupite svoje prijatelje i dođite u dvorište Pivovare Medvedgrad 5. i 6. srpnja 2024., u metropolu hrvatskog rocka, jer ovo je vikend koji se ne propušta! Nabavite svoje ulaznice na vrijeme, dostupne su na entrio.hr, a sve novosti pratite na: https://pivovara-medvedgrad.hr/, https://www.facebook.com/pivovaramedvedgrad i https://www.instagram.com/pivovaramedvedgrad
Turistička zajednica Šolte, kroz autorsko djelo licencirane turističke vodičkinje Sandre Marie Vrandečić, predstavila je danas u Grohotama prvu kostimiranu interpretacijsku šetnju na Šolti – ‘Šoltanka – jedan život na otoku’.
Živopisna, atraktivna Šoltanka s početka 20. stoljeća u odjeći kakva se na otoku nosila u to vrijeme, izazvala je ne samo oduševljenje prisutnih, već i zavidnu pažnju i zanimanje slučajnih prolaznika.
Radi se o inovativnom turističkom proizvodu kao jednom od načina na koji Turistička zajednica Šolte unaprjeđuje svoje usluge te različite sadržaje na atraktivan način približava potrebama i željama svojih gostiju stvarajući im nezaboravne uspomene. Jedan od njih je i ‘storytelling’, odnosno prepričavanje zanimljivih i autentičnih priča iz bogate šoltanske prošlosti. Upravo to je bio motiv za stvaranje novog turističkog proizvoda TZ kojeg je jučer predstavila Vrandečić.
– Bila sam visokomotivirana napraviti nešto novo i drukčije na svom otoku, nešto što će oživjeti našu kulturnu i prirodnu baštinu. Krenulo je s idejom da oživimo žensku otočku baštinu, no kako sam počela razvijati tu priču, paralelno se dogodilo da je Splitsko-dalmatinska županija (SDŽ) pokrenula projekt ‘Dalmacija storytelling destinacija’ u koji sam se ja savršeno uklopila sa svojom idejom i željom da ta interpretacija baštine ne bude štura. Našla sam prostor koji je nedovoljno zastupljen, a mislim na recentnu povijest od 100 do 150 godina unazad, na vrijeme koje nije toliko nepoznato, vrijeme naših pradjedova i prabaka koji su tada živjeli – pojašnjava Vrandečić.
Ideja šoltanske vodičkinje za prvom kostimiranom interpretacijskom šetnjom u skladu je s nastojanjima Turističke zajednice Šolte koja razvoj vođenih turističkih tura vidi vrlo korisnim i poželjnim načinom predstavljanja šoltanske povijesti. Potvrdila je to i direktorica TZ Šolta Maja Radman.
– Unatoč prednostima aplikacije VIVOŠ koja na suvremen i zanimljiv način predstavlja kulturnu i povijesnu baštinu otoka Šolte, značaj čovjeka u ovom segmentu ipak se ne može zamijeniti. Modernog turista zanimaju priče i stil života ljudi koji ga u tom trenutku okružuju, način života kakav se živio i živi na otoku, poveznica između onog povijesnog što može vidjeti na pojedinim lokalitetima i onog što se događa danas. Stoga je TZ odlučila, osim vođenih besplatnih tura s „standardnim“ vođenjima, prezentirati dio ponude i primjenom metode tzv. ‘storytellinga’ putem turističkih vodiča – interpretatora baštine u skladu s projektom Splitsko-dalmatinske županije ‘Dalmacija storytelling destinacija’ te na takav način podignuti razinu kvalitete kulturno-turističke ponude – istaknula je Radman i dodala kako je cilj takvih aktivnosti povećanje broja turističkih vodiča, s naglaskom na porast broja tzv. interpretatora baštine.
Osim toga, TZ Šolta u okviru novog koncepta promocije otočkog turizma, prema riječima Radman, usmjerena je na aktivni turizam.
– Imamo tri nove tematske staze kroz tri mjesta na otoku Šolti dužine od četiri do sedam kilometara – kroz Šoltansko polje, kroz Maslinicu i kroz Gornje Selo do svetišta. Imamo trail utrku i sudjelujemo u splitskoj trail utrci – kaže Radman. O razlozima osmišljavanja svoje živopisne i atraktivne kostimirane interpretacijske šetnje, autorica Sandra Marie Vrandečić kaže kako su sve industrijske revolucije i tehnološki napredak doveli do drastičnih promjena u civilizacijskom smislu da nam se sve to prebrzo odigralo pred očima, pa je njena namjera ovom pričom pobuditi svijest kod posjetitelja, ali i domaćih pripadnika mlađih generacija o potrebi očuvanja okoliša.
– Učinila sam to na način da sam utjelovila ženu od prije 100 godina koja je živjela u jednom vremenu i prostoru ograničenih resursa, odnosno korištenjem isključivo prirodnih resursa koji su bogomdani, koji su tu i koje je čovjek koristio na tako što ih je oplemenjivao sa svoje dvije ruke i prirodnim materijalima i bio usko povezan s prirodom i okolišem u kojem živi. Danas smo došli u apsolutnu kontru tome i u čast tim ljudima i tom načinu života te u zahvalnosti svima onima koji su mi ostavili bogatu zavičajnu zbirku na zavidnoj razini koja mi je uvelike pomogla i bila nit vodilja u kreiranju ove moje ture, nastala je ova priča. Svi moji otočani starijih generacija, pjesnici, književnici i kroničari tog minulog doba, bili su mi velika pomoć i inspiracija. Sve to sam kroz svoju Šoltanku dovela ponovno u život, prošlost u sadašnjost – naglašava Vrandečić.
Šetnja je kostimirana i svi izvori kojima se autorica koristila, fotografije, razni pisani dokumenti od znanstvenih članaka do proze i poezije mojih otočana, su inspiracija lika kojeg je kreirala.
– Bez svih njih, zapravo sve to ne bi bilo moguće i svi ti ljudi koji su zaslužni za očuvanje kulturne baštine na Šolti bili su na ovoj premijeri. Radi se o šačici Šoltana čiji mi je rad najviše pomogao u kreiranju lika Šoltanke s početka 20. stoljeća – zaključila je Vrandečić.
Jedan od onih koje je kostimirana interpretacijska tura, uz pjesnu članica ženske klape Ćuvite sa Šolte, podsjetila vlastitog školovanja i djetinjstva u škrtim otočkim uvjetima, je i načelnik općine i predsjednik Turističke zajednice Šolta Nikola Cecić-Karuzić.
– Nosio sam vodu za zalijevanje, a od sedmog razreda osnovne škole dida me naučio kopati motikom i polijevati lozu, kazao je ponosno Cecić-Karuzić i pred okupljenima demonstrirao kako pravilno grabit (šoltanski ‘kalat’) vodu iz bunara u starinskoj limenoj posudi. Govoreći o turizmu na Šolti, kazao je kako Šoltani onima koji dolaze trebaju pokazati kakvi su bili i što su sačuvali od predaka.
– Šolta ima što pokazati, to je otok pjesnika i umjetnika, ‘careva i kraljeva’. Ovo je način, da upakirano u turistički proizvod, strancima i domaćima pokažemo kako se nekad ovdje živjelo i radilo jer je Šolta puno više od mora i sunca – kazao je Cecić-Karuzić i najavio skoro otvaranje muzeja, odnosno galerije.
