Od 16. do 20. svibnja u Hvaru će se održati 50. Dani hvarskog kazališta, znanstveni skup u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zagreb, Književnog kruga Split, Grada Hvara i udruge Hvarsko pučko kazalište, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.
Svečano otvaranje održat će se u srijedu, 17. svibnja u 9 sati u galeriji Arsenal, a tijekom četiri dana skupa koji službeno otvara i vodi predsjednik Odbora Dana hvarskog kazališta akademik Boris Senker, bit će predstavljeno 49 znanstvenih izlaganja te zbornik radova 49. Dana hvarskoga kazališta.
Teme ovogodišnjeg jubilarnog izdanja su: „Hvarsko komunalno kazalište u kontekstu mediteranskih komunalnih kazališta“ i „Promjene očišta: hrvatska književnost i hrvatsko kazalište te znanost o njima u proteklih pola stoljeća“.
U dramskom dijelu programa u najstarijem javnom kazalištu Europe, utemeljenom 1612. godine, gostovat će četiri kazališta iz Dalmacije, a otvara ga ansambl dubrovačkog Kazališta Marina Držića predstavom „Krijesnice“, autorice Tene Štivičić, u režiji Paola Tišljarića u utorak, 16. svibnja.
U srijedu HNK Split gostuje s predstavom „Priče iz Vukovara“, autorskim projektom mladog glumca Pere Eranovića, a u četvrtak, 18. svibnja HNK Zadar izvodi „A di smo sad, moja Stoše?“, autora Živka Nižića, u režiji Zorana Mužića. HNK Šibenik u suradnji s Teatrinom Grdelin sudjeluje monodramom „Moj slučaj – Vlado Gotovac“, u dramaturgiji, režiji i izvedbi Borisa Svrtana.
Sve predstave odigrat će se u hvarskom kazalištu s početkom u 21 sat. Ulaz je slobodan.
Radi se o jedinstvenom nacionalnom događanju koji se u Hvaru održava od 1974. godine, tradicionalno okuplja ugledne teatrologe, kazališne stručnjake i umjetnike, obrađuje zanimljive i važne teme povijesnih i aktualnih aspekata hrvatskog kazališta te otvara dijalog o važnim pitanjima hrvatske kazališne i književne tradicije.
Znanstvena izlaganja i rasprave prate kazališne predstave koje nadopunjavaju književnopovijesna i teatrološka istraživanja, dok su zbornici Dana Hvarskoga kazališta i danas nezaobilazna i često iscrpno citirana riznica građe, studija i rasprava za proučavanje hrvatske književnosti i kazališta.
50. Dani hvarskog kazališta održavaju se uz potporu Ministarstva kulture i medija, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Grada Hvara, Hvarskog pučkog kazališta i hotelske kuće Sunčani Hvar.
Proteklog vikenda u Brelima u organizaciji Turističke zajednice općine Brela održan je 1. Brela food & wine festival – fešta o’ spize i glazbe za pamćenje!
Brela su pokazala kako su pored prekrasnih plaža i idiličnih dalmatinskih vizura, prepoznatljiva gourmet destinacija, koja sadrži bogatu ponudu autentičnih domaćih delicija.
Manifestacija je službeno otvorena u 10 sati s uvodnim govorom načelnika općine Brela, Stipe Ursića i direktorice Tz Valentine Vitković. Koji su ovom prigodom istaknuli kako je njihova želja da festival postane prepoznatljivi brend mjesta i pokazatelj dodatne ponude izvan glavne sezone, te su najavili iduće godine manifestaciju s još bogatijim programom.
DALMATINSKA MARENDA NA STOLOVIMA BRELJANSKIH KONOBA I RESTORANA Od jutarnjih sati omiljeni breljanski restorani i konobe, Burin, Hrast, Šampion, Arca, bistro Lungomare i konoba Feral, nudili su tradicionalnu Dalmatinsku marendu spravljenu sa namirnicama o’ stađuna i ostala tradicijska jela po promotivnim cijenama.
Na stolovima se našla: pašticada s domaćim njokima, hobotnica na gulaš, brudet na dalmatinski, sipa s bobom, tripice, lešo meso s domaćim krumpirom i šalšom, frigani gavuni… te brojna druga tradicionalna dalmatinska jela.
Za dobru glazbu i atmosferu bila je zadužena grupa Academic.
U 10.30 sati čuvarica jela biokovskog kraja, Vedrana Vela Puharić, održala je radionicu Blitvenjaka, naučila nas je kako u ovom jedinstvenom kolaču, sa sastojcima poput cimeta, vanilin šećera i grožđica, sljubiti – blitvu!
Gastro uzbuđenjima tu nije bio kraj – na oduševljenje svih, cocktail majstorJure Vojković pripremio je jedinstvene koktele od biokovskog bilja. Za ovu prigodu naš poznati koktel majstor je pripremio 3 koktela:
Biokovo skywalk na bazi domaće travarice, limunovog soka, bosiljka i jestivog zlata
Gin Tonik Brela osvojio je poglede i nepca posjetitelja ove manifestacije. Bazu koktela čine blue curacao sirup, vrgoračke jagode, ružmarin, cvijet ruže, gin i tonic
Fresh garden (Biokovo u čaši) s svježim malinama, mentom, lavandom, sirupom od bazge
Duž cijele Rive, bio je postavljen sajam domaćih proizvođača koji su za ovu prigodu nudili svoj slasni pršut i sir, maslinovo ulje, likere, domaća vina i razne druge delicije.
Tako smo na izlagačkom dijelu mogli kušati prave dalmatinske fritule obrta “Ispeci pa reci”, džemove, maslinovo ulje, pikantne salate s chili paprikom “OPG-a Marija Radonić”, domaći sir TO “Sirko” i pršut OPGa “Žigo”, kušati slanu ribu zadruge “Okus mora i miris zemlje”, te slasne OPG Erceg likere i jagode.
Posjetitelji su također mogli uživati u vinima vrhunskih hrvatskih vinarija: Hilić iz Kune Pelješke, Zmaj Duboković iz Jelse, Šafran iz Brezovačkog Huma, Opus iz Komarne, Vinarije Gašpar, Jerković i Franić iz Vrgorca, vina OPG-a Erceg iz Podprologa.
U 11:30 sati, Breljanima u goste sa svojim meštrima o’ kužine stigao je Grad Opuzen i Udruga Pivčeva kala, koji su pripremili Neretvanski brudet – jelo od jegulja i žaba, čije je umijeće pripreme zaštićeno nematerijalno kulturno dobro, mnogo je više od jela samog – ono predstavlja stoljetni način života i privređivanja puka doline Neretve, neodvojiv dio dalmatinskog gastro identiteta.
Ovoj fešti za nepca i pamćenje želimo dugačku i sjajnu budućnost – da postane prepoznatljivi brend mjesta i pokazatelj dodatne ponude izvan glavne sezone, sjajnog gourmet & wine iskustva.
Dubrovačko-neretvansku županiju je od 10.-14. svibnja posjetila grupa novinara iz Belgije i Nizozemske u pratnji djelatnika predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Belgiji gospodina Dalibora Soldana.
Novinari su obišli Konavle, gdje su imali vinokušnju, Cavtat, Soko Grad, Dubrovnik, Arboretum u Trstenome, mali Ston s kušanjem i vađenjem kamenica, stonsku solanu i zidine i muzej vina u Putnikovićima, te otok Mljet. Usprkos lošem vremenu novinari su bili oduševljenim viđenim i doživljenim, a prikupili su puno materijala za svoje članke. Gospodin Peter-Paul Van Oyen koji je „freelancer“ napisat će članke za magazine De Zondag, Hotel Business i Restaurant Business, gospođa Simons Ulrike piše reportažu za online magazin Grand.be, gospođa Vivian Melissa van’t Land predstavlja online i offline magazin Next Travel magazine, gospodin Micha Jacobs piše članak o putovanjima za nizozemski mjesečnik Playboy, dok Christel van der Spoel piše reportažu o putovanjima za magazin Grazia.
Dubrovačko-neretvansku županiju je od 13.-15. svibnja posjetila i četveročlana Poljska TV ekipa TV postaje TVN Discovery koja je snimala emisiju za jedan od najgledanijih jutarnjih programa u Poljskoj „Dzien dobry TVN“. Emisija pokriva široku tematiku vezanu za lifestyle, kao i reportaže o putovanjima koje se zovu „see you“. Rubriku „see you“ vodi g. Michal Cassanis koji je između ostalog poznati putopisac i zamjenik glavnog urednika National Geographic Poland. TV ekipi je pored brojnih povijesnih i prirodnih ljepota Dubrovačko – neretvanske županije omogućeno snimanje pripreme hobotnice ispod peke, kao i vađenje i degustiranje kamenica.
Belgijskom novinaru Igoru Vandenergheu koji piše za magazin De Zontag naklade 645.000 primjeraka i njegovoj partnerici koja vodi blog na stranici mademoisellelek.net organizirana je vinokušnja i obilazak Cavtata u subotu 13. svibnja 2023.
Upravo su završeni V. Dani cikloturizma u organizaciji Trail – Full Cycling Experience u Sinju i Dugopolju, koji su se održali od 10. do 12. svibnja 2023. uz podršku Turističkih zajednica grada Sinja, Dugopolja i Splitsko dalmatinske županije. Ova konferencija kao prva i za sada jedina, pa time i najveća stručna konferencija posvećena je tom rastućem segmentu turističke industrije, a dio je nastojanja za povezivanjem i okupljanjem svih dionika njegova razvoja.
Naime, Dani cikloturizma inicijalno su zamišljeni kao godišnja konferencija svih dionika razvoja ovog važnog segmenta turističke industrije, ali su postali mnogo više od toga.
Kroz tri konferencijska dana, mogli smo čuti iznimne predavače koji su primjerima dobre prakse pokazali koje su prednosti ulaganja u potrebnu infrastrukturu, ali i problemi s kojima se susreću brojne udruge čiji članovi su često poticatelji razvoja određenih aktivnosti u destinacijama iz kojih dolaze.
Prvi dan konferencije započeo je pozdravom Mira Bulja, gradonačelnika Grada Sinja, koji je svim sudionicima zaželio ugodan boravak u gradu Sinju.
Predavači su bili predstavnici lokalnih biciklističkih klubova: Denis Bobeta (ujedno i zamjenik gradonačelnika Grada Sinja), BK Vlaji Sinj i Roko Pavlinušić, BK Kamešnica Otok, s temom Važnost klubova u razvoju cikloturizma na lokalnoj razini.
