Kad višegodišnje iskustvo u agencijskom poslovanju oplemenite modernim digitalnim tehnologijama dobijete vrhunski proizvod zanimljiv nastavnicima, razrednicima, roditeljima i učenicima
Korak ispred kad su u pitanju organizacija školskih putovanja, digitalni alati i tehnologija, splitska putnička agencija Eklata lansirala je jedinstvenu web i mobilnu aplikaciju Izlet.hr putem koje nastavnici, razrednici, roditelji, ali i učenici samostalno mogu izraditi ponudu školskog izleta u Hrvatskoj.
Klik po klik
„Nakon odluke u koju županiju ćete ići, birate hoće li izlet biti u prirodi ili učenici žele razgledati kulturno-povijesne znamenitosti, posjetiti galerije i muzeje… Možete se odlučiti na jedan, ali i kombinaciju više sadržaja, ponudi dodati primjerice i ručak. Svoje odabire jednostavno “poklikate” ili „drag&dropate“, upišite broj učenika i odmah ćete doznati cijenu i uvijete plaćanja“, kaže Jurica Glavina, direktor Eklate, agencije specijalizirane isključivo za turizam djece i mladih s više od 20 godina iskustva u radu, više od 2500 odrađenih putovanja i tisuću zadovoljnih putnika.
Sljedećim klikom zatražite ponudu koju aplikacija generira samostalno i koja stiže mailom u trenu, a klikom na njezino prihvaćanje tim mladih, visoko obučenih turističkih djelatnika, pedagoga i edukatora kreće s pripremama edukativnog i zabavnog izleta po vašoj mjeri.
Ono što želite i kad želite
Izlet.hr digitalna je platforma osmišljena kako bi maksimalno olakšala odabir izleta školama, roditeljima i učenicima, ali i ubrzala i pojednostavnila njegovu organizaciju.
“Digitalna rješenja implementiraju se s ciljem sve kvalitetnije usluge i personaliziranog pristupa, optimiziraju vrijeme i troškove te utječu na doživljaj putovanja. Digitalnom transformacijom poslovanja našim klijentima želimo uštedjeti vrijeme, omogućiti im ono što žele, kad god to žele pa smo zato i razvili za sada u Hrvatskoj jedinstvenu platformu samostalne izrade školskih izleta. U planu nam je izrada slične aplikacije za ekskurzije namijenjene osnovnim i srednjim školama”, ističe Glavina te poručuje kako su školska putovanja iznimno važan dio odgojno-obrazovnog procesa.
Operativno iza nove aplikacije stoji IT-jevac Mirko Vukušić iz splitske tvrtke Banica Trade koji je maksimalno pojednostavnio sučelje atraktivno za sve generacije koje odlučuju o školskim izletima.
Krajem veljače svečano je otvoren turistički sajam f.re.e. München 2023. na kojem je ove godine zemlja partner bila Republika Hrvatska. Sajam se održavao od 22. do 26. veljače, a za vrijeme trajanja posjetilo ga je rekordnih, više od 160 000 posjetitelja.
Prvi dan sajma bio je u znaku viteške igre Alke, alkara i alkarskih momaka, varijanti Nijemog kola Dalmatinske zagore u izvedbi članova HKUD-a Peruća, nagrađivanih koreografija Sinjskih mažoretkinja i Twirling kluba Sinj, te brojnih koračnica u izvedbi Gradske glazbe Sinj. Cijeli štand je bio u znaku Dalmatinske zagore uz promotivne video materijale i video igrice, uz prezentaciju nematerijalne kulturne baštine s područja Dalmatinske zagore i Grada Sinja.
Na otvorenju Sajma sve prisutne su pozdravili: dr. Reinhard Pfeiffer, Messe München GmbH, Dieter Reiter, gradonačelnik Münchena, dr. Sabine Jarothe, Bavarsko državno ministarstvo za gospodarstvo, zemaljski razvoj i energetiku, Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, Nikolina Brnjac, ministrica Ministarstva turizma i sporta RH i Nera Miličić, direktorica predstavništva HTZ u Münchenu.
Uz alkare i alkarske momke, članove Gradske glazbe Sinj, Sinjske mažoretkinje i članove HKUD Peruća, grad Sinj predstavljali su Dinko Bošnjak – potpredsjednik i Ivan Nasić – tajnik VAD-a, Ivica Filipović Grčić – alajčauš, Ivo Vukasović – arambaša, Boris Filipović-Grčić – ravnatelj Muzeja Sinjske alke, Monika Vrgoč – direktorica Turističke zajednice grada Sinja, Petar Pavlović – voditelj Gradske glazbe Sinj, Vesna Samardžić – voditeljica Sinjskih mažoretkinja i Jelena Mušterić – voditeljica HKUD Peruća.
Dana 23. veljače, za njihovo izaslanstvo organiziran je prijam u Bavarski parlament – Bayerischer Landtag. Primili su ih bivši zastupnik i počasni konzul Republike Hrvatske Konrad Kobler i bavarska ministrica za prehranu, poljoprivredu i šumarstvo Michaela Kaniber, uz nazočnost ministrice Turizma i sporta Republike Hrvatske Nikoline Brnjac, direktora HTZ-a Kristjana Staničića, direktorice predstavništva HTZ u Münchenu Nere Miličić i konzula Republike Hrvatske Vladimira Duvnjaka.
Autori fotografija: Nedeljko Nedo Miletić, Monika Vrgoč i Petar Pavlović.
Ovogodišnji Šampion, Općina Kneževi vinogradi, pionir je ruralnog turizma u Baranji
Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo”, 28. veljače 2023., dodijelila je 70 povelja i posebnih priznanja, u sklopu nacionalne nagrade „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske – Sunflower Award“, koja se održava već desetu godinu.
Opatijski hotel Royal bio je domaćin događanja, a predsjednica Udruge, Dijana Katica, ovom je prigodom obilježila i 25. godišnjicu djelovanja Udruge. Ukupno je prijavljen 161 kandidat iz 18 hrvatskih županija, a po prvi put, pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, pridružuje se i 16 prijavitelja iz Bosne i Hercegovine.
Suorganizator događanja bila je Primorsko-goranska županija, budući da su prošle godine najveći broj nagrada osvojili kandidati iz ove županije. Do samoga kraja natjecanje je bilo vrlo neizvjesno između Zagrebačke županije, najmnogobrojnije po broju osvojenih priznanja (7) i Osječko-baranjske županije (6) no zbog većeg broja zlatnih priznanja i povelja, kao i šampionske titule Zlatni suncokret, koju je osvojila Općina Kneževi Vinogradi, sljedeći izbor za nagradu Suncokret održat će se u Osječko-baranjskoj županiji.