Prva kostimirana interpretacijska šetnja na Šolti “Šoltanka – jedan život na otoku’ u skladu je s projektom ‘Dalmacija storytelling destinacija’ Splitsko-dalmatinske županije kojim se želi se očuvati i prezentirati dalmatinska kulturna baština i doprinijeti cjelogodišnjem turizmu u županiji.
Kroz projekt su kreirani novi i komercijalno dostupni turistički proizvodi, tematske interpretacijske šetnje i muzejska vođenja s oživljenim baštinskim likovima, a radi se i na kreiranju registra postojećih tematskih doživljaja s područja županije.
SPONTANO, MOĆNO I PRIRODNO UŽIVANJE U SPIZI I ŽIVOTU. Na radost gastronomada i svih ljubitelja fantastične domaće spize, jučer je u Brelima otvoren Autentica Food&Wine festival!
Veličanstvena fešta lokalne hrane i vina, koja će se održati od 10. do 20.05.2024. na javnim gradskim površinama i u ugostiteljskim objektima na području Makarske rivijere, započela je riječju struke o trendovima na eno-gastro tržištu, kao i o stanju te mogućnostima unapređenja domaće gastronomije.
Događaj održan u organizaciji TZ Općine Brela, TZ Grada Makarska, TZ Općine Tučepi, te TZ Općine Podgora, uz partnerstvo Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinske županije i Bluesun hotela, podijeljen je u dva atraktivna panela – u prvom se debatiralo na temu Uloge gastronomije u razvoju destinacije, dok su u drugom panelisti iznijeli svojeKoncepte izvrsnosti i originalnosti u gastronomiji.
Tematski i intencijom, sadržaji su se savršeno naslonili na projekt Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije posvećen Kraljici dalmatinskih pijata – Dalmatinskoj marendi, koji u fokus stavlja mediteransku prehranu po kojoj smo prepoznatljivi na svjetskoj turističkoj mapi, te tipičan mediteranski recept za hedonizam: spontano, moćno i prirodno uživanje u spizi i životu!
NEKA POSTANE TRADICIJA. Prisutnima su najprije srdačnu dobrodošlicu zaželjeli domaćini – načelnik Općine Brela Stipe Ursić te direktorica TZ Općine Brela, Valentina Medić Vitković. „Cilj ovog festivala je da stvorimo jedan novi sadržaj, jedan novi brend, u vidu kvalitetnog food&wine iskustva. Za to je potrebna simbioza svih turističkih aktera, a začetak te ideje je upravo ovaj festival“ – istaknuo je breljanski poteštat Ursić.
Domaćica festivala, direktorica općine, Valentina Medić Vitković, ponosno je naglasila: „Ovakve stvari u predsezoni su nama zlata vrijedne. Zaista se nadamo da ćemo na njima raditi i da imaju sjajnu perspektivu. Ono što je započelo sa Brela food&wine festivalom, proširilo se na cijelu Makarsku rivijeru. U narednih 10 dana očekuje nas Dalmatinska marenda u više od 30 restorana na Makarskoj rivijeri. Znajući da je gastronomija jedan od 4 glavna motiva dolaska turista u destinaciju i sudeći po ovolikom odazivu, nadamo se dugoj budućnosti ovog festivala i njegovu daljnjem razvoju!“. Njenim riječima radujemo se i mi – po svemu sudeći, bit će ovo pravo slavlje okusa i autentičnosti!
OSNAŽIVANJE, ALI I ZAŠTITA KVALITETE ŽIVOTA LOKALNOG STANOVNIŠTVA. Prvi panel otpočeo je izlaganjem savjetnika ministrice turizma i sporta, Igora Radića, koji nam je iznio zakonsku pozadinu upravljanja destinacijom, koja je važna ne samo da bi se postigao održivi razvoj turizma, već i dugoročno očuvanje prostora po mjeri lokalnog stanovništva. Za takvo što moramo imati zakonodavni okvir koji nam daje alate, a donošenje četverogodišnjeg plana upravljanja destinacijom će biti zakonska obaveza.
Dožupan splitsko–dalmatinski Stipe Čogelja i Joško Stella zamjenik direktorice Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Ivane Vladović, složili su se u jednom: iako ne mogu dovoljno naglasiti koliko je važno izbrendirati domaću eno-gastro priču, ona se mora odvijati uz maksimalno blagostanje lokalnog stanovništva, čija kvaliteta života ne smije degradirati. Njihov recept za dovoljan reach je, žargonski rečeno, uhvatiti se za isti štap – sinergija svih subjekata u turizmu, zajedno sa ministarstvom, uz snaženje dobrih i kvalitetnih pojedinaca.
“Splitsko – dalmatinska županija izradila je studiju nosivih kapaciteta još 2018., s ciljem da se regulira pritisak turističkog prometa na obalne prostore u sezoni. Splitsko – dalmatinska županija izdvaja za potpore manifestacijama preko pola milijuna eura. Naša je filozofija ako su projekti prihvatljivi lokalnom stanovništvu prepoznat će ih i turisti. Uskoro će biti završen i naš Regionalni centar kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva, još jedan projekt s kojim ćemo dodatno osnažiti i pozicionirati Splitsko – dalmatinsku županiju” – kazao nam je Stipe Čogelja.
A KAKO DOBRI I KVALITETNI POJEDINCI funkcioniraju u praksi, saznali smo iz izlaganja prvog čovjeka restorana Pelegrini, kuharskog perfekcionista koji je ucrtao Šibenik na gastro mapu svijeta te stoji iza novog brenda obiteljskih i malih hotela Gourmet Authentic! Ključna riječ je prilagodba – tržište je jako dinamično i mora se neprestano osluškivati; a osim njegove interpretacije hrane prilagođene svakom specifičnom podneblju u Republici Hrvatskoj, oduševile su nas i vizionarske ideje dostojne jednog Michelinovim zvjezdicama nagrađivanog chefa – ponovno uvesti kategorizaciju u objekte – primjerice, oživjeti taverne koje su nudile lokalnu hranu! – i jednostavno biti – autentični i iskreni.
Ovim lajtmotivom vodio se i naš naredni panelist, gradonačelnik Makarske Zoran Paunović, koji je uspješno potaknuo deapartmanizaciju, u suradnji sa zamjenicom Antonijom Radić Brkan pokrenuo projekt i vratio Lokale u kale i samim tim život u staru gradsku jezgru Makarske, dodavši joj mediteranski štih i anuliravši estetsku buku. Želeći izbjeći kebab-čevapi-pomfrit scenarij, poticali su tradicionalnu gastronomiju u staroj gradskoj jezgri i razvili strategiju nastanka kulturnog turizma.