Oni su sve sudionike upoznali s aktivnostima lokalnih biciklističkih klubova, poteškoćama i izazovima s kojima se susreću, ali i iznimnim uspjesima pojedinaca i njihovih klubova, prvenstveno u organizaciji lokalnih biciklijada. Nakon predstavnika biciklističkih klubova, kao predavač nastupio je Dubravko Bilić, gradonačelnik Grada Ludbrega s temom Povezivanje kroz cikloturizam i razvoj outdoora uz ITUmehanizam, gdje nam je predstavio nekoliko iznimnih projekata Grada Ludbrega u svrhu poboljšanja infrastrukture za razne oblike outdoor aktivnosti, ali i povećanja smještajnih kapaciteta kao preduvjeta za kvalitetan turistički razvoj.
Drugog dana konferencije, nakon pozdravnih govora Mira Bulja, gradonačelnika Grada Sinja, Stipe Čogelje, zamjenika župana SDŽ, Slavka Štefičara, predstavnika Ministarstva turizma i sporta, nastupili su predstavnici suorganizatora: Monika Vrgoč, direktorica TZG Sinja i Tomislav Balića, direktor TZO Dugopolje, a na koncu Karlo Kučan, direktora Traila.
Pozitivne primjere prakse prezentirali su nam gosti iz susjedne Republike Slovenije, koja se s nacionalnim mjerama i ulaganjima u razvoj cikloturizma nalazi među vodećim državama u Europi i svijetu. Ispred Ministarstva infrastrukture Republike Slovenije predavanja na teme Infrastruktura i digitalizacija, održali su Tomaž Willenpart i Aleš Gedrih, dok nam je Jernej Pavlinpribližio Financiranje cikloturističkih infrastrukturnih projekata iz EU fondova.
O trendovima i događanjima u cikloturizmu na primjeru Nizozemske, govorio je predavač Holcus Buiten B.V. Domaći predavači su bili: Ivica Jujnović, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, na temu Međunarodni prometni sustavi u urbanim i ruralnim područjima na primjeru “Danube Cycle Plans”, Matija Kvasina, Hrvatski biciklistički savez na temu Priprema destinacija za profesionalne sportaše.
Nakon stanke, uslijedila je panel rasprava s izvrsnim sudionicima (Slavko Štefičar – Ministarstvo turizma i sporta, Tomaž Willenpart, Ministarstvo infrastrukture Republike Slovenije, Matija Kvasina –HBS, Tomislav Balić – TZO Dugopolje) koju je moderirao Karlo Kučan. Potom su uslijedila predviđena predavanja: Martin Čotar, IRTA, Međunarodno bicikliranje neobičnim putevima, Karlo Kučan, SPOT d.o.o., Orijentacijski sustavi u (ciklo)turizmu, Bruno Radotić, Outmore, Aplikacije i digitalni alati, Joško Stella, TZ SDŽ, Razvoj ciklo i outdoor turizma Splitsko – Dalmatinske županije, Tomislav Prpić, HŽ Putnički prijevoz, Željeznički prijevoz u funkciji cikloturizma i na kraju, kao domaćini konferencije, predavanje su održali Monika Vrgoč, TZG Sinja i Tomislav Balić, TZO Dugopolje, s temom Selektivni oblici turizma i outdoor aktivnosti na području Dalmatinske zagore – Splitskog zaleđa.
Nakon završenog službenog dijela programa konferencije, zbog iznimno nepovoljnih vremenskih uvjeta, umjesto predviđene vožnje biciklima kroz Sinjsko polje, uslijedio je obilazak sinjskih kulturnih znamenitosti: crkve Čudotvorne Gospe Sinjske, Muzeja Sinjske alke s kustosom Tomislavom Barhanovićem i Muzeja Cetinske krajine sa suradnicom Sunčicom Vlajić.
Treći dan konferencije bio je rezerviran za obilaske lokalnih prirodnih i kulturnih znamenitosti, tako da su sudionici ovih V. Dana cikloturizma obišli špilju Vranjaču u Dugopolju te tvrđavu Klis. Sukladno ovogodišnjem sloganu NO BORDERS, NO LIMITS, nameće se zaključak kako je ulaganje u infrastrukturu, njeno daljnje održavanje te podržavanje lokalnih klubova uz poticanje održivog razvoja turizma, ključno za razvoj kvalitetnog turističkog proizvoda, ali i za poboljšavanje uvjeta života lokalne zajednice.
15. svibnja 2023. Danas je u Supetru u Galeriji Ivana Rendića, održano predstavljanje virtualne aplikacije kulturni đir „Dan s Rendićem“.
Najvećem i najpoznatijem kiparu u čast, Turistička zajednica Grada Supetra u suradnji sa tvrtkom webLab osmislila je i predstavila aplikaciju – Kulturni đir „Dan s Rendićem„ kako bi svim gostima ali i stanovnicima približili život i djelo ovog slavnog Supetranina.
Na samom početku predstavljanja, moderatorica okupljanja Jasna Damjanović, nas je uvela u lik jednog od najvećih hrvatskih kipara svih vremena.
“Iako je Rendić rođen u Imotskom, Supetar je bio njegovo zavičajno mjesto, mjesto kojem je dao neizbrisiv pečat snagom svog stvaralaštva i kiparskog genija. O njegovim radovima svjedoče brojni spomenici razasuti od Trsta, Rijeke, Zagreba, Venecije, Dubrovnika, do naravno Supetra i otoka Brača. U svom radu surađivao je s brojnim hrvatskim velikanima koji su mu bili modeli, kao što su Gundulić, Preradović, Gaj, Kačić – Miošić, a njegovo specifično umijeće i briljantna vještina, utrli su temelje brojnim kiparima koji će ga slijediti i ponovno razviti hrvatsku skulpturu – Meštroviću, Rosandiću, Kršiniću, zbog čega ga se danas smatra ocem modernog hrvatskog kiparstva.
Zasigurno ste čuli za njegovu alegoriju „Um“, veličastvene biste i spomenike značajnih ličnosti koji su ga vinuli u sam vrh domaćeg kiparstva. No, jeste li znali da je Ivan Rendić ostvario još jednu podjednako zavidnu karijeru, koja nije zaslužila da ostane u sjeni – onu nepopravljivog šaljivdžije koji nije nikad mirovao i uvijek smišljao nove šale” – kazala je Jasna Damjanović, na samom početku manifestacije.
“Imati radove Ivana Rendića i posljednje njegovo počivalište za nas Supetrane je najveća čast. Većina Vas zna dosta o našem slavnom kiparu al vjerujem da postoji jedna osoba koja o Rendiću zna više od tada i njega samog, to je naša draga Gita Dragičević, dugogodišnja ravnateljica Narodne knjižnice Supetar i Galerije Ivan Rendić. Zahvaljujem Vam se što danas za Rendića znaju i djeca u vrtiću. Hvala vama i Ivanu Cvitaniću, tadašnjem direktoru Turističke zajednice grada Supetra, koji su sa željom da ožive lik i djelo Rendića, osmislili tematsku šetnju “Dan s Rendićem”. Kad sam došla na čelo Turističke zajednice Supetar, moj prvi zadatak je bio kako našoj tematskoj turi dati dodatnu vrijednost. Točno prije devet mjeseci nazvala sam Grepu i krenuli smo u posao. Svakodnevno su se rađale nove ideje i danas sam ponosna postignutim. Zahvaljujući modernim tehnologijama danas imamo “živog” Rendića! Uživajte u druženju s Rendićem kao što smo mi uživali u stvaranju ove aplikacije!” – kazala nam je Martina Rendić, direktorica Turističke zajednice grada Supetra.
Digitalna aplikacija kulturni đir „Dan s Rendićem“ vodi Vas u šetnju kroz najljepše i najstarije dijelove povijesne jezgre Grada Supetra i do mjesta na kojima je Ivan Rendić (1849. – 1932.) nestor hrvatskog kiparstva, rođeni Supetranin ostavio svoj trag. Đir započinje na supetarskoj rivi, ispred spomenika našem velikanu a nakon toga kreće u obilazak ulice kipara Rendića, Župne crkve, crkvenog muzeja, Leroja, ranokršćanskog mozaika, obiteljske kuće Rendić, parka Vrdolca, predjela Gustirne, ulice Ignjata Joba, galerije „Ivan Rendić“, alegorijskog spomenika „Um“, supetarske rive, gradske plaže „Banj“. Svoju šetnju završava na prekrasnom supetarskom groblju na kojem je i posljednje počivalište Ivana Rendića s nekolicinom njegovih radova.
– Za izradu 3D vizuala smo imali jednu sliku prema kojoj smo kreirali 3D vizual i animaciju te oživjeli lik Ivana Rendića. Mobilna aplikacija koristi najmodernije funkcije za prikaz 20 lokacija ovisno o korisnikovoj trenutnoj lokaciji kao i mogućnosti za kontaktiranje krajnjeg korisnika. Moderan dizajn i korisniku prilagođene funkcije za jednostavno korištenje aplikacije kao i višejezičnost na 5 jezika ovu aplikaciju čini savršenom za prikaz rute One day with Rendic te upoznavanje korisnika sa lokacijama. Svaka lokacija nudi pregled 360, snimljena je iz zemlje i zraka te sadrži opis i mogućnost navigacije u Offline modu što pruža korisniku da navigaciju do lokacija može koristiti bez internet signala – kazao nam je autor aplikacije Dejan Grepo
3D prikaz sa mimikama, animacijom i zvukom govora prikazuje se korisniku u stvarnom prostoru. Za potrebe aplikacije, Rendiću je glas posudio Nikša Vladislavić, zvani Pomidor, korištena je glazba „Ne češljaj mala kosu“ – klape „Vala“, zadužen za tehničku podršku projektu je bio Radio Brač.
ZA PRSTE POLIZAT’. Nije za kriviti one koji zbog zagrljaja impozantnih biokovskih vrhova i plaža rajske ljepote Brela smatraju ponajljepšim mjestom Makarske rivijere.
No, jeste li znali da pored idiličnih vizura ondje stanuju i autentične domaće delicije? Ukoliko je odgovor ne, obavezno zabilježite subotu 13. svibnja u svom putnom itineraru! Naime, tada Breljane i njihove goste očekuje dan za prste polizat’ – saznajte koje sve delicije i gušti očekuju posjetitelje Brela Food & Wine manifestacije! Festival se održava u organizaciji Turističke zajednice općine Brela.