Glazbeni dio događanja obogatili su vrsni glazbenici: primadona Lidija Horvat Dunjko i Matej Meštrović, pijanist i skladatelj.
Priznanje Suncokret ruralnog turizma Hrvatske projekt je u sklopu kojeg se jednom godišnje ocjenjuju i predstavljaju tradicijski sadržaji, čuva izvornost te povezuju sudionici ruralnoga turizma, a dodjeljuje se u osam kategorija: turistička seljačka gospodarstva, tradicijska domaćinstva, tradicijska gastronomija, vinski i craft turizam, aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru, ruralno turistički projekti, kao i oni koji imaju zaštićene i marketinške oznake. Uz jednu šampionsku nagradu dodijeljene su zlatne, srebrne i brončane povelje te posebna priznanja, podijeljena po kategorijama.
Predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Kluba članova „Selo“, Dijana Katica, koja već deset godina organizira najveću i najznačajniju manifestaciju u ruralnom turizmu, istaknula je: “Ponosna sam što od samih početaka i nastanka ruralnog turizma u našoj zemlji podupirem i savjetujem ljude, koji u ovaj segment turizma tek ulaze. Isto tako drago mi je što su naš rad prepoznali i u Bosni i Hercegovini te izrazili želju da i oni sudjeluju u izboru.”
Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo” organizirala je više od 300 stručnih i edukacijskih seminara, više međunarodnih i nacionalnih konferencija i stručnih skupova te četiri međunarodna znanstveno-stručna kongresa o ruralnom turizmu. Članovi udruge isto tako vrlo često djeluju kao savjetnici turističkih destinacija na ruralnim područjima, s ciljem povećanja kvalitete proizvoda i usluga.
Predstavljeno je i novo priznanje: Nagrada dr. sc. Eduard Kušen, za poseban doprinos razvoju i promociji ruralnog turizma. Naime, pokojni dr. sc. Kušen u velikoj je mjeri pridonio promicanju znanja i istraživanja značajnih za razvoj ruralnog turizma. Nagrada će se dodjeljivati jednom godišnje osobama, udrugama, OPG-ima, pružateljima usluga, turističkim zajednicama i ostalim institucijama, koje su u svom radu uložile izvanredne napore i trud, dale značajan doprinos, ostvarile postignuća u razvoju i promociji ruralnog turizma te unapređenju ruralnih područja Republike Hrvatske.
Na svečanosti su bili prisutni predstavnici znanstvenih institucija, turističkih zajednica, ministarstava, državnih institucija, a među njima i Marijana Petir, izaslanica predsjednika Hrvatskog Sabora i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Tugomir Majdak, izaslanik predsjednika Vlade RH i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu, Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, Ivan Bota, izaslanik ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i ravnatelj Uprave za regionalni razvoj, Dragan Jelić, v.d. ravnatelja SAFU-a, Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, N.E. Onon Kennedy Mayong, veleposlanik Malezije u Republici Hrvatskoj te suorganizatori i domaćini, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina i gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin. Svečanosti dodjele nagrada pridružili su se brojni drugi župani, gradonačelnici i načelnici iz svih dijelova Hrvatske, te direktori i djelatnici turističkih zajednica.
Dodjelu nagrada Suncokret ruralnog turizma Hrvatske podržali su: Hrvatska turistička zajednica, Središnji ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Turistička zajednica Primorsko-goranske županije, Turistička zajednica grada Opatije, kao i Ministarstvo poljoprivrede te Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Ministarstva turizma i sporta. Sljedeća dodjela nagrada Suncokret planirana je za kraj godine u Osječko-baranjskoj županiji.
25. godina uspjeha Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo”
U utorak, 28. veljače 2023. u 19 sati zasjat će svjetla u prekrasnoj dvorani hotela Royal u Opatiji, domaćina ovogodišnje dodjele nacionalne nagrade Suncokret – Sunflower Award. Ova se nagrada dodjeljuje deseti put, a već krasi više stotina kuća za odmor, OPG-a, TZ-a, kao i lokacije predstavnika svih ostalih kategorija.
Organizator dodjele ove, već tradicionalne nagrade je Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo” na čelu s predsjednicom, gđom. Dijanom Katicom, pred kojom je isto tako vrlo važna, 25. obljetnica djelovanja Udruge.
Veliki interes za ovo tradicionalno natjecanje, koje se održava već desetu godinu, pokazuje i broj od oko 160 prijavljenih projekata iz cijele Hrvatske, članova Europske kulturne rute Iter Vitis, a po prvi put se, pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, pridružuju i prijavitelji iz Bosne i Hercegovine, koji sudjeluju sa čak 18 kandidata u različitim kategorijama.
Naime, ruralni turizam prije 25 godina bio je prilično velika nepoznanica i tek su se rijetki njime bavili. No već tada, Dijana Katica prepoznala je još uvijek uspavani potencijal ruralnog turizma i počela se baviti njegovom promocijom. I sama kaže da su joj najljepši trenuci kad vidi rezultate svoga rada u sjajnoj ruralnoj ponudi djelatnika u ruralnom turizmu, koja je iz godine u godinu sve veća, raznovrsnija i iznimno visoke kvalitete. Udruga je tijekom ovih godina organizirala više od 300 stručnih i edukacijskih seminara, više međunarodnih i nacionalnih konferencija i stručnih skupova i četiri međunarodna znanstveno-stručna kongresa o ruralnom turizmu. Članovi udruge isto tako vrlo često djeluju kao savjetnici turističkih destinacija na ruralnim područjima, s ciljem povećanja kvalitete proizvoda i usluga. Od mnoštva projekata koji su iza njih, rado ističu rad na Labellingu i brendiranju ruralnog turizma nekih hrvatskih županija te izradu programa osnaživanja i edukacije ruralnih žena za što su dobili i nagradu “Community Award”.
Priznanje Suncokret ruralnog turizma Hrvatske projekt je u sklopu kojeg se jednom godišnje ocjenjuju turistička seljačka gospodarstva, tradicijska domaćinstva, tradicijska gastronomija, vinski i craft turizam, aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru, ruralno turistički projekti, kao i oni koji se bave zaštićenim i marketinškim oznakama. Ova akcija jedinstveno je ocjenjivanje najboljih programa, projekata ili aktivnosti kako bi se očuvala hrvatska izvornost te omogućio nastanak ruralnog turističkog proizvoda i usluga uz promociju i razvoj ruralnih krajeva.
