Kako bi omogućili svojim gostima što ugodniji i sigurniji boravak u Bolu, Turistička zajednica Bola u suradnji s ordinacijom opće medicine dr. Markice Tomića dogovorila je od utorka, 13. travnja, provođenje antigenskih testova. Zahvaljujući njima, posjetitelji će vrlo brzo imati podatke radi li se o COVID-19 ili nekoj drugoj respiratornoj infekciji. Bol je ujedno i prvo otočko mjesto u Splitsko dalmatinskoj županiji koje je osiguralo uslugu antigenskog testiranja, što je još jedan od pokazatelja odgovornosti ovog mjesta te ozbiljnih priprema za predstojeću sezonu. Tijekom travnja provest će se i cijepljenje većine turističkih djelatnika, a do kraja svibnja očekuje se procijepljenost lokalnog stanovništva od 50%.
Zračna luka Brač trenutno ima najavljene letove iz Ljubljane, Dusseldorfa, Zagreba, Beča i Linza. Letovi se prilagođavaju epidemiološkoj situaciji, a početak zračnog prometa očekuje se u drugoj polovini svibnja. Direktor Zračne luke, g. Tonči Peović, ističe da će testiranje na Covid antigenskim testovima biti organizirano na poziv organizatora putovanja ili aviokompanije.
Krajem travnja planira se otvaranje i prvih bolskih hotela, u kojima će gostima biti dostupne maske za lice, a provodit će se sve potrebne i definirane epidemiološke mjere i protokoli.
Jedinstvena plaža Zlatni rat, duga 500 metara, jedna je od rijetkih koja, uz puno potivanje epidemioloških mjera, može smjestiti oko 2500 kupača. Na plaži će se redovito dezinficirati ležaljke, a kupači će imati na raspolaganju dezinfekcijska sredstva te osiguran razmak od 2 m između ležaljki.
Sve je veći interes za programe na otvorenom pa su u Turističkoj zajednici osmislili šetačke i biciklističke staze, temeljene na lokalnim legendama. Vrh pješačke rute br. 100 skriva patuljka Macića, čije je blago u podzemnim špiljama, dok je šetnjom stazom br. 101 moguće doznati kako su u 16. stoljeću živjeli glagoljaši u samostanu pustinje Blaca, uklesanom u stijene. Broj 102. zapamtit će ljubitelji zmajeva i prošetati do Zmajeve špilje, gdje ih očekuju stoljetni reljefi sa slavenskim mitovima o vilama, vukodlacima i vješticama, a pogled s visine od 307 metara zaista je neopisiv.
Iskusne bicikliste čeka zahtjevna, no i atraktivna biciklistička staza br. 768 duga 45 km, koja se proteže duž otoka Brača, a vodi do vrha Vidove gore s prekrasnim pogledom na obližnje otoke. Tamo su se nekad okupljale nježne vile, koje bi se po ružnom vremenu pretvarale u vještice. Još je jedna, omiljena staza biciklista, a vodi kraj mirisnih polja ružmarina, kadulje i lavande do prelijepog Zlatnog rata, jedne od najljepših plaža, koja skriva kamen sreće – izvor vječne sreće i blagostanja. Više o stazama moguće je vidjeti u mapi, dostupnoj u uredu Turističke zajednice u Bolu.
Sofisticirani pametni uređaj za pročišćavanje, obogaćivanje, signalizaciju kvalitete zraka i edukaciju korisnika u svrhu podizanja svijesti o važnosti kvalitete zraka u prostoru u kojem boravimo!
iTherapy je jedini pročišćivač zraka koji je osvojio zlatnu medalju na svjetskom natjecanju Inovacije vs Korona 2020.
U posljednje se vrijeme često govori o važnosti čistog zraka. Sve više boravimo, učimo i radimo u zatvorenim prostorima pa je jako važno da zrak u njima bude kvalitetan. Podaci Svjetske Zdravstvene organizacije pokazuju da su koncentracije organskih zagađivača dva do pet puta veće unutar zatvorenih prostora, nego na otvorenom. Naime, u njima se koristi mnogo proizvoda s organskim kemikalijama, koje se akumuliraju u prostoru, a povišena koncentracija zadržava se u zraku dugo nakon što je aktivnost završena. Jeste li znali da neodgovarajućim uklanjanjem nečistoga zraka u zatvorenim prostorijama nastaje zagađenje, zbog kojeg godišnje umire čak dva milijuna ljudi? Nečisti zrak krivac je za oko 3% smrti, a posebno zabrinjava što uzrokuje i oko 2,7% svih bolesti.
UDAHNITE ŽIVOT!
– 24/7 senzori zraka nadziru vaše okruženje – informiranje korisnika o kakvoći zraka – mikroprocesuiranje u realnom vremenu prikuplja podatke i uspoređuje ih s IDEALNIM parametrima – REDUCIRA: mikroorganizme, bakterije, viruse, formaldehid, benzen, amonijak – APSORBIRA: širok spektar plinova, dim cigareta, smrad – UKLANJA: prašinu, grinje, spore plijesni i pelud – Izmjena zraka čak 400- 450 m3 na sat – efikasan za prostore od 30 – 60 m2
iTherapy® pročišćivač zraka je u 2020 godini pomogao preko 1000 tvtki da nastave nesmetano sa svojim radom bez obzira na pandemiju.
Loša mikroklima u prostoru (odnos temperature, vlage, struje zraka, tlaka te odnos kisika i CO2) nastaje taloženjem nekvalitetnog zraka i upravo ona dovodi do različitih zdravstvenih poteškoća kao što su pad imuniteta, bolesti dišnog sustava, kronične alergije i glavobolje.
