ILUSTRIRANA PRIČA O MAČKI U KAMPANELU SAVRŠEN JE POKLON ZA ČITATELJE SVIH UZRASTA
Iz tiska je u izdanju Narodne knjižnice Sutivan nedavno izašla ilustrirana „Priča o mački u kampanelu / The Story about the Cat in the Belfry“ za koju je ilustracije izradio slikar Dražen Jerabek, a tekst prema usmenoj predaji prilagodio Franjo Mlinac.
U luksuznom tvrdom uvezu, obima 30 stranica s predivnim ilustracijama u boji, priča je namijenjena čitateljima svih uzrasta koji će na atraktivan način saznati zašto je Sutivan na otoku Braču jedino mjesto na svijetu koje ima mačku u kampanelu i kako je do toga došlo.
Ako pitate starije stanovnike okolnih bračkih mjesta, pa čak i obližnjih otoka i priobalja po čemu je poseban Stivan na otoku Braču, većina će vam odgovoriti da Stivan ima “mašku u kampanel”!
LEGENDA O MAČKI U KAMPANELU PRIČA JE KOJU MORATE ZNATI: Za vrijeme pristajanja vapora koji su tada držali prugu Split-Sutivan-Milna, jednog lipog ljetnog dana 1949. putnici su ugledali neobičan prizor: mačku koja se kao luda vrti po ogradi za zvona u kampanelu. Svjedoci tvrde da je tamo otišla ganjajući hobotnicu koja je pobjegla iz župnikova lonca i spas potražila u hladu zvonika. Kako je u to doba postojalo izraženo rivalstvo među susjednim mjestima, tako čudan prizor nasmijao je ljude ali i postao povod za ruganje Stivanjanima koji, eto, imaju ‘mašku u kampanelu’. Tako su i tu opasku od strane mještana Milne Stivanjani smatrali teškom uvredom, pa bi često dolazilo do tučnjava koje su kulminirale kamenovanjem vapora, jednog isto tako lipog ljetnog dana. Taj vandalizam naišao je na osudu javnosti pa je čak i Miljenko Smoje u svojoj kolumni u Slobodnoj pozivao Stivanjane i Milnarane da se opamete. S vremenom su se strasti stišale, ali stariji mještani i danas su osjetljivi na tu opasku, dok je mlađi vide kao zanimljivu anegdotu oko koje se može izgraditi zabavna priča za turiste i vizualni identitet mjesta. Njena kamena skulptura danas krasi ogradu pokraj velikih zvona elegantnog stivanskog kampanela.
Više o legendi o maški u kampanelu pročitajte na LINKU
Slikovnica je dvojezična, na hrvatskom i engleskom jeziku, tako da omogućuje i strancima koji dolaze na otok Brač da se upoznaju s ovom jedinstvenom legendom koja je brojnim aktivnostima raznih pojedinaca, narodne knjižnice, Općine Sutivan i Turističke zajednice postupno ugrađena u suvremeni identitet našega mjesta.
Podsjetimo se, u stivanskom zvoniku se od 2001. g. nalazi kamena skulptura mačke, 2016. HRT je u sklopu serijala „Otkrivamo Hrvatsku“ snimila dokumentarnu reportažu „Sutivan: maška u kampanelu“, knjižnica je 2019. objavila brošuru „Mačka u kampanelu: ponos i predrasude“ u kojoj je nastanak legende datiran u 30-te godine prošlog stoljeća i u kojoj je prenesen tekst Marka Uvodića Splićanina na tu temu, općinska uprava je 2020. g. postavila na rivi skulpturu akademskog kipara Ante Strinića „Djevojčica s mačkom“, a ove je godine Sutivan dobio i ovu ilustriranu priču koja od sljedećeg tjedna ide u distribuciju širom Hrvatske.
U prostorijama knjižnice krenula je prodaja ilustrirane „Priče o mački o kampanelu“, za sada samo kroz radno vrijeme i to po sniženoj cijeni od 100,00 kuna po primjerku (puna cijena je 120,00 kuna). Moguće je kupiti i poseban „poklon paket“: slikovnica + majica s originalnom ilustracijom slikara Dražena Jerabeka! Količina majica je ograničena a cijena paketa snižena na 200,00 kuna (puna cijena 250,00) pa požurite i osigurajte svoj primjerak. Majice su dostupne u raznim veličinama, muškim i ženskim krojevima. Uskoro će biti moguće proizvode naručiti s dostavom na kućnu adresu, o tome ćemo vas obavijestiti na vrijeme. Radno vrijeme knjižnice je kao i uvijek PON i SRI popodne od 15 do 20 sati i UTO, ČET i PET od 10 do 15 sati.
U Hrvatskoj je tijekom 2021. godine ostvareno 13,8 milijuna dolazaka i 84,1 milijuna noćenja, odnosno 77 posto više dolazaka i 55 posto više noćenja nego u istom razdoblju 2020. Pritom su strani turisti ostvarili 71,9 milijuna noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 12,3 milijuna noćenja.
Prvi su to podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru. U usporedbi s rezultatima 2019. godine, u 2021. godini ostvareno je 67 posto dolazaka i 77 posto noćenja iz 2019. godine.
Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (23,5 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (15,5 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (15,3 milijuna). Zatim slijede Zadarska (12,7 milijuna noćenja), Šibensko-kninska (5,9 milijuna) i Dubrovačko-neretvanska županija (5,4 milijuna). Destinacije koje su privukle najviše posjetitelja su Zagreb (638.000 dolazaka), Rovinj (549.000), Dubrovnik (543.000), Split (529.000) i Poreč (431.000 dolazaka). Gledano prema tržištima, u 2021. godini najviše su dolazaka ostvarili Nijemci (2,9 milijuna, rast od 84 posto u odnosu na 2020.), domaći turisti (2,3 milijuna, rast od 41 posto u odnosu na 2020.), Slovenci (1,2 milijuna, rast od 18 posto u odnosu na 2020.), Austrijanci (1,1 milijun, rast od 180 posto u odnosu na 2020.), Poljaci (1 milijun, rast od 50 posto u odnosu na 2020.) i Češi (775.000, rast od 50 posto u odnosu na 2020.). Također, u odnosu na 2020. godinu došlo je i 78 posto više Talijana, 100 posto više Mađara, 168 posto više Francuza te čak 324 posto više Nizozemaca. Dodajmo kako su, u usporedbi s 2019. godinom, Poljaci ostvarili 8 posto više noćenja, Nijemci su izjednačili noćenja iz rekordne 2019., Česi su ostvarili 97 posto noćenja, dok su Slovenci i Austrijanci ostvarili oko 82 posto noćenja iz 2019. godine.
„Čestitam svim turističkim dionicima na odlično odrađenoj turističkoj godini. Hrvatska je tijekom 2021. godine izgradila imidž sigurne i odgovorne destinacije, što su prepoznali naši turisti. Uz važnost sigurnosti, suvremeni turisti, posebno u ovo pandemijsko doba, sve više prepoznaju važnost održivosti destinacije, koja im postaje dodatni motiv za putovanje. Kako bismo dodatno istaknuli novi strateški smjer hrvatskog turizma, Ministarstvo pokreće sveobuhvatni web portal za održivi turizam na hrvatskom i engleskom jeziku, na kojem će biti dostupne informacije o važnijim dokumentima, izvorima financiranja, projektima, održivim praksama i eko-certificiranju, kao i o edukacijama, seminarima, konferencijama i događanjima te akcijama dionika u području održivog turizma. Na platformi ćemo imati i javno dostupan prikaz Indikatora održivog turizma“, istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac te dodala kako je u okviru tog projekta kreirana i oznaka održivosti hrvatskog turizma, Hrvatska prirodno tvoja, odnosno Croatia naturally yours, koja će biti prepoznatljiva turistima, kao i dionicima u sektoru.
Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (32,1 milijuna), kampovima (17,4 milijuna) i hotelima (15,7 milijuna). U nautici, odnosno charter segmentu nautike, ostvareno je 3,1 milijuna noćenja. U odnosu na 2020. godinu, najveći rast prometa ostvaren je u hotelima (+124 posto), kampovima (+92 posto), nautici (+87 posto) te objektima u domaćinstvu (+45 posto).
„Iza nas je već druga pandemijska godina u kojoj je Hrvatska, usprkos svim izazovima, ostvarila najbolji turistički rezultat na Mediteranu. Posljedica je to predanog i kvalitetnog rada svih turističkih djelatnika koji su svojim zajedništvom, brzim reakcijama i koordiniranim djelovanjem našoj zemlji osigurali status kvalitetne, sigurne i dobro pripremljene destinacije. U ovu godinu ulazimo s velikim optimizmom, ali i planovima koji uključuju realizaciju 90 posto prometa iz rekordne 2019. godine te daljnje pozicioniranje naše zemlje kao održive i sigurne destinacije. Navedeno planiramo realizirati kroz provedbu ciljanih i inovativnih marketinških te informativnih kampanji, a koje će se provoditi tijekom cijele godine uzimajući se u obzir epidemiološka situacija na svakom pojedinom tržištu“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, naglasivši kako dobre trendove turističkog prometa potvrđuju i financijski pokazatelji, odnosno prihodi od turizma.
Zeleno srce Srednje Dalmacije, Dalmatinska Zagora riznica je bogate povijesti i neispričanih priča
Krenuli ste u obilazak u unutrašnjosti Srednje Dalmacije i pitate se što se sve tamo krije. Garantiramo vam da tu možete odmoriti dušu u prekrasnim prizorima autentičnih utvrda koje bdiju nad zelenim poljima i povijesnim gradićima ali možete se i prepustiti adrenalinskim pustolovinama. Na vama je da izaberete…
Područje današnje Splitsko-dalmatinske županije bilo je zanimljivo ljudima još od davnina, a današnje sačuvane utvrde svjedočanstvo su prošlih vremena.
Povijesne utvrde u programu turističkih agencija
Bilo da se penjete do kliške utvrde, obilazite atrakcije antičkog grada Salone ili dolazite do tvrđave Prozor u Vrlici, Nutjaku u Trilju, Kamičaku u Sinju ili Topani u Imotskom vratit ćete se u prošlost i na trenutak osjetiti kako su nekada tamo živjeli narodi. Svratite i do Gradine u Vrgorcu čime će se zaokružiti kulturno-povijesna ponuda Dalmatinske zagore.
Upravo je razgledavanje starih utvrda dio programa koje nude turističke agencije na području Splitsko-dalmatinske županije.
Splitsko – dalmatinska županija prva je u Hrvatskoj imala Strategiju razvoja kulturnog turizma, a dosad je valorizirano 69 povijesnih zdanja, među koje se ubrajaju tvrđave, kule i utvrde, a taj broj još uvijek nije konačan. To je prvi korak u stvaranju novog i atraktivnog turističkog proizvoda. Kako biste lakše pronašli ono što vas zanima, te kako bi što kvalitetnije prezentirali ovu vrijednu baštinu, Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije na čelu sa direktorom Joškom Stellom u suradnji s povijesničarom i arheologom Ivanom Aldukom 2014. god izdala je kulturno-turistički vodič „Tvrđave Splitsko-dalmatinske županije“. U tom se vodiču nalaze utvrde iz cijele županije, a naglasak je na najbolje sačuvanim povijesnim zdanjima, posebice tvrđavama iz kasnog srednjeg vijeka i tursko-mletačkih ratova.
Za vas smo u ovom članku izabrali najljepše utvrde Dalmatinske Zagore.
PREPORUKA: Smartphone koristite samo za fotografiranje, krenite u pustolovinu i uživajte!
Da Split sa svojom okolicom ima važnu ulogu u kulturnom turizmu prepoznali su i producenti planetarno popularne serije Game of Thrones koji su, među brojnim lokacijama izabrali Klis za snimanje scena iz te serije te pokrenuli svojevrsni filmski turizam. Priče o kliškoj povijesti obišle su svijet, a strancima je nevjerojatno kako se na samo desetak kilometara od Splita nalazi zdanje koje svojim izgledom – na kamenoj klisuri između planina Mosor i Kozjak, izaziva strahopoštovanje.
Želite li razgledati utvrdu tada se pripremite na nekoliko sati obilaska tog velikog zdanja koje se sastoji od zidina, prolaza, kula, stepenica i ulica. Nemojte se obeshrabriti i zastati na pola puta, jer, vjerujte, kada dođete na vrh zastat će vam dah od predivnog pogleda na Split i splitski arhipelag. Ne naziva se kliška utvrda bez razloga – „hrvatski Camelot“.
Tvrđava Prozor naseljena još u prapovijesti
Jedna od utvrda koja će zaokupiti vašu pažnju zasigurno je utvrda Prozor u Vrlici koja je bila naseljena još u prapovijesti. Danas se do nje dolazi pješačkim putem za oko 20 minuta i to od vrličke pravoslavne crkve do vrha, ali postoji i nešto dulji put koji vodi od ceste Vrlika-Drniš.
Po svojoj sačuvanosti spada među najznačajnije srednjovjekovne utvrde u unutrašnjosti Dalmacije. S tvrđave se pruža dojmljiv prizor na Vrličko polje, Peručko jezero te na sam grad i okolicu.
Nutjak kod Trilja
Tvrđava Nutjak sagrađena je nizvodno od Trilja, na rubu manje kamenite visoravni koja se uzdiže visoko nad desnom obalom Cetine.
Već sam pogled na tu neobičnu utvrdu, koja se nalazi na samoj litici izaziva niz emocija – od strahopoštovanja do divljenja. Do utvrde se dolazi putem od zaseoka Živaljići.
Kamičak – zaštićeno kulturno dobro
Jedan od najvažnijih simobola Sinja je utvrda Kamičak. koja se nalazi u središtu toga grada, nasuprot crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske. Kamičak, to zaštićeno kulturno dobro, je s pripadajućom vojarnom za konjicu povezan s današnjim Alkarskim dvorima.
Današnji izgled dobio je 1980. godine kada je obzidan i pošumljen borovima. Na vrhu utvrde nalazi se zvono s natpisom – Od groma i zla vremena oslobodi nas Gospodine – što vjerojatno potječe od vjerovanja da zvonjava zvona ili pucanje mužara rastjeruje oblake i tuču.
Sinjska tvrđava Grad
Sinjska tvrđava Grad diže se na kamenoj uzvisini iznad starog ilirskog Osinija. Prvo se razvila kao tvrđava kraljevskog župana, a kasnije postaje utvrđeni grad cetinskih knezova. U dokumentima se prvi put spominje u XIV. stoljeću. Bila je utočište puku i vojnicima kod turskih najezdi, čuvala i štitila nejake, opirala se osvajačima.
Crkvica koja je danas na Gradu sagrađena je 1887., na dvjestotu obljetnicu dolaska cetinskoga puka iz Rame. Simbolizira zavjet, čvrsti savez i odanost, koji Cetinjane stoljećima vežu uz Majku Božju. Putem koji vodi od podnožja do crkve na tvrđavi smješteno je 14 postaja križnoga puta. Svaka postaja rad je nekog od najpoznatijih hrvatskih umjetnika.
Topana je omiljeni vidikovac
Smještena na klisuri iznad Modrog jezera nalazi se utvrda Topana, jedna od najznačajnijih srednjovjekovnih fortifikacijskih objekata u unutrašnjosti Dalmacije.
