Author

Croatian Hot Spots

Browsing

  foto marko 3a

PROSLAVITE LJUBAV U PRAVOJ METROPOLI ROMANTIKE!

Sunčani dani i blaga klima čak i u zimskim mjesecima, omiljena kupališta koja zimi postaju romantične šetnice, baš kao i kamene uličice starih gradskih jezgri, pravi su mamac za ljubavne parove koji se sve više odlučuju na proslave značajnih datuma ili čak vjenčanja upravo u Dalmaciji.

foto marko 2a

Splitsko-dalmatinska županija napose se istaknula kao iznimno poželjno mjesto za takve sadržaje i ambijent nenadmašne romantike!

klis

U susret prazniku zaljubljenih, hotelijeri su pripremili pregršt prigodnih pogodnosti, pa će tako par koji na samo Valentinovo dođe na večeru u hotelski restoran, po izboru dobiti gratis noćenje u hotelskoj sobi s romantičnim doručkom ili pak voucher za spa i wellness sadržaje.
foto marko 8a

I mnogi su ugostitelji dali mašti na volju, pa tako popularni županijski restorani nude prigodne menije sa probranim delicijama zamamnih „ljubavnih“ naziva („Sirova strast“, „Prvi poljubac“, „Sorbet Sv. Valentina“…) – i isto takvog okusa.

Rožada
Naime, riječ je o pravim gurmanskim zalogajima – jelima na bazi plodova mora, odrescima sa neobičnim, sofisticiranim umacima poput onog od brusnica, te čarobnim slasticama sa dodatkom jagoda i šumskog voća.

foto marko 6a

Osim u jelovniku koji je tako dobrog okusa kao što nazivi sugeriraju, parovi će u sklopu večere moći uživati i u nastupima poznatih domaćih izvođača, ili se možda odlučiti za neki od prigodnih koncerata koji se tog dana održavaju diljem regije. Izvrstan izbor su dalmatinske klape!
Tragom prošlosti Dalmacije

U ovom kontekstu moramo spomenuti i one kojima je ova regija toliko prirasla srcu da su se tu odlučili i – vjenčati.

Solta_wedding_pjphotos22
Prekrasne lokacije – kapelice na vidikovcima (primjerice, splitski Sustipan), povijesna zdanja (tvrđava Klis, pa i sama Dioklecijanova palača) i mjesta iznimne ljepote prirode (grad Omiš, otoci Šolta, Brač i Hvar) sve su više prepoznate kao idealna scenografija za „veliki dan“, pa županijske agencije za organizaciju vjenčanja imaju pune ruke posla.

foto marko 1a

I za kraj, što reći osim – ako se i Vi ubrajate među one koje je pogodila Amorova strijela, provjerite zašto je ova županija istinska metropola romantike!

dalmatia.hr
Foto: Arhiva turističkih zajednica Splitsko – dalmatinske županije

POGLEDAJTE VIDEO – CENTRAL DALMATIA

Visit Central Dalmatia Facebook page
CENTRAL DALMATIA ON YOU TUBE

Foto: foto studio Marko

SPONZORIRANI ČLANAK

Omiš - Ac

CARSTVO MEDITERANA KOJE SJAJI SVE JAČE

Splitsko-dalmatinska županija regija je iznimnog kulturno-povijesnog značaja i prirodnih dragocjenosti, a samim tim i izuzetnih turističkih potencijala. Da se oni itekako ostvaruju, najbolje nam pokazuju brojke, pa se tako regija okitila prestižnim turističkim priznanjima, ali i višeznamenkastim ciframa u porastu broja noćenja.

Trogir1 Zoran Alajbeg

Pažljivo osmišljene marketinške strategije i višegodišnje brendiranje županije urodili su plodom, a njena višedimenzionalna turistička ponuda pruža ponešto za svačiji ukus – od ljubitelja kulturnih znamenitosti pa do pobornika aktivnog turizma.

eos 108

Ovoj županiji zbilja ne možemo poreći atraktivnost – destinacije poput Splita, Brača i Hvara redovito se nalaze u samom vrhu svjetskih top ljestvica, a tek su dio njene ponude. Uobičajen povod za ljetni odmor – prekrasne uvale i plaže, ovdje zbilja ostavljaju bez daha, bilo da se radi o fascinantnom Zlatnom ratu, Makarskoj rivijeri ili pak kakvoj skrovitoj uvali otoka Šolte, koji se diči iskonskim, netaknutim prirodnim ljepotama.

