Mirisi Božića u Konavlima su najbolja manifestacija u ruralnom turizmu Hrvatske, nositeljica Zlatne povelje nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske. Mirisi Božića u Konavlima pokrenuti su 2008. godine kao najveća kolenda u Hrvatskoj, te su u vrlo kratkom razdoblju postali prepoznatljivi kao turistički proizvod, a organizator je Agroturizam Konavle. Od 22. prosinca do 29. prosinca 2013. godine će biti organizirana šesta po redu tradicionalna manifestacija Mirisi Božića u Konavlima.

Prošle godine Mirise Božića je pohodilo oko pet tisuća posjetitelja i, kao i svake godine, sudjelovalo je oko sto izlagača. Promotorica manifestacije Mirisi Božića u Konavlima je hrvatska glumica Jelena Perčin.

Ruralni turizam, kao i sadržaj manifestacije Mirisi Božića u Konavlima, u najvećem dijelu počiva na tradiciji i kulturnom naslijeđu koje možete upoznati pohodeći manifestaciju Mirisi Božića u Konavlima; najbolju manifestaciju u ruralnom turizmu Hrvatske…

PROGRAM: Mirisi Božića u Konavlima 2013.

Intervju: Milan Perić, pročelnik za turizam u gradu Dubrovniku: “Ulaganje u edukaciju kadra najprofitabilnija je investicija”

Grad Dubrovnik ove je godine ovjenčan titulom pravog turističkog prvaka – proglašen je za najbolju veliku destinaciju na Jadranu. Gradski pročelnik za turizam, gospodin Milan Perić, smatra da su tome u velikoj mjeri zaslužni ljudi, te da je ulaganje u edukaciju kadra najmudrija i najprofitabilnija investicija. Poželjeli smo saznati iz prve ruke tajnu dubrovačkog uspjeha!

• Ove je godine grad Dubrovnik dobio najprestižnija priznanja turističke struke za kvalitetu usluge i postignute rezultate u minuloj turističkoj sezoni. Ova postignuća evidentno su plod dugogodišnjeg ulaganja i promišljenog upravljanja destinacijom. Što je, prema Vašem mišljenju, ključ ovakvog uspjeha?

Ovakav rezultat možemo prije svega zahvaliti dugogodišnjoj osmišljenoj politici vođenja i upravljanja destinacijom pa se može neskromno reći da je isti bilo i zasluženo očekivati. Svake godine radimo analizu prethodnih  i planove za sljedeće godine koji uključuju razne edukacije, osvježenja znanja i inovacije. Tu govorimo o hotelijerima, ugostiteljima, trgovini, taksi udruženju, javnom gradskom prijevozu itd. Kao jedan od primjera ulaganja u cjelokupnu uslugu destinacije je visoko peto mjesto u anketi o zadovoljstvu taksi uslugama na globalnoj razini prema jednom turističkom portalu.

• Što je to što turističku ponudu grada Dubrovnika toliko izdvaja od ostalih? U čemu je, prema Vašem mišljenju, njen forte, ili žargonski rečeno – faktor X koji privlači goste?

Pored kulturno-povijesnih znamenitosti – zabava, gastronomija, izvrsna usluga na svim razinama te pravovremeno usmjerene marketinške aktivnosti – temeljni su preduvjeti dolaska gostiju u naš Grad prvi i svaki drugi put.

•  Poznat nam je Vaš stav da su za ovakav uspjeh u turizmu u velikoj mjeri zaslužni ljudi, a Dubrovnik se po kvaliteti kadra svrstava u sam vrh nacionalne turističke ponude. Možete li nam pojasniti zbog čega držite da je educiranost turističkih djelatnika od iznimne važnosti?