Zanimljivo je da je tvrđava dobila naziv po posebnoj kuli s platformom za topove, poznatijoj kao topana. Danas je tvrđava ustvari vidikovac s koje se pruža nezaboravan pogled na sve krajeve svijeta. U ljetno doba na njoj se održavaju razna kulturna događanja.
Vrgorac Gradina – na raskrižju putova
Vrgorska tvrđava Gradina nalazi se na raskrižju putova od primorja prema kontinentu. Njene najstarije dijelove sagradili su srednjovjekovni velikaši koji su upravljali ovim područjem, a kasnije nadogradili muslimanski upravitelji. Posjetite ovu tvrđavu i Vrgorac, grad u kojem je rođen jedan od najvećih hrvatskih pjesnika – Tin Ujević.
Posjetite svjedoke burne povijesti u dalmatinskom kraju, a za mjesto svoga boravka izaberite neki od obiteljskog smještaja na području Dalmatinske Zagore. Turizam je procvao u Dalmatinskoj Zagori čemu svjedoči sve veća potraga za luksuznim vilama koje osvajaju udobnošću i elegancijom. Nekadašnje stare kamene kuće naših predaka danas su luksuzne vile od kojih mnoge imaju bazene kako bi svojim gostima pružile maksimalnu udobnost.
Zafulirajte na Oleander terasi i uplovite u najveselije blagdane u godini
Blagdani uvijek donose veselje, jer to su trenuci za druženje s prijateljima i obitelji, opuštanje i odmor. Nije niti čudo da te dane svi očekujemo s nestrpljenjem i veseljem. Fuliranje se već priprema ugostiti drage ljude dobre volje, spremne za dobru zabavu, puno pozitive i čin-čin u najboljem društvu.
Ako ste “last minute person” i još niste nabavili blagdanske poklone, čekamo vas na Rakijarnici s prefinim panettoneima, u Fuliranje korneru sa sitnicama, od kojih je toplo pri srcu i Photo Boothiqueu s originalnim poklonima. A ponekad je najljepši dar jednostavno povesti blisku osobu, s njom podijeliti trenutke na Fuliranju i zabilježiti ih jednom razigranom fotkom.
U petak, 24.12, već od 11 h program započinje najveselijim gradskim Badnjak partijem by Ozren Kanceljak Kanca, koji nas vodi na putovanje oko svijeta, u ritmu muzike za ples. Bit će to pravi glazbeni potpourri afro vala, latino beatova, pa sve do rocka, novog vala i disca. U rano poslijepodne uvest će nas uživo Brass Kvintet Schoenkopf – svoje će dahove i prste ujediniti nekoliko akademskih glazbenika od 14 do 15 h, uz popularne blagdanske melodije.
Izmjenjuju se s Kancom sve do 17 h, kada kormilo preuzima DJ Jazzozo i usmjerava ga do 22 h. Od 11 do 23 h naši ugostitelji, osim uobičajene ponude, spravljaju prave oblizeke: Taika vas čeka u svom ribljem carstvu s kozicama, lososima i Jakobovim kapicama, dok Good Kut svom meniju dodaje i lignje. Ljubitelji jela na žlicu prošetat će do kućice Esplanade i guštati u bakalaru na bijelo i na crveno.
Vrsni riboljupci zastat će kod kućice Restača – mirisat će tuna steak, pašteta od bakalara i kamenice, a pripremaju i posebno iznenađenje: TAČ fritule, spravljene po receptu gđe. Vesne Miletić, koje su pronašle svoje mjesto u Božićnom Michelinovom prilogu tradicionalnih Božićnih kolača. Želite li ostati u formi, svratite 25.12. na Božić i zaplešite uz DJ’a Stanka Bondžu koji je s vama od 17 do 22 h, a blagdanski smo raspoloženi sve do 23 h.
A tek Stara godina 31.12. – nju ispraćamo od 11 h ujutro, metlom, pjesmom, dobrim vibracijama, plesom i tako sve do 13 h kad nam stiže pojačanje – Ljetno kino s live svirkom, a iza njih slijedi DJ Škrinjica s laganim zagrijavanjem za Novu. Od 19 h Robert Mareković nastavlja sa zagrijavanjem za Novu 2022. s najvećim hitovima i najpopularnijom glazbom, uz koju jedino sretni možete biti i smiješak ne možete skriti.
Osim brojnih već opjevanih delicija na 12 ugostiteljskih kućica, od kobasica, sendviča, burgera, kroketa do plant based oblizeka, očekuje vas raskošna ponuda toplih napitaka – kombinacija ginova i rakija s čajevima, punčevi, kuhana vina, čak četrdeset vrsta rakija, pravi Božićni kokteli i naravno pjenušci i šampanjci.
Novu pozdravljamo do 01 h ujutro i što još reći osim motivirajućih riječi Brada Parsleya: Sutra otvarate prvu praznu stranicu od njih 365 u svojoj knjizi, potrudite se ispuniti je novim počecima, dobrim djelima i pozitivnim mislima.
Ulaz na Fuliranje moguć je samo s covid potvrdama.
Jadranska magistrala jedna je od najljepših cesta na svijetu. Ukoliko ste u Splitsko – dalmatinskoj županiji, s koje god joj strane prilazite, iz pravca Trogira ili Makarske, s mora ili iz prekrasne Zagore, zapanjeno i opčinjeno ćete promatrati brdovit i morski krajolik, azurno plavo more u kojem su, kao biseri, razbacani otoci… Bogatstvo prošlosti i sadašnjosti se isprepliću se duž cijele obale i zaleđa. Na nekima od brda, primjetit ćete i kule i nekadašnje utvrde koja svaka priča svoju priču i tragičnu sudbinu opjevanih junaka…
Ovim člankom vodimo vas na nezaboravni “storytelling road trip” kroz tri kulturno interpretacijske šetnje, koje se provode u sklopu projekta Dalmacija Storytelling destinacija u pratnji licenciranih vodiča.
16 razloga zašto volim Split
Interpretatorica: Nila Tudor
Tura nazvana 16 razloga zašto volim Split pokušava kroz jednostavne pričice približiti Split onima koji ne znaju baš ništa o njemu. Tura kreće od početka Rive, s osvrtom na Pazar, neizostavnu kavicu nakon „spize“, uključuje splitski mentalitet i fenomen sunčanih naočala karakterističan za Split – kako prepoznati tko je Splićanin u drugom gradu ili tko je stranac u Splitu.
Na ovoj turi naučiti ćete kako Split duguje svoje ime jednom naizgled običnom, krhkom, a zapravo moćnom cvijetu. Ta biljka se zove brnistra ili žuka – a grčki naziv ove biljke je – aspalathos. Brnistra se uvelike koristila za izradu mreža, konopa te kao tekstilna sirovina.
Naša se tura nastavlja dalje do makete Palače, gdje se predstavlja priča o izgradnji Palače, Dioklecijanu i akvaduktu te se potom nastavlja kroz Podrume koji nam otkrivaju svoje tajne i pripovijedaju o nastavku života Palače kroz stoljeća do današnjih dana, s posebnim osvrtom na razlog zašto su tako dobro očuvani.
Lagana šetnja se nastavlja na Peristilu gdje nam Sfinga priča svoju priču, a mauzolej / crkva sa zvonikom izaziva strahopoštovanje i želju da ih se posjeti. Svi ti elementi spojeni i prožeti na jednoj uistinu fantastičnoj prirodnoj pozornici – Peristilu. S Peristila se tura nastavlja u pravcu Zlatnih vrata pričom o Splitu u srednjem vijeku, otkrivajući pri tom neke skrivene detalje duž ulice, od njenog početka do kraja i pričajući priču iz djetinjstva kada se djetetu Palača činila kao neki drugi svijet.
