Author

Croatian Hot Spots

Browsing

HRVATSKA – KULISA ZA STVARANJE SEDME UMJETNOSTI

Iako je ljepota naše zemlje nebrojeno puta ovjekovječena i slavljena u pjesmi, slici i pisanoj riječi, naročito smo ponosni kad nama poznate i drage vizure zažive i na filmu – tom moćnom mediju današnjice i jednom od najupečatljivijih oblika umjetnosti. tako je, primjerice, kamenjar Istre svojedobno „glumio“ Afganistan, a niz naših nacionalnih parkova američki Divlji zapad. Majstori vizualnog prepoznavali su vrijednost i potencijal našeg krajolika, a ostale su zabilježene riječi i onih najvećih – poput Alfreda Hitchkoka, tog zahtjevnog i kritički nastrojenog genija, koji je zadarski zalazak sunca bez ustezanja proglasio uvjerljivo najljepšim na svijetu!

Iako područja uz more spadaju među vizualno najatraktivnija, važnu su ulogu u svijetu sedme umjetnosti odigrali i naši nacionalni parkovi. Šezdesetih godina prošlog stoljeća na području od Paklenice do prijelaza Prezid na južnom Velebitu snimljeno je čak 7 filmova, pa su tako naša zaštićena prirodna bogatstva i sama odigrala filmsku rolu, u ovom slučaju Divljeg Zapada. NP Paklenica, NP Plitvička jezera, NP Krka, kanjon rijeke Zrmanje, Vransko jezero i mnoge druge lokacije, udomile su brojne uratke western žanra, među kojima su najpopularniji oni o Winnetou Karla Maya. U njegovu čast danas postoje brojne izletničke tematske ture, a u vrijeme samog snimanja domaće stanovništvo se s radošću prihvatilo statiranja!

Pri nabrajanju atraktivnih filmskih lokacija, nikako ne smijemo izostaviti ni naš glavni grad, pa su tako ulicama metropole šetali oskarovka Meryl Streep u filmu „Sofijin izbor“, karizmatični Sean Connery kao najpoznatiji tajni agent na svijetu (scene sa glavnog željezničkog kolodvora u „From Russia With Love“), te akcijski junak Jackie Chan koji je na radost ljubitelja ovog žanra, izvodio vratolomije na Dolcu i Mostu slobode. Zagreb je bio i poprištem snimanja Orson Welles-ova „Procesa“,  a posebno je ostao upamćen kadar sa Velesajma sa tisuću strojeva, radnika i pisaćih mašina koji odlično dočaravaju karakterističnu atmosferu čuvenog Kafkina djela.

U novije vrijeme, nakon višegodišnjeg zatišja, Hrvatska je sve više prepoznata kao egzotična i primamljiva lokacija za stvaranje sedme umjetnosti. Tvorci planetarno popularne serije „Game of Thrones“ („Igra prijestolja“) sjajno su iskoristili znamenitosti Dubrovnika i Kliške tvrđave kojima nije bila potrebna nikakva računalna dorada, a nedavno je na Korčuli i Pelješcu, scene iz svojeg novijeg uratka „Venuto al Mondo“ snimala i muza Woody Allena te Pedra Almodovara, španjolska ljepotica Penelope Cruz. Prekrasne vizure, zalasci sunca, živopisna netaknuta priroda te obilje kulturnog blaga, zaslužili su biti ovjekovječeni i na filmskoj vrpci, te se nadamo uzlaznoj putanji naše zemlje koja će osim brojnih turističkih, biti ucrtana na još jednoj svjetskoj karti – onoj filmskoj.

Foto: Tz grada Dubrovnika, Hot spots magazin
[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/split-dioklecijan.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Kliška-tvrđava.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/dubrovnik-1.jpg[/image]
[/nivo]

13. prosinac 2013. – 10. siječanj 2014.

Sve su božićne priče romantične i poučne, posebno kada ste gost obitelji Salaj u Grabovnici. Naime, obitelj Salaj za božićno vrijeme priprema posebnu poslasticu za sve zaljubljenike u pravo blagdansko ozračje. U to vrijeme njihovom okućnicom rasprostire se stotine tisuća raznobojnih sijalica koje čine raskošan svjetlosni ugođaj i idilu za svakog posjetitelja. Božićna štalica i jaslice te ukrašenost cijele okućnice s raznobojnim božićnim sijalicama i ukrasima, u noći vam pružaju nezaboravan osjećaj duboko usnulog sna i buđenja u svijetu bajke, svijetu prave hrvatske božićne priče.