Više nije dovoljno dva do tri puta dnevno prozračiti prostoriju, već nam je potrebno kvalitetnije rješenje, a poseban je izazov kvalitetu zraka kontinuirano održavati i očuvati.
Budućnost Svijeta je u inovacijama, a jedna od njih višestruko je nagrađivani složeni pametni ekološki sustav, iTherapy, kojem bi se divio i profesor Baltazar. Sinonim je za suvremenu tehnologiju, jer objedinjuje sustavnu analitiku, dijagnostiku te pročišćavanje i obradu zraka u zatvorenim prostorima. Njegova je važna funkcija i modeliranje klimatskih uvjeta u prostoriji, kako bi omogućio najpovoljniju klimu i kvalitetu zraka u prostoru. Sustavno mjeri, detektira i pročišćava zrak od prašine, bakterija, virusa, gljiva, dima cigareta, organskih spojeva, alergena i radioaktivnih plinova.
Izumiteljica ovog sustava budućnosti je Inga Kovačić Sindik, koja je za iTherapy osvojila i prestižnu nagradu za najbolju inovatoricu Europe u njemačkom Nurnbergu, kao i zlatnu medalju na svjetskom sajmu inovacija Inventions VS Corona. Veliku je pažnju inovacija izazvala i u Europskom parlamentu, a nagrade osvojila i na sajmu inovacija u Ženevi. Posebno priznanje stiglo je iz Saudijske Arabije, sa sveučilišta kralj Abdul Aziz za doprinos pročišćavanju zraka!
HOTELI, APARTMANI I UGOSTITELJSTVO
Ugostiteljska i hotelska branša su najviše izloženi opasnostima širenja virusa i bakterija zbog same prirode načina rada. Uz kvalitetno pročišćavanje zraka, prijenos istih se može znatno reducirati te omogućiti nesmetani rad.
Kada planirate privući goste, omogućiti im siguran i opušten boravak u vašem hotelu, i kako biti otvoreni veći dio godine, te kako izbjeći prijenos virusa i bakterija u Vašem hotelu.
Jedna američka agencija provela je istraživanje o povezanosti kvalitete unutarnjeg zraka u hotelu sa donošenjem odluka gostiju.
Čak 52% ispitanika se izjasnilo da su voljni platiti više za boravak u hotelu sa višom kvalitetom zraka.
77% ispitanika se izjasnilo da bi dokaz o kvaliteti zraka utjecao na njihova odluku pri odabiru smještaja.
Neki od zadovoljnih klijenata koji su odlučili iskoristiti iTherapy® kao nadmoćan alat nad konkurencijom su: Radisson Blu Split, Toplice sv. Martin, Hotel Briig, Hotel Krilo, Ilirija d.d…
GDJE KUPITI? Želite li i vi udahnuti punim plućima te unaprijediti kvalitetu življenja svoje obitelji, potražite iTherapy na web shopu, a po želji pogledajte i video o detaljnom djelovanju sustava na linku https://itherapy.shop/
Ako ste među onima koji mogu raditi online, a lokaciju radnog mjesta želite zamijeniti novim, izazovnim i zanimljivim okruženjem, pravo mjesto za vas je Splitsko-dalmatinska županija (Srednja Dalmacija), jedna od najpopularnijih turističkih regija u Hrvatskoj. Ova središnja jadranska regija s najviše sunčanih dana tijekom cijele godine pružit će vam svoju jedinstvenu kulturnu, povijesnu, zabavnu i sportsku priču koja će obogatiti vaš dan nakon napornog rada.
Priobalje, otoci i unutarnji dio ove regije mjesta su za adrenalinska uzbuđenja na moru, rijekama i planinama. Turistički gradovi uvući će vas u svoj mediteranski stil života na otvorenom, a ljubazni domaćini srdačno prihvatiti.
Odlično povezana iz Splita i otoka Brača, s više od stotinu izravnih avionskih veza s Europom, Srednja Dalmacija je idealno mjesto u kojem ćete svoj rad pretvoriti u užitak.
Splitsko – dalmatinska županija ima sve predispozicije da postane zanimljivo odredište za digitalne nomade — što zbog svoje lokacije, prometne povezanosti i činjenice da smo u EU-u.
“Digitalni nomadi posjećuju grad u kojem će raditi, upoznavaju se s našom zemljom, kulturom, načinom života. Nadamo se kvalitetnoj globalnoj promociji, te da u skoroj budućnosti postanemo najpoželjnija destinacija za nomade” – kazao nam je Joško Stella
Turističke zajednice općine Dugopolje, Klis, grada Sinja, Trilja i Vrlike udružile su se kako bi pokrenule projekt razvoja suvremene cikloturističke ponude na području svojeg obuhvata.
Cikloturizam, kao selektivni oblik turizma visoke dodane vrijednosti, jedna je od najbrže rastućih niša turističke industrije. Pritom je cikloturizam izuzetno održiv i vrijedan katalizator turističkog te gospodarskog i društvenog razvoja područja i regija koja se, tradicionalno, ne smatraju turistički aktivnima. U srži motivacije njegovih korisnika leži želja za uživanjem u očuvanim prostorima te upoznavanju autentičnih lokalnih kultura.