BRENDIRANJE SPECIFIČNOSTI STVARA MOTIVE ZA DOLAZAK. Još jedan zbilja fantastičan primjer kako brendiranje specifičnosti stvara motive za dolazak, izložila nam je naša gošća i panelistica, direktorica Turističke zajednice grada Novalje, Marina Šćiran. Fantastični projekti Life on Mars i Marsovca primjeri su uspješno obavljenih (i prilično zahtjevnih!) zadataka da se specifičan pejzaž otoka Paga, kao i priča o paškoj ovci, pretvore u stratešku prednost, ali i potaknu goste na dolazak van udarne ljetne sezone – primjerice, Marsovcu se može dobiti samo u periodu od 26. 4. do 26. svibnja, kad su paška janjetina i mladi sir ujedno i najukusniji.
Na ovu priču sjajno se nadovezala Tea Vela, direktorica TZ Podgora – naime, ondje su od podgorske blitve, koja je u prošlosti imala čak i pogrdne konotacije, putem svoje Blitvijade napravili pravi pravcati brend – sada od ovog povrća postoji čak i sladoled za koji se čeka u redovima, a projekt koji ima gastronomski, zabavni i edukativni segment dobio je i svoju trail utrku – Blitva run, koja će prolaziti kroz Podgoru i Drašnice!
Autohtonu gastro priču možda je i najteže implementirati u hotelskom segmentu, ali a la carte ponuda ostavlja prostora za kreativnost i napredak, o čemu je posvjedočio Dino Sokol, izvršni direktor Bluesun hotela, te istaknuo kako su Bluesun hoteli ponosni partneri Autentica food&wine festivala, “Sinergijom svih dionika u turizmu destinacije može se puno toga postići, potrebno je putem ovakvih manifestacija promovirati gastro ponudu, te turističke proizvode u pred i posezoni.”
NOSITELJI IZVRSNOSTI. „Povratak autentičnosti jedini je ispravan put“ – kazao nam je u drugom dijelu konferencije omiljeni domaći kuharski meštar, Ivan Pažanin. Znali su Ivanu čak i predbaciti da previše forsira svoje, ali on se ne da zbuniti. „Zagorac promiče svoje, svoje meso i verduru, i tako i triba. Naravno da ću inzistirati na onome što je moje, što je nama prisno i blisko“. Po njegovu mišljenju, samo zajedničkim, ujedinjenim nastupom na tržištu ostvarit ćemo željeno – fantastični smo doslovno u svemu, kaže Ivan, samo to treba znati plasirati.
Meštrovica o’ slatkoga, Tea Mamut, jedina je Hrvatica s diplomom prestižnog američkog kulinarskog instituta, ali kaže da je ulaženje u autohtone slastice – opasan teren. „To treba biti jedan kroz jedan ispravno!“ kaže Tea, vjerojatno imajući na umu sve one dalmatinske mame i none koje neke generacijske recepte ne žele tek tako ni otkriti – svatko ima neku svoju caku za tortu makaranu, splitsku tortu, rafiole… Tradicionalnih slastica definitivno treba i nedostaje, navodi, i priznaje kako turisti baš uvijek traže nešto što je autohtono i domaće. Kako ju dobro poznaje, duhovito se osvrnula i na splitsku slastičarsku scenu, tinjajući sladoledarski rat i konfužjun koji je pritom nastao.
Konfužjuna, međutim, nema u Supetru – kako nam kaže Martina Rendić, direktorica TZ Supetar, poigravši se simbolikom svojih gradskih svetaca zaštitnika, autentične su okuse ondje otključali još 2017. godine, a restorani se ponose kako namirnicama spravljenim po tradicionalnoj recepturi, tako i onima sljubljenim u novoj, modernijoj interpretaciji. Na otok su nedavno stigle i Michelinove preporuke, a Bračani se naročito ponose i Muzejom uja u Škripu, gdje se može ne samo razgledavati eksponate, nego i kušati autohtone delicije.
A koliko je turistima važno kušati lokalne namirnice u autentičnu ambijentu njihova nastanka, podijelila je s nama i Martina PernarŠkunca, predsjednica Udruge proizvođača paškog sira, jednog od najboljih ovčjih sireva na svijetu, koji je čest motiv dolaska na Pag i definitivno dodana vrijednost toj destinaciji.
NAŠA SNAGA JE U KVALITETI I RAZNOLIKOSTI. Ovom, tematski ponešto ukusnijem panelu od prethodnog, svoj doprinos dao je i Jurica Glavina iz agencije Eklata, koji je u duhu teme o izvrsnosti sugerirao da valja prepoznati i financijski i marketinški pogurati pojedince spremne ulagati u znanje; dok je Nenad Bašić iz agencije Taste Dalmatia istaknuo da autentične proizvode treba ponuditi u okolici prepoznatljivih turističkih središta gostima koji su otvoreni za sugestije i uvijek u potrazi za nečim novim i posebnim, poput onih koji dolaze iz američkog i kanadskog tržišta.
Dalmacija je iznimno napredovala u posljednjih 10 godina te se infrastrukturno približava Istri, ali i svjetskim destinacijama, s kojima se, prema riječima zadovoljnih klijenata itekako možemo mjeriti. Iako se s Italijom, Francuskom, Španjolskom ne možemo mjeriti u količinama, ono što nas izdvaja je iznimna kvaliteta koja se treba održavati – na svim razinama.
A da se kvaliteta baš uvijek prepozna, dokaz su i vina našeg panelista, nagrađivanog vinara Andrije Vasilja iz Međugorja, čovjeka s vizijom koja je njegovim vinima donijela šest medalja – od čega tri zlatne na prestižnom londonskom Decanteru! – ali i solidnu poziciju na prestižnim punktovima čak i u splitskom gastro bazenu.
FENOMENALNA DRUŽENJA UZ KUHANJE. Utemeljitelju Marendina, Mariu Tomašu, pripala je čast da zaokruži ovaj ukusni i poučni panel. Organizirao je on u dvije makarske konobe druženja uz kuhanje i mnogo prije famoznih Večera za pet. Kuhalo se u dvije ekipe, animiralo lokalne vinare da se priključe domaćom kapljicom, a makarske domaćice svojim kolačima. Želeći čuti mišljenje struke, u svoja su natjecanja uključili i ŠKMER, a za finalna kuhanja tražilo se uvijek mjesto više.
Kako je ova lijepa gastro priča zaživjela čak 7 godina, a nalazimo se na području koje cijeni domaće, autohtono i ukusno, ne sumnjamo i da ona našeg festivala zapravo – tek počinje!
Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo”, 30. studenoga 2023. godine dodijelila je 86 povelja i posebnih priznanja, u sklopu nacionalne nagrade „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske – Sunflower Award“, koja se održava već jedanaestu godinu.
Uz šampionsku titulu „Veliki zlatni suncokret“ koju je u kategoriji Vinski turizam osvojila Vinarija Boškinac, dodijeljene su još dvije te je „Veliki zlatni suncokret“ u kategoriji Aktivni turistički sadržajišampionska titula „Veliki zlatni suncokret“ pripao Javnoj ustanovi Nacionalni park Mljet – Dubrovačko-neretvanska županija. U kategoriji Ruralno turistički projektišampionska titula „Veliki zlatni suncokret“ pripala je Centru za posjetitelje – Dvorac Janković iz Suhopolja – Virovitičko-podravska županija.
