Više od 15 tisuća Čeha već je kupilo svoju kartu za vlak koji će ih ovog ljeta dovesti u Hrvatsku na ljetovanje. Baš kao i lani, i ove godine će između dvije države prometovati vlak u organizaciji agencije RegioJet, no sada će, uz Rijeku, putnike voziti i prema Splitu. Također, novost je da će se vlaku u Zagrebu moći ukrcati i domaći putnici. Vlak će u svibnju, lipnju i rujnu prometovati tri puta tjedno, a u špici sezone svakodnevno, a sve se organizira u suradnji s Hrvatskim željeznicama i Hrvatskom turističkom zajednicom. Ove godine kapacitet i cilj im je 100 tisuća putnika.
Jako smo optimistični unatoč pandemiji. Računamo da će se situacija s koronavirusom smiriti, u Češkoj već padaju brojke, u Hrvatskoj nam sigurnost daje oznaka Safe Croatia za turističke objekte koji provode mjere sigurnosti. Ljudi pokazuju veliki interes za Hrvatsku i mislimo da će potražnja još rasti: mladi više kupuju karte, dok se obitelji odlučuju za turističke aranžmane koje također nudimo– kazao je Aleš Ondrůj iz RegioJeta. Lani je vlak prometovao s 12 vagona, a ove godine će ih biti 15 i prevozit će po 650 putnika. U Ogulinu će se kompozicija podijeliti na dva dijela te će njih sedam nastaviti prema Splitu, a osam prema Rijeci. Putnike će na odredištima čekati autobusi koji će ih potom prevesti na konačnu destinaciju, od Istre do Dubrovnika. –Vlak dolazi u Zagreb rano ujutro i u Rijeci je u 10 sati, dok je povratak navečer, tako da ga i lokalni stanovnici mogu iskoristiti za izlet – najavljuje Ondrůj. Iz RegioJeta prate promjene u graničnim režimima te će na sebe preuzeti svu papirologiju – oni će od putnika prikupljati potvrde o testovima ili cijepljenju te ih izravno isporučiti MUP-u. Cijena karte u jednom smjeru je 22 eura, a u slučaju da se situacija zakomplicira, novac vraćaju putnicima. Više…
Za sada, Procesija “Za križen” se održava sukladno aktualnim epidemiološkim mjerama. Izmjene o održavanju same Procesije su moguće, te očekujemo odgovor Stožera Civilne zaštite o možebitnim promjenama o broju sudionika, pridržavanju mjera i načinu održavanja. U Procesiji je za sada dozvoljeno 50 sudionika i to samo osobe koje odabere Križonoša. Molimo Vas, poštujete odluke Civilnog stožera i pridržavajte se epidemioloških mjera. Procesiju možete pratiti online, putem linka: WEBCAMJELSA.
Procesija u normalnim vremenima
Procesija “Za križen” uvrštena je na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne baštine svijeta. Za križen je pučka procesija koja se već više od petsto godina odvija u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak između šest mjesta na sredini otoka: Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja i Vrboske. Procesija Za križen nije folklor, ona je autentičan i nekomercijaliziran duboki narodni iskaz odanosti tradicionalnim vrijednostima. No, osim što ima snažno vjersko značenje, procesija je vrlo atraktivna i zbog slikovitosti jer duge kolone paraju noć feralima i velikim svijećama. Iza križonoše i pratnje idu pjevači pjevajući stare crkvene napjeve te ostali puk. Zato domaći i strani gosti u sve većem broju pohode Hvar za vrijeme uskrsnih blagdana, a procesija na njih ostavlja snažan dojam.
Život na otoku pun je radosti i tuge. Hvarani su svoje brige, sumnje, dvojbe, radosti, žalosti i svoje osobne križeve tijekom stoljeća utkali u procesiju Za križen, drevni običaj obilaska Božjih grobova u župnim crkvama središnjeg dijela otoka. Na Veliki četvrtak navečer u isti sat polaze procesije iz šest mjesta: Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja i Vrboske, posjećuju župne crkve u svim navedenim mjestima i nekoliko usputnih kapela, bez da se igdje susretnu jer to navodno donosi nesreću, te se vraćaju u matične crkve u zoru Velikoga petka.
Nije poznato kada su krenuli prvi teški pokornički koraci, kada se netko u našim mjestima prvi dosjetio uzesti križ i krenuti u noć. Povijesni podaci govore da je ova procesija stara oko pola tisućljeća, a postoji nekoliko teorija kako je i zašto nastala. Prva teorija govori da je ona izravno potaknuta krvarenjem malog raspela u Hvaru 1510. g. u osvit Pučkog ustanka koji je uslijedio tri mjeseca nakon tog događanja i potrajao pune četiri godine. Druga govori da je nastala nakon što su se mjesta središnjeg dijela otoka odcijepila od hvarskog kaptola, a treća izvor i nadahnuće ovog običaja pronalazi u duhovnoj svijesti srednjovjekovnog Hvaranina i snažnoj pobožnosti prema Kristovoj muci, smrti i uskrsnuću. Povijesni podaci pokazuju kako od poznatih početaka nije izgledala kao danas. U 17.st. procesija je polazila u Veliki petak prije svitanja (oko četiri sata) i odvijala se samo između dva susjedna mjesta. Tako su Jelšani odlazili u Pitve i Pitovjani u Jelsu, Vrisničani u Svirče i obrnuto… Sadašnji oblik i tijek procesije, pretpostavljeno je, potječe iz sredine 19. stoljeća.
Najstarija sjećanja o procesiji Za križen prenosila su se usmenom predajom. Tako su nekada stari otočani pričali kako je 1886.g. na Veliki četvrtak navečer bilo snažno nevrijeme i padao je pljusak. Načelnik Jelse imao je bolesnu kćer i želeći joj spriječiti moguće sudjelovanje u procesiji, dao je nalog da se zabrani. Usto su zatvorili crkvu. No, tijekom večeri je ispred crkve stigla procesija iz Vrboske i naletjela na zatvorena vrata. Zbog toga su zapjevali strofu Gospina plača“Ne dadu mi pristupiti, nit te sinko poljubiti” i krenuli dalje u Pitve. Jelšani su se tu noć ipak uputili Za križen, vidjevši hrabrost Vrbovljana.
