Tag

Featured

Browsing

POKLADNI OPHODI PODKAMEŠNIČKIH SELA I SMOTRA MAČKARA

Sinj i Cetinska krajina odavno plijene pažnju jedinstvenim i zanimljivim događanjima, ali smotra mačkara svakako spada u zasebnu kategoriju. Ove godine trebala se održati po sedmi put.

Međutim, kao i stoljetna  okupljanja mačkarskih skupina po podkamešničkim selima  koja su trebala prethoditi smotri i uobičajenim završnim karnevalskim događanjima, zbog okolnosti prouzrokovanih pandemijom, odgođena je za sljedeću godinu uz, nadamo se, povoljnije uvjete.

Na Smotri, brojne mačkarske skupine imaju priliku predstaviti se široj javnosti na jednom mjestu, a rezultat je živahna, vesela i bučna povorka koja ispod šarenog kolorita krije dugu tradiciju održavanja po pažljivo i strogo utvrđenim pravilima.

Mačkare su najbolji pronositelji i čuvari pokladnih običaja u našim krajevima i već nakon blagdana Sveta tri kralja upućuju se na ophode selima i zaseocima. Koliko su dragocjeni, svjedoči i činjenica da se nalaze na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

U selima Gljev, Han, Obrovac Sinjski, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala. U općini Otok svaki zaselak ima svoju mačkarsku skupinu (Jelašce, Priblaće, Živinice, Gala, Ruda, Udovičići, a povremeno idu i skupine Glavičica-Priblaće, Strana s mačkarama iz Ovrlje i Koritā), dok se u gradu Trilju mačkarski ophodi odvijaju po selima Grab, Jabuka, Košute, Vedrine, Vrpolje, Čačvina i Velić.

Raspored pokladne povorke utemeljen je na tradicionalnim pravilima, nepodložnim bilo kakvim promjenama te u njoj sudjeluju isključivo muškarci.  Na čelu je skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim skupina komedija, a na kraju, s određenim razmakom, idu crne mačkare.

Svatovi, koji simboliziraju konačan kraj zime i dolazak proljeća, predvođeni su nekoć prvim didom, a u današnje vrijeme barjom (barjaktarom). Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna „zadaća“ ophoda. Tu su još jenge (udane žene), jengije (cure) i ostali uzvanici – svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju). 

Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji se nipošto ne smiju naći u isto vrijeme na istom mjestu. Likovi Turčina i bule (tur. strina, ujna) vežu se uz dugu prisutnost Osmanlija na ovim prostorima. Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja bez dlake na jeziku kritizira aktualne društvene i političke teme i nikoga ne pošteđuje kritike. Crne svatove predvode baba i did, nositelji kulta plodnosti koji simuliranjem spolnog čina prizivaju bolji i obilniji godišnji urod, još jedan neizostavan ritualni element. U povorci su i žalovice, udovice-narikače koje nariču šaljive i komične slogane.

Najatraktivniji i najupečatljiviji dio povorke čine impozantni didi. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu vjekovnu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem. Glasnom zvonjavom zvona svrću uroke sa stoke, što uz plodnost i dolazak proljeća svjedoči o najvažnijim preokupacijama naših predaka.

Smotrom mačkara cetinskoga kraja, nastoji se popularizirati bogata tradicija pokladnih običaja, jedinstvena u Europi. Iako pokladni običaji slične tematike postoje i u drugim dijelovima Hrvatske i Europe, i uvijek utjelovljuju obrednu borbu dobrih duhova sa zimom koju tjeraju bukom i skakanjem.

Stoga su, naši „Didi“  rado viđeni gosti na smotrama diljem Hrvatske i Europe, ali i inspirativni motiv za brojna znanstvena istraživanja, izložbe i predavanja na temu nematerijalne baštine.  Čuveni časopis National Geographic na jednoj od svojih naslovnica donosi upravo naše jedinstvene „Dide s Kamešnice“

Više: www.visitsinj.com
Foto: Nikola Belančić, Milan Šabić, Željko Zrnčić

Dobrodošli u projekt Dalmacija Storytelling destinacija… neispričane legende ispunjene s toliko uspomena, smijeha, gorkih suza, osvete… Eh, kad bi ovi zidovi mogli govoriti…

Bliži nam se Valentinovo, dan zaljubljenih. Kažu “ljubav” je samo srcu vidljiva ali projekt Dalmacija Storytelling “ljubavi” je dao oblik koji je svima vidljiv. Vješto osmišljeni projekt sa storytelling elementima vodi nas kroz najljepše ljubavne priče Splitsko – dalmatinske županije.

Kada bi zidovi kuća i palača Splitsko-dalmatinske županije mogli govoriti, iznijeli bi mnoštvo ljubavnih sretnih priča, ali i onih s tužnim krajem, dramatičnim. Oko takvih su se isprele brojne legende. Neke od tih legendi, na dar za Valentinovo, donose vam interpretatori baštine, licencirani turistički vodiči sa područja SDŽ iz projekta Dalmacija storytelling destinacija.

Oživljavanje baštinskih likova u muzejima i baštinskim institucijama je jedinstven projekt u Hrvatskoj i u Europi, oživljava 14 baštinskih likova. Uz ovaj projekt kreirane su 23 tematske interpretacijske šetnje. Projekt je namijenjen turistima i domaćima i radi na kreiranju turističkih doživljaja kroz autentične priče, a koje će javnosti biti komercijalno dostupne putem županijske storytelling platforme u obliku tematskih interpretacijskih šetnji i kostimiranih vođenja. Cilj projekta je očuvanje i prezentacija dalmatinske kulturne baštine i razvijanje cijelogodišnjeg turizma Splitsko – dalmatinske županije.

Donosimo 7 najatraktivnijih legendi i priča
:

1. KAŠTELANSKI DVORCI I LEGENDE

U 17.stoljeću u Kaštel Lukšiću u dvorcu Vitturi je živjela djevojka Dobrila s roditeljima. A u blizini,  u dvorcu Rušinić mladić Miljenko s ocem. Zaraćeni očevi stali su pred ljubav dvoje mladih i doveli je do tragičnog kraja.  Vodič priču započinje šetnjom od Dobrilinog dvorca, i vodi je  preko župne crkvice Gospe od Uznesenja gdje su se kaštelanski Romeo i Julija vjenčali. Ide potom do dvorca Rušinić i crkvice Sv. Ivana Krstitelja, gdje su pokopani. Priča iznosi mučnu istinu o Miljenkovoj smrti kojeg je dokrajčio Dobrilin otac. Dobrila je izgubila razum, želeći samo da je sahrane pokraj njenog supruga.  

Interpretacijski vodič: Nataša Birčić

2. PRIČA DOBRILE VITTURI

Domaćin priče je Muzej grada Kaštela u kojem se kroz 45 minuta vođenja posjetitelji upoznaju s kaštelanskim Romeo i Julijom, Dobrilom i Miljenkom. Turistički vodiči će u oživljenom liku Dobrile, ispričati priču o sreći i tragediji. A uz ljubavnu priču i edukacijski kroz postav Muzeja grada Kaštela ispričati povijest Kaštela.