U Dugopolju je prezentiran analitičko-izvještajni dokument projekta razvoja cikloturističke destinacije Dalmatinske zagore – splitskog zaleđa
Turistički razvijenim destinacijama cikloturizam pruža prijeko potrebnu diversifikaciju ponude, produženje sezone i dolazak gostiju s većom dodanom vrijednošću, a njima komplementarnim ruralnim prostorima širom otvara vrata turističke aktivnosti. Potencijal cikloturizma je prepoznat je i na strateškoj razini pa se u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske upravo on navodi kao strateški važan proizvod u kojega je potrebno ulagati. Uz to, u uvjetima „novog normalnog“, cikloturizam dobiva dodatnu pozitivnu dimenziju kao jedan od najotpornijih oblika turizma u kontekstu pandemije COVID-19.
Iako vrlo potentan, cikloturizam traži sustavni pristup razvoju infrastrukture i usluga te kreiranju svježih promocijskih obrazaca. Surađujući s brendom „Trail – Full Cycling Experience“, specijaliziranim za razvoj cikloturističkih destinacija, koji u Dalmaciji razvija cikloturističku ponudu Makarske rivijere i Zabiokovolja te Doline Neretve, a kreirao je i jedinstvenu mikro-destinaciju Polja Jezero između Vrgorca i Ploča, krajem 2020. započeo je opsežan terenski i analitički rad procjene resursa, potencijala i postojećeg stanja na području Dugopolja, Klisa, Sinja, Trilja i Vrlike.
Cikloturistički stručnjaci su tijekom studenog i prosinca 2020. godine odvozili sve postojeće i označene rute na području svih gradova i općina uključenih u projekt. Ukupno su analizirali 21 rutu s 656 kilometara biciklističkih trasa. Ocjenjivali su tipove ruta, njihovu prilagođenost tržišnim potrebama, sigurnosno stanje, koherentnost označavanja, komplementarnost i povezanost te opremljenost odnosno turističku atraktivnost.
Na temelju prikupljenih podataka izrađen je detaljan analitičko-izvještajni dokument koji je na sastanku održanom tijekom ožujka u Dugopolju, prezentiran predstavnicima naručitelja.
Dokument daje sliku postojećeg stanja, ocjenu kvalitete postojeće infrastrukture, izdvaja zabilježene izazove i prepreke pozicioniranju područja na cikloturističkom tržištu te daje osnovne smjernice za potrebne intervencije odnosno modifikacije postojećih resursa. U njemu se prepoznaje izniman potencijal Dalmatinske zagore kao cikloturističke destinacije.
Očuvana priroda, raznoliki pejzaž, razgranata mreža cesta i lokalnih puteva s niskim intenzitetom prometa te dostupnost iz najvažnijih europskih tržišta čine razvoj ove grane sportsko-pustolovnog turizma logičnim korakom. Sukladno tome, turističke zajednice gradova Vrlike, Trilja i Sinja te općina Klis i Dugopolje i dalje su usmjerene na razvoj cikloturizma s ciljem veće prepoznatljivosti destinacije na emitivnim tržištima s težnjom za razvoj održivog turizma.
Prekrasan mediteranski grad čije skute brižno čuvaju planina Marjan i Jadransko more, već stoljećima privlači veliku pažnju posjetitelja, koji u njemu otkrivaju tragove nekih prošlih vremena, dodiruju palac Grgura Ninskog te prolaze podrumima Dioklecijanove palače diveći se velebnom zdanju – simbolu moći cara Dioklecijana.
Pritom uživaju i u zelenim plućima grada, na Marjanu, prikupljajući nova iskustva, koja spremaju u svoje škrinjice uspomena. No, priča o ovom posebnom gradu može se ispričati i na potpuno drugačiji način, kroz sjećanja o splitskim židovima, istraživačima, umjetnicima i gradonačelnicima, koja će uskoro oživjeti u novim splitskim turističkim turama.
Kako je Robert Adam u Splitu otkrio svoj stil
Splitska Dioklecijanova palača oduvijek je izazivala znatiželju i pozornost stranih putnika, pisaca, povjesničara, arhitekata i arheologa kao jedna od najbolje sačuvanih antičkih građevina na svijetu. Mnogi su je pokušali opisati, no među rijetkima koji su u tome i uspjeli ističe se britanski arhitekt, Škot Robert Adam, koji se u Rimu oduševljava antikom i počinje proučavati antičke građevine. Zaintrigirao ga je car Dioklecijan i priče o „nekoj privatnoj palači koju je sagradio u Splitu. Poželio je naučiti nešto više o privatnoj arhitekturi Rimljana i krenuo na put prema Splitu, kojeg je prvi put ugledao s mora: „Čim uplovite između dva rta što strše u more, tvoreći velik zaljev i udobnu luku, ugledat ćete ostatke zidina prema moru i dugu arkadu carske palače, suvremena utvrđenja, lazaret i tornjeve unutar zidina s jednim od antičkih hramova. Sve se to savršeno stapa s brežuljcima i okolinom u vrlo ugodan krajolik. Po povratku u London Adam je 6 godina pripremao bakroreze za 61 tablu i objavio 1764. godine knjigu „Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalato in Dalmatia.“
Adamov posjet Splitu i Dioklecijanovoj palači ostavio je traga i na njegovom daljnjem radu, začetnik je novog stila u dekoraciji interijera „Adam style“. Inspiraciju crpi iz antičke civilizacije, a utjecaj upravo splitskog remek djela, osobito južnog pročelja Dioklecijanove palače, vidljiv je na Register House u Edinburghu i oranžeriji Bowood House u Wiltshiereu, poznatoj kao Diocletian Wing, dok je slobodnu reinterpretaciju cijele Dioklecijanove palače izveo u Adelphi kompleksu na obali rijeke Temze u Londonu.
