Author

Croatian Hot Spots

Browsing

Na području današnje Hrvatske, prvi nacrt broda pronađen u Grapčevoj špilji na otoku Hvaru star oko 4700 godina.  Galija je bila jedan od najzanimljivijih brodova u Srednjem vijeku na obalama Sredozemlja, pokretana je veslima i jedrima, a duljina joj je dosezala i do 50 m.  Od njezine prvobitne forme razvila se kasnije, u 19. stoljeću, forma manjeg broda, Gajeta i Leut.

08

DRVENA BRODOGRADNJA NA OTOKU MURTERU
Otok Murter smatraju jednim od najljepših otoka na Jadranu. Ovaj otok uživa status jadranskog centra drvene brodogradnje. Uz korčulansku otok Murter imao je najstariju brodogradnju na Jadranu. Još je 1848. godine otvoreno u to vrijeme vrlo moderno brodogradilište, a tradicija brodogradnje održala se i do danas. Već stoljećima kalafati – stari dobri majstori drvene brodogradnje, po starinski izrađuju drvene leute, kaiće, bracere i gajete.
Betinska gajeta u trenutku nastanka imala je namjenu transportnog broda, dok je korčulanaka gajeta bila ribarica, često samo na vesla. Osim za plovidbu gajete su služile i kao teretni brodovi za prijevoz, stoke, maslina i grožđa s otoka na kopno. Brod je u originalnoj izvedbi dug 6 i širok 2,5 metara, a visok 70 ak centimetara po sredini. Gajete, leuti i kaići pomagali su stoljećima murteranima kako bi prehranili svoje obitelji. Na otoku Murteru postoji gotovo pet malih obiteljskih brodogradilišta u kojima i danas vrsni brodograditelji ručnim alatom grade čvrste tradicionalne drvene brodove.

Ovim prilogom želimo našim posjetiteljima ukazati na važnost očuvanja prelijepog kalafatskog zanata i drvene brodogradnje. Njegovanje i razvoj tradicijskih zanata kao što je drvena brodogradnja veliki je turistički i ekonomski potencijal  za razvoj dalmatinskih otoka. Sve se više nastoji valorizirati drvena brodogradnja i brodovi  kao oblik turističke atrakcije koja nije vezana za određeni dio sezone (posjet škveru, vožnja gajetom na manifestaciji latinsko idro i sl.)

drvena brodogradnja

Manifestacija Latinsko idro. održava se početkom listopada i  podsjetnik je na jedan način života, na jedan duhovni svijet i njegovo postojanje.

Foto: Tz otoka Murtera

ZIMSKI TURIZAM U HRVATSKOJ

Zimski turizam mala 1

Iako je skijanje kod nas, pa i u susjednoj Bosni, cjenovno znatno pristupačnije, začuđujuće velik broj naših državljana za svoj zimski odmor bira mondena europska odredišta. No, za tim zaista nema potrebe, budući da atraktivne domaće destinacije nude sve što je potrebno za užitak u punokrvnom zimskom odmoru. Skijališta Platak, Sljeme, Čelimbaša i Tršće kriju izuzetan potencijal za razvoj domaćeg zimskog turizma.

Tek dvadeset minuta od užeg gradskog središta Zagreba dijeli nas od skijališta Sljeme. Skijaške staze i žičare smještene su na vršnom grebenu i sjevernim obroncima Medvednice, a njihova ukupna duljina iznosi oko 4.000 metara. Osim što ima sve potrebne uvjete za rekreativno skijanje, Sljeme je već skoro desetljeće domaćin prestižnog skijaškog natjecanja, Snježne Kraljice slalomske utrke Svjetskog skijaškog kupa koja se održava od 2005. godine. Izvorni naziv utrke u njenom prvom izdanju bio je Zlatni medvjed ali je promijenjen u čast Janice Kostelić bez čijih sportskih uspjeha utrka ne bi ni bila dana Hrvatskoj na organizaciju.  Kad pričamo o hrvatskom skijanju i  o osobama koje su najviše učinile za hrvatski sport, tu je najzaslužnija obitelj Kostelić.  Ivica i Janica Kostelić osvojili su brojna natjecanja diljem svijeta. Mnogi su čuli za hrvatsku preko njihovih iznimnih sportskih rezultata.

Popularno domaće skijalište je i Platak u blizini Rijeke, koje se diči stazom od svega 9 kilometara, ali i nudi pregršt raznolikih aktivnosti. Vrh na visini od 1363 metara nagradit će posjetitelja fantastičnim pogledom na more i Kvarner, a uz školu skijanja, na raspolaganju gostiju su i snowboard te noćni i dnevni safari u šumi. Uređena je staza za skijaško trčanje i hodanje u dužini od 10 kilometara te staza za motorne sanjke duga oko 1 km.

Najveće goransko skijalište Čelimbaša u mjestu Mrkopalj smatra se skijalištem sa najvećim potencijalom u Gorskom kotaru. Zahvaljujući odličnoj prometnoj signalizaciji do njega je lako stići, a raspolaže i solidnim smještajnim kapacitetima. Još su davne 1913. godine Ivo Lipovšćak, Ante Pandaković i Rikard Wickert u Mrkoplju organizirali skijaški tečaj, zbog čega je mjesto nazvano “Kolijevkom hrvatskog skijanja“, a povodom stogodišnjice od tog događaja, destinacija je živnula i zasluženo dobila novo ruho. Izuzetan potencijal ovog mjesta, sigurni smo, krije buduću hrvatsku „Madonnu di Campiglio“!

