MEŠTAR O’ BUFONADE!

SIGURNO STE ČULI za njegovu alegoriju „Um“, veličastvene biste i spomenike značajnih ličnosti koji su ga vinuli u sam vrh domaćeg kiparstva. No, jeste li znali da je Ivan Rendić ostvario još jednu podjednako zavidnu karijeru, koja nije zaslužila da ostane u sjeni – onu nepopravljivog šaljivdžije koji nikad ne miruje i uvijek je „na manevru“?

PETNAESTOGODIŠNJI MAĐIONIČAR.  Iako nije rođen u Supetru (slučaj je htio da se to desi u Imotskom), upravo je naša otočka metropola mjesto njegove vedre mladosti. Obiteljska zanatska klesarska tradicija bila je presudna za Rendićevo životno opredjeljenje, pa je tako sa svega 15 godina izradio impresivan reljef ugrađen u zid obiteljske kuće.

No, paralelno s kiparskom karijerom, otpočinje i karijera vragolana koja se nije pretjerano svidjela njegovim učiteljima (a ni djevojčicama čije je haljine zašio!), pa je istu izbjegavao u strahu od učiteljevih batina. A kako živa dječačka mašta nije mogla mirovati, mladi je kipar na krovu kuće izgradio mlin na vjetar, kakav je postojao na ulazu u supetarsku luku. Ugradio je u njega majčin mlinac za kavu i za maestrala mljeo kavu čitavom susjedstvu i uzimao desetinu, poput pravog mlinara!

TRST JE OBILJEŽIO NJEGOV ŽIVOT, iako je boravak u njemu kipar uvijek smatrao privremenim. Ondje je otpočeo školovanje i proveo veći dio svog aktivnog životnog vijeka, uključujući neke od najplodonosnijih faza svog opusa. Iako su brojne narudžbe za spomenike, vile i portrete naprosto pljuštale, Rendić kipar uvijek se trudio da i Rendić šaljivdžija bude jednako aktivan – zabavljački duh nikad ga nije napuštao. Nas je od srca nasmijala šala koju je izveo u otmjenom Caffeu degli Specchi – sve kockice šećera Rendić je zamijenio mramorom i naravno da se ni uz uporno miješanje kava nije mogla zasladiti!

Čini se da je živopisan ambijent kafea nerijetko inspirirao kipara za razne podvale, pa se tako na urnebesan način osvetio kibiceru koji mu je dosađivao spavajući za njegovim stolom. Ugasio je svjetlo u kavani, a svi su gosti, na njegov nagovor, nastavili kartati, igrati biljar, razgovarati. Kad se spavač probudio, čuvši žamor, a okružen mrklim mrakom, u panici je počeo vikati misleći da je – oslijepio!

I ZAGREB I SUPETAR podjednako su poslužili kao atraktivna kulisa za „smicalice“. Možda najsmješnija je zgoda koju je izveo sa slikarem Medovićem, koji je bio malena rasta i jako je želio narasti. Rendić mu je za dobru večeru obećao pomoći i spremio mu tinkturu koju je ovaj redovito pio. Svaku mu je večer u kavani skraćivao štap te je ovaj rapidno rastao. Priredio je obećanu večeru, na kojoj je Rendić pred čitavim društvom otkrio tajnu „rasta”!

Od supetarskih zgoda, posebno je „urnebesna“ ona s maškarade – Krnje koji petaje roge, naliven gipsom koji – razumije se – ne može goriti, uz veliku pompu poklonjen Splićanima, samo je potvrdio kiparev renome nepopravljivog šaljivdžije.

ULTIMATIVNI ŠKERAC. Želeći biti pokopan samo sa štapom i šeširom, te natpisom „Rendiću, gdje si?“ ovaj velikan domaćeg kiparstva kao da je prorekao vlastitu sudbinu i u samoj smrti ostao dosljedan svojoj boemskoj i teatralnoj prirodi.

Naime, zahvaljujući nevjerojatnom spletu okolnosti gdje je organizator njegovog splitskog ispraćaja – umro, u jednom se trenutku doista nije znalo gdje je kipar! A njegov je sin Dunav, da završimo ovu priču u vedrom tonu kakav bi i sam umjetnik preferirao, boem kao i otac sam, mjesec dana zbog korote pio samo – crno vino.

Više i foto: TZG Supetar

U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta organizacija civilnoga društva za unapređivanje javne svijesti i aktivnosti zagovaranja i rješavanja potreba ranjivih skupina posebno uslijed kriznih situacija, provedene su radionice o kriznom upravljanju i zagovaranju kulturnih i kreativnih industrija za upravljanje u kriznim situacijama. Cilj neformalne edukacije je jačanje ljudskih kapaciteta (stjecanje znanja i vještina) partnera na projektu, odnosno kako biti aktivan u zajednici u vremenima kriznih situacija te kako zagovarati i promovirati rad u kulturnim i kreativnim industrijama u doba krize.