KOLAČ? MOŽE I OD BLITVE! Manifestacija se službeno otvara 13. svibnja s početkom u 10 sati, a u 10.30 sati na programu je radionica Blitvenjaka pod budnim okom Vedrane Vele Puharić, Podgorke koja je prava čuvarica jela biokovskog kraja, a koja će nas ovom prilikom, poput kakve čarobnice, naučiti kako u ovom jedinstvenom kolaču, sa sastojcima poput cimeta, vanilin šećera i grožđica, sljubiti – blitvu!
KAD BIOKOVO STANE U ČAŠU. Gastro uzbuđenjima tu nije kraj – na naše oduševljenje, svega pola sata kasnije, cocktail majstorJure Vojković spravljat će jedinstvene koktele od biokovskog bilja.
DALMATINSKA MARENDA NA STOLOVIMA BRELJANSKIH KONOBA I RESTORANA Putevima ukusnih delicija krenut će i mjesni restorani i konobe, oni će nuditi omiljenu Dalmatinsku marendu spravljenu sa namirnicama o’ stađuna i ostala tradicijska jela po promotivnim cijenama. Tradicionalnu dalmatinsku marendu već od 11 sati ujutro nuditi će restorani: Burin, Hrast, Šampion, Arca, bistro Lungomare i konoba Feral.
Isto tako će i izlagači, duž cijele Rive, uz stručnu prezentaciju, nuditi svoj slasni pršut i sir, maslinovo ulje, likere, domaća vina i razne druge delicije. Tako ćemo na izlagačkom dijelu moći kušati prave dalmatinske fritule obrta “Ispeci pa reci”, nagrađeni hrvatski gin “Poetica destilerije”, džemove, maslinovo ulje, paikantne salate s chili paprikom “OPG-a Marija Radonić”, domaći sir TO “Sirko” i pršut OPGa “Žigo”, kušati slanu ribu zadruge “Okus mora i miris zemlje”, te slasne OPG Erceg likere i jagode.
Posjetitelji će također moći kušati vina vrhunskih hrvatskih vinarija: Hilić iz Kune Pelješke, Zmaj Duboković iz Jelse, Šafran iz Brezovačkog Huma, Opus iz Komarne, Vinarije Gašpar, Jerković i Franić iz Vrgorca, vina OPG-a Erceg iz Podprologa.
U GOSTE NAM STIŽE– BRUDET! OD 11:30 sati, Breljanima u goste sa svojim meštrima o’ kužine stiže Grad Opuzen, a u tanjurima posjetitelja naći će se slasne autohtone delicije iz neretvanskog kraja!
U prvom redu to je Neretvanski brudet – ovo jelo od jegulja i žaba, čije je umijeće pripreme zaštićeno nematerijalno kulturno dobro, mnogo je više od jela samog – ono predstavlja stoljetni način života i privređivanja puka doline Neretve, te je neodvojiv dio dalmatinskog gastro identiteta, dok je u večernjim satima red na pravu poslasticu – nastup klape Berulia!
Po svemu sudeći, očekuje nas fešta za nepca za pamćenje kojoj želimo dugačku i sjajnu budućnost – da postane prepoznatljivi brend mjesta i pokazatelj dodatne ponude izvan glavne sezone, te epitetom sjajnog gourmet & wine iskustva.
POBJEDNIČKI TROLIST – ORGANIZACIJA, STAZE I GOSTOPRIMSTVO provjereni su sutivanski aduti za održavanje omiljene MTB utrke koja se održava od 26.-28. svibnja u Sutivanu na otoku Braču.
NAJBOLJE MALO MISTO IGDJE, IKADA. Nastala na krilima sutivanskog festivala Vanka regule, koji je u mjesto doveo egzotične sportove, utrka Uvati vitarspektakularan je event za ljubitelje brdskog biciklizma u autentičnom otočkom ambijentu, a krajem svibnja, nakon dvogodišnje pandemijske pauze koja je prekinuta prošle sezone, održava se njeno jubilarno šesto izdanje i ove godine uz potporu Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije i Splitsko – dalmatinske županije.
PRIJAVE SU JOŠ OTVORENE! Želite li i Vi uvatit’ vitar, znajte da se uz malo sportskog elana i na dva kotača to itekako može – priključite se ovoj sjajnoj manifestaciji i saznajte zašto biciklisti smatraju da je Sutivan najbolje malo misto igdje, ikada!
VJETROVITE STAZE. Prijateljski i pristupačan duh Sutivana ogleda se i u ovoj utrci – nije potrebna nikakva licenca, dovoljno je da znate voziti bicikl, a očekuju vas tri klasične biciklističke utrke i sve popularnija utrka e-bicikala, koju će ugostiti srednje dugačka (40+ km) staza „Vitar“. Ove godine znatno je vozljivija i sa manje visinske razlike, a za klasične utrke, pored Vitra, tu su i mirna „Bonaca“ sa svojih 20 kilometara duljine, te izazovna, čak 75 kilometara dugačka „Bura“, koja u stilu notorne dalmatinske „zlobnice od vjetra“ uživa svojevrstan prestiž među natjecateljima. Prošle ju je godine najuspješnije savladao Vodičanin Marko Fržop, postavivši i novi rekord staze od 3h11’40”!
I OVOGODIŠNJI VITAR PRŠTI DOGAĐANJIMA. Da ovaj omiljeni event nema namjeru odustati od svog zasluženog renomea, pokazuje i bogat program ovogodišnjih događanja. Šušur kreće u petak poslijepodne, 26. svibnja, kada će na velikom mostu biti postavljena expo zona (vrlo sadržajan sajam bicikala i biciklističke opreme s brojnim poznatim markama i proizvođačima!), a tada se očekuje i dolazak sudionika te njihovo preuzimanje bogatih startnih paketa uz kanapee, piće dobrodošlice i sofisticirani glazbeni odabir specijalno za tu priliku angažiranog DJ-a. Subota, 27. svibnja, ključni je natjecateljski dan – tada će se, naime, održati utrke na tri spomenute staze i e-bike utrka, a navečer se druženje nastavlja do dugo u noć uz uistinu gala večeru (već i sama pomisao na slasnu paštetu od tune i bračku janjetinu izaziva zazubice!), proglašenje pobjednika te veliki koncert benda „Ljetno kino“, a bit će upriličena i iznimno bogata tombola.
NAJSLAĐA UTRKA. Pravi šlag na kraju utrka je za najmlađe natjecatelje, koja je na rasporedu u nedjelju, 28. svibnja. Prošle je godine imala 40-ak malih sudionika koji su pokazali zavidnu razinu veselja i natjecateljskog entuzijazma, stoga ne sumnjamo da će se sličan slatki scenarij ponoviti i u ovom šestom, jubilarnom izdanju Vitra! Valja napomenuti i da će dan ranije, za vrijeme triju utrka, na sutivanskoj šetnici biti organiziran kids corner idealan za zabavu i druženje po mjeri najmlađih sudionika.
SUTIVAN I BICIKLIZAM vole se još od 2015., kada je gradić i službeno postao bike friendly destinacija, a utrka „vjetrovitim“ stazama najljepša je proslava njihovog prijateljstva. Poželimo mu i ove godine sjajan vjetar u leđa, a ni najmanje ne sumnjamo da će svoju laskavu titulu – onu najbiciklističkijeg malog mjesta! – opravdati i ovom prilikom.
Delta Neretve je jedno od najvrjednije močvarnih staništa među rijetkim preostalima u Europi
U dolini Neretve (5.-7. svibnja 2023.) održan je 1st Croatia Birdwatching festival – Neretva Valley. U organizaciji Turističke zajednice Grada Opuzena – nositelj projekta za područje doline Neretve, Turističke agencije Žabac i udruge za zaštitu ornitofaune “Gregula”. Partneri na provedbi projekta za područje doline Neretve: Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, Grad Metković, Grada Opuzena, Turistička zajednica Grada Metkovića i Turistička zajednica Grada Ploča.
Delta Neretve jedina je prava delta i ujedno najveće riječno ušće u Hrvatskoj ukupne površine od oko 20.000 ha, od čega hrvatski dio obuhvaća površinu od 12.000 ha. Delta Neretve je jedno od najvrjednijih močvarnih staništa među rijetkim preostalima u Europi te predstavlja žarište za promatranje ptica tijekom svih godišnjih doba.
U dvodnevnom programu 1st Croatia Birdwatching festival – Neretva Valley sudjelovalo je ukupno 36 registriranih sudionika, edukatora, ljubitelja ptica i prirode iz Hrvatske, BiH, Crne Gore, Srbije, Poljske i Austrije i volonteri iz Španjolske, Francuske i Bjelorusije.
Predavanja u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću održali su: Bolesław Słocinski, BIOM “The Neretva Delta – a birder’s paradise on the Adriatic Flyway” David Taylor, ALH “Alternative tourism options and why we need them” Zoran Popović, Monticola “Monticola Birdwatching tours – guidelines and experience” Herbert Boedendorfer, birder “Birding as a contribution to sustainable touristic development.”
Ovaj pilot projekt osmišljen je s ciljem stvaranja potencijala birdwatching turizma na području doline Neretve, a primarna namjera festivala je pozicioniranje neretvanskog područja ali i cijele Dubrovačko-neretvanske županije na svjetskoj karti zaljubljenika u promatranju ptica.
Ove će subote, točnije 6. Svibnja 2023., od 20:00 supetarska Riva biti u znaku craft piva.
Naime, u organizaciji Turističke zajednice Grada Supetra po prvi put na supetarskoj će Rivi, točnije na predjelu Ratac, biti prvi BEER’AJ FEST, festival craft piva.
Na ovom će se malom al za Supetar velikom i značajnom festivalu predstaviti pivovare Tap B, Familia i Sinjska pivovara (Udruga Dalmatinskih pivara), a da bi piva bolje išla potrudit će se Barbaross barbecue koji će pripremat sočne hamburgere.
Uz pivo i hamburgere naravno ide i dobra glazba, a na prvom BEER’AJ FESTU pravu će feštu učinit ” Čuvari svirala”.
Ovu našu supetarsku pivsku priču uljepšat će supetarski brijači koji će od 18:00 do 20:00 šišati i oblikovati brade i fizure našim umirovljenicima.