Tekst privodimo kraju sa skijalištem Rudnik u Tršću, na sjevernim obroncima istoimenog brda. Ono raspolaže dvjema stazama od 800 i 1000 m pogodnim za rekreativno i natjecateljsko skijanje u alpskim disciplinama, a za naše najmlađe, tu su i ski-lift te sanjkalište. U neposrednoj blizini su uređene staze za nordijsko skijanje dužine 3 i 5 km, a nakon sportskih aktivnosti, posjetiteljima će goditi tradicionalna goranska jela i specijaliteti od divljači, koji se mogu kušati u ugostiteljskim objektima u podnožju rudnika.

Aloe Vera – omiljena biljka Aleksandra Velikog i Kleopatre

Jedno od najvećih i najljepših iznenađenja na Paklenim otocima, je fascinanantan  botanički vrt obitelji  Meneghello, pravi blago egzotičnog biljnog života, sa stotine različitih vrsta biljaka iz cijelog svijeta.

aloe 3

ALOE VERA – srce majke prirode
Vrtovi u Dalmaciji su zeleni, posebice u južnijim djelovima Hrvatske, točnije na Hvaru.
U vrtu obitelji Meneghello nalaze se brojne egzotične vrste bilja. Unatoč hladnoj buri neke tropske biljke uspješno su se prilagodile klimatskim uvjetima i stalno cvjetaju u ritmu njihove daleke domovine .
Jedna od najljepših svakako je ljekovita biljka Aloe Vera. Ovaj drevni lijek odavna se u svijetu koristi u medicinskoj i farmaceutskoj proizvodnji .

Najraniji dokumentirani dokazi o ljekovitosti Aloe Vere dolazi od starih Egipćana. Prema priči, Kleopatrina tajna ljepote proizlazila je iz svakodnevnog korištenja Aloe Vere. Različite civilizacije prenosile su priču o ljekovitoj Aloe Veri stoljećima od usta do usta. Još u Bibliji spominje se uklanjanje Krista s križa i omatanje njegovo tijelo u Aloe Veru. Evanđelje / Ivan 19:39.

aloe 4

Najveći i najstariji Aloe vrt u Hrvatskoj je u Arboretum Meneghello na Palmižani na otoku St. Klement.

PRIČA DAGHMAR MENEHGELLO

Kad sam stigla na Palmižanu prije gotovo 50 godina, zatekla sam prekrasan vrt iz 1906,  vrlo zapušten. Moj muž George Toto Meneghello vodio je obiteljski posao baveći se turizmom, poljoprivredom i stočarstvom. Za biljke nije bilo vremena .

aloe 2

Kaktusi, palme, borovi i druga mediteranska stabala bez ikakve njege preživjeli su i razvili se u nevjerojatnim divovskim oblicima . Cvijeće  i ukrasno grmlje doslovce su nestali.

Krajem šezdesetih godina vidjela sam u jednoj otmjenoj vili na Hvaru nekoliko predivnih ukrasnih biljaka . Upitao sam vlasnicu vile da li bi mi mogla dati komadiće biljaka za sadnju. Tako je krenulo. Godinama smo skupljali biljke od prijatelja, poznanika, “krijumičarili” sjemenje iz različitih djelova svijeta.

Tako smo dobili i Aloe Veru, muž mi ju je kupio za 25. rođendan. Bila sam presretna darom. Bilo je upitno hoće li se biljka održati na Palmižani. Bavili smo se turizmom, tokom ljeta nismo imali dovoljno vode za nas i goste, a gdje za cvijeće i biljke.

Uskoro smo vidjeli da Aloe Vera i u  vrućim ljetima može dugo bez vode, uživajući u polusjeni borova. Aloa je rasla i širila se.

aloe

U kasnim sedamdesetima, posjetili su nas jedni dragi gosti iz Njemačke. Gospođa nas je upitala je da li imamo Aloe Veru stariju od sedam godina. Bila je teški bolesnik od karcinoma i samo ju je lijek od Aloe održavo na životu. Ona i suprug nastavili su dolaziti godinama kasnije, tražeći lijek iz našeg vrta.

Tada sam počela proučavati biljku. Kada su moji najbliži članovi obitelji i prijatelji dobili karcinom, pripremala sam im sviježu Aloe Veru, u obliku želatine, bez konzervansa. Velikom broju njih je ova čudotvorna biljka i pomogla.

Ova čarobna biljka najljepši je ukras Palmižane. Naša inspiracija. Ovaj otok bez ikakvih zagađenja može biti rasadnik Aloe. Možda ćemo pokrenuti i vlastitu liniju kozmetike od Aloe na Palmižani. Nikad se nezna. A do tada živjet ćemo sa njom…

BLOG BY PAUL BRADBURY
total-hvar.com

Seget

Grad Trogir, naš kameni dragulj pod UNESCO-vom zaštitom, gotovo je spojen sa Segetom Donjim – sjedištem Općine Seget koju vam ovom prilikom ponosno predstavljamo.
Sagrađena kao tip zatvorenog pravokutnog naselja, stara jezgra Segeta priziva vizualni identitet Dioklecijanove palače, čija su Zlatna vrata izrađena od kamena upravo iz segetskog kamenoloma.