Brela

No nije ovo regija samo za miran obiteljski odmor – ovdje će na svoje doći i avanturistički nastrojeni gosti, koji će osim u morskim sportovima, uživati u raftingu ili kanuingu rijekom Cetinom, ili pak najnovijoj adrenalinskoj atrakciji – zip line-u ili „letu“ nad riječnim klisurama pomoću čelične užadi!

Tematske staze

Kulturno blago kojim Splitsko-dalmatinska županija obiluje od neizmjerne je vrijednosti i širokog raspona – od svjetski poznatih dragulja kulturne baštine poput Dioklecijanove palače, stare Salone, tvrđave Klis, predivnog Trogira koji je u cijelosti pod UNESCO-vom zaštitom, stare gradske jezgre grada Hvara ili pak Komiže, pa do manjih, ali jednako dojmljivih objekata poput starohrvatske crkvice Sv. Spasa u Vrlici…

Hvar

Povijest se ovdje uspješno oživljava kroz kulturne manifestacije, pa će tako ljubitelji razgledavanja, osim u sjajno očuvanim primjerima arhitekture minulih vremena, uživati i u uprizorenjima bitke za Klis, opsade Sinja, te čuvenoj Alci.

A

Područje Dalmatinske zagore, osim što je pravo neokrunjeno carstvo avanturističkog turizma, istinski je dragulj iznimnih gospodarsko-turističkih mogućnosti.

050105157

Mladost vuče život, a splitske i hvarske ulice su upravo zahvaljujući mladima ljetos zaživjele novim životom – zbog atraktivnih glazbenih festivala poput Ultra Europe tražila se karta (i soba!) više, a naročito popularne bile su i cruising ture u sklopu kojih se jedrenjacima obilazilo otoke.

Pustinja blaca

Iako je ovo županija sunca i mora, kulture, ruralnog turizma i aktivnog odmora, ona ima i snažan gastronomski identitet. Osim u pršutu i siru, ribi na gradele i mesu ispod peke, ovdje se uživa u pašticadi, soparniku, rožati, splitskoj torti i nezaobilaznim fritulama!

prsut 2

Široka kamena duša grada Splita i njegove županije otvara vrata svakome; mladima željnima dobrih partyja, gostima željnima raskošnih šetnica i pjeskovitih plaža, onima koji očekuju svoju dozu kulture, obiteljima s djecom koje žele bogate sadržaje za svoje najmlađe, gastronomadima i avanturistima…

Bol Brač

Pronađite i Vi svoj komadić raja!

dalmatia.hr
Foto: Arhiva turističkih zajednica Splitsko – dalmatinske županije

POGLEDAJTE VIDEO – CENTRAL DALMATIA

Visit Central Dalmatia Facebook page
CENTRAL DALMATIA ON YOU TUBE

SPONZORIRANI ČLANAK

NEOKRUNJENO CARSTVO AVANTURISTIČKOG TURIZMA

601652_4876803323465_1792008738_n
Foto: Tz grada Sinja

Vina Dalmatinske Zagore izvoze se sve do Californije, a jedna od rijeka ovoga kraja, uvrštena je u Lonely Planetov TOP 40 nevjerojatnih europskih iskustava. Dalmatinska Zagora dom je najbolje hrvatske kulturne manifestacije za 2012-tu godinu, a njeno UNESCOM zaštićeno naslijeđe seže od drevnih građevina pa do autohtone kuhinje. Unutrašnjost Dalmacije dom je jednog od najekskluzivnijih nacionalnih jedriličarskih odredišta, a nedavna izgradnja veslačkog objekta olimpijskih standarda dokaz je turističkog potencijala za avanturistički turizam.

Ova regija smještena je samo pola sata od fantastične dalmatinske obale i najprometnije zračne luke u Hrvatskoj tijekom sezone. Regiji iznimnog turističko – gospodarskog potencijala ipak nedostaje samo jedan ključni sastojak – turisti.

Foto: Arhiva turističkih zajednica

Dok hrvatski turizam cvate, uobičajan odmor uključuje slijetanje u nekoj od dalmatinskih zračnih luka prije odlaska na krajnje odredište, najčešće bajkovite plaže na obalama popularnih otoka vrlo često Hvara, Brača i Korčule. Prilično logičan program posjete zemlji koja promovira ​​turizam pod sloganom Mediteran kakav je nekad bio.