“Naši kandidati zaljubljenici su u svoj kraj, ljubitelji tradicije i baštine, svojevrsni vizionari i spremni na sve izazove, jer vjeruju u ono što žive i rade. Upravo zahvaljujući njima hrvatsko selo i dalje živi, a prekrasan ruralni prostor više nije tek neiskorišteni potencijal. Nagrada Suncokret samo je maleni znak zahvalnosti za sve ono što rade, no i prilika da se za njih čuje i da ostvare što veći broj posjeta jer to doista zaslužuju.” istaknula je gđa. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo”.
Dobitnici nagrade Suncokret – Sunflower Award bit će poznati 28. veljače, a pred vrijednom komisijom Udruge još je mnogo obilazaka i odabir onih najboljih.
Butik čokolaterija “Gamulin chocolates”, jelšanska je atrakcija koju rado posjećuju turisti jer Gamulin čokolade u sebi skrivaju okuse i mirise Hvara, u njima se nalaze prepoznatljivi okusi lavande, rogača, suhih smokava, naranče, limuna, badema, meda koji se odlično „ljube“ s pomno izabranim vinima.
Sljubljivanja vina i čokolade
Čokolada može odražavati „terroir“, baš poput vina – može nam pokazati različite arome voća, cvijeća, bilja ili začina. Čokolada, poput vina, dolazi od voća koje mora fermentirati. Zrna kakaa sadrže kiselinu i tanine, ključne za strukturu i kompleksnost dobre čokolade. Osim toga, proizvođači čokolade mogu imati i etikete slične onima na vinu. Čokolada, poput vina, razbuđuje sva naša osjetila stoga je pravi izazov pronaći najbolji spoj vina i čokolade. Donosimo vam hvarske prijedloge za najromantičniji dan u godini: proslavite Dan sv. Valentina uz hvarska vina i Gamulin čokolade!
Tri vrste čokoladnih kocki spojite uz tri boje različitih hvarskih vina: Čoko kocku scitrusnim notama popratite bijelim vinima – za početak gutljajem Danice, pjenušca od bogdanuše (Carić); zatim vinima Forka (cuvée bogdanuše i prča) Bojanić, Belecom (cuvée pošipa i bodganuše) Tomić, Bogdanušom Pavičić ili Bogdanušom Svirče.
Čoko kocku s aromom maline i biskvitom predlažemo uz Rosé Marino Carić, Rosé Vujnović, Rosé Pavičić ili Opolo Nobile Tomić.
Čoko kocka s mediteranskim voćem (višnjom, smokvom, rogačem i bademima te laganim medenim notama) lijepo se sljubljuje uz crna vina – Illiricum Tomić, Bojanić bad Bojanić, Plame Vujnović, Plavac de luxe Svirče.
Naša je preporuka da izvorne okuse Hvara osjetite i doživite upravo na Hvaru. Već sada možete planirati odmor na otoku Hvaru i odabrati neko od brojnih vinskih događanja tijekom godine: Degustacije hvarskih vina 2023 (Hvar, Jelsa, Vrboska, Svirče, Stari Grad ); 4. Jelsa Wine, Olive & Heritage festival (24.5. – 28.5.2023); Jelšanska „Fešta vina“ (zadnji vikend kolovoza).
A ako jako volite more i otoke kada je gužva manja, predlažemo vam i ekskluzivnu hedonističku turu u travnju jahtom „Hedonist Terroir Wine & Dine Tour“ kojoj je partner upravo udruga Hvarski vinari. Neka vam Hvar bude uvijek prva vinska destinacija jer ondje vinska povijest traje još od davne 384.g.pr.Kr. Upoznajte je i doživite uz vrhunska vina i slasne zalogaje!
Degustacije hvarskih vina manifestacija je koju podržavaju općina Jelsa, TZ općine Jelsa, TZ grada Hvar i TZ Splitsko-dalmatinske županije.
Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela održavaju se diljem Cetinske krajine od 7. siječnja, te ih još možemo vidjeti u općini Otok i gradu Trilju, kroz naredne dvije subote.
Kako bi bili prezentirani u potpunosti, od 2015. u gradu Sinju organizirana je i manifestacija pod nazivom Smotra mačkara cetinskoga kraja. Ona je okupljala brojne skupine s područja gradova Sinja, Trilja i općine Otok koje bi defileom gradskim ulicama stigle do središnjeg Trga Kralja Tomislava i prezentirale običaje pokladnih ophoda mačkarapodkamešničkih sela, uz skupine komedije koje bi dodatno obogatile cijeli program, a sve u pratnji gostujućih tradicijskih skupina iz Vrlike, Neorića, Grobnika…
Nažalost ove godine nećemo imati našu Smotru u klasičnom obliku, ali će se brojne skupine okupiti na pokladni utorak u okviru manifestacije „Dani krnjevala“ i tada prodefilirati ulicama grada. Također, već možemo najaviti kako će Smotra u 2024. dobiti i međunarodni predznak.
Valja istaknuti kako će naše zvončarske udruge ove godine ostvariti brojna gostovanja unutar granica Lijepe naše, ali i u susjednim BIH i Italiji. Tako će 11. veljače Bajagićke i Galjske mačkare gostovati u Đakovu na 29. Đakovačkim bušarima, Galjske mačkare 18. veljače u Makarskoj, dok Didi s Kamešnice – Gljev, u sklopu programa i izložbe „Oni dolaze“, u organizaciji Muzeja Cetinske krajine Sinj i Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu, u suradnji s Turističkom zajednicom grada Sinja, ostvariti će svoje prvo ovogodišnje gostovanje u Tomislavgradu (BIH), a od 25. do 26. veljače gostuju na 1. Europskom Zoomorfnom festivalu u gradu Isernia (European Carnival of Zoomorphic Masks), pokrajina Molise u Italiji.
Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela, s područja gradova Sinja i Trilja, te općine Otok, imaju dugu tradiciju održavanja, i najbolji su pronositelji i čuvari pokladnih običaja u tim krajevima. U selima Gljev, Han, Obrovac Sinjski, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala.