Mada neposredna blizina Trogira nudi neizmjeran užitak razgledavanja najsjajnijih primjera našeg kulturnog blaga, i sama Općina Seget privlači svog posjetitelja brojnim znamenitostima. Drevni arheološki nalazi, poput žrtvenika posvećenih grčkom junaku Heraklu, nijemi su svjedoci njene bogate prošlosti.

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/Seget-Crkva-Gospe-Od-Sniga.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/SegetCrkvaGospeOdRuzarija.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/Seget-Crkva-SvIlije.jpg[/image]
[/nivo]

U tom duhu toplo vam preporučamo posjet pitoresknoj crkvici Sv. Danijela iz ranog srednjeg
vijeka, te baroknoj crkvi Gospe od Ružarija, koja brižno čuva oslikano gotičko raspelo te drveni triptih, djelo Blaža Jurjeva Trogiranina. Razgledavanje možete kombinirati i sa laganom rekreacijom krenete li, primjerice, Stazom zdravlja u obilazak crkvice Sv. Ilije.
Nešto zahtjevnije ljubitelje aktivnog odmora obradovat će dobra ponuda sportskih terena i zanimljivih pozicija za vodene sportove, a čisto more i prekrasne plaže jamče nezaboravan odmor obiteljima s djecom.

No, svim svojim gostima, bez obzira na preferencije, općina nudi izvrsno organiziran, luksuzan smještaj u vidu otmjenih hotela i apartmana na samoj obali. Osim tradicionalnih dalmatinskih konobi sa ukusnom domaćom „spizom“ i ugostiteljskih objekata u kojima se možete rashladiti osvježavajućim koktelima, zabavite se na pučkim feštama poput Ribarskih večeri ili pak nastupa segetskih mažoretkinja.

Biciklisti

Dođite nam u posjet i uživajte u karakterističnom „šušuru“ autentične atmosfere dalmatinskog podneblja!

Turistička zajednica općine Seget
Seget 21218
Tel/fax: 021/880-559
[email protected]
www.tz-seget.hr

SPONZORIRANI ČLANAK

   Marina

Ukoliko ste umorni od svakodnevnih obaveza, stresnih situacija, pritiska na poslu, nemate strpljenja i želite  sebi priuštiti odmor u prirodi, dođite u Općinu Marina.

Općina Marina je smještena između Splita i Šibenika te samo 12 kilometara udaljena od Trogira, pa pruža turistima mogućnost da u kratkom vremenu uživaju u ambijentima UNESCO-ovih gradova. Naselje Marina, smješteno u istoimenom zaljevu, je središte Općine Marina koja u svom sastavu broji još 15 naselja.

Rivijeru Marina čine još tri mala pitoreskna dalmatinska mjesta: Vinišće, Poljica i Sevid, koja će Vas osvojiti na prvi pogled. Kristalno čisto more, šljunčane plaže i brojne skrivene uvale samo su dio onoga što ovaj kraj nudi. Plivanje u kristalno čistom moru sigurno će Vam pružiti osvježenje tokom cijelog ljeta, no zaljubljenici u aktivni odmor vrijeme mogu provesti na jednoj od brojnih biciklističkih staza.

smokve i ulje

Bez obzira da li ste rekreativac ili profesionalac, vožnja prirodnim stazama kroz šume, uz more, pružit će Vam neopisivo zadovoljstvo. Možda je ovo i najbolji način da u potpunosti upoznate ovaj kraj, kupite domaće vino i maslinovo ulje u nekom od brojnih seoskih domaćinstava ili se jednostavno odmorite u hladu ispod nekog bora na skrivenoj plaži.

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image] http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/marina-u-sumrak-kopija.jpg[/image]
[image] http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/Marina-panorama.jpg[/image]
[image] http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/IMG_4819.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/vinišće.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/Stari-Trogir-pješćana-plaža.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/plaža-poljica-2.jpg[/image]
[/nivo]

U planiranju aktivnog odmora gostima željnim morskog avanturizma sigurno će dobro doći blizina lučice Agana Marina gdje će naći sve potrebne nautičke sadržaje. Kako gostima ne bi nedostajalo zabave turistička zajednica u suradnji s brojnim lokalnim udrugama svake godine priprema razna kulturno – sportska događanja koja nadopunjuju ponudu Općine.

Između ostalog, Marinu svake godine posjeti Brod knjižara – Brod kulture, a tu su i ostala događanja u sklopu „Marinskog kulturnog lita“ gdje se vodimo sloganom „za svakog ponešto“.
Od sportskih događanja izdvajamo Brdsku auto utrku koja se održava 4 godinu zaredom pod nazivom „ Nagrada općine Marina“– regionalnog prvenstva Hrvatske regije jug koja se održava svake godine u Studenom.

Marina umjetnička

Na stazi „Marina“ koja se nalazi na dijelu ceste od Rastovca do Blizne Donje, regatu „Marina
Open“ koja se održava svake godine u lipnju od Podstrane do Marine i druga sportska događanja.