Kontakt

www.cazma.hr

Izvor i foto: www.croatia.hr[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/central_croatia_cazma_events_christmas_story_in_cazma_001.jpg[/image]
[/nivo]

15. studeni – 31. prosinac 2013.
Dubrovnik, Etnografski muzej Rupe

Povodom 500. obljetnice objave karte svijeta osmanskog kartografa Piri Reisa (1513.) UNESCO je 2013. godinu proglasio Godinom Piri Reisa. Tom prigodom je u Rijeci, Poreču, Zagrebu, a sada i u Dubrovniku organizirana izložba na kojoj su predstavljeni najvažniji radovi slavnog kartografa iz doba Sulejmana Veličanstvenog.

Navedene izložbe su dio niza međunarodnih događanja koje organizira tursko Ministarstvo kulture i turizma, a za domaćina ovih izložbi Hrvatska je odabrana zbog postojanja brojnih karata luka hrvatskih gradova i otoka u Pirijevoj slavnoj knjizi Kitab-ı Bahriye (Knjigaplovidbe/Knjiga navigacije) iz 1521., koja je proizašla objedinjenjem karti i bilješki u 210 poglavlja.
Na izložbi će biti predstavljene replike portolana istočno-jadranskih luka iz Knjige plovidbe, replika karte svijeta iz 1513. (koja spada među najstarije očuvane karte koje prikazuju Ameriku), reprodukcije jadranskih luka na poznatoj iznik-keramici (tehnika izrade keramike koja je bila iznimno popularna u vrijeme Sulejmana Veličanstvenog), navigacijski instrumenti iz 16. stoljeća, razni portreti, te druga djela povijesne i umjetničke vrijednosti.
Autori izložbe su Ali Riza Işipek iz Turske zaklade za podvodnu arheologiju i Tea Perinčić iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.

Više: www.dubrovnik.hr

Foto: Tz grada Dubrovnika[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/1384336221fotoL234.jpg[/image]
[/nivo]

 

4. prosinac 2013.

Ivanečki rudarski dani tradicionalna je manifestacija s ciljem njegovanja dugogodišnje rudarske tradicije u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Danas se Ivanečki rudarski dani održavaju u znak sjećanja na tradicionalni oblik društvenog i kulturnog života te s ciljem upoznavanja mladih s kulturno-povijesnom baštinom Ivančana, kulturno turističke promocije i stvaranje novih turističkih sadržaja naše regije. Za četvrtu manifestaciju Ivanečkih rudarskih dana pripremili smo bogate i zanimljive sadržaje (međužupanijske izložbe fotografija i predmeta iz nekadašnjeg rudarskog života, dječjih radova na temu rudarstva, svečani mimohod povijesnih postrojbi s bivšim rudarima uz svijetlost baklji i pratnju članova udruga u tradicionalnim nošnjama, tragom tradicije-misa za sve prisutne, kratki prigodni program ispred crkve, međužupanijski sajam autohtonih suvenira, degustacija autohtonih jela, podjela rudarskih priznanja…) uz članove atraktivne Rudarske čete, zadužene za doček gostiju i ugodnu atmosferu. Manifestacija je kvalitetna sinergija povijesnog naslijeđa-gospodarstva-kulture i turizma.

Photo i text: www.croatia.hr
[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/central_croatia_ivanec_events_the_miners_day_004.jpg[/image]
[/nivo]

06.12 2013 – 08.12.2013
OPATIJA

Možete li zamisliti bolji početak prosinca, mjeseca bogatog događanjima, od Festivala čokolade? Čokolada, slatko zadovoljstvo koje ispunjava optimizmom i zadovoljstvom, oduvijek je bila simbol bogatstva, sreće i ushićenja. Zato i je tako neodoljiva. Najslađi početak prosinca doživite u Opatiji na već tradicionalnom Festivalu čokolade od 06. – 08. prosinca 2013.!

 

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Festival_cokolade_1.jpg[/image]
[/nivo]

www.opatija-tourism.hr

20. INTERSAS, 16. ITF’CRO, 12. KEA/EFE-CRO

Turistička zajednica Zagrebačke županije predstavila se od 6. do 9. studenoga u Solinu na 20. INTERSTAS-u (Međunarodnoj smotri turizma, filma i krajobraza), 16. ITF’CRO

(Međunarodnom festivalu turističkog filma) i 12. KEA/EFE-CRO (Predstavljanju hrvatskih gradova i mjesta za Zlatni cvijet Europe).

Na završnoj svečanosti Turističkoj zajednici Zagrebačke županije dodijeljen je Zlatni INTERSTAS 2013, a direktorici mr.sc. Ružici Rašperić Povelja FEST 2013, uz obrazloženje “za izuzetan doprinos razvoju turizma Zagrebačke županije, time i doprinos ukupnosti razvoja turizma Hrvatske”.

Prestižne međunarodne turističke nagrade – Povelje FEST i Zlatni INTERSTAS, već dugi niz godina FEST (Europska federacija turističkih novinara, Rim, Italija) i INTERSTAS, a od ove godine i FIJET (Europska i svjetska turistička novinarska asocijacija) dodjeljuju pojedincima, turističkim organizacijama, gradovima, regijama.