Invazijom bučnih, šarenih, prkosnih ovnova, poznatijih kao Didi, počinje dan pokladnog ophoda u Gljevu, selu u Dalmatinskoj zagori, nedaleko granice s Bosnom. Ovu dugu tradiciju pokladnih običaja za koju vežemo očuvanje lokalnog identiteta, njeguju brojne udruge.
Pokladna povorka poredana je po strogim pravilima zasnovanim na tradiciji. Prva ide skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim komedija i na kraju s određnim razmakom crne mačkare. Svatovi, koji simboliziraju proljeće, predvođeni su nekada prvim didom, a u današnje vrijeme barjom (barjaktarom). Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna zadaća ophoda. Tu su još jenge (udane žene), jengije (cure) i ostali svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju). Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji ne smiju biti u isto vrijeme na istom mjestu. Likove Turčina i bule vežemo uz dugu prisutnost Turaka na ovim prostorima.
Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja kritizira aktualne društvene i političke teme. Crne svatove predvode baba i did, koji vezani uz kult plodnosti simuliraju spolni čin i na taj način prizivaju bolji godišnji urod. Tu su i žalovice, udovice koje nariču šaljive slogane. Najatraktivniji dio povorke čine didi. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem. Unatoč razvoju civilizacije, muškarci su još uvijek isključivi nosioci ovog pokladnog običaja, kojemu su glavne karateristike prerušavanje u životinjske likove (ovnove) i travesticija (simulacija promijene spola). Slični pokladni običaji njeguju se i u drugim selima podno Kamešnice, koji su kao Godišnji pokladni ophod mačkara podkamešničkih sela na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Karnevalska senzacija iz Hrvatske krasila je i naslovnu stranicu National Geographic magazin
Ovom prigodom predstavljamo i novi video o našim pokladnim ophodima mačkara podkamešničkih sela u režiji Ante Gugića u izvedbi članovi udruge “Didi s Kamešnice” s Gljeva..
Bistre i brze vode studene Cetine oplakuju nepregledno i plodno Sinjsko polje, krške kraljice Svilaja, Dinara i Kamešnica kamenim vrletima štite svoje kraljevstvo. Duga tradicija sinjskog planinarstva najbolji je jamac neponovljivog iskustva osvajanja veličanstvenih vrhova s kojih se pružaju spektakularni vidici.
Iziđite iz svoje zone udobnosti i duboko udahnite čisti planinski zrak i osjetite život za volanom quad vozila ili ostvarite vlastitu filmsku avanturu jeep safarija.
Brojne agencije idealno osmišljenim aranžmanima pobrinut će se za izvorni doživljaj „pitome divljine“ cetinskog kraja.Uređene biciklističke staze odvest će vas drevnim putevima s daškom bogate i burne povijesti.
Odnedavno se Sinjani ponose i domaćinstvom jedne etape uzbudljive međunarodne biciklističke utrke Cro Race.
Od davnina blisko povezan s uzgojem konja i konjičkim sportom, Sinj nudi i novoizgrađenu i vrhunski opremljenu jahačku salu i sjajnu mogućnost jahanja – u sedlu plemenitih grla, laganim kasom praćenim umirujućim topotom kopita istražite mrežu jahačkih staza.
Posjet sinjskom hipodromu, drugom po veličini u Hrvatskoj, i impresivnoj alkarskoj ergeli, svakako je jedinstveno iskustvo. Za sve one koji se više vole osloniti na sebe i jednostavno prošetati – nema straha – u kojem god smjeru krenuli, kao najdragocjeniji dar odmata se neka nova panorama, neki novi pitoreskni kutak.
Produhovljeno hodočasničko nadahnuće pronaći ćete na Stazi Gospi Sinjskoj, tom divnom „hrvatskom Caminu“, ali i stazom prema sinjskom Starom gradu, koja u šumovitoj idili krije 14 postaja križnog puta, grandioznih djela velikana hrvatskog kiparstva.
Posjetitelji željni adrenalina mogu se okušati ukanuingu brzacima rijeke Cetine, paraglidingu ili čak padobranstvu – Sinj ima i funkcionalni sportski aerodrom!
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Razvijene sportske infrastrukture ne bi se posramili ni veći gradovi: teniski tereni, nogometni i ragbi stadion, atletska staza, i vjerovali ili ne, gradski bazen olimpijskih dimenzija koji u ljetnim mjesecima osvježava Sinjane i njihove goste.
No, sve građevine i aktivnosti ne bi vrijedile da nije sinjske gostoljubivosti – Sinjani su poznati kao domaćini koji dočekuju punim srcem i punim stolom – širom će otvoriti svoja vrata svakom putniku (ne)namjerniku. Bogata i unikatna gastronomija plod je stoljetnih dodira istoka i zapada, Mediterana i kontinenta.
Sinjski arambaši svjetski su poznata delicija bez koje neće proći nijedno slavlje, domaći pršut šiban neumoljivom burom, sir iz mišine zamamnim okusom mirisnih trava s planinskih pašnjaka zasjenit će sve druge… U Sinju je hrana doista umjetnost.
Oduvijek na čvorištu i megdanu civilizacija, viteški Sinj smjestio se podno ostataka tvrđave Grad na kojoj se ugnijezdila zavjetna crkvica sagrađena na dvjestotu godišnjicu dolaska iz Rame.
Presudni egzodus naroda u bijegu od osmanlijskog zuluma označio je zauvijek identitet ovog junačkog grada – grada Sinjske alke i Čudotvorne Gospe Sinjske. Povijesna pobjeda 1715. iznjedrila je vitešku igru koja je ušla u svoje četvrto stoljeće i koju zbog neprocjenjive vrijednosti štiti i UNESCO.
Neraskidiva veza i zahvalnost Majci Božjoj izvire iz svakog kutka, a najviše u veličanstvenom svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske, najvjernije odvjetnice Hrvata, uvijek punom vjernika željnih utjehe i nade. Svetište je lani ugostilo i značajni Kongres duhovne baštine marijanskih svetišta.
Sinjski muzeji izlažu i njeguju plodove bogate kulturno-povijesne baštine, a galerije su rado posjećena mjesta zanimljivih događanja, koncerata i izložbi domaćih i stranih umjetnika. Muzej Sinjske alke inovativno je i interaktivno središte koje uspješno spaja tradiciju i moderno.
Ukoliko se u Sinju nađete u vrijeme poklada, spremite se na iznenađenje. Tradicionalni pokladni ophodi potkamešničkih sela, slavni i impozantni Didi s Kamešnice svojim izgledom i nastupom sigurno će vas impresionirati i svakako potjerati duhove zime.