Turistička zajednica Općine Marina
Trg Stjepana Radića 1
21222 Marina
Tel: 021/ 889-015
[email protected]
www.tz-marina.hr
Foto: Arhiv TZO Marina

SPONZORIRANI ČLANAK

Intervju: Mladenka Dabac,dipl.ing.arh.,ovlasteni arhitekt,mag.ing.aedif.DWB
Karlsruhe/Zagreb

Što je zeleni turizam i što su zeleni hoteli?
U kontekstu globalnog, održivog razvoja zeleni turizam, odnosno održivi ili odgovorni turizam novo je poimanje, oblikovanje i postupanje u turizmu novog milenija. Održivi razvoj na svim razinama društva i privrede općenito podrazumijeva postupanja kojima se postiže sklad gospodarenja i življenja u odnosu na prirodu i njeno okruženje. Ishodište i konačni cilj zelenog turizma je destinacija koja generira odrednice i specifičnosti zelenog turizma, kao i njegovih elemenata, odnosno zelenih hotela ili zelenih turističkih smještaja. Objedinjavajući autorski +green concept Njemačke i Hrvatske, od 2003. do danas,  interdisciplinarnim umreženjem stručnjaka-specijalista naša +green grupa ostvaruje cjelovita rješenja složenih projekata, čiji su temelj četiri fokusa: održivi razvoj, održiva arhitektura, zelene inovacije i zeleni turizam. Sinergijom zelenog turizma i poljoprivrede Hrvatska stvara svoj novi brand, podižući ga na razinu cjelogodišnjeg postupanja, što znači novi uzlet hrvatskog gospodarstva.

Kako projektirati, izgraditi i opremiti zeleni hotel?

Cjelovitim zelenim projektiranjem potrebno je odrediti sve temeljne, ulazne i novodefinirane podatke (npr.korištenje OIE u turizmu, istraživanje novih, selektivnih oblika turizma, predmetne destinacije itd.) koji onda u umreženom, inter- disciplinarnom postupanju rezultiraju održivim zelenim hotelom, odnosno  hotelskim smještajem i njegovim okolišem u koji su uključene rezerve srednjoročnog i dugoročnog održivog razvoja. Temelj zelenog projektiranja je vrhunsko, interdisciplinarno znanje i iskustvo, primjena novih znanja i tehnologija, koje su provjerene u EU praksi.

Navedite nam neki dobar primjer iz prakse u svijetu i u Hrvatskoj?
Prvi nulenergetski hotel prema smjernicama EU 2-20-20 je Stadthalle Wien (od 2009. nadalje). U okviru +green grupe u Hrvatskoj smo ostvarili energetsku nezavisnost Hotela Sv. Križ u Trogiru uvođenjem  sustava solarne energije (od srpnja 2011. nadalje).

Koje će prednosti hoteli ostvariti ako postanu zeleni?
Ne samo da će zeleni hoteli zakonskim EU propisima do 2020. trebati postati nulenergetski, nego će prednostima i uštedama zelenog hotela ostvariti jedan od krovnih ciljeva zelenog turizma, a to je  cjelogodišnje poslovanje.

Koji gosti posjećuju zelene hotele?
Gosti koji posjećuju zelene hotele su osviješteni korisnici u odnosu na okoliš. Njihov broj je u eksponencijalnom porastu, budući da se radi o ključnoj odrednici novog profila turista i turizma ovog milenija.

Ima li Hrvatska potencijala da postane prepoznatljivi brend zelenog turizma?

Upravo stvaranjem prepoznatljivog brenda zelenog turizma Hrvatska afirmira jedan od svojih temeljnih, nacionalnih potencijala.

Kakva je mogućnost razvoja zelenog turizma na otocima?
Hrvatska ima nesagledive mogućnosti razvoja zelenog turizma na otocima; oni su zajedno s kontinentalnom Hrvatskom riznica održivog razvoja Hrvatske.

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720 px” height=”360 px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/03/BALISSAE.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/03/dabac_mladenka.jpg[/image]
[/nivo]

Okrug 1

Okrug je smješten na otoku Čiovo samo 3 km od UNESCO- va grada Trogira. Okrug je najpopularnija  destinacija Rivijere Trogir. Raznolika ponuda smještaja i restorana, prekrasne plaže i uvale garantiraju Vam jedinstveni odmor i garanciju za ponovnim dolaskom. Blizina Splitskog aerodroma (7 km) čini Okrug jako pristupačnim svim europskim centrima kroz cijelu godinu i u ljetnoj sezoni. Idealan geografski položaj pruža mogućnost razgledavanja ostalih kulturnoturističkih središta.

Okrug je idealno mjesto za odmor u svim periodima godine. Svatko može uživati u prekrasnoj prirodi i dugim šetnjama duž obale pokraj mora. Otoci Kljuda, Drvenik Veliki i Mali i Šolta u blizini daju posebnu
atmosferu u okruženju jer se lako dolazi do njih brodom iz Trogira.Uvale Duboka i Široka u Okrugu idealne su za one koji traže pravi odmor i mir u sjeni borove šume a pružaju pogled na otočiće Fumiju i Kraljevac. Svake godine TZ Okrug provodi ekološke akcije čišćenja podmorja u predsezoni.