Prijedlog nominacije za ove prestižne nagrade temeljio se na vrlo zapaženoj prezentaciji turizma Zagrebačke županije. „Kroz nastupe, promotivne materijale, film, TV, izražava se visoka kvaliteta bogatstva povijesnog, graditeljskog, kulturnog, tradicijskog naslijeđa, izuzetan geografski položaj, autohtonost, krajobrazna ljepota, izvornost, etno, gastro i druge tradicijske vrijednosti i potencijali ovog dijela kontinentalne Hrvatske. Turistička zajednica Zagrebačke županije značajno pridonosi i ukupnosti kvalitete turističke ponude Hrvatske u međunarodnoj turističkoj razmjeni, a time i boljem razumijevanju među narodima i zemljama“, ocjena je Povjerenstva, FEST-a i FIJET-a.

Posebno priznanje 16. ITF’CRO 2013, u konkurenciji 61 filma, dobio je i film Turističke zajednice „Poezija Zagrebačke županije“, autora Marka Vrdoljaka.

Poezija Zagrebačke županije video[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Dvorac-Lužnica.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Potočić-1.jpg[/image]
[/nivo]

Plesati i pjevati u Linđu danas znači biti društven, popularan i omiljen. U gotovo pedeset godina izmijenile su se mnoge generacije linđovaca, rodila su se mnoga prijateljstva i velike ljubavi. Danas je Linđo važan i nezaobilazan kulturni događaj u Dubrovniku.

Ansambl Linđo djeluje već gotovo pedeset godina. Osnovan je 1964., a počeo je s radom 1965. godine. Naziv ansambla potječe od imena najpopularnijega plesa koji se pleše već dvije stotine godina na isti način, s malim varijacijama u Dubrovačkom primorju, Župi i Konavlima. Drži se da je sam ples dobio ime prema nekada glasovitom voditelju Nikoli Lali Linđu, utemeljitelju poskočice linđo, a neki misle da je to pučki naziv za lijeričara. Ansambl prije svega njeguje i štiti vlastitu tradiciju koja je temelj njegova opstanka i očuvanja hrvatskoga i lokalnoga kulturnog identiteta.

POČECI

Formirana folklorna grupa pri Pedagoškoj gimnaziji u Dubrovniku 1964. godine već 1965. prerasta u folklorni ansambl pri Turističkom društvu i održava svoj prvi samostalni nastup. Na poticaj Putničke agencije Atlas i Turističkoga društva, nakon uvida u Linđove nastupe i razmatranja mogućnosti samofinanciranja ansambla, Linđo od 1966. godine djeluje potpuno samostalno kao udruga građana, a od 1998. ustanova je u kulturi Grada Dubrovnika.
Uz postavljanje koreografija koje potpisuju najznačajniji hrvatski koreografi Folklorni ansambl Linđo pruža sliku zavidnih rezultata:

– oko 3 500 koncerata koje je posjetilo više od 2 000 000 domaćih i stranih gostiju
– blizu 200 promidžbenih turneja
– preko 3000 članova plesom, pjesmom i muziciranjem prošlo je kroz ansambl
– fundus od 1 500 narodnih nošnji, pretežito originalnih, neprocjenjive, raritetne vrijednosti
– stalno okupljanje 200-300 mladih djevojaka i mladića u dobi od 12 do 28 godina
– prvo gostovanje linđovaca održalo se 1966. godine u Italiji
– gostovanje u gotovo svim europskim zemljama, Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi, Japanu
– Folklorni ansambl Linđo osobito je ponosan na Zlatnu medalju i Zlatnu ploču, koje su osvojene na Međunarodnome folklornom festivalu u Dijonu 1973. godine, čime je Linđo uvršten među najbolje europske folklorne sastave
– u veljači 2012. postao je IIPT-ov Ambasador mira, dobivši priznanje Instituta za promidžbu mira kroz turizam za svoju plemenitu i humanu djelatnost.

Danas, pod vodstvom ravnateljice Dubravke Sarić, diplomirane ekonomistice i bivše aktivne članice FA Linđo, Linđo se razvija u brend i očekuje daljnje uspjehe, nastupe, programe, projekte, gostovanja i turneje s ambicioznim i vrijednim zaposlenicima. Davnih šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća, cilj Linđa je bio istražiti, prikupiti umjetničke obrade i scenski prikazati najljepše primjere hrvatske glazbene i plesne tradicije. Današnji se cilj naslanja na utemeljiteljski, slojevit je, kreativno i društveno poticajan, usmjeren dubrovačkoj, hrvatskoj i svjetskoj zajednici.