U svakom poslu pa tako i u turizmu bez ulaganja u kadrove, njihovu edukaciju, osvježenje znanja i praćenje trendova teško je postići optimalan rezultat. Međutim, svjesni smo da se to od Dubrovnika očekuje i mi koji obnašamo određene dužnosti moramo to stalno inicirati i poticati jer bez kvalitetnih kadrova ne mogu se očekivati ne samo vrhunski rezultati nego ni određena razina konkurentnosti. Turizam kao uslužna djelatnost zahtjeva maksimalno uključenje svih i nije slučajno da je upravo čovjek ključ uspjeha u turizmu.

• Da li je projekt „Dubrovačka gastro kvaliteta“ ispunio Vaša očekivanja? Koliko je doprinio dodatnom jačanju gastro ponude grada i njenom podizanju na još višu razinu kvalitete?

Projekt Dubrovačke gastro kvalitete se pokazao iznad očekivanja. To je projek koji nije uniforman već se stalno usavršava i unaprjeđuje s ciljem podizanja dubrovačke gastro ponude na jednu veću razinu. Gosti su prepoznali vrijednost koja se krije iza tog znaka te ih je sve više koji se povode brošurom koja navodi restorane koji su zaslužno dobili taj znak putem ocjene stručnog povjerenstva i “tajnih kupaca”, a prema posebnom, unaprijed definiranom pravilniku.

•  Može li, prema Vašem mišljenju, turistički sektor pripomoći u rješavanju sveprisutnog problema nezaposlenosti? Leži li u njemu rješenje za mlade nezaposlene ljude u našoj državi?

Ključ zaposlenja tj. stalnog zaposlenja u djelatnosti turizma ili u djelatnostima komplementarnim turizmu je turistička godina kroz 365 dana. Drugi je problem što je ponekad teško uskladiti razne čimbenike ponude koji svoju djelatnost baziraju na poslovanju od 200 dana te su kao takvi generatori sezonske zaposlenosti, odnosno nemaju interesa za cjelogodišnjim zaposlenjem kadrova. U svakom slučaju sreća je da barem imamo turizam u usponu za razliku od ostalih gospodarskih djelatnosti. Ono što pored svega želimo je da se mali obrtnici i proizvođači kroz sustav samozapošljavanja aktivnije uključe u turističku ponudu.

• Kakvo je Vaše viđenje razvoja nacionalnog turizma u budućnosti? Koje smjernice biste, kao pročelnik renomirane domaće destinacije, dali destinacijama koje bi htjele unaprijediti svoju ponudu?

Turizam RH mora podizati svoju konkurentnost kroz kvalitetu ponude i selektivne oblike turizma. Sve dobro što se događa u Dubrovniku treba preslikati na ostatak hrvatskog turizma, ali to ne znači da Dubrovnik ne može nešto naučiti i dobro preuzeti i od ostalih regija kao npr. od Istre. Stoga možemo reći da se o svakom gostu treba pobrinuti određenim individualnim pristupom i autohtonom ponudom kraja u kojem boravi. Zadovoljan gost je najbolja (besplatna) reklama.

•  I za kraj, što grad Dubrovnik ima u planu za dodatno širenje i obogaćivanje svoje ponude?

Dubrovnik u budućnosti mora pratiti što gosti žele i obogaćivati ono što nudi, bilo da se radi o kulturno-povijesnoj, zabavnoj i inoj ponudi, a sa ciljem produljenja turističke sezone na turističku godinu. Dosegli smo u određenim terminima granice fizičkih mogućnosti pa je širenje turističke ponude neminovno kako bi Grad mogao apsorbirati sve veći broj turista koji nam žele doći.