Samo koji kilometar sjevernije, nalazi se jedno od europskih najraznovrsnijih, najuzbudljivijih i najmanje otkrivenih područja, gdje boravi mnogo manje turista  – unutrašnjost Dalmacije.

Zbog nedostatka plaža i mora, dalmatinsko zaleđe je u velikoj mjeri zanemareno od strane suvremenog turizma, a bilo je vrlo malo čvrstih pokušaja do sada da se na jednom mjestu učvrsti značajno turističko bogatstvo regije.

Ova regija dom je Alen Bibicha, jednog od vodećih proizvođača vina u zemlji, čija je kuća u neposrednoj blizini prekrasnih slapova Krke i ekskluzivnog jedriličarskog raja dalmatinskog zaleđa – Skradina. Srcem dalmatinskog zaleđa prolazi moćna rijeka Cetina sa svojih 11 veličanstvenih crkavenih utvrda, koja nudi prekrasne vizure, nevjerojatan avanturistički turizam i pokroviteljstvo Lonely Planeta.

Prebogata je ovdje kulturna baština da bi se istraživala, ali je možda ponajbolje dočarava posljednji preostali viteški turnir u Europi, 300 godina stara Sinjska alka, koja svake godine privlači uglednike od predsjednika pa nadalje, dok je uspješan Lake 2 Lake projekt, financiran sredstvima EU, samo je jedan aspekt regije s bogatim potencijalom za avanturistički turizam.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto: Tz grada Imotskog

Za razliku od drugih destinacija s velikim mogućnostima, pristup nije problem, uz tri glavne zračne luke u blizini, dok nova autocesta prolazi kroz regiju. Sve što nedostaje je bolja edukacija i učinkovitija promocija područja koje je tako blizu mora, a ipak s toliko potencijala, uz pomoć kojeg bi Dalmacija mogla postati cjelogodišnja destinacija kakva bi i trebala biti.

Piše: Paul Bradbury

Više na stranici:  www.total-inland-dalmatia.com

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

PRIKAZ DREVNIH OBIČAJA

U subotu, 15.02. 2014. u 8.30 iz Gljeva polaze mačkare, popularni Didi s Kamešnice, na svoj tradicionalni pokladni ophod. Put ih vodi kroz Galu i Han (Obrovac Sinjski) te natrag na Gljev. Ophod će trajati do 17.00 sati.

Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela

Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela, s područja gradova Sinja i Trilja, te općine Otok, imaju dugu tradiciju održavanja, i najbolji su pronositelji i čuvari pokladnih običaja u tim krajevima. U selima Gljev, Han, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala.

Invazijom bučnih, šarenih, prkosnih ovnova, poznatijih kao Didi, počinje dan pokladnog ophoda u Gljevu, selu u Dalmatinskoj zagori, nedaleko granice sa Bosnom. Ovu dugu tradiciju pokladnih običaja za koju vežemo očuvanje lokalnog identiteta, njeguje i promovira udruga Didi s Kamešnice iz Gljeva.

Pokladna povorka poredana je po strogim pravilima zasnovanim na tradiciji. Prva ide skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim komedija i na kraju s određnim razmakom crne mačkare. Svatovi, koji simboliziraju proljeće, predvođeni su nekada prvim didom, a u današnje vrijeme barjom(barjaktarom).

Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna zadaća ophoda. Tu su još jenge (udane žene), jengije (cure) i ostali svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju). Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji ne smiju biti u isto vrijeme na istom mjestu. Likove Turčina i bule vežemo uz dugu prisutnost Turaka na ovim prostorima.

POGLEDAJTE VIDEO

Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja kritizira aktualne društvene i političke teme. Crne svatove predvode baba i did, koji vezani uz kult plodnosti simuliraju spolni čin i na taj način prizivaju bolji godišnji urod. Tu su i žalovice, udovice koje nariču šaljive slogane. Najatraktivniji dio povorke čine didi. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem.

Unatoč razvoju civilizacije, muškarci su još  uvijek isključivi nosioci ovog pokladnog običaja, kojemu  su glavne karateristike prerušavanje u životinjske likove (ovnove) i travesticija (simulacija promijene spola).