Na Hvaru postoji praznovjerje da se procesije ne smiju sresti jer to, navodno, nosi nesreću. Kroničar mjesta Vrbanj Marko Pavičić u knjizi “Za križen u riječi i slici” piše da je tome vjerojatno razlog što se jedne godine izgubilo dijete. Naime, neko dijete je zaspalo u crkvi i probudilo se puno kasnije nego je procesija otišla. Prestrašilo se i onako zbunjeno krenulo je drugim smjerom i izgubilo se. Pričalo se das u ga pronašli tek nakon tri dana traženja.
Novija povijest procesije Za križen neodvojiva je od turbulentnih ratnih događaja. Na Nediju od polme (Cvjetnu nedjelju), 6. travnja 1941.g. njemački bombarderi napali su Beograd, čime je započeo Drugi svjetski rat u ondašnjoj Jugoslaviji. Na Hvaru su ljudi bili pozvani u vojsku, pa je bilo upitno hoće li se ići Za križen. Ljudi su se uputili usprkos opasnosti i neizvjesnosti. Crkve i kuće su bile u potpunom mraku, a i oni koji su išli u procesiju trebali su ugasiti svijeće i ferale. Tijekom noći javili su ljudima da je Jugoslavija kapitulirala i da mogu upaliti svijeće bez ikakve opasnosti.
Ipak, najbitnija događanja u vezi procesije Za križen dogodila su se dvije godine kasnije. U proljeće 1943. g. je otok Hvar bio pod talijanskom okupacijom, te je procesija zabranjena. No, nekoliko ljudi je zamolilo talijanskog komandanta da je odobri i pristao je, ali uz neizbježan uvjet: uz križonošu može ići još samo deset muškaraca. Žene i djeca nisu smjeli ići. Naglasio im je da će patrola obilaziti cijelu noć, i ako pronađe veći broj ljudi od dozvoljenog, bit će prisiljen hapsiti i strijeljati. Nisu smjeli paliti svjetla niti pjevati i moliti. Svjedoci tog Velikog četvrtka navečer sjećaju se kako je šest crkvi bilo prepuno na ispraćaju, strah se mogao rezati nožem, a ljudi su plakali kao da čovjeka vode na stratište. Malobrojni sudionici procesije sjećaju se kako su u velikom strahu išli od mjesta do mjesta, osluškujući svaki šum, plašeći se patrole. Vrisniški župnik zapisao je te godine: “U pet ujutro išao je narod plačući prema svome križu”. Talijanski komandant, vidjevši snažnu volju i vjeru otočana, rekao je: “Da sam slučajno prije znao što je to i zabranio…sada bih se ubio.”
Ljudi su se nadali da će sljedeća godina biti bolja i da će rat napokon završiti. Nažalost, 1944.g. na našem otoku bila je puna ognja, dima i krvi. Krenuli su masovni zbjegovi, tako i onaj u egipatski pustinjski logor El-Shatt, gdje se iz područja Dalmacije našlo preko 20 000 izbjeglica. Preko radija doznali su vijesti s otoka: prvi put u povijesti procesija Za križen neće biti održana, zbog njemačke okupacije! Te godine šest crkvi mjesta središnjeg dijela otoka zamijenilo je šest pustinjskih baraka i šatora, a drvene križeve iz župnih crkvi zamijenili su jednostavni drveni križevi na brzinu sastavljeni od dasaka pronađenih u logoru. Unatoč snažnom pustinjskom vjetru, procesiju je pratilo više od tri tisuće hodočasnika, a pjevanje i molitva ostavile su snažan dojam na prisutne američke i britanske vojnike. Po povratku u domovinu otočani su donijeli drvene križeve iz daleke pustinje.
Zbog čega se hvarski dječaci, mladići i muškarci prijavljuju za nošenje križa? Što čini jednu od najvećih časti koje otočani mogu doživjeti u životu? Najčešće je riječ o zavjetu, zahvalnosti ili o pretrpljenoj životnoj nevolji i boli. Većina križonoša ne govori svoje razloge, to je njihova tajna. Kako shvatiti najstarijeg križonošu u 20. st., Luku Bojanića koji je 1934. nosio križ za Vrisnik u dobi od 83 godine?! Je li moguće shvatiti trud i muku Svetkota Marijana iz župe Pitve, koji je 1953.g. nosio križ u dobi od nepunih četrnaest godina?! Kako shvatiti želju i volju Hvarana da idu svake godine u procesiju Za križen, bez obzira na ratove, vremenske nepogode, epidemije i razne nevolje? Otočane nije omela ni orkanska bura 1910.g., koja je čak otkidala ferale sa držača. Nije ih omela nevera 1942., ni jak pljusak koji je padao cijelu noć 1978.g., kada su se svi vratili promrzli i mokri, ali se nitko nije razbolio. Nije ih omela pandemija koronavirusa prošle godine. Procesija Za križen duboko je upisana u identitet i srž Hvarana. Noć procesije u svakom otočaninu – bio blizu ili negdje daleko – budi najsnažnije osjećaje, vraća sjećanja i, najvažnije, povezuje njihove korake s koracima predaka te vraća vjeru u bolje sutra.
Nakon početnih koordinacija, javnog poziva za sve dionike, prijavljeno je oko 70 dionika u turizmu otoka Brača. Prijavili su se hoteli, pansioni, kampovi, privatni iznajmljivači, ugostiteljski objekti, turističke agencije, brodari, taxi služba, zračna luka, atrakcije, lokalni proizvođači i sl. Turističke zajednice usvojile su i knjige standarda za sve dionike u kojima se potiče kvaliteta usluge i proizvoda (min. 80/100).
Kao temelj integralnog upravljanja kvalitetom svakako je poticanje sinergije u destinaciji. Važno je da svaki dionik projekta aktivno preporuča min. 10 destinacijskih partnera, te se time osnažuje sinergijski efekt promocije ukupnog otoka Brača. U ugostiteljskom dijelu potiče se u ponudi imati minimalno 25% ukupne ponude lokalnog podrijetla; na stolovima bračko maslinovo ulje, u stalnoj ponudi jela od bračke janjetine, brački sir, tradicionalne bračke slastice, uvrštenje bračkog varenika u svoje poslovanje u periodu od slijedeće dvije godine.