Vinarija Boškinac “Svijetu predstavljamo ono najbolje i jedinstveno s otoka Paga”
Ostati na kamenu i drači, nastaviti hodati stazama djedova bila je konstanta u životu obitelji Boškinac, od djeda do unuka. Tako je prije desetak godina, sagrađena vinarija Boškinac. Temeljna misija njihovog vinskog podruma je očuvanje i briga oko autohtone sorte Gegić. Uzevši plemke s tih starih trsova, podignut je vinograd i spašena autohtona sorta. Vino Gegić njihova je strast i opsesija, a svijetu žele predstaviti ono najbolje i jedinstveno s otoka Paga – a to je Gegić! Osim po Gegiću, Podrum Boškinac najpoznatiji je po kupaži cabernet sauvignon i merlota, a imaju i nekoliko bijelih etiketa maceriranih vina i bijelih kupaža.
Ukupno je bilo prijavljeno 197 kandidata iz 20 hrvatskih županija, osam kandidata iz Bosne i Hercegovine te jedan iz Republike Srbije. Nagradu Suncokret ruralnog turizma Hrvatske osvojila su 82 dobitnika iz Republike Hrvatske, tri iz Bosne i Hercegovine, te jedan iz Republike Srbije.
Nagradu za Vinariju Boškinac preuzeo je vlasnik vinarije Boris Šuljić
Na svečanosti dodjele bio je izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić te brojni drugi uzvanici: Osječko-baranjski župan Mato Lukić; Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta; Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Domagoj Mikulić, državni tajnik u ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije; Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu te brojni drugi uvaženi gosti.
O dobitnicima je odlučio Ocjenjivački sud kojim je predsjedala Slavija Jačan Obratov, a članovi su bili: Robert Baćac, Stjepan Cukor, Dubravko Fijačko, Slavija Jačan Obratov, Dijana Katica, Damir Krešić, Jelena Mesić, Mirjana Miličević, Ružica Rašperić, Spomenka Saraga, Dora Smolčić Jurdana, Tihana Sudarić i Dejan Tubić.
Dobitnici s područja Ličko-senjske županije su sljedeći:
Šampionsku titulu „Veliki zlatni suncokret“ u kategoriji Vinski turizam osvojila je Vinarija Boškinac. Zlatnu povelju u kategoriji Aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoruosvojila je Javna ustanova Park prirode Velebit. Srebrnu povelju u kategorijiCraft turizam osvojio je OPG Ivan Vlainić.
Posebno priznanje za sklad prirode i turizma u kategoriji Turirstička seljačka gospodarstva osvojio je OPG Vukobratovićs projektom Ruralna kuća za odmor Ježeva kućica. Posebno priznanje za očuvanje tradicijskih sorti u kategoriji Projekti/nositelji zaštićenih i marketinških oznaka osvojio je Agrovelebit s projektom Svijet krumpira.
Najčarobnije je vrijeme godine, prve zrake prosinačke svjetlosti miluju ulice alkarskoga grada i u hladnom zimskom zraku osjeća se miris nadolazećih blagdana. Očaravajuće Došašće obavija grad poput toplog zagrljaja, stvarajući uzbudljivu atmosferu i pobuđujući radost u srcima svih građana.
Ulice Sinja postaju pozornica koja se puni ugođajem nadolazećih blagdana. Svakodnevni život obogaćen je pričama ispričanim božićnim ukrasima koji krase prozore i trgove na kojima se okupljaju svi kako bi zajedno dijelili radost, ljubav i toplinu.
Svjetlosti adventskih svijeća plešu na licima ljudi, osvjetljavajući put prema radosti blagdana. Svaku subotu uoči adventske nedjelje bit će blagoslov i paljenje adventske svijeće: prva adventska svijeća simbol je vjere i nade, druga simbol ljubavi, treća simbol radosti i četvrta adventska svijeća simbol je mira.
Trgovi i ulice bit će ispunjeni mirisima kuhanog vina, fritula, uštipaka, čaja, stvarajući neodoljivu atmosferu koja mami osmijehe. Na sam Badnjak, tradicionalno nemrs, svi su pozvani na besplatnu pečenu ribu, vino i pivo lokalnih proizvođača i zamamni kruh ispod peke te na slatke kroštule i suhe smokve.
Došašće u Sinju nije samo priprema za božićne darove, već i vrijeme kada se zajednica zbližava, kada se srca otvaraju i kada se posebna pažnja posvećuje onima kojima je potrebna podrška. Solidarnost postaje temeljna vrijednost, a došašće podsjeća sve da je darivanje i dijeljenje ljubavi ono što čini blagdane posebnima.
Za vrhunsku zabavu pobrinut će se brojni izvođači poput Ljute kuće, M.O.R.T.a, sestre Husar, Miroslava Škore, a osobito se veselimo tradicionalnom uprizorenju Badnje večeri s članovima KUD-ova Cetina i Udruge za očuvanje baštine Cetinske krajine te Živim jaslicama u organizaciji udruge Naše Brnaze, te brojnim prigodnim tradicionalnim koncertima, predstavama, Dječjem tjednu. Mise u crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske pripravit će nas za sveti trenutak rođenja Sina Božjega.
Dok se grad odijeva u blještavilo svjetala i ukrašava božićnim drvcem, djeca s nestrpljenjem iščekuju svoj trenutak: uzbudljivi dječji doček Nove godine za kojeg će se pobrinuti udruga Sinjski ferali, a odrasle će pak Sinjane i njihove goste u novu 2024. uvesti hrvatske legende rock scene, Opća opasnost i Buđenje.
U ovom došašću, Sinj postaje čarobno mjesto gdje se tradicija spaja s modernim, gdje svjetlost adventa obasjava put prema nadolazećem Božiću, donoseći toplinu, radost i ljubav svima koji ga dožive.
Osmo izdanje međunarodne biciklističke utrke CRO Race ove godine dolazi u unikatno okruženje paške prirode. Grad Novalja podržao je ovaj hvalevrijedni projekt kojim će Mjesečev otok postati jedna od etapa ovog vrhunskog sportskog doživljaja.
Sudjelovanje Novalje kao prve otočne destinacije u svjetskoj klasi biciklističke sportske arene za nas predstavlja veliko postignuće u pozicioniranju sporta kroz turističku lepezu destinacije. Ova međunarodna utrka predstavlja jedan od naših najvrjednijih sportskih događaja, koji sada povezuje Lijepu našu i s otocima.
U narednom petogodišnjem razdoblju cilj nam je putem ovakvih događanja pozicionirati Novalju kao destinaciju aktivnog turizma, ali i potaknuti sve sudionike na praćenje svjetskih turističkih trendova i sudjelovanje dionika u njima.
Čast nam je biti domaćinom treće etape ove etablirane svjetske biciklističke utrke, koja snažno promovira našu zemlju i naše zanimljive destinacije. Stoga, svim natjecateljima i organizatoru želim puno sreće i uspjeha. Istražite svaki kutak i upijte svaki osjećaj otoka koji zove na upoznavanje i avanturu!