Roberta Adama oduševio je i polukapitel s Peristila, kojim je ukrasio fasadu zgrade u Londonu na trgu St. James. A da nije samo arhitektura Dioklecijanove palače utjecala na Roberta Adama u formiranju njegovog stila svjedoči polukapitel s Peristila kojeg je Adam i nacrtao u svojoj knjizi, a njime je ukrasio fasadu zgrade u Londonu na St. James’s Squareu, dok varijantu punog kapitela objavljuje u knjizi „The Works in Architecture of Robert and James Adam.“
Židovska baština u Splitu
Židovi u Splitu naziv je ture, koja će vas odvesti u neka daleka vremena. Ovaj narod u Splitu živi još od doba cara Dioklecijana, o čemu govore i simboli uklesani u zidove Dioklecijanove palače. Pretpostavlja se da su već od 3. stoljeća prisutni u tadašnjoj Saloni (Solin), što se može vidjeti na arheološkom nalazištu s grobljem i mnoštvom uklesanih menora, židovskih svjećnjaka.
Iako su ovaj narod mnogi protjerivali, u Splitu je bio dobrodošao zbog poznavanja stranih jezika i odličnih trgovačkih vještina. Najveći trag ostavio je trgovac Daniel Rodrigues po kojem je nazvana i Rodrigina uličica, u kojoj su nekoć živjeli isključivo Židovi. U njezinom produžetku, u Židovskom prolazu, smještena je jedina splitska sinagoga, jedna od najstarijih aktivnih u Europi, izgrađena početkom 16. stoljeća. Odlično je očuvana, a u njoj se može vidjeti utjecaj tradicije zajednice sve do 18. stoljeća.
Danas Splitska židovska zajednica ima oko stotinjak članova, a povremeno održavaju izložbe i predavanja. Radno vrijeme je radnim danom od 10 do 14 sati.
Splitski gradonačelnici
Tura nazvana Splitski gradonačelnici upoznaje posjetitelje s vizionarima koji su oblikovali Split kakav je danas. Na Prokurativama počinje priča o liječniku Antoniju Bajamontiju, omiljenom gradonačelniku koji je zapuštenu varošicu (dio grada) učinio suvremenim mediteranskim gradom. Bio je na čelu Splita gotovo dvadeset godina, obnovio rimski vodovod, uveo plinsku rasvjetu te izgradio kazalište Bajamonti. Priča se nastavlja na Rivi, na kojoj se osjeti ne baš ugodan miris sumpora zbog izgradnje kolektora otpadnih voda, a „zahvaljujući“ gradonačelniku Grabiću.
Šećući Rivom mirisi će nas podsjetiti na sumporne toplice, a “fureštima” treba ispričati i o gradonačelniku Grabiću kojem smo zahvalni na izgradnji kolektora otpadnih voda zbog kojega Riva danas “vonja” samo na sumpor.
Ulica kralja Zvonimira nekoć je nosila ime Splićanima omiljenog gradonačelnika dr. Ive Tartaglie, odvjetnika, političara i slikara. Zaslužan je za elektrifikaciju Splita te izgradnju Ličke željezničke pruge 1925. godine, kojom je Split povezan s unutrašnjošću Hrvatske, a o još nekim zanimljivostima čut ćete baš u ovoj ulici do koje ćete stići Rivom.
Interpretativni razgled završava kod Koteksa, prvoga shopping centra u JEDNOJ komunističkoj državi, s osvrtom na gradonačelnike koji su vodili Split tijekom najveće industrijsko-građevinske ekspanzije grada, uz osvrt na poznate Mediteranske igre.
Drugi svjetski rat u Splitu
Ovo je priča o splićanima i njihovim bitkama za vrijeme Drugog svjetskog rata. Rat sa sobom donosi strašna razaranja, patnju i bol, koja nažalost nije zaobišla ni Split. Kroz Drugi svjetski rat Split je pretrpio strašna bombardiranja pri kojem je uništeno 20% ukupnog stambenog fonda. Međutim, najveću nepravdu su pretrpjele njegove nevine žrtve – stanovnici grada.
Nova vlast je provodila tiraniju i diktirala nova pravila života. Svaki dan je donosio novu nestabilnost, koja je nekada bila izražena u promjeni cijena ili potpunoj nestašici esencijalnih namirnica, zvuku sirena od kojih se ledi krv u žilama ili nasumičnom legitimiranju i hapšenju.
Sudionicima ove ture će se interpretirati atmosfera koja je vladala gradom u to vrijeme s naglaskom na doživljaje lokalnog stanovništva, ali će se pružiti i uvod u postratni period koji je još uvijek bio u sjeni ratnih zbivanja, a čiji se utjecaj osjeća sve do danas.
Priča o splitskom mentalitetu “Najluđi grad na svitu”
Uvijek se pitamo što je to u Splitu toliko posebno da samo ovdje prolazi baš sve pod opravdanjem da je to najluđi grad na svitu bez daljnjih objašnjenja zašto je to tako. Mijenjaju se države, padaju vlade, a Splićani su uvijek isti – nepredvidivi, žestoki, bučni, otkačeni… Splitski mentalitet postao je brend, splićani se njime diče, kroz povijest je bio žilaviji od sustava i ideologije. Malo i velo misto, ono o kojem su pisali Uvodić, Smoje ili Kudrjavcev, svatko u svoje vrijeme i svatko o svojim temama, najbolje su opisali to “splitsko ludilo”. Njegove karakteristike su mahom negativne od dišpeta, izrugivanja, ogovaranja, hedonizma… ali ovdje vrijede neka druga obrnuta pravila, pa ono što na prvu djeluje negativno poprima neki pa moglo bi se reći simpatičan predznak, ništa se u Splitu ne uzima za zlo.