Interpretacijski vodiči: Sandra Hrabar i Jelena Marijanović

3. Roko i Cicibela

…To je bilo ka u priči, Roko ribar i sin konopara nije jema ništa, Cicibela, kći nosača, još i manje……, ehh, pa tko ne zna za ljubav rođenu na splitskoj Matejušci, koju će donijeti Ivan Baranović i Boško Papić. Ispričat će oni priču o varoškim ljubavnicima koji su imali samo mrvu kruva, malo ribe i puno jubavi. A usput će pokazati i posjetiteljima znamenitosti šarmantnog Velog Varoša. Par se vjenčao 1903. godine, živjeli su u gajeti koju je Roko nazvao Dujkin dvor. Legenda kaže da su zajedno umrli zagrljeni u zimu 1936./1937. godine.

Interpretacijski vodiči: Ivan Baranović i Boško Papić

Ljubavne štorije starega Splita

4. Dioklecijan i Priska

Nije lako iz splitske ljubavne povijesti izdvojiti iti jednu priču, kada je toliko velikih ljubavi ostalo zapisano u starim štivima grada. Ali neke se ističu, kao ona o caru Dioklecijanu koji je svoju ljubljenu Prisku prema legendi upoznao u poljima brnistre. Možda u Saloni, na obroncima Kozjaka ili možda Mosora. Bio joj je vjeran, imao je samo nju i kćerku  Valeriju. Kad je 305. abdicirao s pozicije cara, povukao se u svoju palaču u mirovinu sa svojom Priskom. Tu su mirno živjeli, uzgajajući kupus do 310. Te godine se razbolio njegov zet i nasljednik Galerije. Mama Priska pohitala je u Solun kako bi pomogla kćerki. Godine 311. Galerije umire. Kako je Valerija ipak kćerka jednog velikog cara, bilo je za očekivati da će onaj koji ju oženi postati i sam car. No Valerija nije imala želje za ponovnom udajom, pogotovu ne iz političkih pobuda. Tako su ona i mama bile prognane. Sklonile su se na područje današnje Sirije. No u Solunu je ostao njen posvojen sin Kandidijan ( najvjerojatnije sin iz prethodnog Galerijeva barka). Pretedent na mjesto cara Licinije joj je poslao poruku da ako se ne vrati u Solun da će pogubiti Kandidijana. Kako ga je voljela kao vlastitog sina, vratila se u Solun. Na žalost prekasno. Licinije je upravo pogubio Kandidijana. Netko iz gomile je prepoznao Valeriju i Prisku te dojavio Liciniju. Njih dvije su bile uhićene i pogubljene.

Dioklecijan umire od tuge i žalosti jer im nije mogao pomoći, te prema legendi, skače u more ispod svoje palače.

5. Ljubavna priča Adela i Marije

Druga priča posjetitelje vodi u splitsko 16.stoljeće, i obližnji Klis koji je bio pod vlašću Turaka. U njemu je živio mladi, bogati trgovac Adel, čiju je robu na splitskoj pijaci kupovala bogata splitska obitelj Vornić. Njihovo najmlađe dijete kćerka  Marija se ludo zaljubila u Adela koji ju je zaprosio. Čak i obećao da će promijeniti vjeru ako njena obitelj dozvoli ženidbu. Za Vorniće je sramota bila da im u obitelj dođe osoba muslimanske vjeroispovijesti, pa su Maru zatvorili u samostan. Ona se tu razbolila i umrla. Priču o Adelu i Mari zapisao je Luka Botić, a skladatelj Josip Hatze je uz libreto dr. Branka Radice skladao operu.

6. Neobičan ljubavni trokut

Splitske legende bilježe i jedan krvavi obračun,  neobičan ljubavni trokut u čijem se centru nalazila lijepa kćerka splitskog kapetana. U nju su se zaljubili glasoviti Marko Marulić i njegov prijatelj i rođak Papalić. S obzirom da je dama bila neodlučna koga da izabere, oni su se po dogovoru izmjenjivali. I to na način da bi djevojka  s prozora spustila ljestve, i dok bi jedan bio u sobi, drugi je čuvao stražu. Drugu bi noć zamijenili uloge. A onda se dogodio zločin, Papalić se ni kod svanuća nije spuštao, da bi Marulić odjednom pri dnu ljestvi ugledao torbu. A u njoj glavu njegova prijatelja i rođaka. Legenda kaže da ju je odnio kući, prijatelja pokopao, nakon toga se povukao na Šoltu, počeo pisati djela živući kao redovnik.  Mladu damu su zazidali u kući.

7. Zabranjena ljubav Leona i Izolde

Nedozvoljena Ljubav je u splitskom 15.stoljeću povezala i Leona, sina mletačkog kneza Quirina u Split, i Izoldu Alberti, jedinicu splitskog plemića Madija Albertija.  U pomoć je skočila Leonova prijateljica, redovnica Katarina, koja je zaljubljenom momku davala redovničku halju, te se on tako prerušen s Izoldom nalazio na misi. Kada je to saznao stari Albert, kćer je  zatvorio  u benediktinski samostan sv. Arnira. Ljubavnici su se i dalje sastajali, želeći se vjenčati, no da bi ona pobjegla, morala je proći preko tavana na kojem je bilo puno malih ljesova s tijelima djece preminule nakon porođaja, ili mrtvorođene djece.  Izolda nije mogla proći kroz tavan od straha. I ostala je u samostanu gdje je i umrla. Leon je poginuo u bitci kod Zadra.

Interpretacijski vodič: Sunčana Cokarić

Foto: Tz grada Kaštela, Roko i Cicibela (1978), Storytelling Dalmacija

U godišnjoj kvantitativnoj analizi svjetskih kongresnih destinacija konzultantske tvrtke GainingEdge, Hrvatska je jedina europska zemlja s čak dvije destinacije među prvih 100. Riječ je o izboru tvrtke GainingEdge, koja je 2018. godine pokrenula i prvi puta objavila „Destination Competitive Index“, inovativan alat za usporedbu svjetskih kongresnih destinacija i njihovo rangiranje na temelju konkurentnih sposobnosti za privlačenje međunarodnih skupova.

Ovogodišnji, treći po redu, „Destination Competitive Index 2020“, uključuje ukupno 101 grad s 87 ili više održanih međunarodnih skupova asocijacija (prema ICCA-inom izvještaju) u periodu od 2017. do 2019. godine. Slično kao i prošle godine, 60 posto destinacija na listi su europski gradovi, tako da je od ukupno 101 grada 60 europskih gradova, od čega je njih 45 iz zapadne, a 15 iz istočne Europe. To ukazuje na činjenicu da Europa još uvijek dominira svjetskom kongresnom scenom po pitanju skupova asocijacija. Prvo mjesto na svjetskoj ljestvici konkurentnosti kongresnih destinacija i ove je godine zauzeo Pariz, a slijede ga Singapur i New York. 

Većina gradova zapadne Europe zadržala je sličan položaj na ljestvici kao i prošle godine uz razliku da su iz ove regije dodana dva grada: Sofija i Dubrovnik. Sa Zagrebom koji je treću godinu za redom uključen u indeks, Hrvatska je ove godine tako jedina europska zemlja koja ima čak dva grada na ovoj prestižnoj ljestvici 101 najbolje svjetske kongresne destinacije. Dubrovnik je na ljestvicu ušao s ukupno 346.7 bodova i nalazi se na 97. mjestu. Zagreb je na ovogodišnjoj listi skočio sa 95. na 94. mjesto na svjetskoj razini s ukupno 362.9 bodova.