Dolaskom u obrambeno dvorište predstavlja se crkvica Sv. Martina te u nastavku Zlatna vrata. Turu zaključujemo i zaokružujemo vraćanjem na, ovog puta, dalmatinski mentalitet kojeg možemo predočiti i kroz likove Grgura Ninskog i Meštrovića.
Priče i legende o omiškim gusarima
Interpretatorica: Senka Vlahović
“Mnogobrojni naši posjetitelji ne znaju da je nekada davno pristup gradu Omišu bio ne samo nemoguć već i po život opasan. Kako to, potpuno razumljivo pitat će se mnogi. Danas se do njega jednostavno i lako dolazi iz svih pravaca, vodenim putevima – morem i rijekom Cetinom, ali i kopnom – Jadranskom magistralom te kanjonom iz omiškog zaleđa.
Odgovor na pitanje krije se u pričama iz srednjeg vijeka. U vremenu mračnog doba, stisnuti između brda i mora, okruženi škrtim krškim tlom Omišani su se snalazili kako su znali pa su između ostalog privređivali i gusarstvom.
Tko su bili omiški knezovi pod čijim su vodstvom smioni omiški moreplovci dvije stotine godine kontrolirali plovidbu između Splita i Dubrovnika? Kako im je to uspjevalo? Kojim su se taktikama služili? Je li gusarstvo tada bila normalna pojava? Kako izgleda pogled s gusarske utvrde?
Saznajte na kostimiranom razgledu grada. Upoznajte Omiš na neki novi način slijedeći stope omiških gusara kroz gradske kale u pratnji kneginje Kačić.”
Priča o Mili Gojsalić
Interpretatorica: Nikolina Radmilo Pivčević
Svega 30tak minuta ugodne vožnje kroz piktoresknu Omišku zagoru stižemo u malo selo zvano GATA. Tamo me je dočekala jedna hrabra mlada žena, Mila Gojasalić. O njoj je pisao August Šenoa. Njezin lik isklesao je Ivan Meštrović na ušću rijeke Cetine kraj Omiša. Jakov Gotovac je 1951. godine skladao istoimenu operu ali ja sam je upoznala. Neustrašiva, a opet plaha, poslušna kći, zaljubljena i nadasve ponosna na svoju Poljičku republiku.
Sada je njezin dom Povijesni muzej Poljica gdje već od danas možete i vi s njom otputovati kroz vrijeme i otkriti priče toga kraja, njezin život i povijest koju je ispisala. GATA-Omiš je dobio novu turističku ponudu u Povijesnom muzeju Poljica gdje Nikolina Radmilo Pivčević, Kostimirana interpretatorica baštine oživljava baštinski lik Mile Gojsalić.
Tijekom drugog dana sajma World Travel Market (WTM),hrvatska se delegacija na čelu s direktorom Hrvatske turističkezajednice Kristjanom Staničićemi direktoricom predstavništva HTZ-a u Londonu Darijom Reić susrela s predstavnicima ABTA-e, vodeće britanske udruge putničkih agencija i turoperatora.
Kako bi oporavak globalne putničke industrije bio što brži i uspješniji, predstavnici ABTA-e su tijekom sastanka naglasilivažnost uzajamne suradnje svih destinacija, odnosno javnog i privatnog sektora, a također se razgovaralo i o važnosti održivog razvoja turizma, ekologije i ekonomske svijesti putnika, odnosno trendovima koji su se tijekom globalne pandemije dodatno nametnuli na britanskom tržištu.
Sastanci na temu suradnji u 2022. godini održani su i s predstavnicima Euronewsa, europskog kanala vijesti koji se emitira u više od 400 milijuna domova u 160 zemalja, ali i sa predstavnicima Lonely Planeta, globalne putničke platforme koju mjesečno posjeti više od 11 milijuna jedinstvenih korisnika, dok njihova web stranica bilježi oko 32 milijuna mjesečnih pregleda. O promotivnim projektima koji bi dodatno pozicionirali Hrvatsku kao poželjnu i prepoznatljivu turističku destinaciju razgovaralo se i sa predstavnicima Discoverya, kompanije koja u Europi upravlja kanalima Discovery Channel, Animal Planet, Discovery Science,Discovery World, Investigation Discovery, Discovery HD, Animal Planet HD, Eurosport i dr.
„Uz promotivne aktivnosti koje samostalno provodimo, u daljnjem pozicioniranju Hrvatske kao kvalitetne i sigurne turističke destinacije vrlo važnu ulogu imaju i naši strateški partneri s kojima surađujemo na inozemnim tržištima. Ako u narednoj godini želimo iskoristiti sve potencijale koje naša zemlja ima na britanskom, ali i drugim emitivnim tržištima, još više aktivnosti moramo usmjeriti na ciljanu komunikaciju i informiranje ključnih javnosti, ali i na postizanje povoljne i stabilne epidemiološke situacije“, izjavio je direktor Staničić, nadodavši kako će sve popularnije i traženije biti one destinacije koje će se profilirati kao sigurne, dobro organizirane i održive.
Podsjećamo, sajam WTM se ove godine održava u hibridnom obliku, odnosno do 3. studenoga uživo u Londonu, a nakon toga se sajam 8. i 9. studenoga održava u virtualnom izdanju na online platformi sajma. Uz Hrvatsku turističku zajednicu na sajmu uživo svoju ponudu predstavlja i 16 suizlagača iz Hrvatske.
Za Pag Outdoor smo već čuli a osim kamenitih mjesečevih ruta otoka Paga koje vas zovu na trčanje, kajakarenje ili bicikliranje, penjanje na Stogaj stara je ali u novom ruhu, nova atraktivna adrenalinska lokacija!
Stara, jer je tamo od pamtivijeka i snažne bure a u narodu kažu i potresi oblikovali su okomito postavljenu stijenu koja svojom vizurom gordo stoji u gnijezdu metajnarskog Kanjona!
Još 90-ih stijena je zapela za oko malobrojnim hrvatskim i slovenskim penjačima koji su postavili spitove a zub vremena ne štedi nikoga tako ni ovu gordu ljepoticu. Dotrajalost spitova i sidrišta zamijenjeni su novima za nove „hvatače visina“ te su sanacijom obuhvaćena 2 penjačka smjera na jugoistočnoj strani tornja ujedno i najatraktivnijih zbog lakoće pristupa samome vrhu.
Prvi sanirani smjer, „Stigma“, sastoji se od dvije dužine klasificirane težine 5b i 5a čija ukupna dužina iznosi 60m. Drugi sanirani smjer „La Vida Loca“ sastoji se od tri dužine označene težine: 5b, 5c i 5a te ukupne dužine isto kao prethodno 60m. Uz navedeni smjer sanirana je i varijanta prve dužine naziva „Halfmoon“ težine 5b i dužine 25m.
Kako bi se spust učinio sigurnijim i lakšim, ali i olakšalo kretanje samim vrhom stijene izgrađeno je glavno sidrište u obliku kratke Via ferrate (ugradnja ankera) dužine 20m. Izgradnjom navedenog sidrišta riješio se problem sidrenja na kršljivom vrhu te se omogućio ugodniji boravak na samom tornju stijene što ga ujedno čini privlačnijim za turiste.
Turistička zajednica grada Novalje u cilju povećanja sigurnosti penjača provela je u suradnji Quadruvium d.o.o iz Istre sanaciju najugroženijih penjačkih smjerova a u pripremi su i projekti novih!
Platforma Pag Outdoor sada pored popularnog traila, bicikliranja i kajakarenja poziva vas na penjanje po Stogaju i nudi na dlanu, spektakularan pogled na Mars!
Nakon niza uspješnih i rado posjećenih radionica, Turistička zajednica grada Sinja, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i u suradnji s Muzejom Cetinske krajine u Sinju, ove godine – nakon prošlogodišnje stanke zbog pandemije prouzrokovane korona virusom – organizira edukativnu radionicu “Tradicijsko lončarstvo ručnog kola iz Potravlja“.