Foto: Studio Papaja
Foto Linđo i Ana Rucner: Folklorni ansambl Linđo

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/IMG_2468.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Studiopapaja_lindjo_144.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Studiopapaja_lindjo_145.jpg[/image]
[/nivo]

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/golf2.jpg[/image]
[/nivo]
GOLF TURIZAM U HRVATSKOJ

Golfu – tom zelenom sportu nastalom u srednjem vijeku u škotskoj, ne može se poreći određena otmjenost, budući da generira raznolike turističke sadržaje te privlači goste visoke financijske klase. no, u kontekstu naše države, on ujedno predstavlja i fantastičan turistički potencijal, do mjere da se naziva metaforičnim izrazom „magičnog štapića“ koji bi mogao oživjeti otoke i znatno doprinijeti eksluzivnosti nacionalne turističke ponude. Ove su činjenice bile dovoljne da se magazin Hot spots pozabavi tim svojevrsnim turističkim fenomenom – osim onog što golf nedvojbeno može učiniti za nas, razmotrimo što bismo mi mogli učiniti za hrvatski golf.

Budući da još od 14. stoljeća privlači svoje poklonike nesmanjenim intezitetom, golf je, rekli bismo, sport koji posjeduje onaj magični je ne sais quoi faktor (ono nešto, franc.). Dan danas je poziv na golf itekako prepoznatljiv simbol u razvijenijim zemljama, a dodatni sadržaji i objekti koje ovaj sport generira, efikasno obogaćuju dijapazon turističke ponude bilo kojeg područja.

S obzirom na trenutnu situaciju u Hrvatskoj, gdje su iznimni napori turističkih djelatnika usmjereni na širenje ponude van sezone, možemo reći da je golf ne samo dobra ideja, već i nužnost. Naime, interesantan je podatak da je Hrvatska izgubila nekoliko organizacijskih ponuda međunarodnog karaktera, upravo zbog nemogućnosti da sudionicima ponudi igranje golfa!

POTENCIJALI

Da ironija bude veća, zahvaljujući svojim geografskim obilježjima te ugodnoj i blagoj klimi, Hrvatska posjeduje fantastičnu startnu poziciju upravo za razvoj ovog sporta. Naše obilate i raznovrsne prirodne ljepote pogoduju okrjepi duha i tijela koja je u srži golfa, te dinamici same igre. Strani investitori i stručnjaci u tom pogledu ponajviše su zainteresirani za područje Istre, ali i za dvorce Hrvatskog zagorja te dalmatinsku obalu i otoke. Istra i područje Zagreba posebno su atraktivni zbog blizine postojećih golf terena u Sloveniji i Austriji (prostorna udaljenost je važan faktor kad je u pitanju motivacija igrača za odlazak na neki drugi teren), a Dalmacija i otoci zbog blage klime i mogućnosti prakticiranja golfa tijekom cijele godine. Kakvoća vremenskih uvjeta zaista može biti presudna kada je u pitanju „sudbina“ golf destinacija, budući da dugačka kišna i hladna razdoblja mogu imati poguban utjecaj na njihovu frekventnost.

Razvoj golfa na otocima, koji se mogu podičiti lijepim vremenom i za zimskih mjeseci, bio bi od posebna značaja, jer bi potaknuo širenje ponude i van udarne ljetne sezone, što je boljka s kojom se turistički sektor često suočava.

LOKACIJE

Trenutno najdominantnija golf destinacija u Hrvatskoj je Istra, koja se diči sa čak 14 potencijalnih lokaliteta za razvoj golf turizma. Prvo istarsko profesionalno igralište, Golf Club Adriatic, dugačko je 6.360 m i rasprostire se na 80 hektara, a na raspolaganju je i skraćeno igralište od 4.690 m. Valoviti teren i idiličan krajolik čine ga jednako zanimljivim i uhodanim igračima i početnicima. Na Brijunima se pak, nalazi jedno od najvećih igrališta u Europi, nekadašnja omiljena destinacija europske aristokracije s početka 20. stoljeća, koja nudi čar igre na samoj obali mora i užitak u mediteranskoj fauni. Nužno je spomenuti i natjecateljski vrlo aktivan Golf klub „Motovun“, Golf klub „Medulin“, te veoma atraktivno osmišljena vježbališta (driving range) u Umagu i na Krku.

Na području Slavonije ljubiteljima ovog sporta na raspolaganju je pregršt vježbališta za dugu i kratku igru u sklopu golf&ladanjskih klubova, a Golf centar „Novi Dvori“ u Zaprešiću nadomak Zagreba jedna je od rijetkih lokacija koja nudi i mogućnost igranja noću.

Osim postojećih golf terena, trenutno su aktualni i projekti izgradnje novih, poput Golf parka Dubrovnik, čije je terene od 9 i 18 rupa osobno dizajnirao jedan od najvećih igrača u povijesti, Greg Norman, koji, prema riječima inicijatora ovog projekta, vjeruje kako svako igralište mora ponuditi jedinstven, neponovljiv doživljaj.