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image] http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/Okrug-2.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/Okrug-3.jpg[/image]
[/nivo]

Raznovrsna ponuda smještaja u Okrugu spremna je prihvatiti sve vrste posjetitelja. Okrug nudi cijeli niz apartmana, villa, pansiona i kampova na prekrasnim lokacijama. Glavna plaža je centar svih događanja i noćnih događaja. Svaki posjetitelj naći će nešto za zadovoljavanje svojih gastronomskih želja u  resoranima, konobama, pizzerijama, caffe barovima.

Posjetite Okrug jednom i posjetit ćete ga ponovno!

Turistička zajednica općine Okrug
Bana Josipa Jelačića 15
21223 Okrug Gornji
[email protected]
www.tzo-okrug.hr
Foto: arhiv Tzo Okrug

SPONZORIRANI ČLANAK

Bibinje 10

Simpatični Bibinjci vole se pohvaliti najvećom stopom nataliteta u zemlji, budući da dobro znaju da mjesto u kojem buja život mora biti blagotvorno i okrepljujuće i za čula njihovih gostiju. Kako se ova destinacija diči sa čak 7 dugačkih šljunčanih plaža, odavno je prepoznata kao izvrstan izbor za obiteljski te aktivni odmor.

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/Bibinje-9.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/Bibinje-8.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/Bibinje-7.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/Bibinje-6.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/Bibinje-5.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/Bibinje-4.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/Bibinje-3.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/Bibinje-2.jpg[/image]
[/nivo]

Gostima se nude sjajne mogućnosti za prakticiranje vodenih sportova (wind surfing, fly board, jet ski), dok će ljubitelji biciklizma uživati u vožnji kroz asfaltirani dio Bibinjskog polja. No, svi će tipovi gostiju bez iznimke uživati u najukusnijim morskim delicijama, od kojih posebno preporučamo crni menestrun – crnu tjesteninu sa sipom impresivna okusa i izgleda!Šarmantno Bibinje ove se godine posebno pobrinulo i za zabavu. Mještani čuveni po svojoj gostoljubivosti, pozivaju vas da im se priključite u nekoj od brojnih manifestacija. Početkom kolovoza održava se smotra folklora, te najpoznatije i najstarije glazbeno događanje u Zadarskoj županiji – Raspivano Bibinje.
Nemojte propustiti pučku feštu Sv. Roka, 16. Kolovoza, praćenu veličanstvenim vatrometom. Gurmanski nastrojenim gostima toplo preporučamo posjet veselom „Bibinjskom kogu“, manifestaciji tokom koje se ekipe natječu u spravljanju tradicionalnih jela.

Bibinje 1

Kao i uvijek, mislilo je Bibinje na sve svoje goste, i zaslužuje da ga posjetite. Njegovo kameno srce, satkano od izvorne dalmatinske arhitekture, ima mjesta za svakoga. Okrijepite dušu i tijelo u autentičnom mediteranskom ambijentu.
Posjetite Bibinje!

Turistička zajednica općine Bibinje
Ulica 112. brigade HV2
23205 Bibinje
Tel: 023 /261-001
[email protected]
www.tzo-bibinje.hr

SPONZORIRANI ČLANAK

difuse hotels 1

Kad je talijansku pokrajinu Friuli početkom osamdesetih godina pogodio potres, nastojanja da se područje obnovi i rekonstruira iznjedrila su ujedno i koncept difuznih ili raspršenih hotela. Riječ je o međusobno odvojenim  objektima za prihvat gostiju kojima se upravlja sa jedne točke koja predstavlja zajedničku recepciju. Prva takva smještajna jedinica kod nas utemeljena je u gradu Šibeniku – no srećom, nije i posljednja, budući da sve više iznajmljivača diljem zemlje u ovom načinu udruživanja prepoznaje izniman turistički potencijal.

Difuzni ili raspršeni hotel (tal. albergo disperso) u svijetu već odavno nije novost – samo u Italiji, zemlji njegova nastanka, postoji oko 60 ovakvih hotela.

Iako je ova vrsta smještaja miljama daleko od klasičnog hotelskog ambijenta, ona neosporno posjeduje brojne prednosti, kako za goste, tako i za same iznajmljivače. Gostima daruje mogućnost izravnijeg upoznavanja s lokalnom kulturom i autentičnim domaćim ambijentom, dok istovremeno jača sektor privatnog smještaja čineći ga organiziranijim i homogenijim.

Visoki kriteriji ovog oblika integracije smještajnih kapaciteta, nalažu homogenzaciju ponude u smislu izjednačavanja među konkurentima (svi objekti trebaju biti iste kategorije), veću pažnju posvećenu samom uređenju objekata, modernizaciju putem uvođenja aparata za bezgotovinsko plaćanje, korištenje zajedničkih službi za čišćenje te organiziranu prehranu za goste koji, prema želji, imaju slobodu o tome brinuti i sami. Sve nabrojeno znači sustavno optimiziranje ponude privatnog smještaja po svim njenim aspektima.