Zagreb prvi po čistoći smještaja prema Airbnb-u i Booking.com-u

Prema nedavno provedenom istraživanju o europskim metropolama sa najčišćim smještajem, Zagreb je na prvom mjestu po ocjenama korisnika najznačajnijih platformi za rezerviranje smještaja Airbnb i Booking.com. Neke od recenzija gostiju svoj boravak u glavnom gradu Hrvatske opisuju kao „blistavo čist“ i „besprijekorno čist“. 

Naime, s obzirom na to da su, s pojavom pandemije, zahtjevi oko higijene putovanja dodatno narasli, provedeno je istraživanje prema ocjenama korisnika platformi za rezerviranje smještaja: Airbnb, Booking.com i Tripadvisor. Istraživanje je objavio britanski portal ShowersToYou.co.uk, a temelji se na prosjeku ocjena čistoće smještaja u popularnim europskim glavnim gradovima. U ukupnom poretku od 20 najčišćih odredišta u Europi, Zagreb je zauzeo visoko 3. mjesto s prosjekom od 4,740, a ispred su samo Lisabon s prosjekom ocjena od 4,792, dok je na drugom mjestu Prag s gotovo identičnom ocjenom kao Zagreb, tj. prosjekom od 4,741. 

PHOTO: HRVOJE SERDAR

NAJVEĆI SVJETSKI PROMOTOR ADRENALINSKIH SPORTOVA PREPORUČUJE BRAČKE BICIKLISTIČKE STAZE

Red Bull je na svojoj web stranici posebno pohvalio 25 cikloturističkih staza otoka Brača koje su među 30 najljepših u Hrvatskoj. To je još jedno priznanje kvalitetnom radu Biciklističkog saveza SDŽ i Turističke zajednice Splitsko – dalmatinsko županije koji su u suradnji s lokalnim TZ otoka Brača prije par godina te staze osmislile, uredile i označile staze.

Kadrovi iz Uvati vitar utrke iz Sutivana na otoku Braču

Od 2018. Bračke staze posjećuje veliki broj rekreativnih i profesionalnih biciklista a na njima se održalo i više biciklističkih utrka od kojih su tri nosioci svijetskog kupa. Tako se cikloturizam i uređenje infrastrukture za cikloturizam pokazalo kao pun pogdak za cijelogodišnji turizam na otoku Braču što je prepoznao i Red Bull kao jedan od najvećih promotora.

Prenosimo članak Red Bull Hrvatska u cijelosti

Doživi zimsku avanturu na najljepšim biciklističkim stazama u Hrvatskoj!

Tko kaže da se bicikl ne vozi po zimi?
Autor redbull.hr

Selimo se u malo toplije krajeve… I ne, ne mislimo na egzotične dijelove za kojima moraš potegnuti daleko na put i duboko u džep, već o onim dijelovima Hrvatske koji su idealni i za jednodnevne izlete ili čak aktivno provedeni vikend. Ovaj put, pričat ćemo o mjestima idealnima za ljubitelje brdskog biciklizma ili biciklizma uopće… Čak i ako se ne baviš ovom vrstom sporta, svidjet će ti se naši prijedlozi…

Grožnjan, Istra, Hrvatska

Slikoviti srednjovjekovni gradić na brdu iznad doline rijeke Mirne smatra se utočištem umjetnika, ali u njegovoj okolici postoji i popriličan broj biciklističkih ruta koje se smatraju malim enduro rajem na ovom području. Izvrsno okruženje, prekrasni pogledi i solidni spustovi mogu ti uljepšati dan. Ako je lijepo vrijeme, vozit ćeš s pogledom na Jadran, povezati staze uz željezničku prugu Parenzanu i na kraju odmor uz sunce na rubu grada, gdje će biti toliko toplo da ćeš zaboraviti da je zima.

Grožnjan

Rabac, Istra, Hrvatska

Tanka crvena zemlja i uglavnom kamenito tlo nisu baš najbolji za izgradnju modernih biciklističkih staza, ali tamo gdje postoji volja, tu je i način. Čuda se ne mogu učiniti, ali u Rapcu su to skoro napravili. Stvoren je biciklistički centar koji nudi mali park staza, kao i stazu obiteljskog toka, različito zahtjevne enduro staze, neposredno iznad mora i drugi sadržaji. Izvan ljetne sezone ponuda je zaista prihvatljiva pa je Rabac izvrsna destinacija za vikend druženje, možeš ga kombinirati i s Grožnjanom, koji možeš uključiti kao stanicu na putu prema tamo ili natrag.

Nacionalni park Krka

Nacionalni park Krka ima ukupno 14 bike ruta, od brdskih do relativno laganih trekking tako da će i rekreativci i profesionalci na ovom području pronaći nešto za sebe. Mi smo odabrali MTB rutu 2 koja je dugačka 34,4 kilometra s 732 metra uspona. Ruta započinje kod Laškovice, ide do sela Rupe, uspinje se do platoa i zatim prema Rogovu, Dračevici i Roškom slapu te natrag u Laškovicu. Karte za ulazak u park su van sezone jeftinije, a uvijek treba imati na umu poštivanje pravila te brige o ostalim sudionicima i posjetiteljima.

Rabac

Zadarski arhipelag

Pag, Dugi otok, Ugljan, Pašman i Vir stvoreni su za uzbudljivu vožnju biciklom. Karakteristike poput dužine, razvedenosti, povezanosti s kopnom te asfaltiranih i neasfaltiranih staza na kojima će baš svaki posjetitelj pronaći nešto za sebe. O pogledu da ni ne govorimo, možda je riječ i o jednom od najljepših koje ćeš ikada vidjeti. MTB 19 – Vir staza dugačka je 27,5 kilometara, a fizički i tehnički nije jako zahtjevna što znači da ćeš jednostavno uživati u prirodi i aktivnom odmoru.

Grožnjan

Brač

Brač nudi čak 25 biciklističkih ruta od kojih neke vode do Vidove gore koja sa svojih 780 metara predstavlja najviši vrha svih jadranskih otoka. Točnije, radi se o ruti 768. I ostale rute vode do raznih znamenitosti i stvari koji jednostavno moraš vidjeti poput rute 761 koja vodi u sredinu otoka. Škrip, najstarije naselje na otoku i dom Muzeja otoka Brača i muzeja maslinova ulja je nezaobilazna lokacija. Ruta 757 vodi kružno iz Supetra preko Mirca i Sutivana do Ložišća, divnog mjesta s najljepšim crkvenim zvonikom na otoku iz 1888. prema nacrtu kipara Ivana Rendića.


Unatoč pandemijskoj krizi i velikom padom turizma u 2020. te nastavku negativnih trendova na početku 2021., svjetski turistički analitičari i stručnjaci ipak predviđaju određeni oporavak tržišta s mogućim povećanjem globalnog prihoda od putovanja i turizma za više od 50 posto u odnosu na 2020.

Navode to uz ostalo stručnjaci iz svjetske turističke burze ITB Berlin i analitičari globalnog Instituta za podatke i istraživanje tržišta Statista u novoj prognozi objavljenoj ovog tjedna, u kojoj osim osvrta na 2020., kao jednu od turbulentnijih godina za putovanja, iznose i predviđanja za 2021. odnosno do 2023. godine.