Obrazovanje u trajanju od 2 jednodnevnih radionica (16 sati) organizirano je za pet predstavnika udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“,  Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).

Radionice je vodio g. Dubravko Fijačko, certificirani interpretator baštine od strane Interpret Europe.

“Kriza nije privremeni prekid u rastu, već drastična opomena da se ne može ponašati kao prije“, istaknuo je svojevremeno Željko Rohatinski, bivši guverner Hrvatske narodne banke. Kriza (od grč. krisis) znači znači prijelom, polazno teško stanje u svakom, prirodnom, društvenom i misaonom procesu. U samoj biti krize jest da treba odlučiti, odnosno donijeti novu odluku. Kriza je šansa za resetiranje i stvaranje novog početka, odnosno postavljanje novih modela poslovanja i privređivanja. Također, krizna vremena nameću nova rješenja, nove, kreativne načine promišljanja i nove načine ponašanja kao što je covid-19 kriza snažno potaknula online komunikaciju, obrazovanje pa i poslovanje.

Prema studiji „Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj“ iz 2015. godine, koju je proveo Ekonomski institut iz Zagreba za HKKKI (Hrvatski klaster kreativnih i kulturnih industrija), kreativne i kulturne industrije vrlo su stabilne na turbulentna ekonomska vremena i krize. Može se reći kako su kulturne i kreativne industrije otporne na krizne situacije upravo zbog inovacija koje su sastavni dio njihovih aktivnosti.

U tijeku pandemije COVID-19 bilježi se porast za internet uslugama svih oblika za više od 60%. Takav porast potražnje rezultat je  povećanom prisutnosti na internetu, ponajviše većim angažmanom na društvenim mrežama, praćenjem aktivnih predstavljanja događaja (on-line festivala, sajmova, manifestacija) i eksponata (on-line izložbe, virtualni muzeji) i prijenosom sadržaja uživo, kao i poticajnim podcastovima te igrama i aplikacijama za internet posjetitelje. To je dovelo i do razvoja novih znanja i vještina koje korespondiraju internetskoj tehnologiji a samim time i do novih zapošljavanja i otvaranja radnih mjesta potrebnih za pružanje takvih vrsta usluga.

Krizno upravljanje uključuje ovladavanje kriznim situacijama, uspostavljanje kriznog menedžmenta, uspostava sustava koji će omogućiti fleksibilnost i otpornost, anticipativne i reaktivne aktivnosti, analiza scenarija i intervencijski plan djelovanja kroz krizno komuniciranje.

Posebno se to odnosi na organizacije civilnoga društva koje su svojim radom i djelovanjem upućene na rad u lokalnoj zajednici što znači da adekvatno postavljanja svih elemenata kriznog upravljanja može rezultirati pozitivnim odgovorom i novim inicijativama što se i pokazalo kroz primjer kulturnih i kreativnih industrija.

 „Krizne situacije veliki su izazov za organizacije civilnoga društva. Posebno za one koje se bave promocijom i unapređivanjem kulturne baštine gdje je potrebno tražiti nove paradigme i načine unapređivanja kad nastupi kriza.  Kulturne i kreativne industrije predstavljanju odgovor i izazov na krizne situacije kojima se može zadržati pa čak i povećati efikasnost udruga obzirom na mnogobrojna inovativna i kreativna rješenja koja su  rezultat dobrog kriznog upravljanja“, naglasila je Jesenka Ricl, predsjednica udruge CroCulTour.

Krizno upravljanje zahtijeva i zagovaranje kulturnih i kreativnih industrija poglavito u kriznim vremenima. Zagovaranje podrazumijeva utjecanje na javne politike ili ponašanja, usmjerava pozornost zajednice na važna pitanja, a donositelje odluka prema rješenju te može uključivati ​​i društveni marketing, informacije, obrazovanje i komunikaciju, organiziranje zajednice, i mnoge druge taktike.

„Organizacije civilnoga društva suočavaju se s velikim izazovima kada je u pitanju zagovaranje kulturnih i kreativnih industrija. S jedne strane moraju adekvatno i promptno odgovoriti novim načinom djelovanja i aktivnosti kada su u pitanju krizne situacije, dok s druge strane, moraju i aktivno djelovati u zajednici. Stoga zagovaranje treba biti dobro isplaniran proces koji je usmjeren na postizanje jasnih ciljeva i kreiranja podrške u određenom vremenskom razdoblju“, istaknula je Maja Zlokić, predsjednica udruge „Dalmata Event.