U ponudi vina potrebno je imati vina sa Brača, vina sa susjednih otoka Korčule, Pelješca, Visa ili Hvara, likere i rakije sa Brača, prirodne sokove, smoothie od svježeg voća i povrća, prirodne čajeve sa područja Splitsko-dalmatinske županije. Važno je prilagoditi se trendovima u gastronomiji i prilagoditi ponudu vegetarijanske i bezglutenske prehrane. U IQM Destination BRAČ suvenirnicama preporuča se u ponudi imati min. 50% lokalnih proizvoda, od toga originalno pakiranje maslinovog ulja sa Brača, suvenire od bračkog kamena.
Potrebno je da spa centri u svojoj ponudi imaju najmanje 5 usluga koje uključuju korištenje lokalnih eteričnih ulja inspiriranih bioraznolikošću Brača. Preporuča se audio brendiranje i mirisno brendiranje prirodnim eteričnim uljima inspiriranih otokom Bračem. Izuzetno je važan način promocije, te poticaj na izvrsnost. Nakon ispunjavanja ankete i tzv. nultog mjerenja, radi mjerenja učinkovitosti projekta, svaki dionik dobiva svoju marketing/poslovnu analizu, te se svojim aktivnostima u prijelaznom razdoblju od 3 godine prilagođavaju novim standardima, kojima će se otok Brač itekako kvalitativno napredovati, snažnije pozicionirati i gostima slati poruku kvalitete, autentičnosti.
Pozivaju se gosti da otključaju doživljaje u Supetru i posjete SymBol jadranskog mora.U slijedećoj fazi projekta IQM Destination BRAČ priprema se destinacijski welcome card, IQM Pass BRAČ u kojem domaćini pripremaju iznenađenja za goste otoka, koji se očekuju s nestrpljenjem. U lipnju počinje mjerenje online reputacije, kojima se dobiva ocjena kvalitete usluge i proizvoda Brača u cijelosti, uzimajući u obzir sve prijavljene dionike projekta. Važna je činjenica da tada svaki dionik postaje svjesniji međusobnog utjecaja na destinacijski uspjeh. Uspjeh svakog pojedinca u destinaciji uspjeh je otoka Brača. Poticajem na izvrsnost jačamo ukupnu konkurentnost, danas posebno važnu, u trenutku kada gosti itekako detaljno biraju gdje će i kada putovati.
Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice za Beneluks organiziralo je virtualnu degustaciju hrvatskih vina i prezentaciju turističkih potencijala Hrvatske s naglaskom na eno-gastronomiju za 12 specijaliziranih novinara iz renomiranih nizozemskih i belgijskih medija kao što su Delicious, Food and Friends, Elle Eten, Lekker, National Geographic Magazine, Columbus Magazine, Feeling, Gael i drugi.
„Tijekom virtualnog događanja koje je trajalo oko dva sata, novinari su aktivno sudjelovali u raspravi o vinima, njihovim karakteristikama i spajanju vina i hrane te su se složili kako je riječ o proizvodu kojeg Hrvatska bez imalo zadrške može ponuditi i najzahtjevnijim gostima. Cilj događanja bio je da novinare i potencijalne posjetitelje iz zemalja Beneluksa upoznamo s Hrvatskom kao sigurnim, poželjnim i atraktivnim turističkim odredištem koje je ovim tržištima lako dostupno i cestovnim pravcima“, istaknuo je direktor Predstavništva HTZ-a za Beneluks Ivan Novak, dodavši kako su novinari tijekom eventa upoznati s projektom Safe Stay in Croatia, aktualnom situacijom u Hrvatskoj, novostima u redu letenja nacionalnog zračnog prijevoznika Croatia Airlines iz Amsterdama i Bruxellesa prema Hrvatskoj te s očekivanjima i predviđanjima za predstojeću sezonu.
Prije samog virtualnog eventa, novinari specijalizirani za eno-gastronomski segment turističke ponude na kućnu su adresu primili neke od najreprezentativnijih sorti hrvatskih vina, točnije Frankovku i Graševinu iz Slavonije, Malvaziju iz Istre te Plavac iz Dalmacije, uz komadić Paškog sira. Uz virtualnu degustaciju vina i sira, u suradnji s Croatiangrapes.com, promotorom hrvatskih vina na nizozemskom tržištu, održana je prezentacija turističkih potencijala navedenih regija. Okupljene novinare je izravno s otoka Hvara pozdravila i gospođa Ivana Carić, vinarka s najsunčanijeg hrvatskog otoka koja je predstavila sortu Plavac mali.
Ova zanimljiva prezentacija samo je jedna u nizu inovativnih virtualnih događanja u organizaciji Predstavništva HTZ-a u Beneluksu. Naime, u suradnji s TZ grada Dubrovnika prošlog je tjedna organizirana virtualna konferencija za medije koja je uključila izravno video javljanje sa sunčanog Straduna uz nastup klape.
Ciklus virtualnih aktivnosti predstavništva nastavlja se i u travnju kada će biti organizirana prezentacija i poslovna radionica između malih i luksuznih hotela iz grupacije Stories, Croatia Airlinesa te specijaliziranih putničkih agenata i turoperatora za luksuzni segment iz zemalja Beneluksa. Dodatno, krajem travnja, u suradnji s turističkim zajednicama Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije, predviđena je prezentacija potencijala za aktivni odmor u Sjevernoj Dalmaciji koja će biti namijenjena novinarima, influencerima, turoperatorima i putničkim agentima s obzirom da je riječ o proizvodima koji će biti u fokusu potrošača u 2021. godini.
U konferencijskoj sali hotela Korkyre u Veloj Luci, okupljena je građanska inicijativa za osnivanje Odbora za turizam i gospodarstvo Vele Luke.
Svrha osnivanja Odbora za turizam i gospodarstvo je poticanje turističkog i gospodarskog rasta Vele Luke.
Na samom početku okupljanja sudionicima se obratio župan Dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić, koji je zajedno sa svojim zamjenikom Joškom Cebalom posjetio Velu Luku povodom početka ugradnje dizala u Domu zdravlja “dr. Ante Franulović” u Veloj Luci i Blatu, čija ukupna vrijednost radova iznosi oko 1.500.000 kuna financiranih iz EU fondova i sredstava županije. U obraćanju prisutnima župan je predstavio strateške županijske projekte te projekte za razvoj poduzetništva u županiji.
Organizatorica skupa je Maja Zlokić, kandidatkinja HDZ-a za načelnicu Općine Vela Luka, stručnjakinja za marketing i urednica portala hotspots.net.hr i Croatia Hot Spots magazina.