Nijedan drugi grad ne može se podičiti da je iznjedrio toliko osobenjaka po splitski tzv. redikula koji su Split učinili Felinijevskom pozornicom. Jedino su u Splitu svi “fjakani”(u prijevodu umorni, melankolični), ćakule i ogovaranja na dnevnoj listi prioriteta uz ispijanje kave, gdje svi patimo od “grandece” (u prijevodu veličine), pravimo se da imamo više nego što imamo jer taština nam je vrlina, a iz dišpeta bismo se popeli i na Mount Everest.
Vjerujemo da ćete se i vi pridružiti barem jednoj od ovih interpretacijskih cjelina i upoznati Split iz jednog drugog kuta, kroz ljude koji su za njega disali, živjeli i dali svoj veliki doprinos njegovoj kulturi i tradiciji.
DALMACIJA – STORYTELLING DESTINACIJA Oživljavanje baštinskih likova u muzejima i baštinskim institucijama je jedinstven projekt u Hrvatskoj i u Europi, oživljava 14 baštinskih likova. Uz ovaj projekt kreirane su 23 tematske interpretacijske šetnje. Projekt je namijenjen turistima i domaćima i radi na kreiranju turističkih doživljaja kroz autentične priče, a koje će javnosti biti komercijalno dostupne putem županijske storytelling platforme u obliku tematskih interpretacijskih šetnji i kostimiranih vođenja. Cilj projekta je očuvanje i prezentacija dalmatinske kulturne baštine i razvijanje cijelogodišnjeg turizma Splitsko – dalmatinske županije.
Interpretatori su redom:
Kako je Robert Adam otkrio svoj stil u Splitu: Maja Bilić
Židovska baština u Splitu: Lea Altarac
Splitski gradonačelnici: Maja Benzon
Drugi svjetski rat u Splitu: Ina Nikolić
Priča o splitskom mentalitetu: Luisa Quien
Foto: Dalmacija storytelling destinacija, foto arhiv serije Malo misto, arhiv interpretatora, Wikipedija
Renomirani britanski dnevni list The Mirror, kojeg mjesečno prati oko 32 milijuna čitatelja, objavio je članak u kojem se navodi kako će, nakon popuštanja putničkih restrikcija u UK-u, Hrvatska biti otvorena za britanske posjetitelje, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Ujedinjenom Kraljevstvu Darija Reić.
„Britanci su jako željni putovanja i samo je pitanje vremena kada će to ponovno i moći. Velika Britanija ima jednu od najuspješnijih stopa procjepljivanja, što je svakako obećavajući faktor za ponovno pokretanje međunarodnih putovanja, a pravovremene informacije o uvjetima ulaska u Hrvatsku, kao i kontinuirana komunikacija o svemu što Hrvatska čini kako bi ostala sigurna za turiste sigurno će utjecati na odluke mnogih pri odabiru upravo naših destinacija ovoga ljeta“, izjavila je Reić.
U članku se navodi kako bi Britanci uskoro mogli nesmetano putovati u Hrvatsku, ako ispune jedan od propisanih uvjeta, odnosno prilože dokaz o cijepljenju, negativnom PCR ili antigen testu ili potvrdu o oporavku od COVID-19 ne stariju od 180 dana. Uz to, u članku se navodi kako svi turisti prilikom ulaska u Hrvatsku moraju pokazati potvrdu rezerviranog smještaja i ispuniti online obrazac prije putovanja. Kako je naglašeno u tekstu, riječ je o novim pravilima prema kojima Hrvatsku mogu posjetiti i turisti iz zemalja koje nisu članice EU-a, a koja vrijede od 1. travnja.
Navedena pravila primjenjivat će se nakon što u Ujedinjenom Kraljevstvu popuste putničke restrikcije. Naime, u UK-u je trenutno na snazi mjera prema kojoj su međunarodna putovanja zabranjena, no očekuje se da će ograničenje popustiti nakon 17. svibnja. Autorica članka dodatno navodi kako, osim kratkotrajnog turističkog boravka, Britanci u Hrvatskoj mogu provesti i cijelu godinu, koristeći „vizu“ za digitalne nomade.
Više od 15 tisuća Čeha već je kupilo svoju kartu za vlak koji će ih ovog ljeta dovesti u Hrvatsku na ljetovanje. Baš kao i lani, i ove godine će između dvije države prometovati vlak u organizaciji agencije RegioJet, no sada će, uz Rijeku, putnike voziti i prema Splitu. Također, novost je da će se vlaku u Zagrebu moći ukrcati i domaći putnici. Vlak će u svibnju, lipnju i rujnu prometovati tri puta tjedno, a u špici sezone svakodnevno, a sve se organizira u suradnji s Hrvatskim željeznicama i Hrvatskom turističkom zajednicom. Ove godine kapacitet i cilj im je 100 tisuća putnika.