Eto, još jedan dokaz kako pivo, spiza i glazba uvijek mogu imat onu humanitarnu notu.
Povodom 100. obljetnice organiziranog turizma u Bolu, u organizaciji Općine Bol i Turističke zajednice općine Bol u partnerstvu sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Pokretom otoka, a pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva turizma i sporta i Jadrolinije, 28. travnja, održana je Konferencija o održivosti otoka i digitalizaciji u turizmu – GREEN ENERGY ISLANDS #BOL100.
Na samom početku konferencije, duboko iz arhive, kroz video materijale iz razdoblja 60ih godina domaćini su kao slavljenici obnovili sjećanja na početke organiziranog bavljenja turizmom. Od tada su puno toga promijenilo, Bol je postao višestruki prvak hrvatskoga turizma, a sada se u nekim novim vremenima razmišlja o budućnosti i održivosti.
“Potrebno je uvesti alate mjerenja održivosti i upravljanja destinacijom, a kroz nastavak reformskog procesa, gradovima i općinama dati mogućnost da značajnije upravljaju sa svim elementima turističke politike. Sve buduće odluke, potrebno je donositi na znanstvenom pristupu, studijama nosivosti kapaciteta i sličnim alatima.Korištenjem zelene energije i sustava novih tehnologija, te primjenom načela održivog razvoja cilj je da naši otoci budu samoodrživi”
Program se sastojao od tema i panel diskusija na temu razvoja pametnih i održivih otoka, energetske, zelene i digitalne tranzicije, boljeg prometnog povezivanja, održivog upravljanja plažama, obalnog planiranja, europskih fondova i potpora… ukazalo se i na pozitivne primjere iz prakse te su se dodijelila priznanja najuspješnijim održivim otočkim projektima.
“U novim vremenima Bol razmišlja o budućnosti i održivosti”
„Bol ove god slavi 100 god organiziranog turizma. Okupili smo se da bi proslavili ali i učili od najboljih među nama. U ovih 100 god prošli smo razne faze u razvoju destinacije, te naučili da se održivi razvoj ne ogleda samo u ekologiji već i u socio – kulturnom aspektu, očuvanju sustava vrijednost lokalnog stanovništva. Nadamo se da će ova konferencija, te razmjena iskustava pomoći da izbjegnemo zamke masovnog turizma koliko je moguće, te da će novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama unaprijediti buduće korake i procese po pitanju očuvanja naših najvrijednijih resursa“, na samom početku konferencije, kazala je općinska načelnica Katarina Marčić, domaćin konferencije.
“Razvijajmo pametne i samoodržive otoke”
“100 obljetnica organiziranog turizma veliki je jubilej koji zaslužuje pažnju Europskog parlamenta, čestitam Bolu te zahvaljujem svima koji su svojim radom, predanošću i vizijom doprinijeli da je naš višestruki turistički šampion što je danas, simbol turističke prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu. Sa slavom dolazi i odgovornost. Težite ciljevima održivog razvoja, kako bi ljepote Bola, kulturna baština ostali očuvani za generacije koje dolaze. Živite promjene koje želite vidjeti u vašoj zajednici, s ciljem stvaranja samoodrživog životnog prostora.” kazala je putem video javljanja zastupnica u Eu parlametu Sunčana Glavak.
“Brač je bio održiv kad nitko nije”
“Čestitam Bolu i Boljanima jubilarnih 100.! Brač je održiv odavno, ali sada je važno te vrijednosti prepoznati i sačuvati. Vlada RH sustavno brine o otocima. Brač ima poljoprivrednu priču koju živi i konstantno stvara brandove otoka kroz proizvodnju neovisno o turizmu. Naš je cilj da primjenom načela održivog razvoja naši otoci budu samodostatni.” kazala je u pozdravnom govoru saborska zastupnica Danica Baričević
“Imamo veliku odgovornost, obvezu transformacije prema održivosti“
“Ovu obljetnicu potrebno je promatrati u kontekstu budućnosti te osvijestiti svih nas u kojem smjeru trebamo ići. U svjetskim okvirima Hrvatska ima dugu tradiciju bavljenja turizmom. Poslijednjih trideset godina na tragu naše politike gradimo, širimo i razvijamo, u novom poimanju budućnosti trebamo prepoznati kako očuvati naše resurse. Jedinstvena smo zemlja u svijetu s preko 20 milijuna gostiju godišnje, sve to skupa ima cijenu. Imamo veliku odgovornost, obvezu transformacije prema održivosti, u kojoj održivost postaje stil života kako pojedinca tako zajednice”, kazao je državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tonči Glavina
” 150 milijuna eura iz EU fondova za razvoj otoka, dati će novi zamah razvoju!”
“Hrvatska vlada mjerama i politikom pokušava ravnopravno doprinijeti regionalnom razvoju. U samo zadnjih šest godina kroz Ministarstvo regionalnog razvoja i Europskih fondova u otoke je uloženo 600 miljuna kuna nacionalnih sredstava, dok kroz europska sredstava uloženo je višestruko više. Raduje nas da smo uspjeli osigurati, kroz novu omotnicu, nikada većih, 150 milijuna eura europskih sredstava za razvoj otoka, koja će dodatno dati novi zamah razvoju. U programskom razdoblju 2021. – 2027. pred Hrvatskom je čak 25 milijardi eura europskih sredstava, koji će se kanalizirati prema svim dijelovima države.”
“Otoci i more naše su najveće blago”
“Čestitam Bolu 100. obljetnicu turizma! U proteklih sto godina puno smo toga naučili. Jedna od najvrijednijih definicija održivosti je to da je čovjek na prvom mjestu. Potrebno je da znamo što mi svi možemo napraviti za našu zajednicu, prijelaz s JA na MI. Ulaganja u infrastrukturu, izgradnju cesta, projekte energetske neovisnosti otoka, inovacije zelene industrije, IT industriju, centre izvrsnosti te centre kompetencija u fokusu su politike Vlade RH i Splitsko – dalmatinske županije u idućem razdoblju, posebice radimo na edukativnom dijelu, važno je educirati mlade ljude da su otoci i more naše najveće blago.” kazao je Stipe Čogelja, Splitsko – dalmatinski dožupan.
“Čestitam Bolu veliku 100. obljetnicu turizma. Brač bi mogao patentirati održivost. Gdje su ljubav i trud od škrte zemlje i kamena stvorili čudesan prizor. Naučimo puno iz ove konferencije. Upravo Bol kao domaćin konferencije i slavljenik dobar je primjer održivosti u kojem smjeru treba krenuti u budućnost.” kazala je Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije.”
” Čestitke Bolu, na velikoj obljetnici. Održivo, zeleno i odgovorno ključne su riječi u vremenu pred nama. Kako su moji prethodni sugovornici kazali, sredstava ima, pred Hrvatskom gospodarskom komorom predstoji veliki posao, 150 miljuna eura treba rasporediti na naše otoke. Spomenut ću konkretan projekt HGK – European Tourism Going Green (ETGG) 2030, u kojem je HGK – ŽK Split partner, naime 11 tvrtki iz naše županije dobitnici su prestižnog certifikata održivog turizma u svrhu postizanja konkuretnosti na europskom i svjetskom tržištu.” kazao nam je Joze Tomaš predsjednik HGK Županijska komora Split.
“Bol je simbol hrvatskog turizma, simbol djelovanja Pokreta otoka. Ostao je simbol otočkog otpora prema nezakonitim radnjama i pokušajima otimanja otočnog bogatstva, njegovih plaža, luka i uvala. U izazovnim smo vremenima, sve definicije i znanja održivosti su počeli s otoka. Možemo samo se prisjetiti kako su opstali naši predci na otocima i na taj način ukomponirat budućne radnje, otoci su bili održivi kad nitko drugi nije. Odgovornost je na svima nama. Principom održivog razvoja želimo omogućiti sveobuhvatan razvoj otočnih zajednica s posebnim naglaskom na dobrobit i potencijale lokalne zajednice. Upravo je to jedan od glavnih strateških ciljeva Pokreta otoka”, kazala je Maja Jurišić, predsjednica Pokreta otoka
Održani su paneli o razvoju pametnih otoka, energetske, zelene i digitalne tranzicije i dobivanju potpora iz europskih fondova. Razgovaralo se i o upravljanju pomorskim dobrom, povezivanju otoka s kopnom kao temeljem razvoja i nezaobilaznoj temi održivosti sveprisutnoj u turističkom svijetu koja napokon dobiva svoje jasnije obrise.
Na prvom panelu diskutiralo se o dozvolama i koncesijama, upravljanju plažama, i osvrnulo se na Nacrt Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Panelisti su bili: Stipe Čogelja, zamjenik župana Splitsko – dalmatinske županija, prof.dr.sc. Alen Soldo sa Sveučilišnog Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, Ivan Dabo, gradonačelnik Novalje, Ranko Blažević, načelnik Sutivana i gospođa Katarina Marčić, načelnica općine Bol. Moderator panela je bio Saša Ljubičić.
Kao najveće probleme Stipe Čogelja ističe kaos i rupe u zakonu, koje drski pojedinci itekako zloupotrebljavaju:
– Veliki broj nadležnih inspekcijskih tijela i različito postupanje sudova dovelo je do pravnih i sličnih praznina koje su omugućile krajnje drsko ponašanje pojedinaca. Novim zakonom o inspekciji i valorizaciji pomorskog dobra, na koji smo i mi dali svoje mišljenje, daje se veća ovlast jedinicama lokalne samouprave i Županiji. To je bitno iz jednostavnog razloga što je lokalnim službenicima jednostavnije i važnije organizirati rad vikendom kada se većina devastacija zapravo i događa. Kada bi se ovlasti spustile na lučke redare, lučkog kapetana, sustav biti puno operativniji i brži, najvažnije neovisniji. Državni inspektorat treba kadrovski i financijski osnažit, da što više inspecija može biti na terenu, treba reagirat u startu, ne kada je šteta već napravljena. “
Prof Alen Soldo“Pomorsko dobro zadnja točka suvereniteta RH, ne smijemo dozvoliti da privatni interes prevlada društveni”
” Od 1960. do 2000. betonizirano je pet puta više obale nego ikad prije u povijesti Jadrana, višak kapitala u industrijskom razdoblju se pretvarao u beton. Nadam se da će novim zakonom o pomorskom dobru zaštiti obala od devastacije, te da nam se neće dogoditi scenarij Albanije ili Crne Gore, s plažama ograđenima žicom i noružanim čuvarima, da građani RH moraju plaćati naknadu da bi išli na plažu. Više puta sam izjavio da je pomorsko dobro zadnja točka suvereniteta RH. Dok malim Hrvatima konzervatorski zavodi i slične institucije zabranjuju promjenu škura iz zelenih u smeđe, dotle veliki Hrvati grade betonska zdanja po našim škrapama i uvalama bez problema, sve pod izlikom nekakvog napretka. Ugledajmo se a Franscusku koja je već 1986. zabranila gradnju 200 m od mora.”
“U Hrvatskoj ne postoji sustav prevencije onečišćenja“
“Najveći oneščićivač Jadrana je turistička industrija, s preko 20 miljuna turista, mi smo drugi u svijetu po broj turista u odnosu na broj stanovnika, jedino je Vatikan ispred nas. Plastika je preplavila Jadran. Naše je more malo i zatvoreno. Svjedoci smo ogromnih količina smeća koje svake godine iz susjedne Albanije, more nanese na područje hrvatskog Juga. Svi morski organizmi puni su mikroplastike. Ugledajmo se na pozitivne primjere iz prakse, otoka Visa koji je potpuno energetski neovisan, Bola gdje su hoteli sagrađeni 200-300 m od obale, savršeno uklopljeni u ambijent borove šume.” – kazao je profesor Alen Soldo
“Pomirili smo život između domaćih i stranaca”
” Još 93 godine smo krenuli promišljati i planirati turizam Novalje, koja ove godine slavi 70 godina bavljenja turizmom. Tražili smo načine kako turizmu dati nove šanse. Jedno od viđenja je bilo kako razvijati turizam za mlade, inspiracija nam je bila bogomdana plaža Zrće, izolirana od grada. Novalja je prošle sezone realizirala 1,9 milijuna komercijalnih noćenja, pomirili smo život mladih i starije populacije, razvijali najkvalitetniji oblik zabavnog turizma, privukli mlade visoko obrazovane ljude visoke potrošačke moći, koji se zabavljaju na kontroliranom prostoru i uvjetima. Novalja se ponosi postignutim, isto tako ustrajemo na razvoju drugih oblika turizma, ulažemo značajna sredstva u razvoj sportsko turističke infrastrukture. Tako smo od početka godine imali nekoliko vrhunskih poslovno športskih događanja, kongresa na kojima je sudjelovalo 2500 sudionika, poput prvenstva Hrvatske u šahu, prvenstva Hrvatske u Taekwandou…u najavi su i brojna druga događanja.
Uz potporu Vlade RH realizirali smo značajna ulaganja, 450 miljuna kuna uloženo je agromeraciju, 70 milijuna kuna ulaženo je u luku Žigljen, dogradnju osnovne škole. To će uvelike doprinijeti razvitku održivog turizma na otoku i biti putokaz i drugim gradovima u priobalnim područjima da se može puno postići kada se projekti dobro pripreme… zelena energija je ključna za opstojnost i budućnost pučanstva na otoku, vjetropotencijal je također resurs koji bi trebalo valorizirati.” – kazao je gradonačelnik Novalje Ivan Dabo.
” Sutivan smo uspjeli stvorit mjestom poželjnim za život. Našom demografskom politikom nastojimo pomoći svakom stanovniku Sutivana, svakom djetetu u vrtiću ili školi, svim roditeljima, osobama treće životne dobi i onima koji trebaju posebnu skrb da osjete kako žive u mjestu koje pokušavamo oblikovati prema ljudima i za ljude koji u njemu žive. Radimo na boljem povezivanju mjesta s kopnom. Bilježimo doseljavanje 17 % na godišnjoj bazi, na 100 domaćih ljudi dolazi 17 fureštih, slavonaca, stranaca… tzv internet nomada. Sve to nosi i svoje zamke, imamo problem kad se događa veliko doseljavanje, gubi se tradicija i običaji, na razne načine trudimo se ljude asimilirati. Naveo bi kao pozitivan primjer prakse naš htl Lemon Garden, s 90 kreveta, visokokvalitetnom uslugom.” kazao je Ranko Blažević
“Ne može se biti održiv i imati konstantan rast brojki, Bol se želi profilirati kao obiteljska i sportska destinacija. Naša tržišna niša je sportski turizam, avaturistički turizam, Bol ima idealni geostrateški položaj i idealne preduvjete za razvoj sportskog turizma na vodi. Takvi gosti su poželji bolu, obiteljski gosti koji borave u Bolu 7-15 dana. Želimo biti motiv dolaska na otok, ne tranzitna luka, smatramo da je Brač otok koji je dosta dobro povezan, potrebna je još koja katamaranska linija, luke Supetar i Sumartin su na svega 30 min od Bola. Težimo da nam gosti dolaze direktno avionom, brzobrodskim linijama. Iak turističke brojke nisu dosegli rezultate 2019., prijevoz vozila je porastao za 40% u odnosu na 2019. najviše se radi o dostavnim vozilima, kada bi se taj segment prijevoza dislocirao na drugu luku ili liniju, imali bi prometno rasterećenje” rekla je Katarina Marčić
ZELENU TRANZICIJU OTOKA BRAČA komentirao je načelnik općine Milna Frane Lozić “Potrebe za zelenom energijom su sve veće a prostor na kojem možete razvijati te tehnologije su sve manji“
“Akcijski Plan tranzicije prema čistoj energiji otoka Brača strateški je i planski dokument tranzicijskog procesa prema čistoj energiji koji opisuje dekarbonizaciju otoka Brača prema Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Za izradu programa osnovana je radna skupina pod nazivom Otok Brač. Problem je u prostornom planiranju, imamo sredstava, nemamo lokacije. Po izradi novog prostornog plana po zakonu morate izać na javnu ispravu, dođe vam 200, 300 ljudi čije zemljište izlazi iz građevnog pojasa. Potrebe za zelenom energijom su sve veće a prostor na kojem možete razvijati te tehnologije su sve manji. Zakon o prostornom uređenju ima niz nelogičnosti, dopušta da u starim gradskim jezgrama možete planirat hotele i do 5 katova, na udaljenosti 10 m od mora. Urbanistička struka nije dorasla problemima.”
“Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama u drugom je čitanju u Saboru do 15.7.2023., prema novom zakonu neće se dozvoliti ograđivanje plaža, niti jedna plaža neće biti zabranjena Hrvatskom građaninu i turistu, ne moramo se bojati da će nam se dogoditi scenarij Crne Gore i Albanije” – dodala je saborska zastupnica Danica Baričević
Gradonačelnik Hvara Rikardo Novak: Pametno, prostorno planiranje preduvjet je razvoja jedinica lokalne samouprave
“Grad Hvar ima goste koje bi htjeli svi, na prvom mjestu su Britanci, na drugom Amerikanci. Bavimo se organiziranim turizmom već 155 godina. Potrebno je prihvatit nuspojave turizma, poput prometne povezanosti, zahtjeva infrastrukture. Spomenuo bi primjer da se turizam planirao u gradu Hvaru i u proteklom stoljeću, iako su aglomeracije u tijeku u nekim otočkim općinama, Grad hvar je taj problem riješio davnih 60 godina proteklog stoljeća. Razmišljamo o budućnosti, o nasljeđu onih koji će doći poslije nas, pametno i prostorno planiranje preduvjet je razvoja. Jedinice lokalne samouprave nemoćne su po pitanju bespravne gradnje, građevinska inspekcija mora doći s kopna, što je često dugotrajan postupak. Razvoj otoka kroz zelenu tranziciju je na Hvaru vrlo kompliciran, postoji jedna lokacija na kojoj možemo postavit solarne panele, problem su imovinsko pravni odnosi.”
Na temu “Razvoja pametnih i održivih otoka, prometne povezanosti i zelene tranzicije, održan je drugi panel na kojem su sudjelovali: saborska zastupnica Danica Baričević, Dominik Paparić, ravnatelj Uprave za otoke u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, državni tajnik Tonči Glavina iz Ministarstva turizma i sporta, Joze Tomaš, predsjednik HGK Županijske komore Split, Jelena Ivulić, voditeljica Jadrolinijine agencije Split
Sredstvima za potpore otocima, cilj je smanjiti energetsku ovisnost o kopnu i potaknuti zelenu tranziciju na otocima.
“Za otočane i jedinice lokalne samouprave na otocima osigurano od EU fondova za obnovljive izvore energije i energetsku tranziciju, 150 milijuna eura, kroz četiri programa: za održivo upravljane otočnim prostorima, unapređenje otočne infrastrukture, valorizaciju kulturne baštine, poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Potiče se otoke da zajedno nastupaju na natječajima, jer ima malih otoka sa jedva nekoliko stanovnika, ide se prema županijama, otočnim skupinama. Cilj je smanjiti energetsku ovisnost o kopnu i potaknuti zelenu tranziciju na otocima. Otočani su sami kreatori svoje politike razvoja, treba krenuti od pojedinaca i primjera dobre prakse, gradimo za budućnost i za našu djecu.” – kazao je Dominik Paparić, ravnatelj Uprave za otoke u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije
” Nakon pandemije hrvatski se turizam jako brzo oporavio, ako ćemo promatrati druge turističke zemlje na Mediteranu koje se još nisu vratile brojke iz referentne 2019.g. Mi smo mala zemlja koja je dobro povezana i razvojem turizma utječe se na cijeli niz drugih djelatnosti i potiče njihov razvoj, dok u većim zemljama to nije moguće. Duži niz godina imamo samo rast, a sada trebamo razmišljati da je u tom smislu dosta i sada je naglasak na upravljanju. Treba usmjeriti turizam da raste u kontinuitetu, u pred i posezoni i podizanjem cijelog niza sektora vezanog uz turizam. Ne trebamo gledati samo velike projekte, nego počnimo od sebe samog i mali čovjekt može doprinijeti da bude energetski neovisan i samodorživ za svoje goste.” kazao je državni tajnikMinistarstva turizma i sporta Tonči Glavina
“Koliko bi zapravo turizam bio kvalitetan u ljetnom periodu ako imate uplove prevelikog broja katamarana. Pokazalo se na nekim primjerima u mjestima gdje se povećao broj linija da su se ljudi su se počeli buniti. Pitanje je do koje granice uopće ići. Broj državnih linija je zadnjih godina isti povećava se u ljetnim mjesecima u odnosu na zimske. Ali ako se vidi da su dodatne linije potrebne, onda lokalna samouprava iz svojih sredstava financira nove linije. Znači može se iznaći način da se Bolu osiguraju dodatne linije iz proračuna agencije, koje će financirati lokalne samouprave. Ako se priča o dodatnom razvoju turizma koji generira dodatna sredstva sasvim je razumljiva opcija da se subvencioniraju dodatne linije.” kazala je Paula Vidović – ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski prijevoz.