Do 2023. bi se naime, kako predviđaju, turističko tržište trebalo jače oporaviti od pandemijske krize, naravno pod uvjetom da se u 2021. pandemija počne jače ‘obuzdavati’, čemu bi trebala pridonijeti i primjena cjepiva, zbog čega su i u tom i drugim sektorima početkom 2021. optimističniji nego prije primjene cjepiva.

“Milijarde ljudi u cijelom svijetu, njihovi životi i poslovanje su u 2020. pogođeni širenjem koronavirusa i raznim ograničenjima i protupandemijskim mjerama, no dolazak cjepiva ipak daje nadu. Bude li sve išlo prema planu, globalno tržište putovanja i turizma moglo bi se potpuno oporaviti od pandemije koronavirusa do 2023. i postići rekordne brojke prometa”, navode iz ITB-a i Statiste.

U Statisti s te strane predviđaju i da bi se već u 2021. globalni prihodi od putovanja i turizma mogli povećati za više od 50 posto u odnosu na 2020., kao i da će ti prihodi nastaviti rasti i dalje, dok bi u 2025. mogli porasti i za više od 20 posto naspram rekordne 2019. za svjetski turizam.

Iako još nema kompletiranih podataka za 2020., iz te istraživačke kuće predviđaju da će gubitak prometa u svjetskoj turističkoj industriji za 2020. biti oko 55 posto, što je jedna od rijetkih godina s gubitkom u zadnjih više od 30 godina, i nakon što su, po podacima UNWTO-a, između 1950. i 2019. međunarodni turistički dolasci u svijetu porasli sa 25 milijuna, na gotovo 1,5 milijardi.

Suprotno tome, samo u listopadu 2020. turističkih dolazaka u svijetu bilo je 72 posto manje nego u isto vrijeme rekordne 2019., što je negativno utjecalo i na brojne nacionalne turističke industrije, pa je tako primjerice jedna od snažnijih svjetskih putničkih industrija, ona njemačka, po podacima koje je iznio predsjednik njemačkog udruženja DRV Norbert Fiebig, zabilježila pad prometa od 28 milijardi eura ili od 80 posto.

Ističe i da je 94 posto tvrtki u njemačkom turističkom sektoru imalo pad prometa te da nijedna druga industrija nije zabilježila tako velike gubitke uslijed pogođenosti pandemijom koronavirusa.

I u Njemačkoj, kao i drugim zemljama Europe i u svijetu, pandemija je znatno više utjecala tj. zaustavila dolaske stranih turista, dok je na domaći turizam manje utjecala, te analitičari predviđaju da će se u Europi i svijetu u 2022. vidjeti znatniji oporavak domaćeg turističkog tržišta.

Tehnološke inovacije i personalizirane usluge za ‘oživljavanje’ turizma

U oporavku, kojeg, kako kažu, stručnjaci očekuju brzo, kao i u oživljavanju turističke industrije u ovoj i idućim godinama veliku ulogu imat će tehnološke inovacije i ponuda personaliziranih putničkih usluga.

Tu iz Statiste prije svega spominju personalizirane usluge temeljene na umjetnoj inteligenciji i inovativni oblici prezentacije turističkih usluga s VR-om, ali upozoravaju i da će puno toga ovisiti i o razvijanju ili zaustavljanju pandemije odnosno primjene cjepiva i raznih drugih mjera, koje u 2020. nisu išle ‘na ruku’ turizmu i putovanja.

Navode pritom i nedavne poruke iz najvećeg svjetskog touroperatora TUI-ja da će “putovanje u ljeto 2021. biti normalno”, koje smatraju da, kao i slične iz drugih kompanija i odredišta u svijetu, ipak treba uzeti s oprezom zbog okolnosti koje se stalno mijenjaju, od toga kako napreduje cijepljenje, do razdoblja zatvaranja/zaključavanja odredišta i cijelih zemalja.

“S prognozama stručnjaka mora se postupati oprezno i redovito ih procjenjivati ​​u skladu s trenutnim kretanjima. Sigurno je da ljudi žele putovati i nadoknaditi posljednjih nekoliko mjeseci propuštenih putničkih iskustava, i turistička i industrija putovanja to i očekuju, kao i koordinirane mjere za sigurnije putovanje i boravak”, zaključuju iz ITB-a i Statiste. (Hina/FaH)

Kulturno i arheološko nasljeđe Hrvatske nedovoljno je poznato i godišnje privlači samo do 5 milijuna posjetitelja, dok ih talijanski Pompeji godišnje privuku čak 12 milijuna. Ova usporedba ukazuje na veliki prostor za razvoj posebnih oblika kulturnog turizma u Hrvatskoj.

Jedan je to od zaključaka iznesenih na jučer održanoj završnoj konferenciji projekta ArhKonTur u organizaciji Sveučilišta Libertas, na kojoj je sudjelovala i Alessandra Priante, direktorica za Europu UNWTO.

Hrvatska ima ogroman kulturno-turistički potencijal, a kako bi ga se iskoristilo, treba mijenjati pristup i stvoriti novu vrstu stručnjaka za ovo područje.

Odgovor na tu potrebu već se događa kroz aktivnosti Ministarstva turizma i sporta, projektnog partnera EUSAIR Facility Point projekta i koordinatora teme Održivi turizam Jadransko-jonske strategije o kojima je izvijestila koordinatorica Senka Daniel.

Izrađen je Priručnik participativnog turizma koji povezuje zajednicu i kulturu Storytellingom, a fokus projekta CulTourAIR na poboljšanje postojećeg informacijskog sustava kulturnog turizma olakšat će donošenje odluka na području devet zemalja Jadransko-jonske makroregije.

Direktor Europskog instituta kulturnih ruta Stefano Dominioni, rekao je da je Hrvatska svojim aktivnostima od 2016. napravila velik pomak i uključivanjem u projekt kulturnih ruta Vijeća Europe. Trenutno je Hrvatska uključena u 13 međunarodnih ruta, a imamo i inicijative za rute čije ishodište bi bilo ovdje.

„Kultura 3.0 gradi dublji odnos između turista i domaćina na destinaciji baziran na uključivanju gostiju i sukreiranju kulturnih sadržaja“, naglasio je suvremena kretanja u kulturnom turizmu prof. Greg Richards sa Sveučilišta primijenjenih znanosti BREDA iz Nizozemske.

Richards smatra da bi se Hrvatska u vrlo kratkom vremenu mogla pozicionirati kao kulturna destinacija obrazovanjem novih stručnjaka, inovativnom interpretacijom kulturne baštine te korištenjem novih tehnologija i proširene stvarnosti koja gostima omogućava intenzivniji doživljaj materijalne i nematerijalne baštine. Zanimljivo je, ističe Richards, da aplikacije koje izrađuju destinacije prosječno skine tek 1000 korisnika, što znači da se pristup komunikacije s gostom mora mijenjati.

Bettany Hughes, poznata povjesničarka i autorica dokumentarnih TV filmova, istaknula je da dobro ispričana priča za sobom uvijek donosi rezultate. Nakon njenih TV serijala o Egiptu četiri je puta povećan interes Britanaca i booking za to odredište. Njeni živopisni dokumentarni filmovi na poznatim televizijskim mrežama dosežu čak 250 milijuna gledatelja. Najavila je snimanje serije „Čudesna blaga“ uz namjeru da jednu od epizoda posveti Hrvatskoj.

Projekt ArhKonTur odgovara na probleme nedostatka specijalističkih stručnih i pedagoških kompetencija predavača i mentora te pomanjkanja ponude modela edukacije za specifična područja arheološkog turizma. Projekt je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda, a izrađena su tri potpuno nova specijalistička programa usavršavanja za ponudu održivog i odgovornog arheološkog turizma, te konceptualnog turističkog vođenja.

Školovanje je završila prva generacija 40 specijalističkih vodiča teže zapošljivih skupina na tržištu rada, mladih do 25 godina i starijih od 54 godine. Izrađen je i priručnik na engleskom i hrvatskom jeziku o trendovima u arheološkom turizmu i interpretacijskom vođenju za sedam izabranih lokaliteta u sedam hrvatskih županija.

U situaciji kada je velik dio svijeta u lockdownu, malo tko planira putovanja, no sigurno je da će, kada se situacija s pandemijom stabilizira, glad za putovanjima biti velika. 

Trendovi putovanja govore da smo radi prometnog položaja u prednosti nad konkurencijom, ali i da će ove godine rasti broj domaćih putovanja.

Možda niste znali da pored zbilja mnogo raznovrsnih i atraktivnih lica, hrvatski otoci su bogata riznica kulturne baštine. U ovom slučaju osvrnut ćemo se na Srednju Dalmaciju i otok Brač.

Otok Brač ima čak 116 sakralnih građevina, te je ujedno i pravi raj za kulturoljupce!

KAKO VI DOŽIVLJAVATE OTOK BRAČ? Kao prijestolnicu najukusnije janjetine, mjesto gdje se može sjajno biciklirati u idiličnom mediteranskom ambijentu, oazu “robinzonskog” odmora ili pak savršen getaway za kupanje, sunčanje i vodene sportove?


DSC04902_1

Kako bi se one očuvale i turistički valorizirale, prije 2015. godine izdan je atraktivan vodič koji je ovako impresivan broj znamenitosti katalogizirao u 5 kulturnih itinerara. Mi smo za Vas izdvojili neke koje bi uistinu bilo šteta propustiti!

DSC09434_1

RAZGLEDAJTE NAJLJEPŠI ZVONIK NA DALMATINSKIM OTOCIMA. Tko god je gledao čuveno Smojino “Malo misto”, sigurno se sjeća emblematične uvodne špice u kojoj je “glavnu ulogu” preuzelo pitoreskno mjestašce na zapadnoj strani otoka – Ložišća!

Zvonik crkve u Ložišćima na Braču remek djelo I Rendića 1

Vizurom skladnog mjesta strmih ulica sa kamenim kućama načičkanim kao da je netko prosuo perle, dominira po mnogima najljepši zvonik – ne samo na Braču, već na dalmatinskim otocima općenito!

Image result for supetar groblje

Uživajte u razgledu ove raskoši, vitkog i kićenog zvonika iz 19. stoljeća, inače djela velikog Ivana Rendića, a nemojte zaboraviti “okinuti” ni pokoju lijepu fotografiju, koja će biti prava poslastica za estete i kulturno-povijesne sladokusce na društvenim mrežama!

OTKRIJTE IZVORE SAKRALNIH DRAGOCJENOSTI – BAROKNE I SREDNJEVJEKOVNE CRKVE. Ljubiteljima sakralne umjetnosti toplo preporučamo i razgled župnih crkvi diljem otoka (poput, primjerice one u Selcima!). Uživajte u njihovu mahom baroknu izgledu i razgledu vrijednih oltarnih pala, čiji su autori Ridolfi, Bassano, Balestra, Diziani, pa čak i čuveni Tintoretto, čija se velika oltarna pala nalazi u dominikanskoj pinakoteci u Bolu!

Image result for bol dominikanski samostan

A želite li razgledavati srednjevjekovne crkve, karakterističnog visećeg luka i obično nekoliko stoljeća kasnije nadograđenog zvonika na preslicu, obiđite crkvu Sv. Petra u Dolu sa najstarijim takvim očuvanim zvonom. Unutrašnjost ovih znamenitih građevina nerijetko krije i vrijedne oltarne reljefe, čiji su autori zvučna imena poput Jurja Dalmatinca, Nikole Firentinca ili pak bračkog kipara Nikole Lazanića.

Image result for zmajeva Å¡pilja bol

OBIĐITE KOLIJEVKE RANOG KRŠĆANSTVA – I JEDNU ŠPILJU SA ZMAJEVIMA! Za zaljubljenike u kulturnu baštinu, ranokršćanske crkve i crkve na mjestima predkršćanskih kultova pravi su kuriozitet! Vrijedi obići ostatke bazilike u Povljima i njezine do krova sačuvane krstionice, te bazilike u Lovrečini s očuvanim freskama i obnovljenim krstioničkim ciborijem; a niz ulomaka kamenog namještaja iz ove skupine crkava, obradovat će Vas posjetite li Muzej otoka Brača u Škripu.

Related image

Među lokalitetima koji datiraju u još ranija razdoblja (poput Sv. Vida na Vidovoj gori ili Sv. Duha kod Gornjeg Humca) posebno je interesantna Zmajeva špilja, koja je ime dobila po reljefu zmaja, a svojevrstan je spoj elemenata slavenske mitologije i kršćanske ikonografije, te fantastično dočarava duhovnost onovremenog čovjeka – poganstvo pomireno s kršćanstvom! Razgled Zmajeve špilje zapravo je sjajan izlet, na kojem bi Vam pozavidjeli i tvorci fantastične serije “Game of Thrones” – Brač je “svoje” zmajeve imao odavno!

Image result for pustinja blaca

RAZGLEDAJTE PUSTINJU BLACA – KAMENI DRAGULJ U STJENOVITOJ PUSTOŠI! Jednu od najimpozantnijih “štacija” smo ostavili za kraj – stoljećima dozidavan samostan u pustinji Blaca! Bio je on nekoć i svjetski poznat astronomski opservatorij, imao je i svoju tiskaru, a zbog opsežne knjižnične građe, unikatnog namještaja, kolekcije starinskog oružja i satova, i dan danas je jako atraktivan za razgled. Boravak u autentičnom ambijentu u kojem su boravili vrijedni monasi i svećenici glagoljaši, koji su ispisivali stranice bogate samostanske knjižnice jednom od triju inačica hrvatske brzopisne ćirilice – poljičicom, za sve kulturoljupce bit će – prava poslastica!

DSC09237_1

Više: www.dalmatia.hr

Foto: www.dalmatia.hr , arhiva Turističkih zajednica


ONO ŠTO JE NAMA PRED OČIMA U SVIJETU PLAĆAJU I VIŠE OD 100 DOLARA

Hladni mjeseci ove su zime posebni. Raštika – drevno mediteransko povrće za kojim luduje svijet konačno je pronašlo svoje odavno zasluženo mjesto na tanjurima hrvatske gastro ponude. U svijetu posebno cijenjena zbog svojih iznimnih nutritivnih i ljekovitih svojstava za koja obožavatelji ove biljke izdvajaju i do vrtoglavih stotinu dolara, u Hrvatskoj pomalo zaboravljena raštika vraća se na tanjure u restoranima Bota Šare kao jedna od vodećih delicija čije ćemo okuse obožavati ove zime. 

Prestižni New York Times raštiku je svrstao među najzdravije i najskuplje namirnice. Na američkim jelovnicima pravi bum doživjela je u posljednjih deset godina, a kao neizostavan dio jelovnika preporučuju je brojni stručnjaci. U brojnim dijelovima svijeta smatraju je super hranom dok je u Hrvatskoj pomalo zaboravljena. Iako je riječ o zahvalnoj biljci koja može uspijevati u raznim geografskim područjima u Hrvatskoj su na njoj odrasle generacije, no još je uvijek podcijenjena u usporedbi s glavatim keljem, kupusom, blitvom ili špinatom. Nedovoljno se govori o njezinim prednostima, a gotovo je nemoguće pronaći je na restoranskim jelovnicima. Potencijal ove čarobne biljke prepoznao je tim cijenjene obiteljske gastro oaze Bota Šare na čijim ćemo je jelovnicima u raznolikim receptima pronaći narednih mjeseci.

„Pisani spomen ove biljke datira još u 1580. godinu, a spominje ju Antun Sasin, hrvatski renesansni pisac u svom djelu Malahna komedija od pira. Radnja se zbiva upravo u Malom Stonu gdje se danas nalaze vrtovi obitelji Šare. Ova biljka od davnina je neizmjerno cjenjena u dubrovačkom kraju jer je othranila generacije ribara, seljaka ali i dubrovačke vlastele. Starije generacije i danas pamte vremena između ratova u kojima ih je samo raštika spasila od gladi. Spremala se na razne načine, na menestru sa suhim mesom kao prilog ribi, a ako bi ostalo viška sutra bi se podgrijana bacila na tavu s malo crvenog luka. Danas mi u Boti od nje radimo i domaću pastu!“ – ispričao je gospar Božidar Šare, glavni ambasador raštike.

Raštika se u Hrvatskoj uzgaja u Dalmaciji, posebice u Dalmatinskoj zagori i na otocima. Nabolje uspijeva zimi kada ima najbolji okus, a razlog tome je mraz koji utječe na razvoj njezina ugodnog slatkastog okusa. Može se uzgajati i u ljetnom periodu ali uz dovoljnu količinu vode.

Ova biljka bogata je mnogim djelotvornim sastojcima za naš organizam i preporučuje se u svakom jelovniku.Dokazano je da ljudi koji jedu više kupusnjača rjeđe obolijevaju od karcinoma, što raštiku čini superhranom. Osim što kao i ostale kupusnjače obiluje sumpornim tvarima koje štite od raka, raštika je izvanredan izvor kalcija koji je važan za čvrstoću kostiju. Također je bogata kalijem, cinkom, manganom, magnezijem, fosforom i željezom. Raštika sadrži velike količine beta-karotena odnosno vitamina A te luteina i zeaksantina važnih za dobar vid. Obiluje i vitaminima B, C, E i K te omega-3 masnim kiselinama i triptofanom koji regulira san.

Idealna je namirnica za zdravu prehranu jer je bogata hranjivim tvarima, a niskokalorična. Jedna šalica kuhane raštike ima samo 49 kalorija. Pravilna priprema raštike ključna je za postizanje najboljeg okusa i očuvanje maksimalne količine hranjivih tvari. Kao i za ostalo povrće, za raštiku također vrijedi pravilo da se nutrijenti najbolje očuvaju što kraćom termičkom obradom. Dobro ju je konzumirati sirovu, kao dodatak smoothiejima ili sokovima. Kada se termički obrađuje, potrebno je pet minuta kuhati ju na pari kako bi vlakna omekšala te kako bi se povećala probavljivost raštike, a istovremeno očuvali nutrijenti. Ove jeseni i zime u Boti raštiku pripremaju na nekoliko načina, a posebno za Vas predstavljaju tri jela koja će oduševiti Vas i Vaše najmilije.

RECEPTI ZA 4 OSOBE

•ZELENA MENEŠTRA

Sastojci:

Raštika – 1kg

Krumpir – 400 grama

Miješano suho meso (svinjska glava i panceta) – 1kg

Voda – 6 l

Svinjska mast – 2 jušne žlice 

Sol po želji

Maslinovo ulje po želji 

Priprema:

Zagrijati lonac s vodom, ubaciti predhodno oprano suho meso i kuhati 1 sat i 30 minuta. Kada je meso kuhano izvaditi ga i narezati. U ostatak vode ubaciti narezani krumpir i raštiku te dodati svinjsku mast i sol. Kuhati 20 minuta. Prilikom serviranja zaliti maslinovim uljem.

•DOMAĆA PAŠTA OD RAŠTIKE S KOZICA I ŠKAMPIMA

Sastojci za domaću pastu:

Raštika – 15 dkg

Jaja – 3

Glatko brašno – 0.5 kg

Sastojci za umak:

Meso kozice – 30 dkg

Škampi cijeli – 40 dkg

Češnjak – 2 češnja

Maslinovo ulje – 0.03 dcl

Petrusin – prstohvat 

Papar po želji 

Pelješko suho bijelo vino – 1dcl

Riblji temeljac – 0,5 l

Priprema:

Skuhati raštiku, ocijediti i ohladiti te samljeti u blenderu. Jaja razmutiti u odvojenu posudu te postepeno dodavati brašno i raštiku dok se ne dobije kompaktna smjesa. Pustiti da odstoji 30 minuta. Dobivenu smjesu razvaljati i oblikovati tagliatele. Zagrijati vodu, dodati sol i ulje te zatim dodati paštu. Kuhati 3-5 minuta te skuhanu paštu zatim procijediti.

U duboku tavu zagrijati maslinovo ulje te dodati sitno nasjeckan češnjak. Kada se češnjak lagano zarumeni dodati škampe i kozice, bijelo vino i riblji temeljac, papar i petrusin.

Kuhati desetak minuta te na kraju pomiješati s domaćom pastom.

•RIBA SA ŽARA S KUHANOM RAŠTIKOM I KRUMPIROM

Sastojci:

Riba brancin – 2 kg

Raštika – 40 dkg

Krumpir – 20 dkg 

Sol po želji

Maslinovo ulje po želji

Priprema:

Ribu očistiti od ljuski i utrobe, ispeći na otvorenoj vatri. Krumpire i raštiku oprati i ubaciti u lonac s kipućom vodom te kuhati desetak minuta. Posoliti Stonskom soli po želji. Prilikom serviranja zaliti domaćim maslinovim uljem.

Ovogodišnje izdanje Eko akcije bit će usmjereno na promociju Novaljskog područja kao tradicionalnog ribarskog kraja te na poticanje suradnje ribarskog i turističkog sektora.

Turistička zajednica Grada Novalje u rujnu 2020. godine prijavila je projekt EKO AKCIJA NOVALJA 2021 na FLAG natječaj za dodjelu potpore za provedbu operacija u okviru Mjere 2.B.1. – Ulaganje u održivi razvoj ribarstvenog područja iz Lokalne razvojne strategije u ribarstvu LAGUR-a Tramuntana. LAGUR-a TRAMUNTANA (LAGUR – lokalna akcijska grupa u ribarstvu) ribarstveno je područje koje obuhvaća pet jedinica lokalne samouprave: gradove Novalju, Rab i Senj te općine Karlobag i Lopar.

Sredstva iz natječaja su namijenjena za sufinanciranje planiranja, organiziranja i provedbe različitih aktivnosti povezanih s promocijom održivog razvoja ribarstvenih i akvakulturnih područja, poput ekoloških akcija (čišćenja podmorja), edukacija, sajmova, koncerata i drugih javnih događaja.