Stečena znanja, iskustva i vještine u upravljanjima procesima u kriznim situacijama i zagovaranju, poglavito u sferi rasta gospodarstva, OCD-ovi partneri na projektu IN-KULTUR će se koristiti za daljnji rad u zajednici za organizaciju inovativnih proizvoda i usluga kroz kreativne i kulturne industrije, a u svrhu kreiranja mogućnosti stvaranja uvjeta za zapošljavanje i samozapošljavanje poglavito ranjavih skupina.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna. 

Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

 i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske

Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr

Na Kliškoj tvrđavi, u prepunom izložbenom prostoru Topničke vojarne, 30. rujna 2022. otvorena je izložba Nikad zaboravljena “FERATA”, izložba fotografija, dokumenata, razglednica i svega što se povezuje s Feratom – Rerom. 

Na današnji dan 30. rujna 1962. prometnik Marko Grbeša je zviždaljkom označio posljednji polazak „Rere“ iz Sinja.

Izložbu je otvorio i s nekoliko riječi se obratio načelnik općine Klis gosp. Jakov Vetma, te istaknuo je kako je Ferata zaslužna je za razvoj Klisa, Sinja, Splita i brojnih mjesta kroz koje je prolazila. U sjećanju naroda Splita i Dalmatinske zagore je prva i posljednja željeznica koja je povezivala Split i Sinj u periodu od 1903. do 1962. godine. Istaknuo gospodarski i socijalni značaj za stanovništvo ovoga kraja, te kako je on je rođen u blizini Vetminog mosta, preko kojeg je prolazila željeznica, kojeg je gradio njegov pokojni pradjed, u čijoj je gradnji izgubio nogu.

Posjetiteljima se obratio gosp. Ante Meštrović autor izložbe i vlasnik zbirke, koji je vrijednu zbirku i izložene predmete marljivo sakupljao i sačuvao kao spomen na neka druga vremena. U svom obraćanju prisutnima istaknuo je njezin povijesni i gospodarski značaj za razvoj ovog kraja.

– Ferata je bila u gospodarskom i socijalnom smislu poveznica između Cetinske krajine i središta Dalmacije Splita. Naziv ‘rera’ u narodu je dobila zbog putnika koji su se vozili njome i pjevali reru, pučke dvoglasne pjesme karakteristične za sinjsku krajinu. U početku su je zbog izgleda i sporosti nazivali ‘šuljarica’, potom ‘sinjska željeznica’, ‘sinjski vlak’, ‘sinjska ferata’. U ono vrijeme imala je ogroman utjecaj na trgovinu ovog kraja jer su se proizvodi sela mogli plasirat u Splitu te na drugim stajalištima praktički u jedan dan, vožnja rerom se preporučala pacijentima koji su bolovali o bronhitisa (prolazak kroz tunel je poticao iskašljavanje), po njoj se računalo vrijeme…” dodao je autor izložbe Ante Meštrović

Ferata je polazila iz Splita, preko Solin Vranjice, stajališta Mravinaca, Klis Kosa stajališta, Klis Megdan stanice, stanice Dugopolje, stajališta Prosik prije Dicma, stanice Dicmo, stajališta Mojanke do Sinja.

Ferata će ostati zapamćena po sporoj vožnji (45.5 kilometara za 3 sata), impresivnom terenu po kojem je prometovala (veliki uspon uz Klis i Rupotine), brojnim nezgodama i pjesmi (rera – narodni napjev sinjske krajine) koja je orila iz kompozicije.

U svojoj kratkoj, ali burnoj povijesti, bila je dijelom Austro-ugarske monarhije, Kraljevine Jugoslavije, istodobno Italije i NDH u drugom svjetskom ratu (kada je doživjela brojne diverzije i sabotaže) i u konačnici SFR Jugoslavije.

U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja, održane su radionice na temu kulturnih i kreativnih industrija na području baštine. Cilj edukacije je unapređivanje javne svijesti, odnosno kako se kulturnim i kreativnim industrijama može potaknuti sociokulturni i gospodarski razvoj u lokalnim zajednicama koristeći kulturnu baštinu kao resurs.

Obrazovanje u trajanju od 3 jednodnevnih radionica (24 sata) organizirano je za pet predstavnika udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“,  Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija) i 9 volontera na projektu, a svrha mu je osposobljavanje za jačanje ljudskih kapaciteta za rad u lokalnoj zajednici.

Radionice je vodio g. Dubravko Fijačko, certificirani interpretator baštine od strane Interpret Europe.