Prkos i otpornost domaćeg stanovništva ogleda se i u nijemom kolu, tradicionalnom gluvom plesu, čiju je vrijednost prepoznao UNESCO te ga 2011. godine uvrstio na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Iz naraštaja u naraštaj prenose se u Dalmatinskoj zagori zvuci stare ojkavice i rere. Ojkavica, koja je ime dobila po karakterističnom uzviku oj, od 2010. godine nalazi se na UNESCO-ovom popisu ugrožene svjetske baštine. Rera, živopisno dvoglasno pjevanje, duboko je ukorijenjeno u identitet Cetinjana te nerijetko opisuje svakodnevne pojave, trzavice između susjednih sela, karaktera i običaja, ismijava ljudske mane i slabosti, često i posebno izabranim rječnikom.
Vješte ruke živi su svjedoci tradicije – utkaju nasljeđe predaka u svaki kamen suhozida, svaki zamah vesla. Umijeće gradnje lađe u Otoku kod Sinja zaštićeno je nematerijalno dobro Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Danas se održavaju utrke cetinskih lađi te manifestacije poput Žabarijade (natjecanje u skakanju žaba), akcije čišćenja korita rijeke Cetine i tradicijskog ribolova upravo iz cetinske lađe.
Još jedna naša i svjetska perjanica nalazi se na UNESCO-ovu Reprezentativnom popisu nematerijalne baštine čovječanstva – umijeće suhozidne gradnje spomenik je trajniji od mjedi – žuljevite ruke otimale su krškom kraju kamen po kamen i stvarale predivne strukture, prenoseći dragocjeno znanje budućim naraštajima.
Tako je i Sinj mozaik savršeno posloženih kamenčića – gastronomija, prirodne ljepote, srdačni ljudi, mnoštvo sadržaja – stvaraju doista remek-djelo Dalmatinske zagore.
Cjelogodišnji program velike obljetnice započet će upravo u Noći muzeja u petak 27. siječnja u Galeriji umjetnina “Branislav Dešković”. Organizatori Centar za kulturu Brač i Turistička zajednica Općine Bol predstavit će projekt “ Izložba u nastajanju #BOL100 ”, uz bogat gastronomski i glazbeni program od 19 do 23 sata.
Glavna ideja izložbe je putem dokumenata, artefakata i svjedoka vremena prikazati razvoj turizma u Bolu. Postav koji će biti otvoren u petak samo je mali dio materijala koji svjedoče o bogatoj povijesti turizma, a kroz ovaj projekt u sljedećih nekoliko mjeseci obogaćivat će se bolska stoljetna turistička priča. Radi se o participativnoj izložbi u “konstantnom nastajanju” za koju je najvažnije aktivno sudjelovanje lokalne zajednice u bilježenju priča i prikupljanju izložaka. Postav će se nadopunjavati tijekom godine što će omogućiti posjetiteljima uživanje u uvijek novim izložbenim sadržajima, simbolizirajući samu regenerativnu prirodu turizma kao socio-kulturnog fenomena.
U “Noći muzeja” kao prvoj etapi bolske turističke obljetnice, svi ste pozvani na sudjelovanje!
Možete nam ispričati svoja sjećanja koje ćemo zabilježit kamerom ili nam donijeti ponešto od vaših uspomena. Imat ćete priliku kušati neka od jela iz ponude čuvenog bolskog “Pansiona Vidošević” 1941. godine koje će pripremiti kuhar Josip Eterović, a učenici Srednje škole Bol počastit će nas maštovitim tradicionalnim jelima na novi način. Kroz glazbeni vremeplov provest će vas bračka klapa “Kuroj” i u svom eklektičnom stilu – DJ Mathew Bee.
Popratni program odvijat će se u Galeriji Centra za kulturu Bol gdje će se, bez prestanka prikazivati film “Čiči – biči: Bolski turizam u doba korone” autora Ivice Jakšića Čokrića Pukota, najgorljivijeg borca protiv turizma.
Veselimo se vašem dolasku i sudjelovanju u Noći muzeja 2023.!
Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine, ne uključujući podatke za nautiku, ostvareno 1 036 313 dolazaka, što čini ukupno 98% više nego 2021. godine (index u odnosu na 2019.: 72) te 3 556 731 noćenja, 85% više nego prošle godine (index u odnosu na 2019.: 81).
Od ukupnog broja turista od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine, 550 350 gostiju je odsjelo u hotelskom smještaju, što je porast od 121% u hotelskom smještaju u odnosu na 2021. godinu, a zabilježeno je 1 823 474 noćenja, odnosno 104% više nego prošle godine. U privatnom smještaju tijekom 2022. godine odsjelo je 352 025 gostiju, što je porast od 70% u odnosu na 2021. godinu, a zabilježeno je 1 300 013 noćenja, što je 65% više nego prethodne godine. Top–listu država iz kojih su 2022. godine turisti dolazili u Dubrovnik predvode tradicionalno gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Irske, Španjolske, Poljske, Italije i Nizozemske.
Novu godinu u Dubrovniku je dočekalo 4946 gostiju
Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je Novu 2023. godinu dočekalo skoro 5000 gostiju, točnije njih 4 946, 34% više nego lani, a 18 % više nego 2019.godine. Prema strukturi gostiju najviše ih je bilo iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Austrije i Makedonije.
Tijekom cijelog prosinca 2022. godine ostvareno je 16 239 dolazaka turista koji su ostvarili 37 780 noćenja. U prosincu je najviše gostiju bilo iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, SAD-a, Slovenije i Njemačke.
U Hrvatskoj je tijekom 2022. godine ostvareno 18,9 milijuna dolazaka i 104,8 milijuna noćenja, tj. 37 posto više dolazaka i 25 posto više noćenja u odnosu na 2021. godinu. Pri tome su strani turisti ostvarili 92,3 milijuna noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 12,5 milijuna noćenja. Ostvareno je 91 posto dolazaka i 96 posto noćenja ostvarenih u 2019. godini. Prvi su to podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew).
Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (29,5 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (19,5 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (18,3 milijuna). Zatim slijede Zadarska županija (14,9 milijuna noćenja), Dubrovačko-neretvanska (8 milijuna) te Šibensko-kninska županija (6,8 milijuna). Promatrajući rezultate destinacija, najviše je noćenja u 2022. godini ostvareno u Rovinju (4,2 milijuna), Dubrovniku (3,8 milijuna), Poreču (3,4 milijuna), Splitu (3,1 milijun) i Medulinu (3 milijuna).