Krajem godine doneseni su i rezultati natječaja u kojem je odobrena potpora za održavanje Eko akcije Novalja u proljeće 2021. godine.

Tradicionalna manifestacija Eko Novalja kojom se organizira čišćenja podmorja novaljskog akvatorija i priobalnog područja, svake godine privuče veliki broj ronioca iz cijele Hrvatske koji se spremno odazovu na sudjelovanje. Uz zanimljive radionice, zabavni program i bogatu gastro ponudu akcija privlači veliki broj zainteresiranih sudionika koji kroz sve aktivnosti nauče puno o značaju zaštite podmorja i priobalja, a pri tom se povezuju i uživaju u akciji.

Ovogodišnje izdanje Eko akcije bit će usmjereno na promociju Novaljskog područja kao tradicionalnog ribarskog kraja te na poticanje suradnje ribarskog i turističkog sektora. Suradnja ova dva sektora biti će sve značajnija za daljnji razvoj Novalje kao održive turističke destinacije te je i sudjelovanje na ovom natječaju korak u pravom smjeru.

 Akcijom čišćenja podmorja Novalje 2021. želi se ukazati na značaj ribarstvene i pomorske baštine te istovremeno promicati održivi razvoj, jačati svijesti i poduprijeti prilagodbu klimatskim i drugim okolišnim promjenama.

Cilj ovog projekta će se,  uz trud vrijednih ronioca ostvariti i kroz edukativne radionice za sve uzraste. Kroz radionice namijenjene odraslima pružiti će se osnovne informacije o akvakulturnim mogućnostima na ovom području te potencijalima akvakulture. Akvakultura je organizirani uzgoj ribe i drugih plodova mora uz razne intervencije uzgajivača. Edukacijom i inputima struke nastoji se i kroz ovaj projekt osigurati da njen potencijalno štetni utjecaj bude minimiziran te da uzgoj ribe i plodova mora bude ekonomski, socijalno i ekološki održiv.

Oni najmlađi sudionici Eko akcije Novalja 2021. će se pak na svojoj radionici upoznati s dobrobitima i nutricionističkim vrijednostima ribe, a naročito s vrstama koje obitavaju na području novaljskog akvatorija i kroz zabavne aktivnosti naučiti što to znači baviti se ribarstvom i uzgojem ribe.

Eko akcija Novalja 2021. imati će opet i svoj zabavni program te bogatu gastronomsku ponudu za sve sudionike i posjetitelje.

Dodatne informacije o LAGUR-u Tramuntana i FLAG-u

Područje LAGUR-a TRAMUNTANA (LAGUR – lokalna akcijska grupa u ribarstvu) ribarstveno je područje koje obuhvaća pet (5) jedinica lokalne samouprave (JLS): gradove Novalju, Rab i Senj te općine Karlobag i Lopar. Prostorni obuhvat LAGUR-a TRAMUNTANA je 1.160,39 km2. Na tom području živi 21.090 stanovnika (gustoća naseljenosti – 36.99 st/km2). Na području LAGUR-a TRAMUNTANA registrirano je 18 iskrcajnih mjesta, od kojih je najznačajnije iskrcajno mjesto Novalja sa 2.316 tona ribe (2016.). Na području LAGUR-a registrirano je 814 ribarskih brodova i brodica u gospodarskom ribolovu. Najzastupljenije vrste u ulovu su glavonošci (hobotnica, muzgavac, sipa i lignja), bijela riba (oslić, pišmolj i trlja blatarica) te rakovi (škamp).

Predmet FLAG natječaja bio je dodjela javne potpore za provedbu aktivnosti u okviru odobrene Mjere 2.B.1. Ulaganje u održivi razvoj ribarstvenog područja (u daljnjem tekstu „Mjera 2.B.1.“) LRSR s ciljem održavanja promotivnih aktivnosti sa svrhom jačanja i iskorištavanja prednosti koje se odnose na okoliš u ribarstvenim i akvakulturnim područjima, uključujući i operacije za ublažavanje klimatskih promjena za vrijeme provedbe LRSR za nositelje projekata koji imaju sjedište/prebivalište unutar ribarstvenog područja FLAG-a.

Poznati organizator putovanja Gruber Reisen u Austriji je proveo posebno tržišno istraživanje „Barometar putovanja u 2021. godini“, a rezultate istraživanja, prema kojima je Hrvatska vodeća i najtraženija destinacija na austrijskom tržištu, objavio je i popularni online stručni magazin Traveller Online, izvijestio je Branimir Tončinić, direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Austriji.   

Prema rezultatima istraživanja, nakon vodeće Hrvatske koja je ostvarila udio od 36 posto, po potražnji slijede Austrija s 33 posto, Grčka s 30 posto, Italija s 28 posto te Španjolska s 15 posto udjela.

„Ovo su odlični pokazatelji na nama vrlo važnom austrijskom tržištu. Posljedica je to, između ostalog, i kontinuiranih promotivnih aktivnosti koje provodimo na najvažnijim emitivnim tržištima, a koje za cilj imaju pozicioniranje naše zemlje kao sigurne, raznolike, kvalitetne, dobro pripremljene i najbliže turističke destinacije“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

Rezultati također pokazuju kako je potražnja za putovanjima na ovom tržištu vrlo izražena jer je 23 posto ispitanika već bukiralo putovanje u 2021. godini, dok će 73 posto ispitanika svoja putovanja bukirati kada se stvore uvjeti za putovanja. Svega 2 posto ispitanika navelo je da će uslijed korona virusa i vlastitog osjećaja nesigurnosti ove godine ostati kod kuće.

„Prilikom bukiranja putovanja potrošači posebnu pozornost pridaju sigurnosti u odredišnoj destinaciji, a vrlo im je važna i mogućnost besplatne promjene bukinga ili drugih mogućnosti storniranja uz minimalne troškove“, komentirao je Tončinić.

Od aktivnosti tijekom putovanja najviše se preferira kupališni odmor kojeg je navelo 58 posto ispitanika, a sve više raste i udio posjeta gradovima, kružnih putovanja i wellnessa, koji postaju sve interesantniji. Kada je riječ o broju putovanja tijekom godine, 39 posto ispitanika želi dva puta godišnje otputovati na odmor, a kada je riječ o prosječnom trajanju odmorišnog putovanja 47 posto ispitanika je odabralo putovanja u trajanju do tjedan dana, dok je njih čak 45 posto izrazilo interes i za putovanjima u trajanju od dva tjedna. 

Hrvatska turistička zajednica i Europsko udruženje putničkih agencija i turoperatora (ECTAA) potpisali su sporazum kojim Hrvatska u 2021. godini ima status „Preferred Destination“, odnosno „Odabrane destinacije“ krovnog europskog udruženja putničkih agencija i turoperatora. Ovim se sporazumom dvije strane obvezuju na međusobnu aktivnu suradnju s ciljem povratka i jačanja turizma u Hrvatskoj u 2021. godini.

„Veseli me što su ECTAA i Hrvatska ponovno partneri. Hrvatska je bila ECTAA-ina omiljena destinacija prije gotovo deset godina, što je rezultiralo boljim i snažnijim vezama između hrvatskih agenata i naših članova. U trenutnim teškim okolnostima, uvjereni smo da će ova suradnja olakšati nova putovanja u Hrvatsku“, izjavio je predsjednik ECTAA-e Pawel Niewiadomski.