Kulturne i kreativne industrije središte u kreativne ekonomije. One čine raskrižje umjetnosti, kulture, poslovanja i tehnologije. Drugim riječima, one obuhvaćaju ciklus stvaranja, proizvodnje te distribuciju dobara i usluga koje koriste intelektualni kapital kao njihov primarni input. Sačinjena je od niza aktivnosti temeljenih na znanju koji proizvode materijalna dobra i nematerijalne intelektualne ili umjetničke usluge s kreativnim sadržajem, ekonomskom vrijednošću i tržišno usmjerenim proizvodima. Uključuju interakciju tradicionalnih, tehnološki intenzivnih i na usluge orijentiranih podsektora:  tradicionalni kao što su narodna umjetnost, festivali, glazba, knjige i izvedbene umjetnosti, tehnološki intenzivniji podsektori kao što su filmska industrija, emitiranje, digitalna animacija i video igrice, novi mediji i dizajn te na usluge orijentirani podsektori kao što su arhitektonske i reklamne usluge pa i turističke usluge.

UNESCO definira kulturne i kreativne industrije kao sektore organizirane aktivnosti čija je glavna svrha proizvodnja ili reprodukcija, promocija, distribucija i/ili komercijalizacija dobara, usluga i djelatnosti kulturnog, umjetničkog i ostalog vezanog uz baštinu.

„Kulturne industrije teže očuvanju dijelova društva, ono što je naslijeđeno ili nanovo reaktivirano, dok kreativne industrije teže uvođenju novih stvari u moderno društvo, nove paradigme i novi identiteti“, naglasio je predavač na radionicama Dubravko Fijačko.

Kulturne i kreativne industrije su one industrije koje imaju svoje porijeklo u individualnoj kreativnosti, vještini i talentu koji imaju potencijal za rad i stvaranje bogatstva kroz stvaranje i iskorištavanje intelektualno vlasništvo.

Značaj kulturnih i kreativnih industrija ogleda se u činjenici da se njihove aktivnosti temelje na kulturnim vrijednostima ili drugim umjetničkim individualnim ili kolektivnim kreativnim izričajima. Kulturne i kreativne industrije podrazumijevaju usmjerenost na daljnje faze u lancu vrijednosti, uključujući proizvodnju i širenje industrijskih  aktivnosti. Kulturni i kreativni sektori važni su za osiguravanje kontinuiranog razvoja društava i okosnica su kreativnog gospodarstva. U gospodarskom smislu, ostvaruju iznadprosječan rast i u njima se otvaraju radna mjesta, osobito za mlade, uz istodobno jačanje socijalne kohezije.

„Kulturne i kreativne industrije rezultat su kreativnog promišljanja i inovativnog poduzetništva, oživljavaju kulturnu baštinu, kreiraju doživljaje i stvaraju novu vrijednost koristeći sve mogućnosti digitalne tehnologije“, istaknula je Tamara Šašić, koordinatorica volontera.

Značaj kulturnih i kreativnih industrija je velik. One su izuzetno otporne na gospodarsku krizu te i u kriznim situacijama pokazuju porast poslovanja, snažno se oslanjanju na lokalnu radnu snagu (potiču zapošljavanje), ključni su pokretač digitalnih inovacija te digitalnog tržišta i gospodarstva, kreativna su snaga za podizanje atraktivnosti i kvalitetu življenja u mjestima u kojima se provode, snažan su alat za valorizaciju i regeneraciju postojećih resursa, stvaraju nove vrijednosti i identitete.

„Kulturne i kreativne industrije mogu biti pokretač inovacija u lokalnoj zajednici, posebno digitalnog tržišta i gospodarstva. Mogu biti značajan faktor zapošljavanja. Kreativna su snaga za podizanje atraktivnosti i kvalitetu življenja u mjestima u kojima se provode valorizirajući i regenerirajući postojeće resurse kulturne baštine“ pojasnila je Nikolina Jerković, voditeljica projekta IN-KULTUR.

Europska komisija ističe kako je rast kreativne i kulturne industrije u 21. stoljeću rezultat digitalnog razvoja i posljednje ekonomske krize, naglašavajući kako je podrška ovom sektoru danas izrazito važna. Kreativne i kulturne industrije na razini Europske unije donose preko 3% bruto domaćeg proizvoda. Europska komisija prepoznala je kako upravo ove industrije zapošljavaju najviše mladih, te kako je ovo tržište treće po stopi zapošljavanja u EU, a nalazi se odmah iza graditeljske i prehrambene/ugostiteljske industrije.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna. 

Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

 i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske

Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr