Lastovski poklad ima stoljećima staru tradiciju. Prvi put se spominje 1390. , u Statutu Lastova, jednom od najstarijih u Europi, kao “Carnevale” – vrijeme za zabavu, opuštanje i bijeg od svakodnevice. Možemo reći, s ponosom, da imamo jedan od najstarijih pokladnih običaja na ovom području , te smo svjesni naših obaveza da ga čuvamo, oplemenjujemo, njegujemo za buduće generacije.
Legenda kaže da se karneval slavi u spomen starog povijesnog događaja kada su katalonski gusari napali Korčulu i poslali su svog glasnika na Lastovo sa porukom da se Lastovci bez borbe predaju.
Umjesto predaje, stanovnici Lastova su se naoružali, a žene i djeca su se popeli na brdo Hom u kapelicu Sv. Jurja gdje su molili za pomoć. Pomoć je došla u obliku oluje koja je uništila Katalonsku flota na putu do Lastova. Lastovci su uhvatili katalonskog glasnika te ga za porugu stavili na magarca i proveli kroz mjesto. Tri puta su ga pustili niz “uzu” (konop dug 300 metara), te ga živog užegli i izgorili.
Jedan od prvih pismenih dokaza datira iz 1747., kada je dubrovački knez, Ivan Franjo Sorgona, napisao jednu pjesmu o Lastovskom pokladu.
Pokladi počinju blagdanom Sv. Antoneta (17. siječnja), a završavaju Čistom srijedom. Organiziraju se “bali” (ples) subotom i nedjeljom. Gospa Kandalora važan je dan u Pokladima jer taj dan izlazi lira na dvor i to je prvi dan kad lira može doći na “balo” (ples). Taj dan se također organizira večera za one koji skrbe o Pokladu.
Zatim imamo “pretilu nedjelju” koja je posvećena dječjim maškarama. “Pretili ponedjeljak” je završni dan pred Poklad. Tada se čini Poklad, kojeg čini meštar od Poklada, sa svojim pomoćnikom. Sama lutka Poklad napravljena je od žita, klasa i zobi te tvrde ribarske mreže. Ona se oblači u svečanu odoru. Također na taj dan imamo običaj “kupljenja jaja”, koji je star koliko i sam Poklad i njemu može sudjelovati svo pučanstvo Lastova bez obzira na godine.
Na “Pokladni utorak”, najsvečaniji dan, podne zvoni u 11 sati, te je to znak da Pokladari moraju biti obučeni te se skupljaju u parovima na sali. Osim Pokladara u toj svečanosti sudjeluju i Lijepe maškare.
Maškare se skupljaju na drugo mjesto i nikako se ne smiju sresti sa Pokladarima do samog paljenja Poklada. Kada načelnik ispred Općine dade privolu Pokladarima, povorka krene. Zatim Lijepe maškare dolaze po privolu i idu iza Pokladara.
Maškare kao i Pokladari idu u parovima (isto obučeni), a u lijepe maškare se mogu obući već i djeca od sedmog razreda osnovne škole.
Foto i izvor: lastovski-poklad.hr