POLEMIKE

Oko razvoja golfa u Hrvatskoj su se, nažalost, povele i brojne rasprave koje insinuiraju da su ulaganja u ovaj sport paravan za osobne interese pojedinaca. Kao magazin posvećen promociji nacionalnog turizma, pozdravljamo svaku iskrenu inicijativu da se pospješi njegov napredak, a u golfu u tom smislu prepoznajemo izniman potencijal. Druga vrsta polemika odnosi se na ekološko ugrožavanje područja koja bi bila pretvorena u golf igrališta. Kako je golf sport koji je oduvijek u sintoniji s prirodom, podržavamo poštivanje visokih standarda izgradnje, koji ne remete prirodnu ravnotežu i ne predstavljaju suviše invazivne intervencije na okoliš.

I za kraj zaključujemo: ako se, primjerice, prije nekoliko godina, Turska vrtoglavom brzinom izdvojila kao hit-destinacija za ljubitelje ovog visoko profitabilnog sporta, ne vidimo ni jednog razloga zašto svoje mjesto pod golferskim suncem ne bismo mogli izboriti i sami!

Foto: www.golf-adria.com

PAŠKA ČIPKA
[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/P3030073.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/paska-cipka.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/paška-čipka.jpg[/image]
[/nivo]
Paška čipka je jedinstveni ručni rad vrijednih i vještih ruku žena iz grada Paga. Smatra se da je korijen paške čipke u Mikeni, a u gradu Pagu se počela izrađivati potkraj 15.st. za potrebe crkvenog ruha. Proizašla je iz Benediktinskog samostana svete Margarite gdje je radila škola šivanja paške čipke. Ministarstvo kulture RH je proglasilo kulturnim dobrom kolekciju koju časne sestre ovog samostana čuvaju i sakupljaju više od 150 godina. Povijest pamti vrijeme kada su Paškinje odlazile na dvor Marije Terezije kako bi specijalno za nju šile pašku čipku.
S vremenom je čipka postala samostalan dekorativan predmet, ukras na namještajima, uokvirena na zidovima, urezivana ili „ušivana” u odjevne predmete, ukras plahtama, jastucima, zastorima, stolnjacima te kao ukras na crkvenom ruhu.
Posebnost paške čipke je i to da prije nisu postojale šablone ili nacrti za izradu već se način izrade i njihov uzorak prenosio usmenom predajom i praktičnim radom s naraštaja na naraštaj.
Glas o njenoj ljepoti i savršenstvu pročuo se nadaleko, a njena proizvodnja i samostalno obilaženje svijetom pojačava se nakon osnivanja „Čipkarske škole” u Pagu. Škola je osnovana 1906 . godine i kontinuirano je radila do 1945. godine.
U sklopu Srednje škole „ Bartola Kašića” 1994.godine organizirano je obučavanje žena za zvanje paške čipkarice kako bi se spriječilo izumiranje stvaranja paške čipke, Uz školu, važnu ulogu u očuvanju paške čipke ima Udruga paških čipkarica „Frane Budak”. Danas se paške čipkarice mogu vidjeti na gradskim ulicama kako stvaraju ovu najljepšu rukotvorinu ženskih ruku. U samom središtu grada na Trgu Petra Krešimira IV uređena je Galerija paške čipke.

Foto: Vesna Karavanić
Tekst: Tz grada Paga

IMOTSKO CRVENO JEZERO[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/base_jumping_red_lake01-_S.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/base_jumping_red_lake1s.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/base_jumping_red_lake1s.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/base5_s.jpg[/image]
[/nivo]

Imotsko Crveno jezero ponovo je bilo  poprište nekog  pustolovnog spektakla. Devet base jumpera u dva dana unatoč kiši i povremenom vjetru skočila su sa strmih litica Crvenog jezera u vodu pri tome padajući i leteći nekih 300 metara pred više od pet stotina Imoćana načičkanih oko litica ovog spomenika prirode. Hrvat Vanja Šiljak, Talijan Maurizio de Palma, tri Austrijanca Edmond Guschall, Hirschi Thomas i Jurgen Schridi, dvojica Mađara  Csaba Szorcnxi i Gergo Kovacs, te Nijemac Tobias Preidel među lokacije na koje su skočili upisali su i ovu, po mnogočemu jedinstvenu.

„Eto završili smo i drugo poluvrijeme nevjerojatnih skokova u Imotsko Crveno jezero. Prvi put i povijesni put 2007. godine, i evo sada, doživio sam i ja po drugi put, a ovi moji prijatelji po prvi put nešto nevjerojatno. Rekoše mi, a i sam znam da su skakali s mnogih litica diljem svijeta, bilo je toliko izazova no svi se slažu u jednom – da je skok s litica Crvenog jezera nešto nevjerojatno, neponovljivo. Doći će opet,a kažu mi, da će se pohvaliti onim što su ovdje u Imotskom učinili. Skočili su u  provaliju, koja koliko god zastrašujuća, toliko je i predivna. Uživali smo“, riječi su Vanje Šiljka base jumpera iz Zagreba  koji je i okupio ekipu neustrašivih junaka.