Pokret Otoka, predsjednica Maja Jurišić“Zelena tranzicija znači neovisnost o kopnu, Lokalna samouprava je kadrovski podkapacitirana za izazove održivosti“
“Pokret otoka svojim aktivnostima upravo potiče ujedinjavanje otoka i otočane i osviješćuje da se trebaju uključiti u val zelene tranzicije jer je to zapravo jedini način opstanka na otoku. Gledajući u prošlost, inicijativa Pokret otoka djeluje od 2015 g. kada se započelo s edukacijom otočana o potrebama otoka za zelenom tranzicijom. Sedam godina je bilo potrebno da otočani shvate da im zelena tranzicija znači neovisnot o kopnu. Što je napravljeno: realizacija je prespora, inicijativa lokalne samouprave slaba – kadrovski podkapacitirana za izazove održivosti.“
“Važno je da novac koji se proizvede od solarne energije ostane u lokalnoj samoupravi i da otočanima donese prihod”
“Ipak neki otoci idu naprijed. Novac koji se proizvede npr. od Solarne elektrane na Visu (Vis primjer), nažalost ne ostaje u jedinicama lokalne samouprave. Prije svega važno je građane osvjetiti kolika je njihova uloga u energetskoj tranziciji, jer npr. postavljanjem solarnih elektrana ne otvaraju se toliko nova radna mjesta ali se zato proizvode velike količine novca koji je važno da ostane u lokalnoj samoupravi i da otočanima donese prihod. Znači nije samo proizvodnja nego i ušteda i promjena ponašanja a i prostorno planiranje . Postoji način po kojem bi lokalna samouprava dala zemljište i napravila solarnu elekrtanu gdje bi otočani bili dioničari i tako zarađivali novac od solarne elektrane na njihovom otoku- da novac ostane lokalnoj zajednici.”
“Problem zaštićenih područja ili neriješeni imovinsko pravni odnosi, glavni su problemi zašto stambeni objekti ne mogu postaviti solarne elektrane na zgradu. Obični građanin za jednu solarnu elektranu treba izdvojiti 10 -15 tisuća eura što je dosta. Povrat ulaganja je kroz 5 godina i treba razmišljati dugoročno, to je ulaganje u održivost. Treba razmišljati da ćemo biti samodostatni, nećemo imati troškove režija od energije jer ćemo je sami proizvoditi” kazala je Maja Jurišić
” Trajakata ima dosta, može ih biti još i više, nikad ranije kao ove godine nije uveden ovoliki broj linija, čak 12 linija dnevno prometuje za Supetar, a uvode se i dodatne linije uoči blagdana. Jadrolinija radi sve što može kako bi se turistima olakšalo i ubrzalo putovanje. Svi živimo od turizma, i radi se najbolje što se može, biti će lakše kad se teretna vozila premjeste u sjevernu luku. Mi se pripremamo za sezonu za koju očekujemo da će biti bolja nego prošla. Ulažemo u nove brodove, uređujemo postojeće, kako bi usluga bila što kvalitetnija ne samo za naše otočane već i turiste koje očekujemo.” kazala nam je Jelena Ivulić- voditeljica Jadrolinijine agencije u Splitu
Hrvatski sabor, saborska zastupnica Danica Baričević“Trebamo očuvati održivost koju otoci žive”
“Brač je otok vrijednih ljudi i ne mora se živjeti isključivo o turizma i iznajmljivanja smještajnih kapaciteta. Bračani su održivi odavno, ali je važno te vrijednosti prepoznati i sačuvati. Vlada RH sustavno brine o otocima. Zakonom o otocima iz 2018 godine, posebno se vodilo računa o posebnosti otoka i ravnomjernom regionalnom razvoju, kao jednom od glavnih ciljeva Vlade. Zakon je izrađen multi sektorski i ide u korak sa vremenom. Brač ima poljoprivrednu priču koju živi i konstantno stvara brandove otoka kroz proizvodnju neovisno o turizmu. Naš je cilj da primjenom načela održivog razvoja naši otoci budu samodostatni.” kazala je Danica Baričević
“Ovisni smo o turizmu ali turizam generira i potiče i druge djelatnosti: IT industriju, prehrambenu, prerađivačku i druge. Orijentirani smo na turizam i to je dobro ali trebamo uvijek razmišljati koja nam je gornja granica. Održivi turizam nije zapravo nova tema, promišljalo se o tome i prije desetak godina, sa inicijativom kako produžiti sezonu. Disperzijom gostiju i produljnjem sezone potiče se također održivost, kako rasterititi infrastrukturu, kazao je Joze Tomaš, predsjednikHGK Županijske komore Split
Kao dobar primjer iz prakse istaknuta je hotelska kuća Sunčani Hvar
“Sunčani Hvar postao je najveći privatni proizvođač energije iz solara na svim hrvatskim otocima te u Dalmaciji. Predviđena količina električne energije koju ćemo proizvesti u postavljenim solarnim elektranama dovoljna je za 40 posto cjelokupnih godišnjih potreba Sunčanog Hvara, čime će se značajno smanjiti utjecaj povišenih troškova energenata, a samim time podići i konkurentnost i održivost poslovanja” kazao je Zdravko Tudor, direktor marketinga i prodaje Sunčanog Hvara
Trebamo biti održivi i autohtoni, i ne smije se Split, Brač i Hvar pretvoriti u hamburger city, kazao je voditelj Saša Ljubičić i istaknuo primjer održivosti kroz uključivanje lokalno stanovništva u gastro brendiranje destinacije.
Pokretanjem priče o Dalmatinskoj marendi – Turistička zajednica Splitsko –dalmatinske županije na čelu sa direktoricom Ivanom Vladović potaknula je održivost naše gastronomske baštine.
“Gosti u Hrvatsku dolaze upoznati nas i naš način života, trebamo brendirati ono što smo mi!. Naš način života, našu marendu prodavati kao proizvod. Nema bolje turističke priče, od one autohtone. Ovaj projekt u fokus stavlja zdravu mediteransku prehranu po kojoj smo već prepoznatljivi na svjetskoj turističkoj mapi. Projekt Dalmatinske marende je upravo to, sve ono što smo mi, za marendu se spremaju jela od sezone, kuha se u jednoj “teći” i ništa se ne baca ( zero waste), pojede se i podjeli sa prijateljima!”
Dodjeljena su i priznanja najuspješnijim održivim otočkim projektima Dobitnici su:
Energetska zadruga Apsyrtides, projekt energetske tranzicije otoka Cresa
Energetska zadruga Novi Otok Korčula i Otočna razvojna agencija Cres/Lošinj OTRA – projekt SOLAR ISLANDS
Društvo Samotvorac i Udruga mladih Tarabuži Iž, projekt ”Pokretanje energetske tranzicije na zadarskim otocima”
Udruga Tatavaka – Inicijativa za Zlarin bez plastike
Maslina Resort, Stari Grad, koncept održive filozofije poslovanja „Mindful luxury“,
LAG Brač, LAG 5 i LAG Škoji O-kupi otok
Turistička zajednica općine Postira „Mala noćna regata“
Općina Milna „Interpretacijski centar maritimne povijesti Milne“
Centar za posjetitelje Modra Špilja – Biševo
Utrka Life on Mars – Turistička zajednica grada Novalje
Heritage hotel Martinis Marchi – E mobility park
Općina Sutivan „Nauka i lavura o stivanskom brodovlju”
Geopark Viški arhipelag
Grad Hvar – obnova Hvarskog arsenala i hvarskog kazališta
Općina Jelsa, projekt Međunarodne zajednice tamnog neba 2022 godine
Srednja škola Bartula Kašića Pag – očuvanje tradicionalne gastronomije „Ca, ča, što se nekad kuhalo na našem otoku“
Udruga proizvođača Paškog sira, promocija i zaštita izvornosti paškog sira
Hotelska kuća Sunčani Hvar dd, projekt solarnih elektrana, priznanje preuzima direktor Marketinga i prodaje Zdravko Tudor
Grad Supetar, aplikacija za kontrolu prometne gužve e- promet Supetar
Općina Selca, Interpretacijski centar ribarstva Mario Puratić
Klesarska škola Pučišća, očuvanja kamenoklesarske tradicije
Biomania, Bol primjer održivog ugostiteljstva i suradnje s lokalnom zajednicom
LAG I FLAG – povezivanje otoka i alociranje EU sredstava za projekte
Osnovna škola Vladimir Nazor Postira i Srednja škola Brač, “S ribom mogu sve”,
Srednja škola Bol u partnerstvu s Udrugom Imena, edukativan projekt i promocije autohtone, lokalne kuhinje i kuharica „Divlji pijat“
MI OLIVE, Bol, ekstra djevičansko maslinovo ulje, OPG Nikola Bodlović
Ronilački centar BIG BLUE DIVING, Sub Eco Bol, akcija čiščenja podmorja,
Svpetrus hoteli dd WATERMAN RESORTS, ČLANICA Travelife organizacije za održivi turizam
“Zahvalio bi se svima na dolasku, osobito pokroviteljima Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvu turizma i sporta, partnerima projekta Splitsko – dalmatinskoj županiji i Pokretu otoka, hvala svima koji su svojim dolaskom veličali ovu obljetnicu. Cilj konferencije je već ispunjen, umrežavanje otočkih gradova i općina, razmjena iskustva i znanja, da zajedno skupa dođemo do formule održivog turizma.” kazao je Ante Trutanić, direktor Turističke zajednice općine Bol
Održan je i 3. Panel „Primjeri dobre prakse“, na kojem su sudionici prezentirali svoje aktivnosti vezane uz održivost lokalne zajednice, upravljanje otpadom i energijom, kružnu ekonomiju i operativne procedure.