Tijekom idućih 12 mjeseci, ECTAA postaje ključni međunarodni partner u promociji hrvatskog turizma i putovanja kroz jačanje odnosa europskih putničkih agencija i turoperatora s destinacijskim menadžment organizacijama i ostalim partnerima u Hrvatskoj. Do kraja godine planirane su brojne aktivnosti usmjerene na pozicioniranje Hrvatske kao sigurne i atraktivne destinacije, posebice za digitalne nomade. U Hrvatskoj će se uskoro implementirati i nova sigurnosna oznaka za sve pružatelje usluga u turizmu, koja će funkcionirati zajedno s postojećim zdravstvenim i sigurnosnim protokolima. Organizirat će se i poseban webinar na temu mogućnosti koje se nude na hrvatskom tržištu, a svoj polugodišnji sastanak ECTAA će ovog proljeća održati upravo u Hrvatskoj pa će nacionalni delegati ovog udruženja iz prve ruke upoznati sigurnosne mjere i turističku ponudu Hrvatske.

„Ponosni smo što je Hrvatska, nakon gotovo deset godina, ponovno izabrana za preferiranu destinaciju ovog značajnog europskog udruženja. Riječ je o sjajnom programu i prilici da se Hrvatska predstavi kao sigurna i atraktivna destinacija pred čak 70 tisuća putničkih agencija i turoperatora diljem Europe. U trenutku kad turistički sektor i putnici diljem svijeta željno iščekuju povratak putovanja, isticat ćemo sigurnost i blizinu Hrvatske kao turističke destinacije, bogatstvo hrvatske turističke ponude, prekrasnu prirodu, jedinstvenu baštinu i raznoliku gastronomiju“, istaknuo je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

Podsjetimo, ECTAA okuplja nacionalne udruge putničkih agencija i turoperatora iz 30 europskih zemalja, među kojima je 27 zemalja iz Europske unije te predstavlja oko 70 tisuća putničkih agencija i turoperatora u Europi, koji pružaju savjetodavne usluge, usluge transporta, smještaja te ostalih turističkih usluga i aktivnosti.

U sklopu neprofitne udruge Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija – ŠKMER djeluje Kuharska Akademija koja se sastoji od prezentacijske kuhinje i kuharskoga kabineta – trening kuhinje. Treninzi se izvode na 9 samostalnih trening jedinica za najbolje uvjete rada 4 do 12 profesionalca – ovisno o temi i zahtjevnosti priprema i rada. ŠKMER Kuharska Akademija namijenjena je profesionalnim kuharima, članovima  Udruge, ali i svim ostalim kuharima koji nisu članovi udruge u svrhu unapređivanja i usavršavanja gastronomskih znanja i vještina, te građanima i djeci.

U prvom dijelu 2021. godine udruzi ŠKMER ponovo u goste stižu predavači pariškog Ducasse education centra pa se pozivaju svi zainteresirani kuhari da uz uplatu kotizacije iskoriste priliku i uđu u svijet visoke gastronomije na jedinoj ovakvoj edukaciji u regiji te otkrijte zbog čega su kulinarski koncepti i poslovni modeli Alaina Ducassea među najuspješnijima u svijetu. Prva od tri edukacije koja se održava od 26.do 29.siječnja je na temu “prirodnosti”, ključnog koncepta pariškog restorana Alain Ducasse au Plaza Athénée.
Više…

Gradnjom posljednje, 27. etaže splitski Dalmatia Tower sa svojih 135 metara visine  bit će najviša zgrada u Hrvatskoj i među najvišima u Europi. U sklopu objekta poslovati će hotel s četiri zvjezdice Courtyard by Marriott koji će se smjestiti na višim katovima, od 16. kata naviše. Na najvišem vrhu zgrade  osim soba hotela bit će i panoramski restoran s terasom. Pozicija hotela, samo petnaestak minuta šetnje do povijesne jezgre grada te dvadesetak minuta vožnje do splitske zračne luke, čini ga idealnim odabirom za smještaj poslovnih ljudi kojima je taj brend prije svega i namijenjen. Međunarodnim energetskim certifikatom LEED svim korisnicima zajamčeno je zdravo i poticajno radno okruženje te ugodan, opuštajući odmor. „ Ako sve bude po planu, Dalmatia Tower će krajem 2021. godine biti otvoren“ – najavio je investitor, tvrtka Westgate Group.

Rezultati studije pokazuju kako su Francuzi željni putovanja te da će sigurno putovati čim prestanu karantene i zabrane putovanja.

Prema studiji francuskog specijaliziranog turističkog časopisa Echo Touristique, deset trendova obilježit će putovanja francuskih turista u 2021. godini, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Francuskoj Danijela Mihalić Đurica.

Rezultati studije pokazuju kako su Francuzi željni putovanja te da će sigurno putovati čim prestanu karantene i zabrane putovanja. Većina Francuza u ovoj će godini otputovati u neku od francuskih ili srednjoeuropskih destinacija pri čemu će preferirati boravak u prirodi pa će tako ruralna područja privući veći broj gostiju od gradova. Također, Francuzi će u 2021. u velikom broju rezervirati godišnji odmor putem turističkih agencija koje nude mogućnost otkazivanja rezervacija, vraćanja novca uslijed otkazivanja te putem agencija koje nude pouzdane informacije o sanitarnoj situaciji pojedinih destinacija. Fleksibilnost rezervacija bit će jedan od osnovnih kriterija pri odabiru godišnjeg odmora, a očekuje se i porast last minute rezervacija.

Podaci također pokazuju kako Francuzi u ovoj godini neće putovati na više putovanja, što je do sada bio slučaj, ali će im putovanja biti duža. Zbog aktualne tendencije rada od kuće mnogi će Francuzi spajati godišnji odmor i rad od kuće pa se očekuje porast dugih rezervacija na platformama poput Airbnb-a i Booking-a. Studija dodatno pokazuje kako će striktne sanitarne mjere imati značajan utjecaj kod odabira smještaja, a pojačat će se i primjena beskontaktnih tehnologija na aerodromima te u smještajnim i transportnim jedinicama obzirom da takve tehnologije ulijevaju veće povjerenje putnika u aktualnoj situaciji.

„Francuzi jedva čekaju smirivanje situacije i ponovnu mogućnost prije svega međunarodnih turističkih putovanja, a upravo bi bliske i srednje, ali sigurne destinacije ove godine prema svim istraživanjima mogle najviše profitirati. U skladu s navedenim u veljači pokrećemo ciklus virtualnih događaja, odnosno webinara kojima ćemo zainteresiranim agencijama i organizatorima putovanja predstaviti Hrvatsku kao atraktivnu i sigurnu destinaciju. Pritom će poseban naglasak biti na aviolinijama i trendovima u zračnom prometu jer većina zračnih kompanija, među kojima Air France, Transavia i Volotea, izražava optimizam oko letova za Hrvatsku“, izjavila je Mihalić Đurica

Dodajmo i kako prema najnovijem istraživanju INTERFACE i platforme ETIM – European Traveller Intelligence Monitor, više od 42 posto Francuza ocjenjuju sigurnost destinacije presudnim faktorom za izbor svoje odmorišne destinacije.