DA JE SVE ŠTO VIDIMO OKO NAS U POČETKU BILO IDEJA, najbolje pokazuje primjer Larise Hržić, magistre sociologije koja je napravila jedan krajnje neobičan, ali kreativan odmak u karijeri. Uživajući u čaši omiljene žestice – gina, koji je 2019. zabilježio svoj veliki povratak na alkoholnu scenu, ova se djevojka našalila da će napraviti primjerak sasvim po svom ukusu. Rečeno – učinjeno: 4 godine kasnije, nakon jako puno edukacije – kako o bilju od kojeg se spravlja, tako i o samoj sceni gina – iz male destilerije s778 Heritage izlaze prve boce ove sofisticirane žestice sa snažnim bračkim pečatom! Kako su za sada dospjele prilično daleko – do Njemačke, Švicarske, pa i daleke Kanade – nastala je i interna šala da ga očigledno čeka – svjetska slava!
PAZILI NA SVAKI DETALJ. Asocira li Vas broj 778 u nazivu na nešto osobito, niste se prevarili – riječ je, naime, o aluziji na najviši vrh Jadrana (bračka Vidova gora) od 778m nadmorske visine, a da se pazilo na baš svaki detalj, pokazuje i slovo s ispred 778 – oznaka je to za sun, sea, stone, ili u našem prijevodu, za sunce, sol i stinu – sve ono što definira otok. Priču priča već i sama boca, pa je u vizualnom identitetu gina svoju ulogu dobio i čep napravljen od bračkog kamena, a vrhunac je, naravno, okus – osim planinske borovice koja je temelj ovog pića, s778 gin sadržava čak osam autohtonih biljaka i začina s otoka!
IAKO TVORCE OVE SOFISTICIRANE ŽESTICE neizmjerno veseli što je fino zaokružena priča s bračkim ginom naišla na sjajne reakcije publike, ciljevi su im, za sada, skromni. „Barem oni kratkoročni“, kaže vlasnica Larisa. „Korak po korak, konstantno savladavanje novih izazova, educiranje i druženje sa kolegama i kolegicama destilerima kako bi izmijenili znanja i iskustva. Oni dugoročni su, naravno, proširiti proizvodnju i preseliti destileriju u srce Brača te je smjestiti tamo gdje je ja vidim zadnje četiri godine. Također, ciljevi su imati i druge verzije gina kao i neka druga pića koja će proizaći iz naše destilerije“ – dodaje.
N2032
MI VIDIMO SENZACIJU. Unatoč Larisinoj skromnosti, ono što mi jasno vidimo je da kad magistra sociologije poželi napraviti gin po svojem ukusu, nastaju – čuda! Teško je i povjerovati da je ova osebujna žestica, koja je u superotmjenu bocu sa kamenim detaljima pospremila samu srž Brača, u početku bila – samo šala. Prvom bračkom ginu poželjeli bismo svjetsku karijeru, a njegovoj kreativnoj autorici – da se našali malo češće!
U petak 22. rujna u 12 sati u Sutivanu će biti postavljen i svečano otvoren prvi geološki stup na dalmatinskim otocima.
Geološki stup Sutivan samo je dio velike stivanske geološke priče koja se zasniva na otkriću globalno važne geološke točke u uvali Likva u čijim su stijenama zapisani tragovi udara ogromnog asteroida koji je izazvao masovno izumiranje većine živih bića na Zemlji prije 66 milijuna godina.
Oko te, od znanstvene zajednice potvrđene činjenice, Općina Sutivan uz pomoć Hrvatskog geološkog instituta provodi projekt osnivanja Poučne geološke staze koja bi obuhvatila niz zanimljivih geoloških pojava na području Sutivana. Provedba projekta povjerena je Narodnoj knjižnici Sutivan koja u suradnji s dr.sc. Tvrtkom Korbarom s HGI-ja već godinama provodi aktivnosti na formiranju staze i popularizaciji spomenute točke.
U sklopu spomenutih aktivnosti predložena je i zaštita lokaliteta na području od uvale Likva do uvale Bačva kao geološkog spomenika prirode koju trenutno provodi županijska ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima MORE i KRŠ.
Geološki stup, koji se postavlja na poznatoj stivanskoj šetnici Blato, služi kao uvod u čitavu priču i iskusnome će oku pružiti niz informacija o geološkoj povijesti otoka Brača. Neupućenome će otvoriti čitav niz pitanja na koja odgovore može pronaći istraživanjem popratnih tiskanih i digitalnih info materijala. Za ovu priliku tiskana je popratna brošura na hrvatskom i engleskom jeziku i izrađena web stranica kojoj se može pristupiti pomoću QR kodova na legendi stupa i na ostalim info pločama u Sutivanu. U užoj jezgri mjesta postavljene su i dvije info ploče koje upućuju na zanimljive fosile amonita i rudista vidljive u građevnom kamenu stivanskih povijesnih zgrada.
Materijale za izradu stupa prikupili su na području Sutivana djelatnici HGI-ja a stup je izradila klesarska radionica Lukrić – kamen iz Pražnica. Stivanski geološki stup jedinstven je i po tome što su pojedini uzorci stijena ugrađeni u njega dobili i lokalne nazive prema vizualnoj sličnosti s nekim opće poznatim predmetima i tradicionalnim gastronomskim delicijama.
Svečano otvaranje održat će se u petak 22. rujna u 12 sati na šetnici Blato u Sutivanu a stup će otvoriti ravnatelj Narodne knjižnice Franjo Mlinac i predstavnik Hrvatskog geološkog instituta dr.sc. Tvrtko Korbar.
Omiški polumaraton manifestacija je namijenjena profesionalcima i rekreativcima. Svake godine privlači sve više trkača iz Hrvatske, ali i inozemstva
Datum održavanja: 21. listopada 2023.
Zašto Omiški polumaraton zovu ‘skriveni dragulj’ bit će vam jasno već iz prvog pogleda na grad koji okružuju strme klisure.
Mnogi trkači koji prvi put sudjeluju na polumaratonu ostaju zbunjeni gdje se među planinama koje gotovo dotiču more smjestila ravničarska trasa dugačka više od 20 kilometara.
A smjestila se u jednom od najljepših krajolika u ovom dijelu Europe – kanjonu rijeke Cetine u koji iz povijesne jezgre Omiša, gdje se nalazi start i cilj utrke, ulazite uskim tunelom nakon kojeg vas čekaju kilometri i kilometri čiste i netaknute prirode.
Sama manifestacija obuhvaća dvije utrke – kružni polumaraton i rekreativnu utrku dugačku 6 kilometara, a obje trase nalaze se u kanjonu Cetine, krajoliku zaštićenom od 1963. godine.
Trčeći kanjonom proći ćete pokraj nekih od najboljih lokacija za rafting, kajaking, treking, hiking i slobodno penjanje u Hrvatskoj, a o kvaliteti same utrke možda najbolje svjedoče imena dosadašnjih pobjednika – Alija Imamović, Marija Vrajić, Nikolina Šustić i mnogi drugi.