Ovogodišnja radionica biti će održana 22. listopada (petak) u 18:00 sati u prostorijama Muzeja Cetinske krajine u Sinju. U uvodom dijelu ove edukativne radionice čuti ćemo zanimljivo predavanje naših muzealaca koji će nas upoznati slončarstvom i njegovom ulogom u razvoju kultura i civilizacija.
Zatim će voditelj radionice gospodin Ivan Knezović, jedan od posljednjih majstora ovoga tradicijskog zanata, prezentirati izradu glinenog (zemljanog) posuđa. Polaznici radionice, ukoliko žele, moći će se i samostalno okušati u izradi glinenih posuda uz stručnu pomoć majstora Knezovića.
Valja istaknuti kako početci lončarstva ručnog kola sežu u 4. stoljeće prije Krista, a da je selo Potravlje njegova kolijevka. Naime, stoljetnom tradicijom izrade zemljanog posuđa do Drugog svjetskog rata bavilo se pedesetak obitelji u selima Cetinske krajine, a u samom Potravlju njih dvadesetak. Još je davne 1774. slavni talijanski putopisac Alberto Fortis ustvrdio kako su potravski grubi lonci izdržljiviji od onih iz njegove domovine.
To je bilo vrijeme kad su se u domaćinstvu upotrebljavale razne zemljane posude, lonci, bakre za kuhanje mlijeka ili za pripremanje pure – rijetke kukuruzne palente, ćupovi za držanje masla i kiseloga mlijeka, lonci za čuvanje vina, žita, škaldini – posude za nošenje žara, peke, cripnje – zvonoliki poklopci kojima se pokrivalo tijesto za pogaču ili neko drugo jelo na otvorenom ognjištu, pjati – tanjuri za serviranje jela, zdile (plitke zdjele), ruketnjaci (vrčevi za piće), muzine (male štedne kasice)… Svaka je posuda imala naziv prema namjeni (bakra mlikarica, purarica, dubočica, … ). Danas se, uz neke tradicijske posude, izrađuju i one novih oblika i namjene, npr. amfore (za turističku prodaju), lonci za cvijeće – pitari te razni minijaturni oblici tradicijskoga posuđa koji se nude kao suveniri.
Tradicijsko lončarstvo ručnoga kola iz Potravlja je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Radionice će se održavati u skladu s preporukama i važećim mjerama HZJZ i Stožera Civilne zaštite.
Za sve polaznike pripremili smo prigodne suvenire koji će biti podijeljeni po završetku radionice.
Video materijali:
Svi zainteresirani mogu svoje prijave poslati na e-mail: [email protected] ili se prijaviti na broj telefona 021/826-352 do petka, 22. listopada u 12:00 sati.
Sudjelovanje na radionici je besplatno, a broj sudionika je ograničen.
IME KOJE ZUNZI. On je naš skriveni dragulj, a na domaću turističku mapu ucrtan je – odavno! No, kako i ne bi bio, pitaju se svi koji su makar jednom uživali u tamošnjim izletima do Grabskih mlinica, raftingu i kanuingu, na obiteljskim gospodarstvima, u posjetu impozantnoj ergeli konja, na povijesnim lokacijama poput kule Nutjak, utvrde Čačvina, ili pak rimskog vojnog logora Tilurija!
Zunzi Trilj i u najugodnijim sjećanjima gastro nomada, koji su se sladili tamošnjom uistinu nevjerojatnom trpezom. U njoj naime ruku pod ruku idu krš i rijeka, a nepca miluju kukuruzni kruh i kruh ispod peke, maslac na starinski način, uštipci, raštika, pura, čuvena triljska juha od pivca, triljska šiša, kaštradina, juneći jezik u toču ili pak brudet od žaba!
A ona jela u kojima se još ćuti dašak antike da ne spominjemo – od rimskog kruha Libuma sa ovčjim sirom i lovorovim lišćem, pa do pastrve s rimskim preljevima, te okruglica koje pored kravljeg sira i meda sadrže maslinovo ulje i mak! Pa ipak, iako ove delicije ostavljaju bez daha, jedna od najsofisticiranijih triljskih poslastica upravo je – ona glazbena, nedavno održana početkom srpnja!
TRILJ JE PRAVI THRILL. Jeste li znali da u Trilju u samom srcu sezone možete čuti najsofisticiranije blues ritmove, i to iz kuhinje najzvučnijih svjetskih glazbenih imena?
Ove je godine meni Thrill Blues Festivala bio naročito atraktivan za glazbene sladokusce, prvog dana festivala mogli ste posjetiti edukativnu radionicu ”Blues at School” i predavanje o počecima i razvoju bluesa, predstavljanje čokoladne ploče u popodnevnim satima, a za večernje sate je bio predviđen ”Welcome jam”. Glavno jelo svakako je bio centralni program u subotu 3. srpnja u Gradskom parku Trilj, uveličan nastupom karizmatičnog Big Daddy Wilsona i njegovih Goosebump Brothersa, koji kao što im samo ime kaže, stvaraju tako dobru glazbu da se naježiš (eng. goosebumps – trnci, op.a.)!
Francuski blues virtuozi Same Player Shoot Again, čija inspiracija počiva na izvrsnom poznavanju afroameričke kulture, također su prodrmali Cetinsku krajinu sjajnim ritmovima, baš kao i naši slovenski susjedi Wacky Blues Professors, jedna od najkvalitetnijih perjanica tamošnje scene. Domaće boje branili su bendovi Sunnysiders, Ozone i D’Bluz, a prvom livanjskom blues bendu 4 Hombres & Flowery, upravo je ovaj festival dao značajan vjetar u leđa!
Provjerite i Vi zašto ovdje itekako pristaje dobra stara latinska poslovica Nomen est omen (ime je znak, op.a.) – budući da ova riječ u engleskom jeziku označava uzbuđenje, ushit i radost, slobodno možemo reći – Trilj je pravi Thrill!
Zaputite li se od 19. do 21.11. u Vodnjanna Dane mladog maslinovog ulja dočekat će vas jedinstvena dobrodošlica jer se upravo ovdje nalazi najveći broj kažuna, istarskih kamenih divova. Tijekom dana pozdravit će vas bjelinom svog kamena koji još više ističe boje vodnjanskog krajolika, plavetnilo neba i mora te pastelno zelenilo bezbrojnih maslina. Noću će vas pak kažuni dočekati u svečanijem tonu. Osvijetljeni posebnom rasvjetom zabljesnut će pred vašim očima svojim prepoznatljivim oblicima sjajeći na tamnoj večernjoj svili koja obavija Park kažuna u blizini Vodnjana.
Kamen i maslina dva su simbola Vodnjana i okolice koje su vrijedne ruke njegovih stanovnika pretvorile u remek djela suhozidne gradnje te u zlatne kapi vrhunskog maslinovog ulja koje pronosi ime Vodnjana diljem svijeta. Saznajte brojne zanimljivosti o ovim vodnjanskim simbolima te svemu što donose ovogodišnji Dani mladog maslinovog ulja koji će ove godine ugostiti Denija Srdoča, najmlađeg dobitnika Michelinove zvjezdice.