Slični pokladni običaji njeguju se i u drugim selima podno Kamešnice, koji su kao Godišnji pokladni ophod mačkara podkamešničkih sela na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Izvor: visitsinj.com

Autor teksta: dr.sc. Giovanni Kezich, Dinka Alaupović Gjeldum
Foto: Boris Filipović Grčić

istra inspirit 1

Svima zaljubljenima, ali i ostalima koje ljubav na bilo koji način motivira i vodi kroz život puno veselja i trenutaka inspiriranih ljubavlju.

Istra Inspirit  objavljuje foto-natječaj: „Inspirirani ljubavlju“ od 29. siječnja do 11. veljače 2014.

Istra Inspirit pokreće foto natječaj na temu „Ljubav inspirira“. Riječ je o foto-natječaju na temu ljubavi, u sklopu kojeg će se birati najbolje fotografije inspirirane ljubavlju s Istra Inspirit doživljaja ili njegovih autentičnih lokacija (Pula – Povijesni i pomorski muzej, Medulin – Vižula, Rovinj – starogradska jezgra, Poreč – starogradska jezgra, Savudrija – svjetionik, Pazin – kaštel i Pazinska jama, Labin – Lamparna, Raša i rudnik, Svetvinčenat – kaštel Grimani-Morosini, Buzet – starogradska jezgra).

Natječaj će biti otvoren od 29. siječnja do 11. veljače 2014., a svi se detalji i pravila natječaja nalaze na web-stranici Istra Inspirita (www.istrainspirit.hr). Radovi se šalju na e-mail [email protected]. Nakon isteka roka prijava ocjenjivački sud odabrat će tri najbolje fotografije, a pobjednici će osvojiti jednu od vrijednih nagrada koje će Valentinovo pretvoriti u najromantičniji dan.

O pobjednicima natječaja odlučivat će stručni žiri u sastavu:  Hassan Abdelghani – profesionalni fotograf, Morena Milevoj – voditeljica marketinga i PR-a (Istra Inspirit), Barbara Ban – turistička novinarka (Glas Istre) i Iva Canki – kreativna direktorica (Brandmama). Namjera je natječaja potaknuti sve one koji žele osvojiti jednu od vrijednih nagrada partnera projekta da iskažu svoju kreativnost i da fotografijama pokažu na koji su način Istra Inspirit događaji ili autentične lokacije tih događaja u njima potaknuli maštu i stvaranje fotografija inspiriranih ljubavlju.

hvar samostan 1

Znamenita kuća u kojoj se 1485. godine rodio hvarski vlastelin Hanibal Lucić, nešto manje od dva stoljeća  kasnije postat će benediktinskim samostanom, a u sklopu nekadašnje obiteljske palače Lucićevih svoj dom će pronaći i crkva Sv. Ivana Krstitelja i Sv. Antuna Opata.

Gradske inicijative za izgradnju samostana javljaju se već 1534. godine, no godinom osnutka smatramo 1664., kada su iz Paga u Hvar zaslugom biskupa Milanija došle dvije redovnice kako bi samostan mogao započeti s djelovanjem. Iako za benediktinski muški i ženski red vrijede ista pravila, koncept zatvorenog prostora ipak više vežemo za ženski. Uvriježeno je mišljenje da je red benediktinki među najstrožima, no same se redovnice ne bi s time složile, s obzirom da postoje i drugi redovi sa strogim habitusom, kao što su karmelićanke i klarise.

hvar samostan 2

Godine 1836. hvarska komuna zatražila je od benediktinki da osnuju i žensku pučku školu, a kako red dokolicu smatra neprijateljem duše, redovnice su se oduvijek bavile korisnim aktivnostima i dane provodile u izmjeni molitve i rada. Vodile su svojedobno i dječji vrtić, bavile se izradom misnog ruha, pletenjem…te unikatnim ručnim radom – stvaranjem jedinstvene čipke od niti agave, koja je zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro RH.

Hvarski samostan najmlađi je među 8 postojećih ženskih samostana diljem naše obale, no diči se izuzetno dragocjenom kulturnom 350 godina benediktinskog samostana u Hvaru i sakralnom baštinom. U njegovu sklopu je i muzej „Hanibal Lucić“ osnovan 1986. godine, čija se postava sastoji od probranih
crkvenih umjetnina i predmeta. Među vrijednim slikama izdvajamo: Poklonstvo kraljeva iz 15./16. stoljeća, rađenu u tehnici tempere na drvu, te Uzašašće Marijino iz 18. stoljeća naslikano uljem na bakru.