Logistiku skakačima pružili su Turistička zajednica grada Imotskog, članovi HGSS te HPD Imotski.

Cijeli adrenalinski spektakl na liticama Crvenog jezera, snimao se  s nekoliko kamera. Na jednoj od njih bio je i Stipe Božić. Zajedno s ostalim snimcima, te sa snimcima iz kamera koje su na svojim kacigama nosili i base jumperi, Stipe će izrežirati dokumentarac koji će vjerujemo privući iznimnu pozornost šireg gledateljstva.

Dalmatia outdoors

Tradicija vinarstva i vinogradarstva na otoku Hvaru seže do antičkih vremena. U IV stoljeću pr.K. Grci s otoka Parosa osnovali su svoju koloniju Pharos na području današnjeg Starog Grada. Iz svoje pradomovine donijeli su kulturu vinove loze. O značenju vinove loze i vina za stare Grke govore nam metalni novčići koji su se kovali u Pharosu i Issi (današnji Vis), a koji su prikazivali grozd s lišćem vinove loze s jedne, a pehar za vino (kantharos) s druge strane. Dolaskom Rimljana 219. pr.K. širi se uzgoj vinove loze. U ruševinama rimskih villa rustica mogu se pronaći ostaci vinskih presa. Hvarski statut iz 1331. godine zabranjivao je uvoz vina na teritorij hvarske komune, osim ako je bila nerodna godina.
Sredinom XIX stoljeća lug (oidium),filoksera i peronospora uništili su vinograde u Francuskoj i Italiji što je dovelo do velike potražnje za dalmatinskim vinima koja su se isticala bojom, većom količinom alkohola i aromom. Tada na Hvaru, kao i ostalim dijelovima Dalmacije, vinogradari počinju sjeći masline, smokve i rogače a sade vinovu lozu, i to isključivo crne sorte.
Početkom 1892. Austrija i Italija potpisuju trgovački sporazum koji omogućuje uvoz jeftinih talijanskih vina na tržištu Austro-Ugarske i time uzrokuje krizu dalmatinskog vinogradarstva. Samo dvije godine kasnije u Dalmaciji se pojavljuje filoksera koja na Hvar stiže 1909. godine. Kriza u vinogradarstvu prisiljava mnoge težake na odlazak u Novi svijet u potrazi za poslom. U tim zemljama mnogi Hvarani su bili pioniri vinogradarstva. Obnovu vinograda onemogućilo je i izbivanje Prvog svjetskog rata.
Pojava privatnih proizvođača vina krajem 1980-ih uvodi novu perspektivu u proizvodnju otočkih vina. Za razliku od kvantitete kojoj se težilo tijekom za vrijeme socijalizma, privatni proizvođači naglasak su stavili na kvalitetu vina. Da su u tome uspješni potvrđuju mnogobrojne nagrade koje dobijaju na međunarodnim natjecanjima vinara.
Ako Vas put ponese do otoka Hvara ne propustite kušati neka od ovih vina:
Bogdanuša je autohtona vinska sorta s otoka Hvara. Jedno je od najboljih bijelih dalmatinskih vina sa 11-12,5 % alkohola, svijetložute boje, lagano kiselkasta i blagog mirisa. Najviše je ima u okolici Vrboske.
Parč se od davnine sadio u istočnom dijelu otoka Hvara. Odlikuje se mirisom po muškatu i zlatnožutom bojom te ima oko 12 % alkohola.
Plavac mali najpoznatija je dalmatinska sorta vina a najkvalitetnija vina ove crne sorte dolaze s južnih obronaka otoka Hvara. Tamnocrvene je boje, raskošnog bukea i izražene arome plavca te 13-14,5 % alkohola. Ovo vino je vrhunac hvarskog vinarstva.

 

Foto i tekst: Siniša Mikulčić Matković – Secret Hvar travel agency
http://www.secrethvar.com/

INTERVJU: Joško Stella, direktor turističke zajednice Splitsko – Dalmatinske županije

Sudeći prema aktualnim podacima, turizam se u Splitsko-dalmatinskoj županiji čak i u post-sezoni kreće uzlaznom putanjom, a njeno središte – grad Split, na nedavno održanim danima turizma u Zadru proglašen je pobjednikom u kategoriji srednjih turističkih destinacija te se istaknuo kao drugo najprepoznatljivije turističko odredište nakon Dubrovnika. Najbolji pokazatelj porasta u broju posjeta i noćenja upravo su brojke, a čemu ih dugujemo, priupitali smo direktora Splitsko-dalmatinske županije, Joška Stellu.