„Cilj inicijative je veća integracija lokalnih obrtnika i poduzetnika u turizam jer smatramo da do sada to nije dovoljno iskorišteno. Kad se poduzetništvo na pravi način integrira u turizam onda postaje generator razvoja destinacije. Turizam nije samo iznajmljivanje apartmana, uređenje javnih površina niti naplata boravišne pristojba. Turizam je zajedničko promišljanje, planiranje i djelovanje. To je jedini način da turizam na pravi način zaživi i da cijela zajednica od toga ima koristi. Zbog toga smo danas pozvali i predstavnike ostalih branši, ne samo iznajmljivače i hotelijere. Lokalna vlast se najvećim djelom bavi samo statistikom noćenja i naplatom boravišne pristojbe, eventualno koordinacijom pojedinih događanja. Mislim da su ovakva okupljanja i dijalozi s malim poduzetništvom okosnica razvoja destinacije, cilj nam je da se u Luci živi kvalitetno tokom cijele godine a ne samo ljeta.“ kazala nam je osnivačica i predsjednica odbora, Maja Zlokić.
„Poduzetništvo je okosnica razvoja destinacije, na razini općine ne postoji dijalog poduzetništva i lokalnih vlasti“ – zaključak je održanog skupa. Nažalost lokalna vlast ne posvećuje dovoljnu pažnju poduzetništvu niti provodi adekvatne projekte. Projekt poduzetničke zone nije zaživio, nema novih radnih mjesta niti naznaka da bi se stvorilo povoljno okruženje za uspješno poslovanje, rast i razvoj Vele Luke.
Nakon ovog neformalnog okupljanja građanska inicijativa će sagledati aktualne probleme s kojima se susrećemo i zaključke uputiti lokalnoj vlasti, nadležnim državnim institucijama i lokalnom Tz-u.
Na sastanku je odlučeno da će se Odbor sastajati minimalno 4 puta godišnje, sa zadaćom predlaganja aktivnosti vezane za turizam i gospodarstvo, u okvirima ovlasti neformalne organizacije, analize stanja u turizmu i gospodarstvu, organizacije posebnih radionica i događanja… angažirat će se za kvalitetniju komunikaciju s javnim službama, djelovat prema državnim poduzećima…
Odbor se sastoji od predstavnika, hotelijera, ugostitelja, obrtnika, poduzetnika, prijevoznika, privatnih iznajmljivača, predstavnika kampa, marine, općinskih institucija te osoba zaslužnih za razvoj turizma Vele Luke, odnosno 18 aktivnih članova iz svih važnijih grana gospodarstva općine.
Prva radionica će se održati već idući tjedan 26.03.2021. na temu Turizam i razvoj situacije tijekom sezone 2021., kroz koju ćemo obraditi teme: Važnost marketinga u pružanju usluga smještaja i kako odgovoriti na potrebe turista COVID 19 pandemije, turist corona vremena, politika cijena i održivost smještajne jedinice tijekom sezone.Sudjelovanje na radionici je besplatno.
Na prvom sastanku smo zainteresirane članove obavijestili o ideji okupljanja, ciljevima i aktivnostima, nakon toga zamolili smo ljude da ispune anketu i da iznesu svoje probleme i prijedloge vezano za pripremu ljetne sezone, s naglaskom na 3 točke: prometnu povezanost, ponuda lokalnih OPG-ova u ugostiteljstvu, privatni iznajmljivači – poteškoće u pripremi sezone.
Rasprava je pokrenuta s temom koliko ovakav raspored vožnje trajekata i katamarana odgovara domaćem stanovništvu, a koliko turistima. Rasprava je išla u smjeru koliko je sadašnji vozni red neprilagođen potrebama lokalnog stanovništva i da bi trebalo krenuti u inicijativu prema lokalnoj vlasti i Jadroliniji da se trajektna linija pomakne za raniji sat polaska, sa sadašnjih 6:15 sati, na 5:30 sati, polazak katamarana pomakne sa kasnije sate, sa 5:30 na 8 sati ujutro i po povratku trajektna linija pomakne za kasniji sat odnosno sa sadašnjih 14 na 17 sati.
U drugoj raspravi poveli smo temu s ugostiteljima postoji li način da lokalna vlast/tz osigura prostor za prodaju proizvoda lokalnih opg- ova ili bar tokom ljetnih mjeseci štand na kojem će se izmjenjivati ponuda lokalnih opg-ova.
Ugostitelji su komentirali da bi inicijativa da svaki objekt ugostiteljstva ima na meniju ponudu jela tradicionalne luške kuhinje bila odlično prihvaćena i tu smo dobili zeleno svijetlo da i na tom području krenemo u planiranje aktivnosti. Tradicionalna luška kuhinja i jela nedovoljno su promovirana i apsolutno nezastupljena u ponudi naših lokalnih restorana. Neki od sudionika su iznijeli odlične ideje i prijedloge menija.
Kako se privatni iznajmljivači pripremaju za nadolazeću, po svemu sudeći neizvjesnu sezonu, bila je tema treće rasprave. Njihov odgovor je bio da s lošom infrastrukturom, manjkom suradnje s lokalnom TZ i Općinom u smislu upoznavanja s aktualnim zakonskim propisima oko ulaska stranih državljana u hrvatsku, ulaze u ovu sezonu. U tu svrhu organiziramo radionicu 26.03.2021.
Provedena anketa o stanju u gospodarstvu Vele Luke ukazala je na manjak turističkih sadržaja, nezadovoljstvo postojećom turističkom infrastrukturom i komunalni nered.
Sudionici skupa su odgovorili na anketu u kojoj su poduzeća i obrti ukazali na probleme i iznijeli prijedloge kako se može poboljšati poslovanje u njihovoj branši i odraditi kvalitetnija priprema sezone. Kao glavne nedostatke u destinaciji naveli su: lošu infrastrukturu, komunalni nered, neuređenu šetnicu od škole prema Vrancu, nedostatak ljetnih manifestacija, nedostatak sadržaja za turiste, nedostatak društvenih prostora…
Koliko su važne autentičnost i inovativnost pri komuniciranju destinacija prepoznao je žiri prestižnog međunarodnog natjecanja turističkog filma i multimedije The Golden City Gate 2021, koji se već dvadeseti put održao u sklopu najpoznatijeg međunarodnog turističkog sajma ITB Berlin.