Print

Zbirka sadrži i drvene polikromirane skulpture svetaca iz 17. i 18. stoljeća, te liturgijsko posuđe od srebra, raznovrsne relikvijare, vrijedne radove od svile i crkveno ruho.

ISTINSKA KRALJICA OTOČKOG KAMENA
No, uz ove nedvojbeno dragocjene predmete, jedan, ljubomorno čuvan pod staklom, ipak privlači posebnu pozornost. Riječ je o jedinstvenoj čipki izrađenoj od niti agave!
Koliko je mukotrpna njena izrada, najbolje znaju same redovnice, koje se moraju služiti posebnim rukavicama kako ne bi došlo do oticanja i svrbeža ruku, a prethodno pomno pripremljene niti se moraju
plesti za vlažna vremena, kako bi se spriječilo njihovo pucanje.
Zbog svoje je ljepote agavina čipka već u 19. stoljeću bila poznata i izvan Hvara, a dan danas predstavlja dostojan izvorni poklon za svaku priliku.

Primjerice, čipka od agave poklonjena je papi Ivanu Pavlu II., Papinski grb od agavinih niti poklonjen je
papi Benediktu, a predsjednik Ivo Josipović poklonio je Hvarsku čipku papi Franji.

KREATIVNOST UVIJEK PROLAZI

Hosteli otkačenih imena i zanimljivih interijera, cheese & wine barovi sa relaksirajućim ambijentom i probranom gastro ponudom, rakijarnice sa šarolikim izborom domaćih pića, inovativne ideje za aktivni odmor, turističke ture koje prikazuju naše gradove iz sasvim nove perspektive…nikad do sada u svijetu turizma nije bilo toliko važno izdvojiti se, biti originalan i drugačiji.
A što je još važnije, upravo takvi objekti i sadržaji najlakše nalaze put do svojih gostiju!

0103007.48

Krenimo od hostela, koji već poodavno nisu više sinonim za drugorazredni smještaj. Novi hosteli, osim što slijede visoke standarde urednosti i higijene, plod su minucioznog rada i truda svojih kreatora. To su mahom iznimno maštoviti mladi ljudi, koji su kreirali smještaj u kakvom bi rado odsjeli i sami, pa se tako izmjenjuju impresivni minimalistički, futuristički interijeri nalik na scenografiju Stanley Kubrickovih filmova, ili pak snažni koloriti kojih se ne bi postidio ni slavni Almodovar! I nazivi hostela su krajnje originalni, a često nagovješćuju tematski dizajn, poput, primjerice, jednog omiljenog splitskog hostela koji nosi ime poznatog ruskog skladatelja i čije su sobe nazvane prema njegovim najslavnijim djelima! Novi, visoko estetizirani hosteli, često na izuzetno atraktivnim lokacijama, postali su ozbiljna konkurencija klasičnom hotelskom smještaju, a naši se hosteli diljem zemlje nerijetko nađu na top ljestvicama najboljih u svijetu!

eos 108

Ni ljubitelji razgledavanja i aktivnog odmora nisu prikraćeni za originalne sadržaje – od turističkih tura koje su nas u zadnje vrijeme oduševile, izdvojili bismo razgled grada Zagreba putevima čulnih užitaka, plod suradnje jedne turističke agencije i kazališne družine, koja također nudi i obilazak metropole uz priču o najpoznatijim gradskim vješticama! A koliko je zanimljivo upoznati neko područje iz sasvim drugačije perspektive – primjerice, one ptičje – sigurno bi nam rekli ljubitelji zip line-a – nove adrenalinske zabave koja uključuje „let“ na čeličnoj sajli nad klisurama rijeke Cetine!

I za kraj, poslužit ćemo se jednim finim citatom iz modnog svijeta, onim slavne Coco Chanel: „Ako želite biti nezamjenjivi, morate biti drugačiji!“. Rečenica se itekako može primjeniti na još uvijek nedovoljno iskorištene potencijale našeg turističkog sektora.

chillout-zagreb

Sve što morate napraviti je, pronaći svoje vlastito, posebno, kreativno mjesto pod hrvatskim turističkim suncem!