Josko Stella

Splitsko-dalmatinska županija ove je sezone oborila svojevrsne turističke rekorde, te se po broju gostiju smjestila odmah iza Istre. Čemu, prema Vašem mišljenju, dugujemo ove izvanredne rezultate?
Izvanredni rezultati su produkt višegodišnjeg brendiranja Dalmacije, odličnog rada i zalaganja svih djelatnika u turizmu. Što se tiče TZ Splitsko – dalmatinske županije, mi smo pripremili sezonu koristeći napredni oblik marketing miksa internet oglašavanja, sajmova, novinara i agenata koje smo doveli, članaka u stranom tisku koje smo sponzorirali, te posebne prezentacije na skandinavskom i poljskom tržištu, što se pokazalo kao odlična strategija. Tržišta na koja smo najviše marketinški ulagali upravo su ona s kojih imamo u 2013. rast od preko 20% – to su tržišta Poljske, Velike Britanije i Skandinavije tako da je korelacija uloženo-dobiveno očita.

Koliko Splitsko-dalmatinska županija ulaže u razvitak posebnih oblika turizma? Postoje li određeni segmenti turizma u kojima vidite osobit potencijal?
Splitsko-dalmatinska županija ima razrađenu strategiju razvoja kulturnog turizma, a osim nje imamo i strategiju razvoja ruralnog turizma. To su selektivni oblici turizma na kojima radimo u cilju produženja turističke sezone. Osim njih budućnost vidimo i u aktivnom odmoru, zdravstvenom turizmu i sličnim specifičnim oblicima turizma koji se upravo idealni za održivi razvoj i produženje turističke sezone.

Koje su strategije razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije u budućnosti? Koje konkretne mjere će se poduzeti kako bi se poboljšala cjelokupna kvaliteta turističke ponude?
U budućnosti želimo što više raditi na destinacijskom menadžmentu i uključivanju što više subjekata u isti, kako bi zajedno definirali još kvalitetniju turističku ponudu.
Već smo ove godine odradili set of 9 edukacija za privatne iznajmljivače, a u suradnji sa UHPA ćemo do kraja godine održati i edukacije za destinacijske menadžment kompanije, te ćemo objaviti natječaj za pomoć istima. Dakle, cilj nam je razviti nove turističke proizvode.

Što mislite o novom ustroju turističkih zajednica prema DMO sistemu? Smatrate li da će novi sistem poboljšati učinak turističkih zajednica i u kojim aspektima?
Novi ustroj turističkih zajednica je veliki izazov, te smatram da je potrebna opsežna i temeljita rasprava kako bi sustav kvalitetno evoluirao prema DMO sustavu, za što će trebati određeni vremenski period.

Foto: Tz Splitsko – dalmatinska županija

PRIČA O RIJEČKIM MORČIĆIMA
Osim što se iz njega iščitava riječka povijest i tradicija naših predaka i vještih zlatarskih ruku, to je simbol koji širi pozitivnu energiju, jer u sebi nosi optimizam da nam upravo njegova blizina jamči ostvarenje želja, spokoj, zaštitu od neprijatelja i svih zlih sila. Naušnicu s morčićem nekoć su nosili i muškarci, posebice ribari i njihovi sinovi jedinci, a u uhu pripadnika muškog spola ni danas nisu rijetkost, kao ni broševi, narukvice, prstenje i pribadače morčića u riznicama svake starije riječke gradske obitelji.

Zbog atraktivnosti i povijesnog značaja morčić je postigao i zavidnu svjetsku slavu dobivši i turistički letak koji važnost ovog popularnog simbola opisuje na čak 30 jezika. O nastanku morčića ispričane su brojne priče, spjevane narodne pjesme i legende, među kojima su dvije najpoznatije. Prvu, legendu o Zrinskom, opisala je poznata riječka arheologinja i povjesničarka umjetnosti Radmila Matejčić. Datira iz 16. st. kad su se Turci utaborili na Grobničkom polju, prijeteći napadom na Rijeku. Plemeniti Zrinski je s Gradine kod Jelenja odapeo strelicu koja je pogodila turskog pašu u sljepoočnicu, nakon čega se vojska razbježala. Svo vrijeme te opsade Riječani su, navodi Matejčić, podizali oči k nebu i molili da kamenje s neba pobije Turke. Upravo to se i dogodilo uslijed njihova bijega, zatrpavši Turke do vrata.