Gledano prema tržištima, u 2022. godini najveći broj noćenja ostvarili su strani gosti iz Njemačke (24,9 milijuna), Slovenije (10,1 milijuna), Austrije (8,2 milijuna), Poljske (6,7 milijuna), Češke (6 milijuna), Italije (4,2 milijuna), Ujedinjene Kraljevine (3,7 milijuna), Slovačke (3,3 milijuna) i Nizozemske (3,3 milijuna). Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (39,4 milijuna), hotelima (22,9 milijuna) i kampovima (20,8 milijuna).
„Čestitam još jednom svim turističkim djelatnicima i svima onima koji su doprinijeli ovoj povijesnoj turističkoj godini. Ostvarili smo rezultate koji su na razini dosad rekordne 2019. godine kada je u pitanju turistički promet, dok smo prihode već u prvih devet mjeseci premašili za više od milijardu eura. Već u prvih devet mjeseci premašene su i procjene HNB-a o prihodima od stranih turista za cijelu 2022. godinu, koje su govorile o ukupno 11,3 milijardi eura. U tom kontekstu očekujemo kako će prihodi od stranih turista za 2022. godinu iznositi oko 13 milijardi eura, što je odličan pokazatelj rasta kvalitete ponude kao i nastavka potražnje za Hrvatskom. Ova godina bila je rekordna i u pogledu nekih od naših najvećih tržišta poput Njemačke, Austrije, Poljske, Češke, Slovačke i Nizozemske s kojih smo ostvarili gotovo 800.000 dolazaka više nego li u 2019. godini. To je i odlična najava za 2023. godinu posebice u kontekstu ulaska Hrvatske u šengenski prostor i eurozonu. Naš fokus u 2023. godini ostaje na kvaliteti, održivosti i inovativnosti kako bi uspjesi turizma bili dugoročni te dodatno doprinijeli cjelokupnom gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske“, istaknula je ministrica turizma i sportaNikolinaBrnjac.
„Hvala još jednom cjelokupnom turističkom sektoru za sinergiju kojom smo treću godinu za redom ostvarili ponajbolji rezultat na Mediteranu. Uz ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen, koji će naš turizam učiniti još konkurentnijim, ušli smo optimistično u 2023. godinu u kojoj nas čeka implementacija novog Strateškog marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma, novi krovni komunikacijski koncept i slogan te novi marketinški smjer prema održivom razvoju i očuvanju resursne osnove po kojoj nas prepoznaju i hvale milijuni gostiju diljem svijeta. U 2023. godini cilj nam je potpuni oporavak turizma, dosezanje predpandemijskih turističkih rezultata na razini cijele zemlje te još jača disperzija turističkog prometa na pred i posezonu. Naglasak ćemo staviti na promociju hrvatskih otoka, skrivenih bisera hrvatske turističke ponude u unutrašnjosti zemlje, luksuznu ponudu, gastronomiju, ali i sve one turističke proizvode koji generiraju turističku potrošnju tijekom cijele godine“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić najavivši kako je pred nama, s obzirom na inflaciju, rast cijena energenata te geopolitičke napetosti još jedna vrlo zahtjevna i izazovna turistička godina.
Prihodi od stranih turista za 23 posto veći nego li u istom razdoblju 2019. godine
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prvih devet mjeseci 2022. godine, prihodi stranih turista iznosili su 11 milijardi i 641 milijun eura što predstavlja rast od 43 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, odnosno prihodovano je 3 milijarde i 527 milijuna eura više. U odnosu na prvih devet mjeseci 2019. godine, prihodovano je 2 milijarde i 206 milijuna eura više, odnosno prihodi od stranih turista u 2022. godini su za 23 posto viši nego li u istom razdoblju 2019. godine.
Prije tome su u trećem tromjesečju 2022. godine prihodi stranih turista iznosili 8 milijardi i 469 milijuna eura što predstavlja rast od 27 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. U odnosu na treće tromjesečje 2019. godine, prihodi od stranih turista u trećem tromjesečju 2022. godine su za 28 posto viši nego li u istom razdoblju 2019. godine.
Hrvatska – puna života – slogan je koji sjajno opisuje Lijepu Našu i nebrojene mogućnosti koje pruža za odmor po svačijem ukusu. No, užurbani životni ritam, mnoštvo obveza i stresna svakodnevica izmamili su na svjetlo dana sve veću želju za novim alternativama poznatim turističkim odredištima. Općina Seget sa svojim adutima odgovara upravo tom opisu: idilično izolirana od najvećeg šušura, no praktično blizu najljepšim dalmatinskim gradovima: Splitu, „maloj Veneciji“ – Trogiru, Šibeniku i Primoštenu.
Seget je oaza za savršen bijeg, idealno zaštićeni mediteranski kutak s osvježavajućom hladovinom zimzelenih šumaraka i nestvarnim, kristalnim morskim tirkizom – kampovi Seget i Vranjica Belvedere moraju biti mjesto vašeg idućeg odmora. Osjetite nepomućeni doživljaj prirode u vlastitom šatoru ili kamp vozilu, uz koje se ne morate odreći udobnosti na koje ste naviknuli. Naselje, koje iz svakog kutka nudi očaravajući pogled na otoke, u svom južnom dijeli nudi i potpuno opremljene mobilne kućice, ali i elegantno dotjeraneapartmane u zapadnom dijelu.
Na tek korak od smještaja pružaju se bajkovite plaže obgrljene nestvarno čistim morem. Svakako iskušajte i zabavne sadržaje poput kajaka i jet skija. Segetsko područje poznato je i po sjajnim pozicijama za ronjenje te podvodnim zidovima bogatim florom i faunom, osobito rijetkom vrstom koralja – crvenom gorgonijom – koja spada u najljepše na Jadranu. Za potpuni doživljaj „brodoloma na pustom otoku“ okušajte se i u noćnom ribolovu te osjetite užitak ulova vlastitog ručka!
Za dinamični odmor nude se i dva teniska terena i četirivanjska stola za stolni tenis, a preporuka je i biciklom ili pješice uputiti se Stazom zdravlja – makadamom koji vodi do uzvisina Sv. Ilija i Vlaška, a koji se od svoje gradnje 1807. vrlo malo mijenjao. Ljubitelje fitnessa oduševit će izvrsniprogrami – klasični aerobik, ’80 aqua aerobik, aquafun, powerwalking pa i škola plesa, yogilates, klasični i latino fitness te stretching! Ni najmlađi gosti neće ostati bez zabave zahvaljujući izvrsno osmišljenim programima animacije.