U jakoj konkurenciji turističkih filmova iz mnogih svjetskih zemalja, a po odabiru 45 stručnjaka u žiriju, treću nagradu u kategoriji CITIES (gradovi) osvojio je video Turističke zajednice Bola, Windsurfing, iz kampanje Naše bolske priče.
Gledatelje s ljepotama jedne od najljepših svjetskih plaža, Zlatnog rata te umijećem surfinga upoznaju najstariji i najmlađi bolski surferi, Tomaž Garbajs i Ian Anić, trostruki juniorski prvak Hrvatske u windsurfingu, pozivajući posjetitelje da osjete užitak u lovu na valove. Neki od kriterija vrednovanja filmova bili su jasnoća komunicirane poruke, kreativnost, inovativnost i autentičnost poruka te potiče li film posjetitelje da posjete grad.
Direktor Turističke zajednice Bola, Markito Marinković, izrazio je veliko zadovoljstvo osvojenom nagradom: “Drago mi je što je i međunarodni žiri prepoznao vrijednost uključivanja mještana u promociju Bola, jer upravo oni najbolje, s mnogo entuzijazma i ljubavi, predstavljaju mjesto u kojem žive. Ponosan sam što su uz Bol još dva hrvatska turistička filma osvojila nagrade na ovom prestižnom događanju.”
Kampanja Naše bolske priče, realizirana u suradnji s produkcijskim timom DOKU FILMS, producenticom Mihaelom Reščić i scenaristicom Hanom Klain iz Klain PR-a, osvojila je nedavno još jednu međunarodnu turističku nagradu GOLDEN INTERSTAS AWARD ‘2020. na 23. Međunarodnom Tourfilm Festivalu – ITF’CRO’2020., a turistički sajmovi odlična su prigoda za promociju ljepota Hrvatske u svijetu.
Možete li zamisliti da sjedite na plaži i gledate u daljinu, a more ispred vas mijenja boje, od svjetlo do tamno plave…i tako u pedesetak nijansi…Naravno da je to moguće! Bolska plaža Zlatni rat jedinstvena u svijetu, zbog svog prirodnog fenomena naziva se još i SymBOL of the Adriatic.
SMATRAJTE OVO ULTIMATIVNIM VODIČEM ZA VAŠ ODMOR IZ SNOVAPripreme za ljetnu sezonu usprkos pandemiji već su lagano počele, a sve oči u domeni ekonomije uprte su upravo u turizam, stoga nam je svaka reklama ponovno dobrodošla.
Ugledne online publikacije, Inače neumorni tragači za najprivlačnijim plažama na svijetu: Condé Nast Traveller i Lonely Planet objavili su popis najljepših europskih plaža među kojima se našla i jedna hrvatska. Tražite li šljunčanu oazu u kojoj ćete se osjećati kao u kakvom morskom raju, plaža Zlatni rat je jedna najboljih!
Ovo izvanredno čudo prirode, mijenja oblik ovisno o vjetru i moru, a najbolji pogled na nju pruža se pak s Vidove gore.
NIJE JEDINSTVEN SAMO ZBOG OBLIKA, pišu ovi poznavatelji najljepših skrivenih zemaljskih kutaka, referirajući se na fascinantan oblik roga koji se mijenja sukladno djelovanju vjetra i morskih struja. Šljunčana plaža okružena je kristalno čistim morem koje na svega 10-20 metara varira od tirkizno plave do tamno plave boje. Desetljećima stara stabla borova pružaju zaklon od sunca, samo što ovdje nećete htjeti izaći iz tople vode.
Otok Brač će od 13. do 17. travnja 2021. ponovo biti domaćin Bisera mora najvećeg, kuharskog natjecanja i festivala gastronomije u regiji koji okuplja stotine sudionika iz zemlje i inozemstva. Po 16. put organiziraju ga Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER) uz suradnju i potporu Turističke zajednice i Grada Supetra te strukovnih organizacija, a ovaj put uz posebne mjere zaštite od koronavirusa.
“Za nas u Supetru „Biser mora“ već duži niz godina predstavlja početak turističke sezone. Tada se otvaraju hoteli i drugi ugostiteljski objekti koji inače ne rade u zimskim mjesecima. U Supetar tada dolaze naši prijatelji i gosti iz cijele Europe i svijeta, donose nam novosti iz svijeta gastronomije kroz natjecanja, razne prezentacije, radionice, okrugle stolove i master classove. Ove se godine zaista posebno radujemo ovoj manifestaciji jer nam to ne znači samo početak turističke sezone, nego i nadamo se početak nekog novog razdoblja za sve nas” – rekao je Ivan Cvitanić, direktor Turističke zajednice grada Supetra.
Podsjetimo, Biser mora krovno je međunarodno natjecanje ŠKMER-a i gastronomski festival, pokrenut u Makarskoj 2006. godine na inicijativu Mira Bogdanovića i kuharskih entuzijasta udruge „Dalmatinski kuhar“ iz koje je proistekao ŠKMER. Iz malog regionalnog natjecanja te preseljenjem u Svpetrvs hotele u Supetru 2010. godine, prometnuo se u vodeći međunarodni festival kuhara i ugostiteljskih škola u ovom dijelu Europe.
Kuhari iz 30-ak zemalja natječu se u nizu seniorskih i juniorskih kategorija – od pripreme rižota, različitih mesnih, ribljih jela i vegetarijanskih jela, pizze, preko carvinga (izrade dekoracija u voću), do slastičarskih umijeća kao što je izrade predmeta i likova od šećerne paste.
Dodajmo, većina događanja bilježi se i kamerama te prenosi online, a događanja redovito prate i inozemne medijske kuće te je festival ujedno promocija kuharskih umijeća i nacionalnih gastronomija.
09.04.2016.,Split-Otok Brac, Supetar, Inci Orfanli Erol autorica Archibalda, Biser mora ,Meðunarodno kulinarsko natjecanje Biser mora 2016 , neobiène gastro kreacije – prezenracije grèke, ukrajinske, poljske kuhinje
Photo: Miranda Cikotic/PIXSELL,
“Biser mora je i sinonim za atraktivno stručno događanje koje okuplja struku, gdje kolege uče jedni od drugih, razmjenjuju iskustva, prate trendove i pronalaze rješenja kako pripremiti uspješno postavljanje i organizaciju posla koja će za rezultat imati kvalitetno poslovanje, te zadovoljne i oduševljene goste. Poželjan i svake godine s nestrpljivošću iščekivan među ugostiteljima, motiv je dolaska velikog broja stranih sudionika i posjetitelja” – istaknula je organizatorica Alma Harašić Bremec iz ŠKMER-a.