Kamene kuće u unutrašnjosti Istre i Dalmacije

kuća 5

Europska turistička klijentela traži luksuzne vile i kamene kuće u Istri i Dalmaciji. Osim vrhunskih turističkih objekata na ekskluzivnoj lokaciji uz more,  proteklih godina prava su atrakcija renovirane kamene kuće s bazenom u unutrašnjosti Istre  i u Dalmatinskom zaleđu. Ovi ekskluzivni objekti sačuvali su autohtonost gradnje, mediteranski stil i ljepotu kamena.

kuća 1

Prilikom odabira objekta gostima je važan svaki detalj koji svjedoči o povijesti regije, autohtonosti objekta i podneblja: od umjetničkih dijela, autohtonih biljaka, gastronomije… Luksuzni kameni objekti u Istri i Dalmaciji popunjeni su najmanje 20 tjedana godišnje.

kuća 3

Svake godine sve je više obnovljenih starih i dotrajalih objekata kojima obiluje naša obala i unutrašnjost.  Dugoročno iznajmljivanje ovih objekata vrlo je isplativo. Dan boravka u prosjeku stoji 50 -150 Eur, a one najluksuznije dosežu cijenu i do 300 eura za dan uživanja!
Višegodišnji trend potražnje za autentičnim dalmatinskim i istarskim nekretninama,pokazuje da kupce kao i turiste u prvom redu zanima tradicijska autentična arhitektura, nenačeta agresivnim intervencijama u prostor i okoliš. Unatoč povremenim urbanističkim ispadima na našoj obali, Hrvatska se još uvijek može pohvaliti kvalitetnim objektima objektima i skladnom arhitekturom koja se skladno stapa sa okolišem poštujući prirodno okruženje podneblja.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

2011-07-04 09.05

Na nedavno održanom sastanku između predstavnika Općine Vir i predstavnika Sveučilišta u Zadru, predvođenih rektorom prof. dr. sc. Antom Uglešićem i prorektorom dr. sc. Josipom Faričićem, te predstavnika važnijih zadarskih kulturnih institucija raspravljalo se i o mogućnostima uključivanja Vira u obrazovno-znanstvene tijekove. Naime, Sveučilište u Zadru planira pokretanje studija ugostiteljstva s posebnim naglaskom na gastronomiju, a predložena je i mogućnost osnivanja studija kineziologije i mogućnost njegovog dislociranja na Vir. U tom bi pogledu izgradnja budućeg sportsko-rekreativnog centra „Sv. Jure Vitez” pružila važnu podlogu, a sam bi centar trebao biti izgrađen do polovine 2016. godine. U čitavu su se priču uključila i dva sveučilišna profesora porijeklom s Vira i to prof. dr. sc. Miljenko Kapović, pročelnik na Katedri za biologiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i profesor na Studiju za zdravstveni turizam Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, ujedno dugogodišnji dekan riječkog Medicinskog fakulteta i prorektor Sveučilišta u Rijeci, te prof. dr. sc. Silvio Bašić s Katedre za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji predaje i na Odsjeku za sportsku rehabilitaciju Katedre za neurologiju Sveučilišta u Osijeku.

vir

Sastanak s uvaženom gospodom načelnik Kristijan Kapović održao je u „Villi Lanterna”, a iz konstruktivne rasprave proizišla je ideja osnivanja studija zdravstvenog turizma i sportske rehabilitacije, koji bi bio komplementaran sa studijima koje predlaže Sveučilište u Zadru. Profesori Kapović i Bašić, kao jedni od najvećih autoriteta na svojim znanstvenim poljima u Europi, pružaju svoju punu potporu u realizaciji ove ideje. Prema istaknutoj dobroj volji navedenih profesora i njihovih sveučilišta za pokretanjem navedenog studijskog programa, na općinskoj je upravi poduzimanje stanovitih radnji kako bi Vir postao sveučilišni centar. Ovaj bi projekt trebao biti ostvaren suradnjom četiriju sveučilista iz Zadra, Rijeke, Zagreba i Osijeka, a bio bi to prvi i jedinstveni takav centar u Hrvatskoj.