Želiš li i ti biti dio ovog nezaboravnog spektakla, prijavi se na jednu od dvije utrke (6 i 21km) Omiškog polumaratona na LINKU
Seget; riječ koja izrijekom “vuče” na otok, ali sve prepoznatljivija kao naziv mjesta na domak Trogira, blizu i Šibeniku i Splitu. Pitoreskna dalmatinska ribarska oaza koja se može pohvalitilijepim plažama na Jadranskom moru, kulturnim i arheološkim naslijeđem, tajnovitim crkvicama, rustikalnim ribarskim štihom i autohtonim konobama…
No, u ponudi ima i ono što nameću najsuvremeniji turistički standardi. Tu su suvremeno opremljeni hoteli, a jedan od aduta u ovom kontekstu je svakako visokokategornik, hotel Ola u Segetu, koji nudi jedinstven spoj odmora, aktivnosti za tijelo i um te prirodnih ljepota. Uz pogled koji oduzima dah i s kojim se svako jutro bude gosti, Ola svoju filozofiju temelji na konceptu životnog stila koji omogućava moderno življenje u skladu s prirodom. Odmak od užurbane svakodnevnice, te pomak ka tradicionalnoj prehrani i metodama opuštanja – Ola i Seget nepogrješiva su formula za ugodan boravak – te povratak u destinaciju.
KULTURNO LJETO Zagrljaj kulture
Osim ljepote, mira, izvrsne hrane i kupanja na predivnim plažama, Seget ima i svoju kulturnu ponudu, koja tijekom ljetne sezone postaje dijelom turistički zanimljivog sadržaja za najizbirljivije goste. Manifestacija“ Segetsko lito“ kao pozdrav ljetu otvorena je koncem lipnja na školskom igralištu Osnovne škole Kralja Zvonimira u Segetu Donjem, i to tako da je najprije razveselila najmlađe programom “Adio, školo”, a potom i koncertom sjajnog tenora Marka Škugora. U programu Segetskog lita bit će niz predstava za djecu i odrasle, ali i koncerti, ribarska i lovačka večer… Da, želimo ići u Seget!
O tome koliko je Seget zanimljiv svjedoči i nedavno snimanje dokumentarca “Biseri srednje Dalmacije” za njemačko tržište, gdje je zastupljeno i ovo maleno, čarobno mjesto. O njemu se u superlativima izrazio njemački glumac Falk-Willy Wild, a 25-minutni film, imao je preko 40 emitiranja na sedam poznatih TV-postaja!
Topla ljeta na Jadranu kao jednom od najugodnijih mora Mediterana nezaboravna su ako izaberete jednu od plaža upravo u Segetu. Među najpoznatijima su 150 metara duga Spiristine Beach, potom čak 550 metarska Seget Donji Beach, zatim čuvena plaža ispod hotela Medena, naime 850 metara dugačka Medena beach, te Belvedere Beach, plaža ispod dugačkog, luksuznog kampa koja se prostire na skoro dva kilometra.
Teško je reći jesu li plaže u Segetu ljepše kad se gasi dan u plamenim bojama neba ili u praskozorje, kad izranja sunce u osvit dugog, toplog dana. Doživljaj je još potpuniji ukoliko se osamimo na nekoj skrivenoj plažici, tek u društvu prirode, borovine, kristalnog mora i predivnog pogleda na otok Čiovo preko puta.
STAZE Od ostavštine Napoleona do – jet-skija
Ni ljubitelji dinamičnog, aktivnog odmora neće biti zakinuti – u izobilju ima koječega! Tu su sportovi na vodi: jet-ski, banana, tubusi, kajak; potom barovi na plaži i najbolji kokteli uz glazbu; restorani za svačiji ukus; dječja igrališta…
Lungo mare šetnica vodi do srca starog ribarskog Segeta, a postoje biciklističke i pješačke staze živopisnih naziva: Napoleonova staza, Staza impresivnih vidika i Staza Segetski raj. Napoleonova (drevna) staza dobila je naziv po legendarnom vojskovođi, a naziva se također i Staza zdravlja.
Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije udružila je snage s Institutom za turizam i Ekonomskim fakultetom u Splitu i pokrenula projekt turističkoga razvoja Dalmatinske zagore. Predstavnici navedenih institucija, Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije, Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam i Vinko Muštra, dekan splitskog Ekonomskoga fakulteta, danas su u Centru za posjetitelje „Skrivena Dalmacija“ u Dugopolju potpisali ugovor o izradi Strategije razvoja turizma Dalmatinske zagore – Splitskoga zaleđa čiji je cilj utvrditi turističke proizvode koji će se nuditi na području zagore.
Turistička zajednica Splitsko – Dalmatinske županije kao jedan od temeljnih programskih ciljeva postavila je turistički i infrastrukturni razvoj unutrašnjosti Dalmacije.
Velika je čast što ovakve dvije institucije stoje uz Turističku zajednicu i što ćemo njihovo znanje moći iskoristiti i primijeniti u izradi strategije. Vjerujemo da ćemo zajedno napraviti jednu lijepu i uspješnu priču u kojoj ćemo pomaknuti granice turističkoga pojasa Dalmacije i potaknuti investicije i infrastrukturni razvoj na ovome području. Splitsko zaleđe je biser u kojega moramo ulagati i čiji potencijal moramo maksimalno iskoristiti. Ovo je tek početak jedne suradnje gdje ćemo testirati područje Zagore i vidjeti koje su nam granice, a nakon izrade Strategije očekujemo i suradnju na izradi akcijskih planova. Svakako treba pohvaliti i predstavnike lokalnih turističkih zajednica koji su svakodnevno na terenu i ulažu mnogo napora i truda u promociju i razvoj ruralnih područja – istaknula je Vladović, direktorica županijske Turističke zajednice.
Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, naglasio je kako se turistički trendovi mijenjaju te kako upravo područje Dalmatinske zagore može kvalitetno odgovoriti na te promjene.
Zahvaljujemo Turističkoj zajednici Splitsko – dalmatinske županije što nas je spojila jer ovo definitivno neće biti jedini projekt na kojem ćemo surađivati. Institut za turizam već se skoro 70 godina bavi znanstvenim istraživanjem ove grane, dok Ekonomski fakultet ima jednu lokalnu ekspertizu i poznavanje ovoga područja. Dalmatinska zagora ima mnogo toga za ponuditi, a trendovi se na turističkom tržištu itekako mijenjaju. Iako su „sunce i more“ još uvijek dominantan motiv dolaska u Dalmaciju, sve više se javlja interes za ruralnim destinacijama poput Dalmatinske zagore koje mogu ponuditi i nešto drugo. Turistički proizvodi koje će Zagora nuditi posjetiteljima tek bi se trebali utvrditi kroz ovu Strategiju, no vrlo vjerojatno će se to bazirati na aktivnom i eno- gastro turizmu te odmoru u netaknutoj prirodi koji bi privukao turiste iz užurbanih sredina koji traže nešto drugačije. A to drugačije upravo nudi Dalmatinska zagora, počevši od mentaliteta, lokalne kulture pa sve do reljefa i gastronomije – kazao je Krešić.
Vinko Muštra, dekan splitskog Ekonomskoga fakulteta, ovu suradnju vidi kao odličnu priliku za nadograđivanje znanja studenata.