Iz godine u godine preko tisuću gostiju prati natjecanja, okrugle stolove, master classove, enološke radionice, cooking showove, gastro izložbe, degustacije, prezentacija strane i domaće kuhinje (tematske večeri). Prilika je to da se i predstave, pa i besplatno educiraju ugostitelji otoka Brača, posebice kroz kuharske prezentacije svjetskih kuharskih imena, te upoznaju na prezentacijama s nacionalnim kuhinjama kao što su indijska, japanska, francuska, talijanska, gruzijska, ukrajinska, bjeloruska, turska te brojne druge.
“Pozivamo ugostitelje da budu djelom programa Bisera mora, posebno u master classovima. Trenutna situacija u kojoj svi imamo „viška“ vremena je ujedno i prilika za kvalitetne iskorake, za naučiti nešto novo, popratiti trendove i širiti poslovne kontakte. Moramo biti svjesni da „postpandemijski“ turisti neće biti isti kao prije. Tražit će se što lokalnija ponuda i ambijent, kvalitetne namirnice i vrhunska usluga” – naveo je Cvitanić.
Na festivalu otkrivaju se zaboravljene bračke recepture, kao i projekti za afirmaciju otočkih tradicionalnih jela koja se sve više vraćaju u restorane i konobe. Tako će i prva večer Bisera mora biti u znaku autohtonih jela otoka Brača.
“Brač je jedna od najposebnijih cjelina koja može pružiti vrhunski gourmet doživljaj i to od vrhunskih svježih namirnica koje se nigdje, ali baš nigdje na svijetu ne mogu na ovaj način konzumirati. Predviđamo da će posjetitelji Bisera mora, čak i oni virtualni, tražiti termin u kojem će moći dodatno istraživati gastronomiju Brača te će putem preporuke inspirirati pojedince istih ili sličnih interesa. Stručna događanja su motiv dolaska predstavnika struke i odličan način za gradnju povjerenja prema destinaciji i posebnoj ponudi otoka” -.dodala je Bremec.
PROGRAM BISERA MORA 2021: UTORAK / TUESDAY, 13.4.2021. Dolazak sudionika Arrivals Svečano otvaranje Opening ceremony
SRIJEDA / WEDNESDAY, 14.4.2021. Timsko školsko natjecanje kuhara Cooking competition – school teams Master classovi Master classes Prezentacije i radionice Presentations and workshops
ČETVRTAK / THURSDAY, 15.4.2021. Natjecanje kuhara – juniori i seniori Chefs competition – juniors and seniors Master classovi Master classes Prezentacije i radionice Presentations and workshops
PETAK / FRIDAY, 16.4.2021. Natjecanje kuhara – seniori Chefs competition – seniors Master classovi Master classes KUP Biser mora – Finale CUP Pearl of the sea – Finals
NATJECATELJSKE KATEGORIJE BISER MORA 2021 TIMSKO NATJECANJE ŠKOLA KATEGORIJE: timsko školsko natjecanje srednjih ugostiteljskih škola (2 kuhara u timu) timsko školsko natjecanje viših ugostiteljskih škola (2 kuhara u timu) JUNIORSKO KATEGORIJE: riba piletina rižoto janjetina SENIORSKO KATEGORIJE: riba janjetina piletina tjestenina vegetarijansko jelo rižoto restoranski desert moderno jelo timsko natjecanje (3 kuhara u timu)
CHEF’S TABLE timsko natjecanje (1 kuhar + 1 konobar) Live carving Prezentacijski slastičarski radovi u šećeru, maslacu, čokolada i marcipanu, torte, aranžmani Prezentacijski carving: rezbarenje voća i povrća Natjecanje pizzaiola FINALE: KUP BISERA MORA – 5 najboljih kuhara s najboljim rezultatima natječe se u black boxu (kuhaju s namirnicama koje im se dodjeljuju prije natjecanja)
ŠEFOVI KUHINJA MEDITERANSKIH I EUROPSKIH REGIJA Association of Chefs from Mediterranean and European Regions ŠKMER KUHARSKA AKADEMIJA, Jobova 2, 21000 Split mob.: +385 99 3198 961 e-mail: [email protected] www.skmer.hr
Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije podržava i uključena je u projekt Ministarstva turizma i sporta i Hrvatske turističke zajednice pod nazivom Safe Stay in Croatia. U interesu je cjelokupnog turističkog sektora i svih dionika u turizmu Splitsko-dalmatinske županije poštovati visoke epidemiološke standarde kao što je to bilo i protekle turističke sezone, te tako steći oznaku Safa stay in Croatia. Tako ćemo ponovno steći i opravdati povjerenje putnika i gostiju u njihov siguran boravak, što je u turizmu 2021. godine od ključne važnosti – kaže Joško Stella, direktor TZ županije Splitsko-dalmatinske, pozivajući sve zainteresirane da se uključe u akciju dobivanja nacionalne oznake sigurnog turističkog boravka u Hrvatskoj Safe stay in Croatia, koju je predstavilo Ministarstvo turizma i HTZ.
Kao što je poznato, riječ je o propisanim protokolima koji osiguravaju da nacionalna oznaka bude dodijeljenja dionicima u turizmu koji su spremni poštovati visoke standarde epidemiološke sigurnosti u svojim poslovnim prostorima i objektima.
-Uz oznaku Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (WTTC) Safe Travels, osmišljena je nacionalna oznaka pod nazivom Safe stay in Croatia, koja bi trebala pomoći percpciji Hrvatske kao sigurne i poželjne destinacije. Oznaka je to koja garantira visoku razinu zdravstvene sigurnosti svih gostuju, a mogu je dobiti svi u lancu uslužnih djelatnosti od benzinskih postaja do zračnih luka i trajekata kao i hoteli, marine, privatni apartmani, muzeji, gaLerije i drugi u lancu uslužnih djelatnosti koji se pridržavanja epidemioloških mjera. Zato pozivamo sve zainteresirane za dobivanje takve oznake da se jave putem web stranice www.safestayincroatia.hr. Na njoj mogu pretraživati sve koji nose oznaku Safe stay in Croatia, ali i pronaći informacije o zdravstvenim i sigurnosnim protokolima u sedam osnovnih kategorija, te pronaći informacije kako postupiti u slučaju sumnje na COVID-19, poručuje Joško Stella turističkim i ulužnim djelatnicima Splitsko-dalmatinske županije.