Jako smo optimistični unatoč pandemiji. Računamo da će se situacija s koronavirusom smiriti, u Češkoj već padaju brojke, u Hrvatskoj nam sigurnost daje oznaka Safe Croatia za turističke objekte koji provode mjere sigurnosti. Ljudi pokazuju veliki interes za Hrvatsku i mislimo da će potražnja još rasti: mladi više kupuju karte, dok se obitelji odlučuju za turističke aranžmane koje također nudimo– kazao je Aleš Ondrůj iz RegioJeta. Lani je vlak prometovao s 12 vagona, a ove godine će ih biti 15 i prevozit će po 650 putnika. U Ogulinu će se kompozicija podijeliti na dva dijela te će njih sedam nastaviti prema Splitu, a osam prema Rijeci. Putnike će na odredištima čekati autobusi koji će ih potom prevesti na konačnu destinaciju, od Istre do Dubrovnika. –Vlak dolazi u Zagreb rano ujutro i u Rijeci je u 10 sati, dok je povratak navečer, tako da ga i lokalni stanovnici mogu iskoristiti za izlet – najavljuje Ondrůj. Iz RegioJeta prate promjene u graničnim režimima te će na sebe preuzeti svu papirologiju – oni će od putnika prikupljati potvrde o testovima ili cijepljenju te ih izravno isporučiti MUP-u. Cijena karte u jednom smjeru je 22 eura, a u slučaju da se situacija zakomplicira, novac vraćaju putnicima. Više…
Za sada, Procesija “Za križen” se održava sukladno aktualnim epidemiološkim mjerama. Izmjene o održavanju same Procesije su moguće, te očekujemo odgovor Stožera Civilne zaštite o možebitnim promjenama o broju sudionika, pridržavanju mjera i načinu održavanja. U Procesiji je za sada dozvoljeno 50 sudionika i to samo osobe koje odabere Križonoša. Molimo Vas, poštujete odluke Civilnog stožera i pridržavajte se epidemioloških mjera. Procesiju možete pratiti online, putem linka: WEBCAMJELSA.
Procesija u normalnim vremenima
Procesija “Za križen” uvrštena je na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne baštine svijeta. Za križen je pučka procesija koja se već više od petsto godina odvija u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak između šest mjesta na sredini otoka: Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja i Vrboske. Procesija Za križen nije folklor, ona je autentičan i nekomercijaliziran duboki narodni iskaz odanosti tradicionalnim vrijednostima. No, osim što ima snažno vjersko značenje, procesija je vrlo atraktivna i zbog slikovitosti jer duge kolone paraju noć feralima i velikim svijećama. Iza križonoše i pratnje idu pjevači pjevajući stare crkvene napjeve te ostali puk. Zato domaći i strani gosti u sve većem broju pohode Hvar za vrijeme uskrsnih blagdana, a procesija na njih ostavlja snažan dojam.
Život na otoku pun je radosti i tuge. Hvarani su svoje brige, sumnje, dvojbe, radosti, žalosti i svoje osobne križeve tijekom stoljeća utkali u procesiju Za križen, drevni običaj obilaska Božjih grobova u župnim crkvama središnjeg dijela otoka. Na Veliki četvrtak navečer u isti sat polaze procesije iz šest mjesta: Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja i Vrboske, posjećuju župne crkve u svim navedenim mjestima i nekoliko usputnih kapela, bez da se igdje susretnu jer to navodno donosi nesreću, te se vraćaju u matične crkve u zoru Velikoga petka.
Nije poznato kada su krenuli prvi teški pokornički koraci, kada se netko u našim mjestima prvi dosjetio uzesti križ i krenuti u noć. Povijesni podaci govore da je ova procesija stara oko pola tisućljeća, a postoji nekoliko teorija kako je i zašto nastala. Prva teorija govori da je ona izravno potaknuta krvarenjem malog raspela u Hvaru 1510. g. u osvit Pučkog ustanka koji je uslijedio tri mjeseca nakon tog događanja i potrajao pune četiri godine. Druga govori da je nastala nakon što su se mjesta središnjeg dijela otoka odcijepila od hvarskog kaptola, a treća izvor i nadahnuće ovog običaja pronalazi u duhovnoj svijesti srednjovjekovnog Hvaranina i snažnoj pobožnosti prema Kristovoj muci, smrti i uskrsnuću. Povijesni podaci pokazuju kako od poznatih početaka nije izgledala kao danas. U 17.st. procesija je polazila u Veliki petak prije svitanja (oko četiri sata) i odvijala se samo između dva susjedna mjesta. Tako su Jelšani odlazili u Pitve i Pitovjani u Jelsu, Vrisničani u Svirče i obrnuto… Sadašnji oblik i tijek procesije, pretpostavljeno je, potječe iz sredine 19. stoljeća.
Najstarija sjećanja o procesiji Za križen prenosila su se usmenom predajom. Tako su nekada stari otočani pričali kako je 1886.g. na Veliki četvrtak navečer bilo snažno nevrijeme i padao je pljusak. Načelnik Jelse imao je bolesnu kćer i želeći joj spriječiti moguće sudjelovanje u procesiji, dao je nalog da se zabrani. Usto su zatvorili crkvu. No, tijekom večeri je ispred crkve stigla procesija iz Vrboske i naletjela na zatvorena vrata. Zbog toga su zapjevali strofu Gospina plača“Ne dadu mi pristupiti, nit te sinko poljubiti” i krenuli dalje u Pitve. Jelšani su se tu noć ipak uputili Za križen, vidjevši hrabrost Vrbovljana.
Na Hvaru postoji praznovjerje da se procesije ne smiju sresti jer to, navodno, nosi nesreću. Kroničar mjesta Vrbanj Marko Pavičić u knjizi “Za križen u riječi i slici” piše da je tome vjerojatno razlog što se jedne godine izgubilo dijete. Naime, neko dijete je zaspalo u crkvi i probudilo se puno kasnije nego je procesija otišla. Prestrašilo se i onako zbunjeno krenulo je drugim smjerom i izgubilo se. Pričalo se das u ga pronašli tek nakon tri dana traženja.