Night1

Prvi grad kod nas koji je primijenio ovu inicijativu je Šibenik, koji se može podičiti prvim raspršenim hotelom u staroj gradskoj jezgri. Okupljeni su i udruženi svi koji u njoj posluju – razni nepovezani objekti sa zajedničkom recepcijom u gradskom prostoru nude udoban i kvalitetan smještaj, a konobe i restorani zaduženi su za tradicionalne delicije i specijalitete.

Interes za ovakav oblik ponude ne jenjava, pa se tako rastućem trendu polako pridružuju i Hvar, Umag, Konavle, Zadar…Budući da se primjena ove metode grupiranja i udruživanja iznajmljivača već pozitivno odrazila na porast popunjenosti smještajnih kapaciteta, ne sumnjamo da će i dalje nailaziti na dobar odaziv.

Wellness turizam nije puka definicija još jedne grane turizma koja raste i nameće se  kao imperativ Hrvatskoj u želji da postanemo destinacija za moderno osviještene turiste bolje platežne moći. Wellness turizam nije zdravstveni turizam. To nije samo  bazen, sauna i masaža, skupe kremice i poneki osmjeh.

SONY DSC

Kako bi učinak wellness ponude bio pozitivan, važno je da oni koji se bave dizajnom i opremanjem interijera, znaju da wellness  ponuda i prostori moraju biti u sinergiji.

‘Life is too important to be taken seriously.’ Oscar Wilde
Zdravlje je proces, ravnoteža uma, duha i tijela. Kvalitetu života i zdravlje čine svakodnevne odluke. Cilj wellness interijera je kreirati prostor koji senzibilizira gosta za aspekte važne za zdravlje. U suvremenom turizmu i tempu života postalo je važno integrirati vrijednosti u skladu s istinskim ljudskim potrebama – zdravljem i održivošću, te na suvremen način promovirati i ugraditi autohtone vrijednosti, materijale i principe oblikovanja.

SONY DSC

«Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.”
(Ustav Svjetske zdravstvene organizacije,1946)

Prema gornjim tvrdnjama pri uređivanju interijera wellness centara ili hotelskih soba, osnovni princip oblikovanja treba biti transformacija rutine u ritam.

Cilj je kroz tradiciju i ljekovite činitelje predstaviti autohtonost koju će različiti korisnici prepoznati kao vlastite istinske potrebe. Interijer wellness centra ili sobe u kojoj gosti borave je povratak bioritmu i ogleda se u nastojanju da se zdravlju pristupa i kroz ambijent. Prostor mora biti podijeljen na poglavlja da vas i vašeg gosta poduči o ciklusu.

Ulaz je inicijacija, ključan  dio svake priče koji gostu mijenja percepciju interijera. Gost već na samom ulazu ostavlja brige i navike, prestaje rutina, počinje ritam. Tako će gost u interijeru prepoznati intrigantnost, kroz svjetlo i ljeskanje pojedinih dijelova izgrađuje se povjerenje, a budi ono  vječno prisutno u čovjeku – radoznalnost.

SONY DSC

Spavanje je regeneracija organizma gdje je nužna sigurnost, udobnost, „učahurenost”. Uspavljivanje i duboki san prožeti su čistoćom i mekoćom postelje i posteljine, mirisa, dodira… Jeste li uspjeli svojim gostima dočarati išta od ovog kako bi zaista osjetili „wellness”?

Higijena se ogleda kroz stupnjevanje intimnih zona interijera – gostu treba ponuditi razlikovnost sljedećih pojmova: mokro – suho, glatko – hrapavo. Uključiti ljekovite činitelje kroz kupke, intimizirati prostor kroz namještaj.

Odmor je kontemplacija, stanje u kojem tijelo miruje, a um se širi. Kada smo prepušteni razmišljanju i maštanju, kroz introspekciju i meditaciju postižemo bestežinski osjećaj. Tijelo osjeća lakoću i opuštanje – istinski wellness prostori imaju tu mogućnost prilagodbe atmosfere.

Nastanjivanje je zauzimanje prostora, pa čak i personaliziranje. Prostor treba upoznati i prilagoditi mu se kroz intuitivnost, fleksibilnost i modularnost – zamislite takvu sobu, hodnik… ambijent.

Aktivni odmor kroz igru i interakciju je razmjena informacija, trag u prostoru i istraživanje. Potrebno je gostu približiti simbole koji dopuštaju igru i buđenje osjetila. Potrebno je omekšati granicu unutarnjeg i vanjskog prostora.

U uređenju wellness interijera treba se služiti konceptom priča. Priče i bajke od davnina služe za dinamiziranje i osnaživanje našeg uma. Priča o zdravlju ispričana je kroz prostorna poglavlja ili zone koje se međusobno prožimaju. Ulaskom u sobu svakodnevne brige i navike wellness gost ostavlja vani i započinje proces oporavka i uspostavljanja ravnoteže. U tome je jedan od najvažnijih čimbenika – interijer.

Piše: Tatjana Kos

Istra među svjetskim gastro-destinacijama

Autori hvale istarsko zelenilo, vinske ceste i prirodu te preporučuju vinariju Kabola.

Istra se našla na popisu 10 najboljih gastro-destinacija časopisa Executive Travel Magazine, što je prenio i CNN.

Autori hvale istarsko zelenilo, vinske ceste i prirodu, naglašavajući kako je hrvatski poluotok poznat po svježim morskim plodovima, terasastim vinogradima i tartufima.