Hrvatske delicije „Dalmatinska panceta“ i „Dalmatinska pečenica“ dobile su europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 16. veljače 2021. godine. Time su ova dva naziva proizvoda upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićena na području cijele Europske unije.
Postupak zaštite naziva „Dalmatinska panceta“ i „Dalmatinska pečenica“ započeo je u rujnu 2017. godine, kada su Udruga dalmatinski pršut odnosno Udruga proizvođača drniškog pršuta Ministarstvu poljoprivrede podnijele zahtjeve za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom „Dalmatinska panceta“ odnosno „Dalmatinska pečenica“.
Zemljopisno područje proizvodnje ova dva proizvoda obuhvaća grad Novalju u Ličko-senjskoj županiji, gradove Benkovac, Biograd, Nin, Obrovac, Pag i Zadar te općine Bibinje, Galovac, Jasenice, Kali, Kolan, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vir, Vrsi i Zemunik Donji u Zadarskoj županiji, područje Dubrovačko – neretvanske, Splitsko – dalmatinske i Šibensko – kninske županije.
„Dalmatinska panceta“ je trajni suhomesnati proizvod pravokutnog oblika, koji se proizvodi od obrađene mesnate slanine svinja, postupcima soljenja ili salamurenja, hladnog dimljenja te sušenja i zrenja. Blago je slankastog okusa, mek, topljiv i sočan, uz blago izraženu aromu po dimu. Na presjeku je muskulatura crvene boje dok je masno tkivo bijele do ružičaste boje, dok je na rubovima svijetlo žućkaste boje kao posljedica postupka dimljenja.
„Dalmatinska pečenica“ je trajni suhomesnati proizvod bez kosti koji se proizvodi od oblikovanog dugog leđnog mišića svinja, postupcima soljenja ili salamurenja, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja. Vanjska površina proizvoda je svijetlo do tamno smeđe boje s ili bez svijetlo žutih do svijetlo smeđih dijelova prekrivenih masnim tkivom, što je posljedica dimljenja. Blago je slankastog okusa, mek, topljiv i sočan, uz blago izraženu aromu po dimu.
Republika Hrvatska sada ima 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz sada registrirane nazive „Dalmatinska panceta“ i “Dalmatinska pečenica“, do sada registrirani nazivi proizvoda su: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica i Rudarska greblica.
Turistička zajednica Grada Supetra i Turistička zajednica Općine Bol započeli su s projektom integralnog upravljanja kvalitetom u svojim destinacijama. Ovo je pilot projekt u koji će se u narednim godinama uključiti i ostale TZ otoka Brača.
Ovim dugoročnim projektom želi se uspostaviti mjerljiv i učinkovit sustav upravljanja, potpisivanjem ugovora o suradnji sa Feel IQM d.o.o na projektu IQM Destination BRAČ.
Nositelji projekta IQM Destination BRAČ su Turistička zajednica Grada Supetra i Turistička zajednica Općine Bol, a partneri projekta su predstavnici privatnog i javnog sektora: hotelijeri, kampovi, privatni smještaj, restorani, lokalni proizvođači, turističke agencije, muzeji i galerije, suvenirnice, trgovine, komunalna društva u destinaciji, odgojno-obrazovne ustanove, udruge, sportski klubovi, zadruge i sl.
IQM Destination koncept prihvaćen je u listopadu 2020. godine kao jedan od najboljih primjera u praksi od Svjetske turističke federacije (UNWTO), čime je Feel IQM primljen kao pridružena članica Svjetske turističke federacije
Ovime se pozivaju svi dionici u turizmu Grada Supetra i Općine Bol da se uključe u projekt. Istovremeno se započinje sa prvom fazom realizacije projekta, mjerenje zadovoljstva stanovnika Grada Supetra i Općine Bol, a sve u cilju kasnijeg mjerenja kvalitativnog pomaka. Za sve prijavljene dionike u projektu Feel IQM provodi se početno mjerenje kvalitete i marketing aktivnosti partnera u turizmu, mjerenja online reputacije, te se predlaže destinacijska knjiga standarda IQM Destination BRAČ. Temelj knjige standarda je kvaliteta usluge i proizvoda, integrirano funkcioniranje sinergije u destinaciji, povezivanje sa lokalnim proizvođačima i implementacija minimum 25% lokalnih proizvoda u turističku ponudu, te implementacija svih segmenata turističkih proizvoda u promociju svakog od dionika projekta. U tijeku 2021. godine provoditi će se aktivnosti: analiza mjerenja zadovoljstva stanovnika turizmom u destinaciji – odgovorni turizam, analiza početnog mjerenja upravljanja kvalitetom kod svakog prijavljenog dionika u projektu , Feel IQM tim priprema potpuno individualizirane marketing i poslovne analize za sve koji žele primjeniti individualiziranu analizu u svom poslovanju, organiziraju se auditi sa individualnim savjetovanjem. U tijeku godine planira se provedba implementacije standarda IQM Destination –– praćenje, usmjeravanje, IQM Destination voditelj sa IQM Destination koordinatorom i cijelim koordinacijskim timom dogovara teme koje se održavaju jednom mjesečno. Primjeri prijedloga tema: profitabilno brendiranje, koordinacije sa predstavnicima svih vrsta smještajnih kapaciteta, predstavnicima ugostitelja, lokalnim proizvođačima, atrakcijama, obrađuje se tema financijskog planiranja i upravljanja cijenama, digitalni marketing i sl. IQM Destination tim svakoj destinaciji pristupa na potpuno individualiziran način.
JAVNI POZIV ZA UKLJUČENJE U PROJEKT
INTEGRALNO UPRAVLJANJE KVALITETOM U DESTINACIJI BRAČ
Ovim putem pozivaju sve zainteresirane turističke subjekte koji svojim radom doprinose razvoju i kvaliteti turizma na području Grada Supetra i Općine Bol da se prijave na sudjelovanje u projektu.