Novija povijest procesije Za križen neodvojiva je od turbulentnih ratnih događaja. Na Nediju od polme (Cvjetnu nedjelju), 6. travnja 1941.g. njemački bombarderi napali su Beograd, čime je započeo Drugi svjetski rat u ondašnjoj Jugoslaviji. Na Hvaru su ljudi bili pozvani u vojsku, pa je bilo upitno hoće li se ići Za križen. Ljudi su se uputili usprkos opasnosti i neizvjesnosti. Crkve i kuće su bile u potpunom mraku, a i oni koji su išli u procesiju trebali su ugasiti svijeće i ferale. Tijekom noći javili su ljudima da je Jugoslavija kapitulirala i da mogu upaliti svijeće bez ikakve opasnosti.
Ipak, najbitnija događanja u vezi procesije Za križen dogodila su se dvije godine kasnije. U proljeće 1943. g. je otok Hvar bio pod talijanskom okupacijom, te je procesija zabranjena. No, nekoliko ljudi je zamolilo talijanskog komandanta da je odobri i pristao je, ali uz neizbježan uvjet: uz križonošu može ići još samo deset muškaraca. Žene i djeca nisu smjeli ići. Naglasio im je da će patrola obilaziti cijelu noć, i ako pronađe veći broj ljudi od dozvoljenog, bit će prisiljen hapsiti i strijeljati. Nisu smjeli paliti svjetla niti pjevati i moliti. Svjedoci tog Velikog četvrtka navečer sjećaju se kako je šest crkvi bilo prepuno na ispraćaju, strah se mogao rezati nožem, a ljudi su plakali kao da čovjeka vode na stratište. Malobrojni sudionici procesije sjećaju se kako su u velikom strahu išli od mjesta do mjesta, osluškujući svaki šum, plašeći se patrole. Vrisniški župnik zapisao je te godine: “U pet ujutro išao je narod plačući prema svome križu”. Talijanski komandant, vidjevši snažnu volju i vjeru otočana, rekao je: “Da sam slučajno prije znao što je to i zabranio…sada bih se ubio.”
Ljudi su se nadali da će sljedeća godina biti bolja i da će rat napokon završiti. Nažalost, 1944.g. na našem otoku bila je puna ognja, dima i krvi. Krenuli su masovni zbjegovi, tako i onaj u egipatski pustinjski logor El-Shatt, gdje se iz područja Dalmacije našlo preko 20 000 izbjeglica. Preko radija doznali su vijesti s otoka: prvi put u povijesti procesija Za križen neće biti održana, zbog njemačke okupacije! Te godine šest crkvi mjesta središnjeg dijela otoka zamijenilo je šest pustinjskih baraka i šatora, a drvene križeve iz župnih crkvi zamijenili su jednostavni drveni križevi na brzinu sastavljeni od dasaka pronađenih u logoru. Unatoč snažnom pustinjskom vjetru, procesiju je pratilo više od tri tisuće hodočasnika, a pjevanje i molitva ostavile su snažan dojam na prisutne američke i britanske vojnike. Po povratku u domovinu otočani su donijeli drvene križeve iz daleke pustinje.
Zbog čega se hvarski dječaci, mladići i muškarci prijavljuju za nošenje križa? Što čini jednu od najvećih časti koje otočani mogu doživjeti u životu? Najčešće je riječ o zavjetu, zahvalnosti ili o pretrpljenoj životnoj nevolji i boli. Većina križonoša ne govori svoje razloge, to je njihova tajna. Kako shvatiti najstarijeg križonošu u 20. st., Luku Bojanića koji je 1934. nosio križ za Vrisnik u dobi od 83 godine?! Je li moguće shvatiti trud i muku Svetkota Marijana iz župe Pitve, koji je 1953.g. nosio križ u dobi od nepunih četrnaest godina?! Kako shvatiti želju i volju Hvarana da idu svake godine u procesiju Za križen, bez obzira na ratove, vremenske nepogode, epidemije i razne nevolje? Otočane nije omela ni orkanska bura 1910.g., koja je čak otkidala ferale sa držača. Nije ih omela nevera 1942., ni jak pljusak koji je padao cijelu noć 1978.g., kada su se svi vratili promrzli i mokri, ali se nitko nije razbolio. Nije ih omela pandemija koronavirusa prošle godine. Procesija Za križen duboko je upisana u identitet i srž Hvarana. Noć procesije u svakom otočaninu – bio blizu ili negdje daleko – budi najsnažnije osjećaje, vraća sjećanja i, najvažnije, povezuje njihove korake s koracima predaka te vraća vjeru u bolje sutra.
Nakon početnih koordinacija, javnog poziva za sve dionike, prijavljeno je oko 70 dionika u turizmu otoka Brača. Prijavili su se hoteli, pansioni, kampovi, privatni iznajmljivači, ugostiteljski objekti, turističke agencije, brodari, taxi služba, zračna luka, atrakcije, lokalni proizvođači i sl. Turističke zajednice usvojile su i knjige standarda za sve dionike u kojima se potiče kvaliteta usluge i proizvoda (min. 80/100).