– Zahvaljujem direktorici Turističke zajednice i Institutu na turizam na ukazanome povjerenju koje, osim kao veliku čast, smatramo i velikom odgovornošću kako prema partnerskim institucijama tako i prema svim stanovnicima i tvrtkama u Dalmatinskoj zagori. Ta odgovornost je posebno velika kada znamo koliki potencijal Dalmatinska zagora zapravo ima, a zbog toga ćemo sva znanja koja imamo upregnuti u maksimalno unaprjeđenje i razvoj ovoga područja. Ova je suradnja, između ostaloga, važna i za naše studente turizma koji će nakon što završe fakultet imati gdje primijeniti naučeno i biti kreatori jednog boljeg i kvalitetnijeg turizma. Vjerujemo da ćemo se na kraju projekta opet sastati ovdje i svjedočiti pozitivnim stvarima koje su proizašle iz ove suradnje – poručio je Muštra.
Sklapanju suradnje prisustvovali su i predstavnici Turističkih zajednica Dugopolja,Trilja, Sinja i Vrlike koji su konstatirali kako je nedostatak infrastrukture jedan od temeljnih problema Zagore te kako je ovakav projekt od velikog značaja za razvoj ruralnog turizma. U izradu Strategije uključeni su gradovi Sinj, Trilj i Vrlika te općine Dugopolje, Dicmo, Otok i Hrvace. Sklapanju suradnje prisustvovali su i predstavnici Turističkih zajednica Dugopolja,Trilja, Sinja i Vrlike koji su konstatirali kako je nedostatak infrastrukture jedan od temeljnih problema Zagore te kako je ovakav projekt od velikog značaja za ruralni turizam. U izradu Strategije uključeni su gradovi Sinj, Trilj i Vrlika te općine Dugopolje, Klis, Dicmo, Otok i Hrvace.
Nakon potpisivanja ugovora o suradnji, predstavnici institucija i lokalnih turističkih zajednica obišli su Centar za posjetitelje „Skrivena Dalmacija“ koji od travnja ove godine kada je uvedena Zelena autobusna linija bilježi visoki porast u broju posjetitelja.
NI KIŠA IM NIŠTA NE MOŽE. Unatoč tmurnom vremenu, u ponedjeljak, 12.12., otvaranjem adventskih kućica sa prigodnom gastro ponudom, Selca su otpočela s pisanjem svoje božićne štorije – monumentalna kamena dvokatnica, Didolića dvori, postala je poprištem atraktivnih zbivanja s božićnim predznakom kojima se još stignete priključiti!
ODVRNULI KREATIVNOST I VESELJE NA MAKSIMUM. Posebnu notu veselja u selački advent unose najmlađi Selčani – da su itekako zasukali rukave, dokazuje i činjenica da su prigodne kreativne radionice popunjene do posljednjeg mjesta! Pod budnim okom mlade dizajnerice tekstila Dine Mlinac, poznate po slikanju sa posve nekonvencionalnim materijalima kao što su kava ili čak hrđa, najmlađi Selčani ovladali su radom s vrpcama, perlama, pa čak i vrućim ljepilom, a njihove prekrasne rukotvorine – jelkice od šarenih vrpci, tkanine i svjetlucave dugmadi u ulozi božićnih kuglica – oduzimaju dah! Da se za ovu radionicu traži mjesto više, pokazuje i činjenica da su organizirani dodatni termini za djecu koja se do sada nisu uspjela prijaviti.
Tako će se 18.12. u 11h i 21.12. u 18.30h u prostoru izložbenog salona u Selcima izrađivati božićni patuljci, a posebno uzbudljivo bit će 29.12. s početkom u 15h, kada će pored crtanja i slikanja božićnih motiva mali umjetnici guštati u oslikavanju lica (facepaintingu), a njihovi roditelji u prigodnoj izložbi.
ZA 2023. KOJA PRŠTI OD VESELJA. Mi bismo naročito voljeli biti u Selcima 22.12., kada će Didolića dvore obaviti zamaman miris bakalara (Štorija o’ bakalara, 11h), ali i na sam Badnjak, kada će za dobru atmosferu biti zaduženi majstori dobrog ugođaja, bend uživo Koperonti, čiji će nastup započeti u 20h. No, jedno od najatraktivnijih događanja svakako je selačko novogodišnje kolo, koje će se tradicionalno održati prvog siječnja na selačkoj pijaci s početkom u 13h.
Za dobru sreću, još od sredine prošlog stoljeća, Selčani su se okupljali oko novogodišnjeg bora uz suhi bob i bačvu mladog vina, a kolovođe s crvenim kapama i svilenim krožunima povele bi kolo, koje bi se širilo i širilo, dok naposljetku ne bi zaplesali svi koji su došli! Pridružite im se i Vi na ovaj visoko simboličan datum, i veselim ritmovima i pjesmom utrite put jednoj sretnoj i razigranoj 2023., koja pršti od dobre energije i veselja!
JELA S PRSTOHVATOM SVJETSKOG ŠTIHA I ISTINSKE GOSTOPRIMLJIVOSTI!
U VELOLUČKOM RESTORANU „DALMACIJA“ ovog se ljeta tražilo mjesto više, a da bi se guštalo u morskim i mesnim delicijama, valjalo je značajno unaprijed rezervirati svoj stol.
I dok vlasnici restorana Ivo i Danijela Sardelić ovo ponosno ističu kao dokaz dugogodišnjeg rada i truda, zasluga je to i novog gastro koncepta ovog restorana, od kojeg će, tvrde profitirati cijela zajednica.
A da restoran „Dalmacija“ ima zbilja velike planove s gastro predznakom, pokazuje i angažman pravog meštra od kužine, koji je standardnom ribljem meniju pridružio najbolje bokune zeca, divlje svinje i jelena!
Naime, ravioli s mesom od divljači po domaću svojevrsno su signature jelo kulinarskog virtuoza pod imenom Vladimir Cvetković, kojim je razbio monotoniju nesumnjivo preukusnog, ali ipak uglavnom ribljeg menija. A svi oni koji bi se mogli začuditi konceptu divljači na otoku, nek dođu i kušaju harmoničnu Vladimirovu majstoriju, u kojoj su divljačina, srnetina i divlja svinja sljubljene u slasnom umaku!
VRHUNSKI BACKGROUND I RADNA ETIKA. Vladimir dolazi iz Novog Sada, a u Veloj Luci skrasio se kao da je ondje čitavog života. Dolazeći iz podneblja poznatog po istinskoj gostoprimljivosti i slasnoj tradicijskoj gastronomiji, ali i nepresušnoj znatiželji kad su u pitanju doslovno sve svjetske kuhinje, donio je sjajan štih ovom velolučkom restoranu (ili, kako bi to njegovi sunarodnjaci šeretski rekli, šmek). I to kakav!
Činjenica da se “kalio” u kreativnom timu Street Guys Hospitality koji oduševljava izbirljiva nepca od Beograda do Washingtona već dovoljno govori sama za sebe – ovi ljudi za sebe vole reći da na svojim tanjurima ne isporučuju hranu već – gastro iskustvo, a gastronomiju shvaćaju kao strast, ne kao obavezu!
Nedavno se restoran Dalmacija našao na popisu 100 najboljih restorana u Hrvatskoj, prema izboru vodećeg hrvatskog gastro portala Gastronaut , izabran je između 5600 ugostiteljskih objekata. Navedeni kriteriji odabira bili su: mjesto gdje se gosti osjećaju ugodno, gdje okusne senzacije potiču na povratak, gdje kvaliteta opravdava cijenu, gdje se veselite ponovo vidjeti osoblje, gdje su u vas ugradili lijepa sjećanja…
OSTANIMO NA OTOKU!