Tako su na polju ostali samo njihovi turbani. Kao uspomenu na taj događaj Riječani su svojim ženama stavili naušnice u obliku glave pokrivene turbanom. Druga legenda koja potječe s Pelješca govori da je jedna talijanska kontesa imala crnu sluškinju koju je jako voljela. Darovala joj je slobodu, a kao uspomenu na nju dala je izraditi naušnice s njenim likom. Na nastanak morčića velik je utjecaj imala i Venecija, jer je u 17. i 18. stoljeću bila opsjednuta Orijentom, pa je tako uz orijentalne začine, mirise, tkaninu, odjeću i nakit, u odaje bogatih venecijanskih patricija uvela paževe i sluge – crnce u orijentalnoj odjeći. To je potaknulo mnoge venecijanske zlatare da počnu izrađivati ukrasne igle u obliku crnca s turbanom, zlatnog poprsja, bogato ukrašenog dragim kamenjem, prozvanog “moretto”.

Foto i tekst: www.visitrijeka.eu[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Morčići-mala.jpg[/image]
[/nivo]

ODMAK OD FRENETIČNE SVAKODNEVNICE KOJI GODI SVIMA

Termin „City break“ u turističkoj djelatnosti označava kratak boravak u drugom gradu, najčešće u nekoj od svjetski poznatih metropola, bilo u vlastitoj režiji, bilo u sklopu paket aranžmana koje nude putničke agencije. Logični su razlozi popularnosti ovog oblika odmora – ne zahtijeva suviše novca i vremena, a nudi predah od užurbane dnevne rutine. Prava ekspanzija potražnje za vikend odmorom zabilježena je i u našim najvećim gradovima!
[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/ZADAR-glavna-panorama-by-Velid-Jakupovic.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/0201.jpg[/image]
[/nivo]

Uz megapopularne svjetske metropole, i naši gradovi isprofilirali su se kao iznimno atraktivna odredišta city break turizma, koji je u stalnom porastu.

Znajući da su sažetost i efikasnost ključne riječi kod ovog oblika odmora, grad Zagreb je cjelokupnu ponudu 35 turističkih agencija, koja se bazira na trodnevnim i četverodnevnim odmorima, kvalitetno i pregledno predstavio na atraktivnoj poveznici (http://citybreak.zagreb-touristinfo.hr/). Tako će, primjerice, gurmanski nastrojeni gosti upoznati ukusnu stranu naše metropole kroz vrhunske delicije i domaća vina, a ljubitelji kulturnih znamenitosti odlučit će se za upoznavanje s dvorcima Hrvatskog zagorja. Nudi se ponešto za svačiji ukus, a oni koji žele vidjeti još više, u sklopu raznih tura mogu „skoknuti“ do Zadra, Plitvica…ili pak do svega sat vremena udaljenog Varaždina te uživati u razgledu njegove povijesne jezgre ili ondje veoma popularnoj vožnji biciklom!

„Ča je pusta Londra kontra Splita grada“, čulo se ove godine na svakom uglu i svim jezicima, jer je naš cvit Mediterana vrvio inozemnim gostima. Osim što je u srpnju trodnevni festival Ultra Europe polučio nezapamćen interes mladih koji su se u grad sliijevali sa svih strana svijeta, uvedeni su izravni letovi iz osam europskih metropola, te su se nudili aranžmani po vrlo povoljnim cijenama leta i hotelskog smještaja, kao i takozvani „Split card“ za besplatan ulaz u gradske muzeje i galerije te vodstvo stručnog turističkog vodiča.

Svojom energijom i živom atmosferom, turiste su jednako privukli i Šibenik i Zadar koji su ovdje nadohvat ruke. Sudeći prema stranim internet portalima, inozemne goste posebno su oduševili katedrala Sv. Jakova, očaravajući pogled sa tvrđave Sv. Ane, vrt Sv. Lovre, te ručkovi na otvorenom na terasama šibenskih restorana gdje su uživali u ribljim specijalitetima, janjetini i posebno ukusnom tiramisu kolaču! Tek sat vremena vožnje udaljen Zadar, osvojio ih je spojem urbane kulture, monumentalne arhitekture, zabave i noćnog života – impozantna Kopnena vrata na ulazu u staru gradsku jezgru izazvala su pravo divljenje, a kavana na glavnom gradskom trgu proglašena je idealnom za simpatičnu kulturu ispijanja kave te upijanje opuštenog mediteranskog stila života! Turiste su oduševile i crkva Sv. Donata, morske orgulje te svjetlosna instalacija Pozdrav suncu.

Dubrovnik se zbog svoje raskošne arhitekture istaknuo kao ultimativna city break destinacija. Neizostavna je šetnja legendarnim Stradunom te gradskim zidinama, a lista znamenitosti za obilazak je poduža – od Palače Sponza koja ponajbolje oslikava fascinantan dubrovački spoj gotičke i renesansne arhitekture, pa do Rektorove palače, Franjevačkog samostana, katedrale Uznesenja Marijina, Onofrijeve fontane…gostima su posebno šarmantni restorani u staroj gradskoj jezgri koji nude riblje delicije, a rado svrate i do otočića Lokruma.

 

Foto: Tz grada Splita, Tz grada Zadra