Sudjelovanje u projektu se ne naplaćuje dionicima projekta. Prijave se primaju na e-mail [email protected], [email protected] do 15.03.2021 . godine.
Još jedna internacionalna promocija projekta “Naše bolske priče”, kroz koju općina Bol predstavlja ljepote svoga kraja kroz oči i riječi samih mještana.
Turistička zajednica Bol prijavila je promo video iz serijala Naše bolske priče na 21. The Golden City Gate – The International Tourism Film, Print and MultiMedia Competition.
Podsjetimo se kampanja Naše bolske priče ostvarila je veliki uspjeh na 23. Međunarodnom Tourfilm Festivalu – ITF’CRO’2020.
The Golden City Gate dio je međunarodnog turističkog sajma ITB koji se održava svake godine u Berlinu, a ove godine zbog epidemioloških mjera održati će se virtualno, 09. – 12. ožujka 2021. Bol se kandidirao u kategoriji „City“, a u svakoj kategoriji nagrade su podijeljene na Zlato, Srebro i Broncu.
Direktor Turističke zajednice Bol, Markito Marinković izjavio je: “ Veselimo se ovoj nominaciji. Ovo je ujedno zahvala mještanima, produkcijskom timu, scenaristici Hani Klain i svim sudionicima kampanje. Na ovaj način pružena je mogućnost Bolkama i Boljanima da aktivno sudjeluju svojim prijedlozima i angažmanom u zajedničkoj promociji našega Bola. Važno je da posjetitelji upoznaju osobe koje brinu o njima. Mislim da je to dobitna formula. ”
Nagrade za međunarodne turističke filmove dodjeljuju se već 21. godinu za redom, a o nagrađenima odlučuje međunarodni žiri koji se sastoji od 45 članova, stručnjaka u raznim turističkim područjima.
Split u veljači za mnoge predstavlja obilje glazbe, plesa i veselih kostima. Ove godine vrijeme je za drugu vrstu maski, ali to nije spriječilo Splitski krnjeval da nastavi svoju tradiciju pa ćemo se tako ove godine kostimirati i u ljetnim mjesecima. Pod organizacijskom palicom Centra plesa, prošlih godina su nas zabavljala brojna glazbena imena poput TBF-a, Opće opasnosti, Cubisma i Vatre, stoga vjerujemo da će i ovogodišnje ljetno izdanje donijeti nove glazbene poslastice.
„Unatoč globalnoj pandemiji želja nam je nastaviti tradiciju Splitskog krnjevala. Razmišljali smo o online verziji ali riječ je o projektu koji donosi toliko interakcije, plesa, glazbe i radosti koja se teško može prenijeti elektronskim putem. Ljetnu verziju Krnjevala planiramo organizirati u srpnju, nadamo se da će nam epidemiološka situacija to i dozvoliti.“ kazala je Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita.
Organiziranog programa na Rivi nema ali za djecu je organizirana nagradna igra na Facebook profilu Turističke zajednice grada Splita VisitSplit.
„Iako ovogodišnje poklade nećemo provesti zajedno na rasplesanoj Rivi, za vas smo organizirali izbor za najbolju dječju masku. Fotografije svojih kreativnih maski šaljite u komentarima, a najbolja maska dobiva eduakativno – zabavni paket koji uključuje: vođenje ‘Split for kids’ za cijelu obitelj; obiteljsku ulaznicu za Muzej iluzija; poklon paket najslađih Nadalina čokolada.“ poručili su iz Turističke zajednice grada Splita
Na koji način povećati atraktivnost ruralnih područja u Hrvatskoj? Rješenje je u turizmu i kulturnim rutama, pokazalo je istraživanje Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
Iako je kulturni turizam u Hrvatskoj u uzlaznoj putanji, njezin globalni imidž destinacije sunca i mora otežava strateški razvoj i zauzimanje liderske pozicije u okruženju, pokazalo je istraživanje Kulturne rute – inovativni alat u razvoju i povećanju atraktivnosti ruralnih područja, završeno u siječnju.
Turizam i kultura sjajna su resursna osnova za poticanje gospodarskog razvoja u ruralnim područjima koji se suočavaju s ekonomskim, socijalnim i ekološkim problemima, nezaposlenošću, depopulacijom i marginalizacijom.
Zbog udaljenosti do ključnih prometnih pravaca i manje razvijene infrastrukture nisu toliko atraktivna za poslovna ulaganja. No, u prilog im ide činjenica da njima prolazi trinaest od ukupno 40 certificiranih europskih kulturnih ruta.
Rute židovskog nasljeđa, sv. Martina, maslinova drva, europskih groblja, povijesnih termalnih gradova, impresionizma, industrijske baštine, željezne zavjese, Feničanska ruta, Vinska europska kulturna ruta, Ruta Rimskih careva i dunavska vinska ruta, Kulturna ruta ATRIUM – Arhitektura totalitarnih režima 20. stoljeća u sjećanju na urbani razvoj Europe i Destinacija Napoleon, šansa su za razvoj ruralnih područja i prezentaciju njihove kulturne baštine na popularan, održiv i inovativan način na nacionalnoj i međunarodnoj razini, stoji u istraživanju kojeg potpisuju mr. sc. Dijana Katica, dr. sc. Eduard Kušen, dr. sc. Tihana Sudarić i dr. sc. Dejan Tubić.
„Kulturne rute snažan su alat za promicanje i očuvanje raznolikih kulturnih identiteta koji potiču i organiziraju različite kulturne akcije i manifestacije. Današnji turisti ne žele biti kazališna publika već glumci, odnosno žele aktivno sudjelovati u izravnoj isporuci iskustva, ključnog elementa turističkog putovanja“, zaključuje Robert Baćac, predsjednik Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“, u čijem je izdanju objavljeno istraživanje usmjereno na ruralni prostor Hrvatske koji čini gotovo 92 posto teritorija. U sklopu projekta snimljen je i promotivni film o bogatstvu kulturne i prirodne baštine ruralnih prostora kao velikog potencijala za kreiranje kulturnih ruta.
Istraživanje Kulturne rute – inovativni alat u razvoju i povećanju atraktivnosti ruralnih područja sufinancirano je iz Programa ruralnog razvoja, sufinanciranog sredstvima Europske unije – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja, Mjera Tehnička pomoć – Podmjera 20.2., „Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom.