Gastro meka hedonističkih delicija za sva osjetila, Segetobiluje autohtonim specijalitetima i bogatom ponudomekološki uzgojene zdrave hrane, voća, povrća, a osobito iz brdskoga zaleđa – izdvajamo ukusnu janjetinu, uz domaću, uvijek svježu ribarsku ponudu. Nenadmašna peka, jela s dodirom čarobnog maslinova ulja i mirisnog začinskog bilja, sve zaliveno kvalitetnim domaćim vinima i zaslađeno savršenim lokalnim slasticama: fritulama, kroštulama ili pak rožatom. Konobe, restorani, slastičarnice, beach barovi upotpunit će vaš boravak u segetskom podneblju i sigurno razmaziti okusne pupoljke.
Za okrepu duha i tijela, za čaroliju odmora gdje je mir i opuštanje prioritet, gastro ponuda omamljujuća, znamenitosti intrigantne, a priroda neiskvarena, gdje su domaćini gostoljubivi i velikodušni – Seget.
IDILIČNI SEGET već godinama osvaja nenarušenim imageom autentičnog dalmatinskog mjesta, sjajnim smještajem i očaravajućim plažama optočenim morem iznimne bistrine. No, i posjet njegovom ruralnom dijelu krije doživljaje vrijedne istraživanja koji su, osim što opuštaju, i ukusni i mirisni!
GURMANSKE ADRESE OD KOJIH RASTU ZAZUBICE. Kad su nam pred očima proletjele sve one zamamne hladne plate – sir i pršut posluženi sa dinjom i smokvama, zdjele pune divnihškoljki koje samo što ne mirišu preko ekrana, svježa riba na gradele sa domaćim začinima, teče sa brudetom i raskošni pijatisa hobotnicom ispod peke, odmah nam je bilo jasno zbog čega su segetski restorani i konobe zaobilazna gurmanska adresa.
Za koje, sasvim zasluženo, pljušte pohvale na svim jezicima, pa ih zabilježite u svojem putnom itineraru! Ništa manje uzbudljiv ni smještaj na seoskom imanjima, u starim kamenim kućama s gostoljubljivim domaćinima.
Ondje ćete se u toploj domaćinskoj atmosferi pogostiti dalmatinskom pekom ili pak brudetom, dagnjama na buzaru sljubljenim sa domaćim vinom, te ukusnim fritulama uz orahovicu i prošek!
DIŠITE PUNIM PLUĆIMA. Frenetična pandemijska vremena stavila su naglasak na mirno i sigurno okruženje i očuvanje zdravlja, a idilična segetska Staza zdravlja upravo je idealna za to! Riječ je o makadamskoj stazi koja vodi do uzvisina Sv. Ilija i Vlaška – ne samo da će Vas nagraditi sjajnim panoramskim pogledom na Seget i trogirski akvatorij, nego ćete čitavim putem udisati svjež zrak i opuštajuće mirise mediteranskog bilja!
Ponešto odvažnije goste privući će i 22,4 km dugačak aslfaltno-makadamski put do uzvisine Vlaška koji se može savladati biciklom, pa tako ova staza u čas postaje atraktivna mediteranska kulisa za aktivni odmor. Kako i ovaj vidikovac nudi sjajan pogled na dalmatinske otoke, ne zaboravite škljocnuti pokoju fotografiju koja će oduševiti vaše pratioce na društvenim mrežama!
Susret dobitnika nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske – Sunflower Award Splitsko – dalmatinske i Dubrovačko – neretvanske županije održan je 27. prosinca 2022. godine u Vili Popovića Dvori u Šestanovcu.
Unatoč kišnom danu, na ovom pozitivnom i veselom druženju, okupilo se šezdesetak dobitnika, predstavnika turističkih zajednica, općinskih načelnika i medija.
Izvrsnošću, doživljajima i inovativnošću ka održivom turizmu
Ako u kontekstu ruralnog turizma možemo govoriti o zvučnim imenima, onda je ono, posve zasluženo, Kluba članova selo i njegove predsjednice Dijane Katice.
Razoružani uistinu zaraznim entuzijazmom te toliko očitom ljubavlju članova Udruge i njihove predsjednice prema domaćoj tradiciji i ruralnoj sredini, uočavamo zaista veliki turistički potencijal dalmatinskog ruralnog prostora.
Dodjeljuju se zlatne, srebrne i brončane povelje te posebna priznanja u osam kategorija: turistička seljačka gospodarstva, ruralna domaćinstva, tradicijska (ruralna) gastronomije, vinski turizam, craft turizam, aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru, ruralno-turistički projekti, projekti / nositelji zaštićenih i marketinških oznaka).
Ciljevi „Suncokreta“ su prvenstveno povezivanje, umrežavanje i edukacija, te usmjeravanje što se tiče kreiranja kvalitetnog turističkog proizvoda, ali i promocija pojedinih projekata diljem Lijepe naše, bez obzira na to radi li se o poduzetničkoj inicijativi, inicijativi nekog OPG-a, ili nekoj drugoj koja prezentira i podupire ruralni razvoj turizma, poput različitih interpretacijskih centara i slično.