KAŽUNI – KAMENE POLJSKE KUĆICE KAO IDENTITET VODNJANA
Kažun je tradicionalno, najčešće okruglo, istarsko suhozidno sklonište za ratare i pastire koje je kroz stoljeća postalo važan dio vodnjanskog identiteta pa se upravo u Vodnjanštini nalaze u najvećem broju. Najviše ih je nastalo u zlatno doba 18. i 19. stoljeća kad se povećavao broj stanovnika Vodnjana oko kojeg su nicali maslinici, vinogradi i polja. Kažuni su bili mjesto za odmor, predah, sklonište od sunca i kiše, drugi dom usred polja na kojem su Vodnjanci, teškim radom, osiguravali život svojih obitelji. Ponekad je posla bilo toliko da su u polju morali prenoćiti pa su u kažunima pronalazili mjesto za počinak. Kažuni su bili i dobra zaštita od lopova u vrijeme berbe, a pružali su zaklon i stoci, posebno ovcama. Čak i kada se Vodnjan širio i nicale nove skupine kuća, pripijene jedna uz drugu, u uglovima polja ili na sredini terena, a ponekad i unutar velike hrpe kamenja, nicali su kažuni sve do modernog doba u kojem im je mehanizacija uskratila prvotnu funkciju i pretvorila ih u baštinske spomenike.
UNESCO-v odbor za nematerijalnu kulturnu baštinu umijeće suhozidne gradnje 2018. uvrstio je na UNESCO-v reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva. Želite li vidjeti primjere tog umijeća, Vodnjan je pravo mjesto za posjet jer ćete oko njega moći naći suhozide (masiere), kojima se ograđuju polja, gromače (groumasi), ogromne hrpe kamenja i, naravno, mnoštvo kažuna (casite). Oblik i suhozidna građa kažuna savršeno se uklapaju u mediteranski krajolik. Značajke ove arhitekture bez arhitekta su brzina i ekonomičnost gradnje, uporaba jednog jedinog materijala za cijelo zdanje, malo graditeljskih elemenata te prepoznatljiva kamena kupola koja se slaganjem kamena razlikuje od klasične kupole pa se stoga naziva “lažna kupola“. Neki su kažuni mali, neki veliki, no gotovo svi su okrugli, sa stožastim krovovima, znalački osmišljeni i, geometrijski precizno, sitnom kamenom građom povezani u suhozid.
OBNOVA KAŽUNA – RADIONICA MOJ KAŽUN
Vodnjan se ponosi s najvećim brojem kažuna u Istri, no zbog neuporabe i neodržavanja mnogi su porušeni i zapušteni. Radi obnove i očuvanja ovog dragocjenog nasljeđa predaka, Grad Vodnjan već godinama održava radionice ˝Moj kažun – La mia casita˝ koje predstavljaju prvo veće ulaganja lokalne samouprave u zaštitu kažuna u Istri. Dio radova odvija se kao otvorena, javna radionica za sve zainteresirane, entuzijaste i stručnu javnost, te se svake godine javlja sve veći broj sudionika, ne samo iz Istre i Hrvatske već i iz cijele Europe. Želite li se pridružiti aktivnom očuvanju ove graditeljske baštine znajte da se radionica ˝Moj kažun – La mia casita˝ održava svake godine u svibnju.
NEZAOBILAZNE LOKACIJE S NEOBIČNIM KAŽUNIMA
Sad kad znate kako su nastali i čemu su služili, krenite u potragu za kažunima. Rasuti po okolici Vodnjana, čekaju vas smješteni uz suhozid ili samostalno, a u potrazi nikako ne smijete propustiti nekoliko lokacija gdje se nalaze neobičniji primjerci kažuna. Nedaleko od bazilike Svete Foške, uz biciklističku stazu 327, nalazi se lokacija “Tri kažuna” gdje ćete pronaći prave divove – tri kažuna puno većih dimenzija od uobičajenih, sagrađenih u nesvakidašnjoj formaciji, vrlo blizu jedan drugoga. Nešto dalje, uz ovu istu biciklističku stazu, otkrit ćete lokaciju “Dva kažuna” gdje ćete moći vidjeti kako izgleda kažun četvrtastog oblika s neuobičajenim proširenjima (dodatnim prostorijama).
PARK KAŽUNA – MUZEJ OD KAMENA POD VEDRIM NEBOM
Kažuni su Vodnjancima toliko važni da su dobili i svoj park, svojevrsni muzej na otvorenom koji je 2013. nastao kao rezultat radionice ˝Moj Kažun – La mia casita”. U Parku kažuna možete doživjeti fascinantan proces izgradnje ovih suhozidnih remek djela prateći pojedine faze izgradnje. Suhozid koji okružuje Park kažuna djelomično je sagrađen radom samih posjetitelja. Posebnost ovog mjesta je osvijetljenje te ga svakako treba vidjeti noću. Kameni divovi tada dobivaju jednu novu dimenziju zahvaljujući posebno postavljenoj rasvjeti i kao takvi pružaju nesvakidašnju dobrodošlicu. A ako se ste nestrpljivi pa ne možete dočekati svoj posjet Vodnjanu, web stranica TZ grada Vodnjana pruža vam VR pregled u 360 pomoću koji će vam dočarati kako izgleda unutrašnjost kažuna.
VODNJAN – ISTARSKO SREDIŠTE EKSTRA DJEVIČANSKIH MASLINOVIH ULJA
Degustacija vrhunskog maslinovog ulja u tišini maslinika s pogledom na obližnji kažun ili crkvicu? Ova primamljiva kombinacija kamena i maslina mediteranskom krajoliku daje neodoljivu privlačnost. Kad je Vodnjan u pitanju ta privlačnost još je snažnija jer je ovaj gradić, osim po kažunima, nadaleko poznat i kao istarsko središte vrhunskih ekstradjevičanskih maslinovih ulja koja su bezbroj puta ovjenčana zlatom na svjetskoj pozornici.
Osim spomenutih degustacija u masliniku, Vodnjan će vam priču o svom maslinovom ulju ispričati i kroz degustacije u predivno uređenim degustacijskim salama, kroz ture po maslinicima te organizirano branje maslina i obilazak uljara koje organiziraju lokalni proizvođači.
MASLINOVO ULJE – MEDITERANSKA TAJNA DUGOVJEČNOSTI
Nekad su stari Vodnjanci imali običaj svako jutro započeti s natašte ispijenom čašicom maslinovog ulja koje je čuvalo njihovo zdravlje i stvaralo neraskidivu vezu utkanu u generacije Vodnjanaca od njihovog rođenja do smrti. Naime, maslinovo ulje je bilo prisutno u sakramentu krštenja, zatim pri bolesničkom pomazanju, te kod svećeničkog ređenja i u obredima posvete crkve i oltara. Osim što su njime čuvali svoje zdravlje, maslinovo ulje koristilo im je za njegu kože i kose.
Moderno doba donijelo je dodatne brojne mogućnosti primjene maslinovog ulja u zdravlju, njezi i gastronomiji pa slobodno možemo reći da maslinovo ulje ide baš u sve! U gastronomiji, od predjela pa do deserta. Par kapi maslinovog ulja jednostavnom sladoledu od vanilije može podariti neočekivanu i uzbudljivu aromu, a torte i kolači s čokoladom uz dodatak maslinovog ulja oduševljavaju specifičnom notom okusa.
VODNJANSKI PROIZVOĐAČI MASLINOVOG ULJA– ČUVARI TRADICIJE I ŠAMPIONI KVALITETE
Kad dođete u Vodnjan često ćete čuti da je ovaj gradić nadaleko poznat kao središte vrhunskih EDMU-a u Istri. Za one koji ga još nisu čuli, EDMU je akronim za ekstra djevičansko maslinovo ulje koje se smatra najčišćim oblikom maslinovog ulja koje postoji. Vodnjanski proizvođači s ponosom predstavljaju svoje proizvode koji nose oznaku ekstra djevičanskog maslinovog ulja iza čega stoji mnogo truda i rada. Njihova se ekstra djevičanska maslinova ulja proizvode s posebnom pažnjom, poštujući nasljeđenu tradiciju i koristeći sve prednosti modernoga doba kako bi stvorili vrlo kvalitetan proizvod u kojem će posjetitelji uživati u samom Vodnjanu ili ga nekome pokloniti kao izuzetan gurmanski dar. Usavršavajući se kroz godine vodnjanski su proizvođači uspjeli stvoriti kvalitetna monosortna ekstra djevičanska maslinova ulja, kao i kupaže, koja se mogu koristiti u svakoj prilici i začiniti svaki obrok, neovisno radi li se o salati, mesu, ribi, tjestenini, sladoledu ili čokoladnom desertu.