‘Uputite se u 120 godina staru Kabolu, prvu istarsku vinariju sa zelenim certifikatom, kako biste kušali vina koja su djelomično ostarjela u amforama ili glinenom posuđu’, piše ETM.

Osim Istre, na popisu destinacija su sjeverna Italija, otoci Turks i Caicos, Portland, Montreal, Madrid, Cape Town, Colorado, Brooklyn i Dubai.

Agencija Vlm|Magazin.hr

Pašticada je daleko najpoznatije i najtradicionalnije jelo koje asocira na Dalmaciju. Interesantno je da ne samo da svaki grad ima svoju inačicu, odnosno način pripreme, već se recepti razlikuju od domaćinstva do domaćinstva.

Međutim ono što im je zajedničko svima jest činjenica da je pašticada jelo ‘od sveca’, odnosno blagdansko jelo koje se priprema i služi u pravilu samo za velike fešte (slavlja).

Za tradicionalnu pašticadu svaki će vam kuhar reći da od mesa odaberete frikando, međutim mene je praksa naučila da su ruža ili orah daleko mekši i nježniji, samim time i jednostavniji za pripremu.

Nadalje, svi će vam reći da u pašticadu ide mrkva. Prava pašticada ne podnosi mrkvu, ne zbog okusa, nego zbog boje koja jako posvijetli umak (a prava pašticada MORA biti tamna).

dalmatinska-pasticada

Neki će ići tako daleko da će vam reći da u pašticadu uopće ne ide voće. Priznat ću vam da sam namjerno odabrala samo šljive kao sastojak osnovnog recepta, jer u moju pašticadu često ‘ugaze’ i smokve i borovnice i brusnice (orašaste plodove da ne spominjem).

Bilo kako bilo, ovo je moj osnovni recept za pašticadu, kojeg možete ili iskoristiti ovakvog, ili ga oplemeniti svojim tajnim sastojcima. U svakom slučaju, kad zagrizete u finalni proizvod kojeg naprosto morate poslužiti s domaćim njokima od krumpira, zagrist ćete u sam korijen tradicije Dalmacije.

Uslast!

dalmatinska-pasticada-i-njoki

Priprema:

Meso našpikajte češnjakom i pancetom (dugačkim nožem zasijecite tanke, uske džepove unutar mesa u koje ćete naizmjenice nagurati ploške/trakice češnjaka i trakice/komadiće pancete), premažite ga solju i paprom, namažite maslinovim uljem, pokrijte (prozirnom folijom) i ostavite da se marinira preko noći (ili najkraće sat-dva).

Pecite na u pećnici na 180-200°C minimalno pola sata, okrenite bar jednom da se zapeče sa svih strana.

Za to vrjeme, u velikom loncu na svinjskoj masti zažutite kapulu (luk) nasjeckanu na ploške. Dodajte usitnjene šljive, začinite, zalijte prošekom i vinom, dinstajte 15-ak minuta.

Umak propasirajte ili ga sameljite u blenderu/multipraktiku, vratite ga nazad u lonac.

Izvadite meso iz pećnice, narežite ga na šnite i stavite u umak. Ne zaboravite dodati i ‘umak’ od pečenja.
Ukoliko je umak pregust, dodajte malo vode.

Kuhajte satima (na laganoj varti); što duže kuhate, meso će biti mekše a pašticada ukusnija.

Izvor, foto: www.volim-meso.hrdalmatinska-pasticada-2

Mirirsi Božića u Konavlima

Mirisi Božića u Konavlima su najbolja manifestacija u ruralnom turizmu Hrvatske, nositeljica Zlatne povelje nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske. Mirisi Božića u Konavlima pokrenuti su 2008. godine kao najveća kolenda u Hrvatskoj, te su u vrlo kratkom razdoblju postali prepoznatljivi kao turistički proizvod, a organizator je Agroturizam Konavle. Od 22. prosinca do 29. prosinca 2013. godine će biti organizirana šesta po redu tradicionalna manifestacija Mirisi Božića u Konavlima.

Prošle godine Mirise Božića je pohodilo oko pet tisuća posjetitelja i, kao i svake godine, sudjelovalo je oko sto izlagača. Promotorica manifestacije Mirisi Božića u Konavlima je hrvatska glumica Jelena Perčin.

Ruralni turizam, kao i sadržaj manifestacije Mirisi Božića u Konavlima, u najvećem dijelu počiva na tradiciji i kulturnom naslijeđu koje možete upoznati pohodeći manifestaciju Mirisi Božića u Konavlima; najbolju manifestaciju u ruralnom turizmu Hrvatske…

Mirirsi Božića u Konavlima 1


PROGRAM: Mirisi Božića u Konavlima 2013.

Nedjelja, 22. prosinca 17:45 sati OTVARANJE MANIFESTACIJE
Božićni koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra
Župna crkva sv. Nikole, Čilipi
Ponedjeljak, 23. prosinca 11:00 Konavle HUMANITARNA AKCIJA
“Nek’ nam je svijem Božić”
Marijin dom, Cavtat
18:00 sati Prezentacija dokumentarnog filma HRT-a:
“Agroturizam: Istra, Konavle, Baranja”
(prigodni domjenak)
Kino Sloboda, Dubrovnik
Četvrtak, 26. prosinca 20:00 sati Konavoski zabavni kviz:
“Božićna Konoteka”
Dom kulture Gruda
Petak i subota,
27. i 28. prosinca
11:00–21:00 sati Dani otvorenih vrata konavoskih agroturizama [program]
Konavle
Nedjelja, 29. prosinca 16:00–22:00 sati Festival zelene menestre i vina
Dom kulture Gruda

24. 12. 2013. – 31. 12. 2013.