U tom pogledu predstoji poduzimanje određenih koraka i pripremnih radnji, odnosno osiguranje prostornih, materijalnih i tehničkih uvjeta, pa bi Vir na jesen 2016. godine mogao dočekati prve studente i profesore. Pred općinskom upravom i pred njenim čelnicima sada se nalazi zadatak stvaranja navedenih uvjeta, a kako bi se ovaj projekt mogao realizirati onako kako je i osmišljen. Ostvarenjem ovih prijedloga i planova, odnosno cijelog projekta, Viru bi se otvorila jedna posve nova dimenzija u cjelokupnom njegovom razvitku.

Izvor: Piše: 057info

Oglas je objavila jedna domaća agencija iz Opatije čiji vlasnik kaže da su ovakvi kupci ekskluziva, da je trenutačno na prodaju dvadesetak hrvatskih otoka, a cijena po kvadratu između 10 i 60 eura.Slanica Murter
Foto: Tz Murter

Prije nekoliko dana u malim oglasima Novog lista objavljena je ovakva obavijest: “Za poznatog kupca potražujemo otok na Sjevernom Jadranu”. Na prvi pogled jedan ovakav oglas može zvučiti poput šale, ali – nije. Oglas je dala jedna opatijska agencija za promet nekretninama. Njezin vlasnik ističe da se radi o ozbiljnom kupcu kojem novac za kupnju otoka ne predstavlja baš neki problem.

Cijena desetak milijuna eura

Pitanje se samo nameće – radi li se o Rusu ili pak Englezu. “O Rusu”, saznaje Novi list. Cijena četvornog metra otoka nije tako strašna; kreće se između 10 i 60 eura. Sve u svemu, za “svega” desetak milijuna eura moguće je postati vlasnikom većeg otoka na Sjevernom Jadranu!

“Ponuda za kupnju otoka nema puno. Tek pokoja. Kada do nas i stignu, najčešće dolaze iz država s područja bivšeg Sovjetskog Saveza. Uglavnom se ipak radi o Rusima. Doduše, znaju i Englezi pokazivati zanimanje za ovakve investicije. Naravno, sve su to iznimno imućni ljudi kojima je kupnja otoka prije svega stvar prestiža”, kaže vlasnik agencije.

Najvažnije je da bude nenaseljen

Navodno zaniteresirani kupac traži otok površine od 50.000 do 400.000 četvornih metara, a najvažnije mi je da to bude nenaseljeni otok kako bi imao privatnost.

Izvor: net.hr I Novi list

seljacka buna 2

8. veljača 2014.
Manifestacija prati događanja vezana uz Gupčevo puntanje seljaka i inscenaciju završne bitke (topovi, puške, legendarno oružje seljaka, streličari, vlastelinska i kmetska vojska) uz sudjelovanje preko 100 statista i 150 članova udruga partnera u realizaciji programa. Sjajna inscenacija tijeka bitke, , hvatanje Matije Gupca i njegovo odvođenje u Zagreb. U ovoj inscenaciji na kraju bitke pobjeđuju seljaci.

seljačka buna 1

Organizirane su interesantne interaktivne radionice koje plijene pažnju i potiču na sudjelovanje kako i roditelja tako i djece, koji dolaze odjeveni u puntare ili vlasteline želeći biti dio događanja (najviše iz Zagreba).

Program:
08.02.2014.
BITKA KOD STUBICE
Donja Stubica
09:00 Park Jure Stubičanca (kod fontane) – polazak planinara na 44. planinarski pohod “Stazama Gupčevih puntara” u organizaciji PD “Stubičan
11:00 Park Jure Stubičanca – srednjovjekovni sajam uz ponudu zagorskih specijaliteta, zabavni program KUD-a Stubica. Okupljanje pobunjenih seljaka ispred crkve, seljaci kreću u povorci do seoskog imanja
Majsecov mlin u Obrtničkoj ulici
14:00 spektakularna Bitka kod Stubice –Majsecov mlin
16:00 koncert: Picksiebneri, Cinkuši i Zadruga – Majsecov mlin
22:00 after buna party – Noćni klub
Anonymous
Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica
10:00 – 17:00 obilazak Muzeja uz popust od 50%

izvor: croatia.hr  

pokladarsko kolo - skerma

Lastovski poklad ima stoljećima staru tradiciju. Prvi put se spominje 1390. , u Statutu Lastova, jednom od najstarijih u Europi, kao “Carnevale” – vrijeme za zabavu, opuštanje i bijeg od svakodnevice. Možemo reći, s ponosom, da imamo jedan od najstarijih pokladnih običaja na ovom području , te smo svjesni naših obaveza da ga čuvamo, oplemenjujemo, njegujemo za buduće generacije.