Sudjelovali su tvrtke: u ime tvrtke Biomania, Bol, vlasnik Dario Kožul, pozitivan primjer održivog ugostiteljstva i suradnje s lokalnom zajednicom, Life on Mars trail, Novalja, otok Pag, primjer održivog razvoja aktivnog turizma koji svojim sadržajem obogaćuje turističku ponudu, direktorica Tz grada Novalje Marina Šćiran Rizner, Sustav ebicikli Heritage hotel Martinis Marchi, otok Šolta, direktor Ivan Kuret, LAGUR-a Brač, voditelj Vanja Purić, Maslina Resort Stari Grad, otok Hvar, Sanja Huljić, Sunčani Hvar hoteli, Zdravko Tudor i u ime Udruge paških proizvođača sira i Paške Sirane, Martina Pernar.
“Osnovani smo 2018. sa željom da budemo predvodnici promjene u percepciji zdrave prehrane i održivog življenja u destinaciji. Naša filozofija je inspirirati ljude i industriju da žive u simbiozi s planetom. U današnje vrijeme to je važnije nego ikada prije” kazao je vlasnik Biomanie Dario Kožul
“E mobility park – projekt je energetske učinkovitosti i i mobilnosti marina na Jadranu. Izgrađen je sredstvima iz projekta DEEP-SEA koji uključuje punionicu za električna vozila i plovila, četiri električna i obična bicikla sa stalkom i sustavom za najam i punjenje, mikromrežni sustav za proizvodnju solarne energije i električni automobil.” kazao je heritage hotela Dvorca Martinis Marchi direktor Ivan Kuret
“Udruga proizvođača paškog sira osnovana je 2005. godine s ciljem zaštite i promocije paškog sira i nositelj je oznake izvornosti. Osnovni cilj je ostvaren 2019. godine, kada je paški sir zaštićen i dobio oznaku izvornosti, te je jamstvo potrošačima da je sir proizveden na otoku Pagu i od mlijeka paške ovce.” dodala je Martina Pernar, predsjednica Udruge proizvođača paškog sira
“LAG I FLAG Brač– za povezivanje otoka i alociranje EU sredstava za projekte održivog razvoja na području otoka Brača, surađuje sa svim otočkim općinama i gradovima na projektima razvoja otoka, unaprijeđenja ribarstva i poljoprivrede”
“Pojam luksuza kod nas dobiva sasvim novo značenje, nazvanog ‘mindful luxury’, u definiciji kao ugoda za sva čula, uz maksimalnu svjesnost o okolišu podrazumijeva spoj personalizirane i profesionalne usluge, čudesne lokacije, te interijera čiji je dizajn istovremeno suvremen i chic, ali je i prikladan za obitelj. Maslina resort nudi vrhunsko gostoprimstvo, a cijela priča je nadahnuta otokom Hvarom.” kazala je brend ambasadorica Maslina resorta Sanja Huljić
“Life on Mars utrka atraktivna je i jedinstvena manifestacija koja se održava na istoimenoj pješačko – trkačkoj stazi na području Metajne. Najljepša staza Mediterana prolazi nekim od najljepših i najsurovijih krajolika, koju stoljećima oblikuju bura i sol. Pokazatelj je koliko je važna sinergija turizma i sporta, posebno gradeći strategiju outdoor turizma Novalje” kazala je direktorica Tz grada Novalje, Marina Šćiran Rizner
“Sunčani Hvar je prva hotelska grupa koja proizvodi vlastitu struju: postavljene su solarne elektrane na sve hotele.” kazao je Zdravko Tudor direktor prodaje i marketinga Sunčanog Hvara
Povodom 100. obljetnice organiziranog turizma u Bolu, 28. travnja 2023. u hotelu Elaphusa u Bolu, održava se Green Energy Islands #BOL100 – Konferencija oodrživom razvoju otoka i digitalnoj transformaciji u turizmu”.
Organizatori su Općina Bol i Turistička zajednica općine Bol u partnerstvu sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Pokretom otoka, a pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva turizma i sporta i Jadrolinije.
TEME KONFERENCIJE Razvoj pametnih i održivih otoka / Zelena tranzicija / Digitalizacija/ Upravljanje lukama i pomorskim dobrom / Povezivanje otoka kao temelj razvoja
Prošlo je cijelo stoljeće otkad Bol – simbol hrvatskog turizma gradi nadaleko prepoznatljiv imidž destinacije koja odgovorno planira i u suradnji s lokalnim stanovništvom provodi odgovorni turizam s naglaskom na načelima održivosti.
Točno stotinu godina – davne 1923. – na Zlatnom ratu snimljena je fotografija skupine ferijalaca iz Sarajeva, koji su tijekom svog ljetovanja boravili u zgradi osnovne škole. Premda su svi protagonisti tog davnog ljetovanja već odavno na “nebeskoj plaži” – još uvijek živi svjedočanstvo zabilježeno na staroj fotografiji, dokaz o prvim turističkim lastama u Bolu.
Proslava velike – 100. obljetnice turizma trajat će cijelu godinu kroz različite sadržaje, a nadolazeća će konferencija biti iznimno važna za hrvatske otoke i ljude iz struke.
ZAJEDNO IZGRADIMO PREPOZNATLJIVI OTOČKI BREND
Program se sastoji od tema i panel diskusija na temu razvoja pametnih i održivih otoka, energetske, zelene i digitalne tranzicije, boljeg prometnog povezivanja, održivog upravljanja plažama, obalnog planiranja, europskih fondova i potpora… ukazat će na pozitivne primjere iz prakse te dodijelit priznanja najuspješnijim održivim otočkim projektima.
Partneri koji podupiru konferenciju su: Europski parlament, Hrvatski sabor, Ministarstvo turizma i sporta te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Splitsko – dalmatinska županija, Pokret Otoka, Agencija za obalni linijski pomorski prijevoz, Sveučilišni Odjel za studije mora Sveučilišta u Splitu, Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (CRA/PPA) te Jadrolinija kao najvažnija spona svakodnevne brodske povezanosti otoka s kopnom.
Među sudionicima naći će se i predstavnici jedinica lokalne samouprave, javnih ustanova, otočki OPG-ovi, obrti i trgovačka društva, hotelijeri, predstavnici udruga i razvojnih agencija…
Na obljetnici bolskog turizma bit će dodijeljena i priznanja najuspješnijim otočnim održivim projektima: među nagrađenima su Energetska zadruga Apsyrtides, Srednja škola Blato, Energetska zadruga Novi Otok Korčula i Otočna razvojna agencija Cres/Lošinj, Društvo Samotvorac i Udruga mladih Tarabuži (otok Iž), Udruga Tatavaka za inicijativu, TZ Postira, Općina Milna, Općina Sutivan, Grad Supetar, Grad Hvar, Sunčani Hvar, Centar za posjetitelje Modra Špilja – Biševo, Geopark Viški arhipelag, Paška sirana, Srednja škola bartula Kašića (Pag) Dvorac Martinis Marchi, Klesarska škola Pučišća…te brojni drugi. Teško je nabrojiti sve koji su vlastitim primjerom javnog djelovanja zaslužili priznanje.
Bit će to, uz edukativno-potpornu komponentu, prava fešta o’ turizma u Bolu!
PROGRAM DOGAĐANJA:
27.4.2023
17:30 – Svečana proslava i otvaranje Konferencije u Galeriji Dešković uz izložbu 100 godina turizma u Bolu #BOL100 i druženje uz klapu
28.4.2023
Petak 28.04.2023.
Hotel Bluesun Elaphusa – dvorana
09:30 – pozdravni govori sudionika konferencije, predstavnici – Općina Bol, Europski parlament, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo turizma , Splitsko dalmatinska Županija, Pokret Otoka, Županijska komora Split
10:00 Bol – prezentacija 100 godina turizma – kroz slike i videa – Održivost u strategiji destinacije
10:30 Panel 1. „Razvoj pametnih i održivih otoka/ Zelena tranzicija – ključan gospodarski motor za razvoj otoka“ Teme:
Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. ulaganja u javnu društvenu i poslovnu infrastrukturu
Razvoj zelene i plave infrastrukture
Energetska tranzicija
Ulaganje u fizičku obnovu i revitalizaciju objekata kulturne baštine
Povezivanje otoka kao temelj razvoja
Sudionici
Hrvatski sabor, saborska zastupnica Danica Baričević
Ministarstvo regionalnoga razvoja i europskih fondova, ravnatelj uprave za regionalni razvoj, Ivan Bota
Ministarstvo turizma i sporta, državni tajnik Tonči Glavina
Jadrolinija, predsjednik Uprave David Sopta
Pokret Otoka, predsjednica Maja Jurišić
Agencija za obalni linijski pomorski prijevoz, ravnateljica Paula Vidović
Grad Cres, gradonačelnik Marin Gregorović
HGK Županijska komora Split, predsjednik Joze Tomaš
11:30 Pauza za kavu
11:45 2. Panel „Modeli održivog upravljanja – fokus na obalno planiranje, upravljanje plažama, izdavanje dozvola i koncesija, osvrt na nacrt zakona o pomorskom dobru i morskim lukama“
Teme:
ulaganja u infrastrukturu – europski izvori financiranja i nacionalna sredstva
Obalno planiranje
nacrt zakona o pomorskom dobru i morskim lukama
upravljanje plažama, koncesije
Sudionici
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, državni tajnik Josip Bilaver
Grad Korčula izrada investicijskog koncepta ulaganja u OIE
Srednja škola Blato – izgradnja solarne elektrane na školi
Energetska zadruga Novi Otok Korčula i Otočna razvojna agencija Cres/Lošinj – SOLAR ISLANDS
Društvo Samotvorac i Udruga mladih Tarabuži Iž
Udruga Tatavaka – Inicijativa za Zlarin bez plastike
Maslina Resort, Stari Grad
LAG Brač, LAG 5 i LAG Škoji O-kupi otok
Turistička zajednica općine Postira „Mala noćna regata“
Općina Milna „Interpretacijski centar maritimne povijesti Milne“
Centar za posjetitelje Modra Špilja – Biševo
Utrka Life on Mars – Turistička zajednica grada Novalje
Heritage hotel Martinis Marchi – Sustavi e bicikli
Općina Sutivan „Nauka i lavura o stivanskom brodovlju”
Geopark Viški arhipelag
Grad Hvar – obnova Hvarskog arsenala
Općina Jelsa, projekt Međunarodne zajednice tamnog neba
Srednja škola Bartula Kašića Pag, promoviranje tradicionalne gastronomije otoka Paga
Udruga proizvođača Paškog sira, manifestacija Fešta o sira
Sunčani Hvar, projekt solarnih elektrana
Grad Supetar, aplikacija za kontrolu prometne gužve e- promet Supetar
Općina Selca, Interpretacijski centar ribarstva Mario Puratić
Klesarska škola Pučišća
Biomania, Bol primjer održivog ugostiteljstva i suradnje s lokalnom zajednicom
For plastic free Croatian Islands, Grad Stari Grad i Udruga Sunce
Dalmatia Green projekt, Udruga Sunce
13:30 – 15:30 pauza za ručak
15:40 3. Panel „Primjeri dobre prakse“
Na ovom panelu sudionici će prezentirati svoje aktivnosti vezane uz održivost lokalne zajednice, upravljanje otpadom i energijom, kružnu ekonomiju i operativne procedure.