KREIRANJE DOŽIVLJAJA. Cilj gastro koncepta ovog restorana, a koji je još u procesu izgradnje, je osmisliti vrhunski fine dining na tradicijski način. „Zašto ne bismo“, ističe menadžerica Danijela,“od Vele Luke napravili omiljenu i prepoznatljivu gastro destinaciju poput Opatije ili Hvara? Ostanimo na otoku, ne moramo putovati u Split da bismo dobro i kvalitetno pojeli i doživjeli vrhunsko gastro iskustvo!“
U tom duhu, rekla nam je, u planu su poslovna druženja, raznovrsne degustacije koje će uključiti i domaće vinare, kvalitetna usluga cateringa, tematske večeri različitih kuhinja i poneblja iz cijelog svijeta, potom vrhunskeGastro Experience večeri gdje će se osposobljavati budući kuhari, a već kroz 12. mjesec kreću B2B druženja!
Uz dobre bokune dobro će pristajati i dramske priče i note gitare, pa i pokoja modna revija, a sve u cilju da se od lokalnih okusa napravi – čitavo iskustvo! Pozdravljamo ovu ukusnu i plemenitu inicijativu koja je na dobrom putu da od jedne relativno zatvorene destinacije napravi prepoznatljivi gastro punkt, a za kraj im poželimo dobar vjetar u leđa, i pijate pune doživljaja i delicija!
U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta organizacija civilnoga društva i provedba savjetovanja udruga kao poslodavca u kriznim situacijama, provedeni su seminari za osposobljavanje zaposlenika na temu online poslovanja i rada na daljinu. Cilj edukacije je jačanje kapaciteta partnera na projektu za provedbu aktivnosti u lokalnim zajednicama u svrhu zapošljavanja, obrazovanja, socijalnog uključivanja, dobrog upravljanja i upravljanja u kriznim situacijama.
Obrazovanje u trajanju od 3 jednodnevna seminara (24 sati) organizirano je za dvoje zaposlenih iz udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“, Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).
Seminare je održao i vodio g. Florijan Ćelić, stručnjak u poslovnom savjetovanju i strateškom i poslovnom planiranju.
Online poslovanje jednostavno se može definirati kao proces korištenja interneta kao medija za ostvarenje poslovnih aktivnosti. To uključuje sve oblike poslovanja od pregovaranja i dogovaranja, organizacije poslovanja pa sve do kupovine, prijenosa i razmjene proizvoda, usluga i informacija.
U vrijeme COVID-19 krize i lockdowna, dolazi do golemog rasta online poslovanja uzrokovano nemogućnosti obavljanja tradicionalnog, fizičkog načina poslovanja. To se prvenstveno donosi na kulturne sadržaje te kreativne proizvode i usluge. U tijeku pandemije COVID-19 bilježi se porast za internet uslugama svih oblika za više od 60%. Takav porast potražnje rezultat je povećanom prisutnosti na internetu, ponajviše većim angažmanom na društvenim mrežama, praćenjem aktivnih predstavljanja događaja (on-line festivala, sajmova, manifestacija) i eksponata (on-line izložbe, virtualni muzeji) i prijenosom sadržaja uživo, kao i poticajnim podcastovima te igrama i aplikacijama za internet posjetitelje. To je dovelo i do razvoja novih znanja i vještina koje korespondiraju internetskoj tehnologiji a samim time i do novih zapošljavanja i otvaranja radnih mjesta potrebnih za pružanje takvih vrsta usluga.
„Zašto online poslovanje ima prednost u odnosu na klasično poslovanje? Prije svega jer online prisutnost sa svojim proizvodima i uslugama povećava konkurentnost zbog dostupnosti kupnje proizvoda i usluga 24 sata dnevno. Tu je i mogućnost permanentne komunikacije s klijentima. A svakako treba istaknuti i stalno poboljšanje postojećih platformi kao i kreiranje novih za internetsko poslovanje i tržišno komuniciranje što opet razvija drugi oblik online poslovanja a to su programerstvo i dizajn“, pojasnio je Florijan Ćelić, izvođač seminara.
Online poslovanje nije ograničeno prostorom. Praktički se poruka i/ili informacija o konkretnom proizvodu i usluzi može prenijeti u realnom trenutku po cijelom svijetu uz uvjet dostupnosti interneta. Nadalje, omogućava bolju tržišnu vidljivost, poglavito kod uspostave Internet prodavaonica (webshop).
Poslovanje preko Interneta posebno je pogodno kod plasmana proizvoda i usluga kulturnih i kreativnih industrija, odnosno dostupnosti kulturne baštine i tradicijskih kulturnih praksi kroz kreiranje inovativnih poslovnih modela, odnosno inovativnih načina kreiranja proizvoda i usluga koje se temelje na kulturnoj baštini.
Upravo Strategija Europa 2020 definira osnovu europske socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće koja se treba temeljiti na pametnom rastu (rastu gospodarstva temeljenom na znanju i inovacijama, održivom rastu (konkurentnije gospodarstvo kroz učinkovito korištenje resursa) i uključivom rastu (poticanje visoke stope zaposlenosti uz ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju).
Online poslovanje obuhvaća i teleworking. Teleworking predstavlja rad zaposlenika od kuće što za Internet poslovanje predstavlja veliku prednost obzirom na stalnu dostupnost. Za organizaciju to predstavlja manje troškova i povećanje efikasnosti, dok za zaposlenika predstavlja veću produktivnost zbog fleksibilnosti ali i organizacije rada. Već sada se procjenjuje kako 18% zaposlenika imaju zaposlenja koja su pogodna za rad na daljinu i pristup internetskoj tehnologiji za e-poslovanje.
„Rad od kuće na daljinu vrlo je izazovan obzirom na bolje organiziranje radnog dana što uključuje više vremena za rad koji se ne troši na putovanje na posao. Tu svakako treba uzeti u obzir i činjenicu neformalnog okruženja gdje zaposlenik može biti produktivniji i opušteniji što u konačnici može dovesti do veće poslovne efikasnosti. Posebno je to važno kod kulturnih i kreativnih industrija gdje samo kreiranje a kasnije i plasman, odnosno prodaja, zahtijevaju možda drugačiju organizaciju radnog dana što rad na daljinu svakako dopušta“, pojasnila je Ana Urlić Kezić, zaposlenica udruge „Dalmatia event“ i stručna suradnica na projektu IN-KULTUR.
Ciklusom osposobljavanja zaposlenika za online poslovanje i rad na daljinu u smislu stjecanja znanja, iskustva i vještina u kriznim situacijama, zaposlenici na projektu IN-KULTUR će koristiti za daljnji rad u zajednici za transfer znanja i organizaciju inovativnih proizvoda i usluga kroz kreativne i kulturne industrije, a u svrhu kreiranja mogućnosti stvaranja uvjeta za zapošljavanje i samozapošljavanje poglavito ranjavih skupina.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna.
Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske
Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