DANI MLADOG MASLINOVOG ULJA OD 19. DO 21.11.
Odlična prilika da kušate vodnjanska maslinova ulje je tradicionalna enogastronomska manifestacija Dani mladog maslinovog ulja. Pokrenuta 2004. svojim raznovrsnim sadržajem privlači brojne posjetitelje. Prije izbijanja epidemije posjećivalo ju je više od 20.000 domaćih i stranih gostiju! DMMU pružaju najbolje od okusa i mirisa Istre, a posjetitelji mogu uživati u tradicionalnim istarskim delikatesama, poput pršuta i sira, maslinovog ulja, vina renomiranih istarskih vinara, domaćih istarskih kolača, vrhunskoj kuhinji zastupljenoj jelima na bazi boškarina, divljači i ribe, spravljenim koristeći sve inovacije na području suvremenog kulinarstva. Ljubitelji slastica mogu se prepustiti čaroliji okusa čokolade u kombinaciji s mladim maslinovim uljem koje će i ove godine prezentirati master chocolatier Robert Perić. Najveća atrakcija manifestacije je cooking show tijekom kojeg poznati istarski i drugi kuhari pripremaju svoje specijalitete u kombinaciji s mladim maslinovim uljem. Ove godine posebni gosti manifestacije bit će Deni Srdoč, najmlađi dobitnik Michelinove zvjezdice i već poznati chef Marijo Čepek. Ono što će vas posebno oduševiti je oil bar u kojem, uz stručno vodstvo, možete kušati mlada maslinova ulja tokom cijele manifestacije, a možete donijeti i vlastita ulja te ih, uz pomoć stručnjaka, testirati organoleptički.
Dana 12. listopada 2021., u hotelu Elaphusa u Bolu održana je svečana Skupština TZO Bol, na kojoj su uručena prigodna priznanja za 2021. godinu. Priznanja su u ime Turističke zajednice općine Bol uručili Predsjednik TZO Bol Katarina Marčić i Direktor TZO Bol Markito Marinković.
Bol, kao višestruki hrvatski turistički šampion i ove godine slavi vrlo dobru sezonu. U mjesecu rujnu 2021., ostvareno je 13.234 dolazaka i 76.248 noćenja. U prvih devet mjeseci 2021., ostvareno je 70.596 dolazaka (ili 65% ostvarenih dolazaka iz 2019.) i 414.400 noćenja (ili 68% ostvarenih noćenja iz 2019.).
Ovom prilikom dodijeljena su priznanja za posebnu vjernost turističkom Bolu: Urlike Klima, Vojko Didanovič i Iztok Holc, a Ivica Karninčić Koloč za doprinos obogaćivanju umjetničko kulturne ponude Bola – Galerija Malih Formata Koloč. Prezentiran je i projekt IQM Destination Brač te su dodijeljena 23. IQM certifikata turističkim dionicima na području općine Bol.
U najneizvjesnijoj berbi do sada, dobili smo čak dva svjetska prvaka u branju maslina: predstavnici Poljske i Izraela nabrali su točno jednaku količinu maslina i tako podijelili prestižan naslov.
Postira, Brač, 7.-10. listopada – Na ovogodišnjem izdanju svjetskog prvenstva u branju maslina nastupilo je deset četveročlanih timova, među kojima su najviše uspjeha imali timovi iz Poljske i Izraela. U neizvjesnom natjecanju, vaga je pokazala točno 48,6 ubranih kilograma za svaki tim, s kojima su Poljaci i Izraelci zasluženo podijelili naslov svjetskih prvaka.
Samo 1,4 kg manje u kašetama je donijela reprezentacija Južnoafričke republike, popravivši svoj prošlogodišnji plasman za jedno mjesto, dok je treći bio tim iz Rusije s ubranih 43,4 kilograma ploda iz stoljetnog maslinika sv. Josipa.
„Nismo očekivali pobjedu već na našem prvom nastupu“, izjavila je kapetanica izraelskog tima Ortal Elbaz. „Konkurencija je bila vrlo jaka i svi su žarko željeli pobijediti. Pa ipak, ovo je zaista natjecanje na kojem je najvažnije sudjelovati. Atmosfera je prekrasna i prijateljska, a domaćini fantastični. Unaprijed se veselimo sljedećoj godini.“
Našem drugom prvaku, Poljskoj, ovo je već drugi nastup. „Oduševljeni smo pobjedom!“, iskreno kaže glasnogovornica tima Magdalena Bakowska. „Prošli put smo zauzeli sedmo mjesto i jedini nam je cilj bio popraviti rezultat. Pobjeda je nadmašila sva naša očekivanja!“ Kapetan tima Karol Podborozny otkrio nam je tajnu njihovog uspjeha: „Iako u Poljskoj nemamo masline, imamo puno vrijednih ljudi. Mislim da je u tome tajna. Ali vrlo smo ponosni što dijelimo titulu s maslinarskom velesilom kao što je Izrael.“
Hrvatska „zvjezdana“ reprezentacija, koju su ove godine činili kapetan-roker Neno Belan, pjevačica Zorica Kondža, glumica Nives Ivanković i proslavljeni alpinist Stipe Božić, zauzela je sedmo mjesto u ukupnom poretku.
„Zamislite, ovo mi je prvi put da berem masline“, izjavila je naša pjevačka diva Zorica Kondža. „Fantastično mi je vidjeti sve te razdragane strance u masliniku, kako uživaju i druže se, ali vrlo ozbiljno shvaćaju natjecanje. Zaista predivan doživljaj!“.
Na ovom jedinstvenom maslinarskom prvenstvu koje se, nakon jednogodišnje COVID pauze, sada održalo po četvrti put, nastupilo je deset timova. Dosadašnji svjetski prvaci, Crnogorci, morali su u zadnji čas otkazati nastup zbog samoizolacije članova tima. Ipak, na Brač je stiglo dvoje članova pobjedničkog tima, podržati događaj i podijeliti par savjeta zainteresiranim napadačima njihovog naslova. „Predviđam vrlo neizvjesnu borbu“, proročki je izjavio dosadašnji svjetski prvak Ivan Mirković. „Za pobjedu je najvažnije odabrati dobra stabla i biti potpuno fokusiran na uspjeh. Ali i pažljiv prema krhkim maslinovim granama.“
Na natjecanju kojem je osnovni cilj promocija otočkog i postirskog maslinarstva, kao i druženje, razmjena iskustva i upoznavanje maslinarske tradicije različitih zemalja, sudionici se nadmeću u dvije discipline. Ona najvažnija je tradicionalno ručno branje u sakete, tj. maslinarske pregače, dok nakon toga timovi u kvizu pokazuju svoje znanje o branju maslina i proizvodnji maslinovog ulja. U ovoj potonjoj disciplini, najuspješnijim se pokazao međunarodni tim digitalnih nomada, sastavljen od članova iz Engleske, Walesa, Nizozemske i Sjedinjenih Američkih Država/Japana te s trenericom iz Australije.
„Ova nagrada pokazuje da nam glave bolje rade nego ruke“, našalio se Rob Schubert iz Nizozemske, dok trenerica Tanya Polegubich dodaje: “ Ma peto mjesto je odlično za nekoga tko nikad do sad nije brao masline. Ovo je zaista bilo fantastično iskustvo za sve nas, postali smo pravi tim.“
Organizacijski tim također može biti zadovoljan postignutim uspjehom. Prvenstvo koje već četvrti put organiziraju Turistička zajednica i Općina Postira te postirska Poljoprivredna zadruga, ponovo je oduševilo sve sudionike.