Sudionici
Biomania, Bol, Dario Kožul
Life on Mars, otok Pag, direktorica Tz grada Novalje Marina Šćiran Rizner
Sustav ebicikli Dvorac Martinis Marchi, otok Šolta
LAGUR-a Brač, voditelj Vanja Purić
Maslina Resort Stari Grad, otok Hvar, Sanja Huljić
Turističke zajednice otoka Brača i općina Nerežišća pokreću novi turistički proizvod na otoku – Camino Brač. Rutom Camino Brač spojit će se sakralne, kulturne i prirodne znamenitosti Brača kojima ćemo hodočasnicima, turistima i lokalnom stanovništvu ponuditi novi doživljaj našeg otoka.
Ovim projektom turističke zajednice i općina Nerećišća radit će na povećanju broja dolazaka i noćenja i to poglavito u pred i posezoni, a samim tim i uključiti se u hrvatsku i europsku mrežu Camino de Santiago puteva. Camino je jedna od kulturnih ruta Vijeća Europe, a pokretanjem ovog proizvoda Brač se upisuje na istu.
Ovo je zajednički projekt, a realizira se u suradnji Bratovštine sv. Jakova, službenog hrvatskog predstavnika u središnjoj Camino instituciji – Nadbratovštini Sv. Jakova u Santiago de Composteli, te uz potporu Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske.
Foto: Camino Imota
Osim označavanja i uređivanja staze, namjera je napraviti veliku marketinšku akciju kako bi se novi proizvodotoka Brača predstavio široj javnosti.
Otok Brač postaje tako šesta dionica hrvatske mreže Camino puteva kojima je u posljednje dvije godine hodalo više od 3000 hodočasnika i to poglavito iz SAD-a, Australije i Južne Afrike, ali i sve više Hrvata, pa i naših Bračana.
“Cilj projekta je povezati sve krajeve otoka u jedinstvenu kulturno – turističku rutu, te osim popularizacije vjere i hodočašća, podignuti razinu turističke ponude i potaknuti snažniji razvoj djelova otoka kroz koje će Camino prolaziti. Također, valorizirati ćemo i široj javnosti predstaviti bogatu kulturnu i prirodnu baštinu otoka Brača, pridonijeti disperziji turista u period predsezone i posezone.” – kazala nam je Martina Rendić, direktorica Turističke zajednice grada Supetra.
Godina Bola i Boljana u znaku impresivne obljetnice!
POČECI BOLSKOG TURIZMA vezani su za 1923. godinu kada je na Zlatnom ratu je snimljena fotografija skupine ferijalaca iz Sarajeva koji su bili smješteni u zgradi osnovne škole. Tu fotografiju Boljani čuvaju kao dokaz da se turizam kod njih događao i prije stotinu godina. Prvi gosti u Bolu su registrirani 1929. godine, a Pansion Vidošević smatra se početkom turizma u Bolu, koji je nakon Drugog svjetskog rata nacionaliziran. Objekt i inventar postaju 1948. godine osnova za rad novoformiranog poduzeća “Zlatni rat”.
#BOL100 – GODINA KULTURE Cjelogodišnja proslava godine obljetnice započela je u siječnju s Noći muzeja izložbom u prostorijama Galerije umjetnina “Branislav Dešković” u organizaciji Centra za kulturu Brač i Turističke zajednice općine Bol, kojom su čelni ljudi bolskog turizma još jednom pokazali umješnost i inovativnost.
Naime participativna izložba u konstantnom nastajanju, izrađena je na prekrasnim promotivnim materijalima – panoima retro štiha u plavim tonovima, kojom je najavljen bogat cjelogodišnji kulturni, gastronomski i glazbeni program, za koju je najvažnije aktivno sudjelovanje lokalne zajednice u bilježenju priča i prikupljanju izložaka, i tako na simboličan način dočarava bolsku stoljetnu turističku priču.
Izložba je istinski spomenar jednoga vremena koji vjerno prikazuje povijest gostoprimstva Boljana, kako se malo težačko mjesto vinulo u turističke visine i sa svojom plažom Zlatni rat postalo najatraktivnija turistička priča i najprepoznatljivi simbol hrvatskog turizma.
#BOL100 – FOKUS NA ODRŽIVOSTI! GREEN ENERGY ISLANDS – KONFERENCIJA O ODRŽIVOM RAZVOJU OTOKA I DIGITALNOJ TRANSFORMACIJI U TURIZMU Krajem travnja, točnije, 27 i 28. travnja 2023. Bol je domaćin konferencije o održivom razvoju otoka i digitalnoj transformaciji u turizmu koja se organizira u partnerstvu sa Splitsko – dalmatinskom županijom i Pokretom otoka, pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva turizma i sporta.
Program se sastoji od tema i panel diskusija na temu razvoja pametnih i održivih otoka, energetske, zelene i digitalne tranzicije, boljeg prometnog povezivanja, održivog upravljanja plažama, obalnog planiranja, europskih fondova i potpora… ukazat će na pozitivne primjere iz prakse te dodijelit priznanja najuspješnijim održivim otočkim projektima.
BRIGA O PODMORJU Turistička zajednica Općine Bol svake godine početkom svibnja organizira akciju čišćenja podmorja kroz provođenje niza ekoloških akcija te na taj način ujedno i educira građane koliko je važno brinuti za naš okoliš.
LJETO 2023. PRŠTI OD DOGAĐANJA. Kako bi se stota obljetnica dostojno obilježila, u pripremi je i ljetni program prepun događanja, pa tako ovogodišnje kulturno ljeto, 34. Bolsko lito, i ove godine sprema Centar za kulturu Bol. Tu su koncerti klasične glazbe, klapske večeri, ciklus ljetnih izložbi u Galeriji Centra za kulturu Bol, kazališne predstave i radionice, ali i atraktivni interdisciplinarni festivali. Tako će i ovog lipnja vrhunski svjetski chefovi u Bolu kuhati mediteranske specijalitete na 14. Festivalu Imena.
Ovaj kulturni festival na originalan način povezuje knjigu, glazbu i mediteransku prehranu, a prošle godine u Bolu je obilježeno 10 godina od uvrštenja Mediteranske prehrane na UNESCO-vu reprezentativnu listu svjetske nematerijalne baštine.
Čak 11. godinu zaredom, Bol će na nekoliko dana postati domaćinom međunarodnog graffiti festivala Graffiti na Gradele, koji je u deset godina svog održavanja od malog art boutique festivala postao nezaobilazna postaja najboljih svjetskih graffiti umjetnika i muralista, ali i čitave plejade uspješnih DJ-eva, te posjetitelja željnih dobrog programa, opuštene i prijateljske atmosfere i prekrasnih, nadaleko poznatih bolskih plaža i mora.
Vrhunac ljetne proslave bit će „BOLSKA FJERA“ 5. kolovoza kada će se na centralnoj pozornici održati veliki ljetni koncert. Točno u ponoć predviđen je veliki vatromet na Velom mostu kojim će završiti službena proslava dana Općine Bol, a turisti i domaći zasigurno će se nastaviti zabavljati na rivi.
Sedmu godinu za redom, u Bolu na Braču koncem kolovoza održava se i pjesnički festival ‘Odvalimo se poezijom’, koji donosi tri dana poezije, druženja i razgovora s autorima u posebnom ambijentu na otvorenom, s prirodnom kulisom mediteranskog pejzaža; a ljubitelje suvremene umjetničke produkcije u formi videa i filma zacijelo će oduševiti dani umjetničkog filma ‘Films Like No Other’ – očekuje ih čak 3 dana začudnih i magičnih projekcija, svi filmski programi su besplatni, a prikazivanje počinje svake večeri u 22 sata.
Kada vidimo dio atraktivnih sadržaja i manifestacija koje su nam Boljani priredili, možemo im poželjeti samo jedno – da i idućih 100 bude jednako sjajno!
U organizaciji Biciklističkog saveza Splitsko – dalmatinske županije i Turističke zajednice Imota, ovog vikenda je u Imotskoj krajini boravilo 70 slovenskih biciklista koji će narednih tjedan dana voziti cestama Splitsko – dalmatinske županije.
Slovenski cikloturisti oduševljeni su ljepotama Imotske krajine i imotskih jezera te kvalitetom imotskih vina i vrhunske gastro ponude te su iduće godine najavili dolazak u puno većem broju.
S ljepotama Imotske krajine upoznali su ih biciklistički vodiči lokalnog kluba Bike IM.
CIKLOTURISTIČKI POTENCIJAL IMOTSKOG KRAJA
Imotska krajina kao cikloturistička destinacija sadrži ogroman potencijal zbog svoje očuvane prirode, raznolikih prirodnih bogatstava i razgranate mreže cestovnih i makadamskih puteva s niskim intezitetom prometa. Sve je češće omiljena destinacija rekreativaca i profesionalnih biciklista, te se pored svog prepoznatljivog i brižno njegovanog vjerskog i kulturnog identiteta, sve više afirmira kao atraktivna destinacija za cikloturizam.
TKO SU CIKLOTURISTI?
Riječ o veoma unosnoj turističkoj grani, ali i gostima visoke platežne moći, koji troše od 50 do 100% više nego ostali. Uz biciklističke staze potreban je i smještaj za cikloturiste, a na svemu profitiraju smještajni, ugostiteljski objekti, obiteljska gospodarstva, prijevoznici…
Avanturistički nastrojeni, to su profili gostiju koji dva do tri puta godišnje kreću na desetodnevne cikloturističke avanture, uvijek spremni produžiti svoj boravak te uživati u onome što sama destinacija pruža.
Foto: Biciklistički klub Timul, Biciklistički savez Dalmacije, Bike IM