Legenda kaže da se karneval slavi u spomen starog povijesnog događaja kada su  katalonski gusari napali Korčulu i poslali su svog glasnika na Lastovo sa porukom da se Lastovci bez borbe predaju. 

oklg

Umjesto predaje, stanovnici Lastova su se naoružali, a  žene i djeca su se popeli na brdo Hom u kapelicu Sv. Jurja gdje su molili za pomoć. Pomoć je došla u obliku oluje koja je uništila Katalonsku flota na putu do Lastova. Lastovci su uhvatili katalonskog glasnika te ga za porugu stavili na magarca i proveli kroz mjesto. Tri puta su ga pustili niz “uzu” (konop dug 300 metara), te ga živog užegli i izgorili.

Jedan od prvih pismenih dokaza datira iz 1747., kada je dubrovački knez, Ivan Franjo Sorgona, napisao jednu pjesmu o Lastovskom pokladu.

Maskari 1

Pokladi počinju blagdanom Sv. Antoneta (17. siječnja), a završavaju Čistom srijedom. Organiziraju se “bali” (ples) subotom i nedjeljom. Gospa Kandalora važan je dan u Pokladima jer taj dan izlazi lira na dvor i to je prvi dan kad lira može doći na “balo” (ples). Taj dan se također organizira večera za one koji skrbe o Pokladu.

Zatim imamo “pretilu nedjelju” koja je posvećena dječjim maškarama. “Pretili ponedjeljak” je završni dan pred Poklad. Tada se čini Poklad, kojeg čini meštar od Poklada, sa svojim pomoćnikom. Sama lutka Poklad napravljena je od žita, klasa i zobi te tvrde ribarske mreže. Ona se oblači u svečanu odoru. Također na taj dan imamo običaj “kupljenja jaja”, koji je star koliko i sam Poklad i njemu može sudjelovati svo pučanstvo Lastova bez obzira na godine.

lastovski poklad 1

Na “Pokladni utorak”, najsvečaniji dan, podne zvoni u 11 sati, te je to znak da Pokladari moraju biti obučeni te se skupljaju u parovima na sali. Osim Pokladara u toj svečanosti sudjeluju i Lijepe maškare.

Maškare se skupljaju na drugo mjesto i nikako se ne smiju sresti sa Pokladarima do samog paljenja Poklada. Kada načelnik ispred Općine dade privolu Pokladarima, povorka krene. Zatim Lijepe maškare dolaze po privolu i idu iza Pokladara.

Maškare kao i Pokladari idu u parovima (isto obučeni), a u lijepe maškare se mogu obući već i djeca od sedmog razreda osnovne škole.

Foto i izvor: lastovski-poklad.hr

noc muzeja 2014_1_780_430

Noć muzeja 2014 održava se u više od 100 hrvatskih gradova i mjesta, a simbolično će započeti otvaranjem izložbe Nakit iz fundusa Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu – Izložba s povodom. Jedan od povoda organizacije izložbe je podrška muzejske zajednice Hrvatske, Zemaljskom muzeju BIH u Sarajevu koji je zbog nerješene zakonske regulative zatvoren za javnost već više od godine dana.

Posebna podrška u organizaciji manifestacije, data je uključivanju lokalnih zajednica u programe Noći muzeja, te se naglašava važnost potencijalnog razvoja kulturno-turističkih itinerera temeljenih na ponudi kulturnih ustanova. Izvan Zagreba, ovogodišnju Noć muzeja obilježit će tema mogućeg itinerara  krajem, od Splita do Drniša koji se profilirao tijekom proteklih Noći muzeja kroz iznimno uključivanje lokalnog stanovništva. Na ovaj itinerar bogatstvom svoje kulturne ponude nastavljaju se gradovi Sinj i Knin s potencijalima svojih kulturnih institucija i kulturno-turističkih atrakcija i lokaliteta u okruženju.

Odaberi grad
Zagreb
Sesvete
Split
Karlovac
Rijeka
Varaždin
Osijek
Šibenik
Zadar
Velika Gorica
Slavonski Brod
Sisak
Pula
Dubrovnik