–Zahvaljući Splitsko – dalmatinskoj županiji danas su se susreli dobitnici nagrade Suncokret kroz proteklih nekoliko godina. Zahvaljujem se svim dobitnicima, kandidiranima, te ostalima koji su dali svoj doprinos za razvoj ruralnih područja. U obilježavamo 25 godina rada i 10 godina Suncokreta. Nagrada je postala prepoznatljiva, imamo nove ideje i projekte, projekt polagano poprima i međunarodni karakter. Jedna od 8 kategorija Suncokreta je i vinski turizam. Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ je početkom 2019. postala koordinator rute Iter Vitis rute za Hrvatsku – jedne od 40 certificiranih europskih ruta pri Europskom institutu za kulturne rute, te službeno prolazi kroz 20 država članica država Vijeća Europe – dodala je Dijana Katica
Na samom početku događanja prisutne je pozdravio i zamjenik župana Splitsko – dalmatinske županije, Stipe Čogelja. Ujedno je čestitao nagrađenima i pohvalio njihove rezultate. „Splitsko – dalmatinska županija će i dalje poticati financijskim potporama ruralni turizam županije te su ove nagrade potvrda razvoja turizma na području Dalmatinske Zagore. Ovo događanje je dokaz da svojim radom, trudom, ljubavlju i upornošću te velikim entuzijazmom, mogu biti jedinstveni u predstavljanju bogatstva ruralnog područja Splitsko dalmatinske županije. Ova priča nosi emociju!“ – kazao nam je Čogelja
-Ove godine ostvarili smo 15.000 noćenja. Obiteljsko imanje Željka Popovića i naša Općina pokazatelji su kako snovi mogu postati stvarnost… U našoj općini grade se kuće za odmor, ljudi se vraćaju, sve više gostiju bira odmor u tišini dalmatinskog zaleđa na svega 10 minuta od popularnih turističkih odredišta, sezona je sve dulja… cijela ova priča ima perspektivu – kazao nam je načelnik općine Šestanovac Martin Merčep
Domaćin ove manifestacije je bila Villa Popovića dvori, dobitnici brončane i Zlatne povelje Suncokreta ruralnog turizma.
– Prvu kuću napravili smo na mjestu štale, 2018. otvorili sportsko-rekreacijsku centar, ove godine renovirali i proširili kapacitete. Gostima nudimo proizvode sela, svoje voće, povrće, loze, krompir, rajčice, papriku, krastavce…, no i tu su prioritet turističke svrhe. Supruga i ja smo stalno gostima pri ruci, smatram da je to jedini pravi način za uspjeh. Ovdje se još uvijek čovjek može odmoriti u potpunoj tišini, a ima samo 15 minuta vožnje do najljepših plaža Brela i Baške Vode. – kazao nam je Željko Popović, vlasnik Vile Popovića Dvori
Održana je i panel rasprava na temu Ruralni turizam – jučer, danas, sutra te su predstavljeni primjeri dobre prakse te dobitnici u 2021.
Kristina Babić, kordinatorica projekata Kluba članova Selo, predstavila je Portal Hrvatski ruralni turizam, koji raspolaže velikom bazom podataka o turističkoj ponudi Hrvatske u njezinim ruralnim krajevima. – Portal je zamišljen tako da bi se vremenom trebao pojaviti na vrhu onoga što Google nudi i na jednostavan, praktičan način dati odgovore na pitanja o vinu, hrani, smještaju u Hrvatskoj– kazala nam je Kristina.
ČAROBNA BLAGDANSKA RAZGLEDNICA –IAKO JE BOL TIPIČNO LJETNA DESTINACIJA, mogla bi Vas razveseliti i iznenaditi činjenica da bolski advent pršti od nevjerovatnih blagdanskih prizora i kvalitetnih događanja!
U Božićnom gradu gledale su se utakmice, igrala se tombola, guštalo se u preukusnom rižotu i raskošnoj pašticadi, a dočekivalo se i Svetog Nikolu i Svetu Lucu! Razigrali su ga plesna skupina „Montuno“ i žongler „Tontorino“, a najmlađi su uživali u dječjoj radionici pod vodstvom Irme Bezmalinović Eterović, lutkarskim predstavama a na Badnjak na rasporedu je i dječji rock and roll.
Grupe „Puls“, „Juxebox Live Band“ i „Kocka“ bile su zadužene da dobre atmosfere ni u jednom trenutku ne manjka, a želite li i Vi ugrabiti komadić ovog božićnog šušura sa jedinstvenim otočkim štihom, još uvijek stignete!
NE BISMO IMALI NIŠTA PROTIV DA U BOLU PROVEDEMO BADNJAK, kojeg će, s početkom u 12h, začiniti tradicionalna podjela bakalara. I dok će kraljevski okus ove delicije razgaliti svakog gastronomada, najmlađe Boljane i njihove goste nesumnjivo će oduševiti posjet Djeda Božićnjaka! Na sam Božić, od 15h, pridružite se zajedničkom druženju mještana i iskoristite sjajnu priliku za uživanje u autentičnoj tradicijskoj atmosferi, a idućeg dana, s početkom u 18h, provjerite zašto je legendarna grupa „Naranča“, koja će nastupiti uz goste iznenađenja, među Bračanima pravi sinonim za dobar provod! I, naposljetku – ubrajate li se u ljubitelje umjetnosti, imamo izvrsne vijesti – ova otočka meka pripremila je za Vas poslasticu u pravom smislu riječi!
PLEMENITOST NA BOLSKI NAČIN. Inače, valja napomenuti kako je inicijativa Božićni grad plod rada 15ak entuzijastičnih bolskih dama, koje su željele svojoj djeci omogućiti čaroliju Božića, a da ne moraju napustiti svoj otok. Sve dame uključene u inicijativu su volonterke, a sva sredstva potrebna za organizaciju raznih animacija, programa i sadržaja se prikupljaju donacijama fizičkih i pravnih osoba. Sav prihod od prodaje uplaćuje se u dobrotvorne svrhe.
SADRŽAJI KOJI SU NUŽNOST, A NE LUKSUZ. Nama se sviđa inicijativa čelnih ljudi bolskog turizma, da se vrijednim Boljanima i njihovim gostima omoguće sadržaji u kojima zbog napornog rada ne mogu uživati za ljetnih mjeseci.
Upravo je u tom duhu nastao sjajni Kulturni advent, upriličen u Galeriji malih formata – Koloč, iza koje se krije cijela priča! Naime, želeći svome mjestu ostaviti nešto vrijedno, što će privući putnike namjernike, rođeni Boljanin Ivica Karninčić darovao je čak 350 slika i skulptura, brižljivo prikupljanih tijekom 60 godina, ovoj galeriji, za koju je Poljoprivredna zadruga Bol poklonila cijeli kat svoje zgrade! Tako je ondje u utorak, 20. 12., otvorena izložba Joze Vrdoljaka sa portretima poznatih osoba u crtežu, kolaču, terakoti, gipsu i bronci, a u srijedu, 21.12., održana je premijera dokumentarnog filma o Galeriji malih formata, projekcija filma „10 godina LoBola“ te projekcije jednominutnih filmova iz stalnog postava galerije. Srijeda, 28.12., posvećena je nagrađenom mladom umjetniku – Boljaninu Luki Jugoviću, čije će djelo „Nocturno“ biti izvedeno na klaviru, a ostalim danima za sve bolske kulturoljupce i njihove goste galerija će biti otvorena od 11 do 14h!