„Uvijek se jako veselimo ovome događaju, a ove godine smo se zbog prošlogodišnje pauze veselili duplo“, rekla je Ivana Jelinčić, direktorica TZ Postira. „Silno smo ponosni što gostima iz cijelog svijeta možemo pokazati naš savršeni spoj poljoprivrede i turizma, i uključiti ih u priču koju naše mjesto živi tokom cijele godine. Neki od njih već se tu kod nas osjećaju kao kod kuće i svojom dobrom energijom pridonose ovom jedinstvenom događaju.“
A koliko je događaj jedinstven i uspješan, pokazala je i prestižna nagrada međunarodne organizacije Creative Tourism Network za najbolje kreativno iskustvo u turizmu 2019. godine. U konkurenciji od čak 160 prijavljenih projekata iz cijeloga svijeta, Svjetsko prvenstvo odnijelo je prvu nagradu, koju su koju vrijedni Postirani primili na svečanoj dodjeli u Madridu početkom 2020. „Kreativnost smo oduvijek smatrali našim najjačim adutom. Sretna sam što i ova prestižna nagrada to potvrđuje i potiče nas da sljedeće godine budemo još kreativniji i još bolji!“, zaključuje Ivana Jelinčić, sretna što se zajedno sa svojim sugrađanima sada može na miru posvetiti onome u čemu su Postirani najbolji: branju maslina.
U sklopu stalne turističke promocije, Hrvatska turistička zajednica i Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije u suradnji s lokalnim turističkim zajednicama, omogućile su dolazak televizijske ekipe ORF Austrija u Dalmatinsku zagoru.
Naime, zbog iskazanog interesa televizijske ekipe ORF-a, koja snima emisiju Okusi Europe, a u sklopu desetodnevnog programa koji su snimali u Splitsko – dalmatinskoj i Dubrovačko – neretvanskoj županiji stigli su: Lojze Weiser, savjetnik i suradnik ORF-a, Florian Gebauer, redatelj sa suradnicima u pratnji Branimira Tončinića, direktora predstavništva HTZ u Austriji.
Snimljeni televizijski prilozi, kroz koje će se prezentirati bogata gastronomska, kulturna, povijesna i prirodna baština, temeljeni na jedinstvenoj tradicionalnoj kuhinji, podneblju iz kojeg je ponikla, kao i pričama i običajima vezanim uz nju, biti će emitirani u emisiji “Okusi Europe – Dalmacija“ .
U Sinju je austrijska televizijska ekipa boravila tri dana. Priloge je snimala na području Obrovca Sinjskog – Hana, značajnog krajobraza Rumin, Bitelića, Potravlja, Karakašice i u gradu Sinju. Kako je emisija koncipirana na tradicionalnoj kuhinji i običajima vezanim uz nju, ekipa ORF-a je ovom prigodom za potrebe emisije snimila pripremu, skoro zaboravljene, a iznimno zdrave slastice kotonjade (sir od dunja) u obiteljskom domu sestara Jadranke i Dubravke Milun, zatim pripremu tradicionalnih jela u prekrasnom prostoru mlinice obitelji Milardović u Obrovcu Sinjskom – Hanu.
Tu su članice KUD-a Cetina pripremale tradicionalna jela: sinjske arambaše, tripice (šiša) i kruh ispod peke. OPG Edo Crljen uz obiteljsku mlinicu Bilobrk priredio je tradicionalnu zakusku s pršutom, sirom i uštipcima. U tajne pastirskog zvanja uputio ih je Zoran Markulin iz Rumina, a Ivan Knezović u Potravlju u postupak izrade glinenog posuđa na tradicionalan način pomoću ručnog kola. U Biteliću su u obitelji Ljube Bulović snimljeni kadrovi pripreme sira iz mišine, a u Karakašici kod obitelji Marije Cvitković prezentirana im je narodna nošnja Cetinske krajine, koju gospođa Marija Cvitković vijerno skuplja i čuva.
Naime, valja istaknuti kako su priprema sira iz mišine i sinjskih arambaša kao i tradicijsko lončarstvo ručnog kola iz Potravlja tri nematerijalna kulturna dobra Republike Hrvatske.
Novinari su bili oduševljeni i iznenađeni potencijalom Dalmatinske zagore. Epizoda o dalmatinskom zaleđu biti će emitirana krajem studenog u emisiji “Okusi Europe – Dalmacija“, na austrijskoj nacionalnoj televiziji na televizijskom kanalu ORF2.
DINAMIČAN I ENERGIČAN Omiš ušuškao se u podnožju stjenovitih planina, a osim što je postao prava mala adrenalinska meka nadomak Splita, ljubi ga i Instagram! Naime, čaroban spoj mrkih planina i pitome, kristalno čistom morskom vodom optočene obale, učinio ga je jednom od najpoželjnijih destinacija na ovoj mreži koja diktira trendove, pa i one u travel segmentu.
Iako će, zahvaljujući intrigantnoj stjenovitoj pozadini, već i omiška fotka sa šalicom kave u ruci, biti idilična sama po sebi, ne dopustite da Vaše adrenalinske avanture – a ondje ih je napretek! – prođu nezapaženo!
RIJEKA KOJOJ FILTERI NISU POTREBNI. Svi oni divni filteri koji bojama daju dubinu i blještavilo, Cetini i njenih bezbroj nijansi, koje variraju od tirkizne do smaragdno zelene, jednostavno – nisu potrebni. Ondje ćete, kažu znalci, iskusiti ponajbolji rafting u okolici, dok će njeni riječni brzaci – adrenalinske poslastice Z i Javornica – atmosferu dovesti do usijanja!
Priuštite sebi uistinu magično iskustvo prolaska kroz prekrasan slap Studence, savladajte zahtjevnije dijelove rijeke među ljubiteljima adrenalina poznate kao labirinti, ili pak istražite lokacije na kojima se snimao čuveni Winnetou! Kayaking i canyoning također su izvrstan način da upoznate ovu smaragdnu krasoticu, a kupanje u njenoj prozirnoj svježini pod idiličnim slapovima Velike i Male Gubavice, itekako vrijedi zabilježiti okom kamere – nalik je na kakav prizor iz Gospodara prstenova!
KAMENE LJEPOTICE KOJE ĆE ZAPALITI VAŠ TIMELINE. Ako ste u dobroj penjačkoj formi, zašto se ne biste zaputili do kamenih dragulja, koji su ujedno i veličanstveni motivi za Vaš news feed – tvrđava Fortice i Mirabele? Sjajno obilježena staza iz središta grada kroz naselje Baučići, dovest će Vas do tvrđave Fortice na samom vrhu omiške Dinare, a veoma uske stepenice do nešto starije (13. st.) Mirabele! Spektakularni vidikovci s kojih puca pogled na čitav Omiš, kanjon rijeke Cetine te na cijeli Brački kanal, motiv su za postove koji će i one najzahtjevnije među Vašim pratiocima, ostaviti – bez teksta!
JEDAN OD NAJSPEKTAKULARNIJIH PRIZORA – riječi su kojima inače suzdržani Tripadvisor, najavljuje zip line – jurnjavu nad stjenovitim kanjonom rijeke Cetine pomoću čelične užadi! Nakon detaljne sesije treninga uz stručne vodiče, upustite se u savladavanje atraktivnih dionica, od kojih je ona najviša i najduža na čak 150 metara visine! I naravno, ne zaboravite angažirati nekoga da škljocne pokoju fotografiju – ista će biti fantastičan sadržaj za news feed, kakav uistinu nema svatko!