NOVA U DOCU
Šibenik

U trajanju od tjedan dana, točnije od 24. prosinca 2013. do 31. prosinca 2013., u staroj gradskoj jezgri grada Šibenika, Dolcu, slavit će se najljepše doba godine, Božić i Nova godina!

Nova u Docu predstavlja proslavu Božića i Nove godine u Šibeniku, na nov i pomalo osvježen način, uz pomoć tradicionalnih šibenskih elemenata, kao što su tradicionalna vina i prigodna jela, te naravno uz pomoć složnih ruku i glasova mnogobrojnih šibenskih talenata, umjetnika, obrtnika, i glazbenika, koji će biti nositelji ponude i programa na ovogodišnjim središnjim lokacijama.

Nova u Docu 2014

Naime, ove je godine manifestacija prvenstveno usmjerena na lokalno stanovništvo, svoje Šibenčane, u želji da i sami postanu aktivni sudionici priče na način da se pridruže programu kao izlagači na Adventskom sajmu, nastupe na nekoj od pozornica, ponude svoje specijalitete u sklopu gastronomske ponude na Peškariji, ili jednostavno podrže šibensku božićnu priču u ulozi posjetitelja.

Manifestacija obuhvaća sadržaje i programe prilagođene svim dobnim skupinama, a sačuvala je i tradicionalne Božićne čarolije, te obogatila ponudu Adventskim sajmom.

 „Budi u điru“slogan je ovogodišnje manifestacije poziva sve građane Šibenika i okolice u najveći đir dosad, sa željom da se ljudi druže, izađu na ulice svoga grada, stvore dobru cirkulirajuću atmosferu u staroj gradskoj jezgri, i najvažnije, da se dobro provedu i zabave.

Glazbeno kulturni program tijekom Božića i Nove godine odvijat će se na dvije pozornice. Pozornica na staroj Peškariji započet će s programom na sam Badnjak, dok će se na platou u Docu postaviti glavna pozornica uoči samog dočeka Nove godine. Dakle, ove godine Šibenčani vraćaju život u Dolac!

Adventski sajam će se održavati subotom i nedjeljom od 21. do 29. prosinca i to u jutarnjim i popodnevnim satima. Posjetitelje očekuju autentični božićni proizvodi domaćih obrtnika i umjetnika, a moći će ih nabaviti na prostoru od stare Peškarije do stuba katedrale sv. Jakova.

21. BOŽIĆNE ČAROLIJE /1993. – 2013./
Program ovogodišnjih Čarolija započinje 7. prosinca velikom povorkom Djeda Božićnjaka i završava na Staru godinu, 31. prosinca, dječjom proslavom Nove godine, koja će se održati na pozornici u Docu.

Povorka Djeda Božićnjaka s kočijom krenut će uz pratnju policije na motorima, motorista iz moto kluba “Galeb” i ostalih kostimiranih vlasnika motocikla, mažoretkinja, zatonske glazbe, dječje gradske straže, kostimirane djece iz vrtića i škola…

Polazak je predviđen s Baldekina prema rivi, gdje će se pridružiti regati krstaša.

———————————————————————————————————————————
7.12.2013. – Sportska dvorana OŠ Meterize u 18 sati

SVEČANO OTVORENJE 21. BOŽIĆNIH ČAROLIJA

Tradicionalno će nastupati dječji zborovi: Zdravo maleni, Cvrčak, Plesni ansambl Sjene, DŠR Balanas, DV Osmijeh, mali pjevači iz udruge Zlatni mikrofon, vodičke mažoretkinje, karate klub Šibenik, gimnastički klubovi Dišpet i Šibenik. Uz Djeda Božićnjaka gost programa bit će i Alen Slavica.
————————————————————————————————————————————-

 Program Dočeka na Peškariji u Šibeniku 2013./2014.

24. prosinca 2013.
11:00 Prigodno otvaranje manifestacije
21:00 The Sick Swing Orchestra
25. prosinca 2013.
19:00 Klapa Adriaticum
26. prosinca 2013.
21:00 Fenix
27. prosinca 2013.
21:00 Cat Paws
28. prosinca 2013.
11:00 Dječja predstava kazališta Virko i program Božićnih čarolija
21:00 Small House Brown
29. prosinca 2013.
11:00 Šibenik Percussion Orchestra ‘Keepers of the Rhythm’
21:00 Čarobnjaci
30. prosinca 2013.
21:00 Dernis Jam Band
31. prosinca 2013.
22:00 Bagatin Band, Kost i koža

Program Dočeka u Dolcu u Šibeniku 2013./2014.

31. prosinca 2013.
21:00 The Pulse, 022, Dok AnalogX, Ti ritu piri pip, L’kok, Fog Sellers

Više: www.sibenik-tourism.hr