INTERVJU: PAUL BRADBURY

Božićno drvce na glavnom trgu mog drugog rodnog grada – Jelse, postavlja se oko 20. prosinca svake godine, što je uvijek iznova uzbudljiv događaj za lokalnu djecu. Ubrzo nakon toga, u crkvi se postavljaju žive jaslice, sa pravim magarcima i kozama da bi se dobilo na vjerodostojnosti. Dan Božića stiže uz uobičajene, skromne poklone od Djeda Mraza „čovjeka u crvenoj odjeći“ i obilježen je obiteljskim ručkom. Božić kakav bi trebao biti, primjer kod odgoja djece daleko od komercijalizirana svijeta bogatijih društava, te je jedna od manje istaknutih prednosti života u Dalmaciji. Kao i svaki roditelj, želim najbolje za svoju djecu, pa sam imao briga oko odgoja na turističkom otoku poput Hvara – od zdravstvene skrbi u hitnim slučajevima pa do nedostatka  zabavnih sadržaja, mjesta za igru i redovitih dječjih događanja. Međutim, nisam se trebao brinuti, jer je odgoj djece u Dalmaciji znatno cjelovitije iskustvo od onog kod kuće u Engleskoj. Za ovo postoji više razloga: SIGURNOST
Rijetko koje iskustvo za roditelje predstavlja takav užitak kao opuštanje uz kavu na lijepom kamenom trgu dok djeca potpuno sigurna trčkaraju naokolo. Nažalost, u današnje vrijeme ni jedno mjesto nije baš posve lišeno opasnosti, ali Dalmacija se u velikoj mjeri približila tom idealu. Druženje lokalne djece i djece inozemnih roditelja svih uzrasta, koja unatoč jezičnoj barijeri sklapaju prijateljstva u trenu, mnogo roditelja cijeni kao jedan od najdragocjenijih aspekata ljetovanja. Dalmacija je iznimno pristupačna za odgoj djece – stariji mališani paze na mlađe, a razgranata šira obitelj daje djeci stvaran, utemeljen osjećaj sigurnosti. Opušten pristup godi i roditeljima, koji mogu uživati u dragocjenim trenucima nasamo.
PRIRODA
Dolazeći iz velikog grada kao što je Manchester, pomalo sam ljubomoran na prirodnu povezanost moje djece s Majkom Zemljom. Ovdje nema Playstation-a, a jedna od njihovih omiljenih aktivnosti je pomaganje djedu na obiteljskom posjedu, bilo da je riječ o godišnjoj berbi maslina ili sađenju krumpira. Poštivanje okoliša i afinitet prema prirodnim dragocjenostima iz tla i morske vode,
dio su stila života. Od Disneylanda do Hvara možda je dugačak put, ali razina organiziranih aktivnosti za djecu – od kojih je većina unutar pješačke udaljenosti – omogućuje zdrav i poticajan životni početak. Život šestogodišnjaka uključuje jahanje konja, veslački klub, satove baleta,  šahovsku sekciju i tjednu nastavu likovne kulture u divnom umjetničkom ateljeu u obližnjem selu, kao i već spomenuto pomaganje u polju.

PLIVANJE
Najveća od svih blagodati, i povod za još mrvicu očinske zavisti, je svakako Jadran. Kao netko tko je naučio plivati kao 29-godišnjak, s radošću promatram svoje male delfine koji slijedeći majčine stope postaju uspješni plivači već u dobi od 3 godine. Svakodnevna rutina od lipnja do rujna uključuje popodne provedeno na plaži – priliku za jačanje plivačke vještine i prožimanje s tim sveprisutnim prijateljem – Prirodom. Ironično, jedan od najvećih problema – zdravstvena skrb u slučaju nužde – se također doima učinkovitijom nego kod kuće. Iznenadna bolest moje kćerke rezultirala je liječničkom odlukom o premještaju u splitsku bolnicu, a taj podvig je ostvaren u svega 30 minuta vožnje helikopterom. Naravno, postoje mnoge prednosti za odgoj djece u drugim društvima, ali za siguran i prirodan početak života, malo koja opcija je prikladnija od Dalmacije.
Ponovo ću vam podnijeti izvještaj za deset godina, kada će moje djevojke gunđati zbog siromašnog noćnog života u siječnju…

Piše: Paul Bradbury