Kao temelj integralnog upravljanja kvalitetom svakako je poticanje sinergije u destinaciji. Važno je da svaki dionik projekta aktivno preporuča min. 10 destinacijskih partnera, te se time osnažuje sinergijski efekt promocije ukupnog otoka Brača. U ugostiteljskom dijelu potiče se u ponudi imati minimalno 25% ukupne ponude lokalnog podrijetla; na stolovima bračko maslinovo ulje, u stalnoj ponudi jela od bračke janjetine, brački sir, tradicionalne bračke slastice, uvrštenje bračkog varenika u svoje poslovanje u periodu od slijedeće dvije godine.
U ponudi vina potrebno je imati vina sa Brača, vina sa susjednih otoka Korčule, Pelješca, Visa ili Hvara, likere i rakije sa Brača, prirodne sokove, smoothie od svježeg voća i povrća, prirodne čajeve sa područja Splitsko-dalmatinske županije. Važno je prilagoditi se trendovima u gastronomiji i prilagoditi ponudu vegetarijanske i bezglutenske prehrane. U IQM Destination BRAČ suvenirnicama preporuča se u ponudi imati min. 50% lokalnih proizvoda, od toga originalno pakiranje maslinovog ulja sa Brača, suvenire od bračkog kamena.
Potrebno je da spa centri u svojoj ponudi imaju najmanje 5 usluga koje uključuju korištenje lokalnih eteričnih ulja inspiriranih bioraznolikošću Brača. Preporuča se audio brendiranje i mirisno brendiranje prirodnim eteričnim uljima inspiriranih otokom Bračem. Izuzetno je važan način promocije, te poticaj na izvrsnost. Nakon ispunjavanja ankete i tzv. nultog mjerenja, radi mjerenja učinkovitosti projekta, svaki dionik dobiva svoju marketing/poslovnu analizu, te se svojim aktivnostima u prijelaznom razdoblju od 3 godine prilagođavaju novim standardima, kojima će se otok Brač itekako kvalitativno napredovati, snažnije pozicionirati i gostima slati poruku kvalitete, autentičnosti.
Pozivaju se gosti da otključaju doživljaje u Supetru i posjete SymBol jadranskog mora.U slijedećoj fazi projekta IQM Destination BRAČ priprema se destinacijski welcome card, IQM Pass BRAČ u kojem domaćini pripremaju iznenađenja za goste otoka, koji se očekuju s nestrpljenjem. U lipnju počinje mjerenje online reputacije, kojima se dobiva ocjena kvalitete usluge i proizvoda Brača u cijelosti, uzimajući u obzir sve prijavljene dionike projekta. Važna je činjenica da tada svaki dionik postaje svjesniji međusobnog utjecaja na destinacijski uspjeh. Uspjeh svakog pojedinca u destinaciji uspjeh je otoka Brača. Poticajem na izvrsnost jačamo ukupnu konkurentnost, danas posebno važnu, u trenutku kada gosti itekako detaljno biraju gdje će i kada putovati.
Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice za Beneluks organiziralo je virtualnu degustaciju hrvatskih vina i prezentaciju turističkih potencijala Hrvatske s naglaskom na eno-gastronomiju za 12 specijaliziranih novinara iz renomiranih nizozemskih i belgijskih medija kao što su Delicious, Food and Friends, Elle Eten, Lekker, National Geographic Magazine, Columbus Magazine, Feeling, Gael i drugi.
„Tijekom virtualnog događanja koje je trajalo oko dva sata, novinari su aktivno sudjelovali u raspravi o vinima, njihovim karakteristikama i spajanju vina i hrane te su se složili kako je riječ o proizvodu kojeg Hrvatska bez imalo zadrške može ponuditi i najzahtjevnijim gostima. Cilj događanja bio je da novinare i potencijalne posjetitelje iz zemalja Beneluksa upoznamo s Hrvatskom kao sigurnim, poželjnim i atraktivnim turističkim odredištem koje je ovim tržištima lako dostupno i cestovnim pravcima“, istaknuo je direktor Predstavništva HTZ-a za Beneluks Ivan Novak, dodavši kako su novinari tijekom eventa upoznati s projektom Safe Stay in Croatia, aktualnom situacijom u Hrvatskoj, novostima u redu letenja nacionalnog zračnog prijevoznika Croatia Airlines iz Amsterdama i Bruxellesa prema Hrvatskoj te s očekivanjima i predviđanjima za predstojeću sezonu.
Prije samog virtualnog eventa, novinari specijalizirani za eno-gastronomski segment turističke ponude na kućnu su adresu primili neke od najreprezentativnijih sorti hrvatskih vina, točnije Frankovku i Graševinu iz Slavonije, Malvaziju iz Istre te Plavac iz Dalmacije, uz komadić Paškog sira. Uz virtualnu degustaciju vina i sira, u suradnji s Croatiangrapes.com, promotorom hrvatskih vina na nizozemskom tržištu, održana je prezentacija turističkih potencijala navedenih regija. Okupljene novinare je izravno s otoka Hvara pozdravila i gospođa Ivana Carić, vinarka s najsunčanijeg hrvatskog otoka koja je predstavila sortu Plavac mali.
Ova zanimljiva prezentacija samo je jedna u nizu inovativnih virtualnih događanja u organizaciji Predstavništva HTZ-a u Beneluksu. Naime, u suradnji s TZ grada Dubrovnika prošlog je tjedna organizirana virtualna konferencija za medije koja je uključila izravno video javljanje sa sunčanog Straduna uz nastup klape.
Ciklus virtualnih aktivnosti predstavništva nastavlja se i u travnju kada će biti organizirana prezentacija i poslovna radionica između malih i luksuznih hotela iz grupacije Stories, Croatia Airlinesa te specijaliziranih putničkih agenata i turoperatora za luksuzni segment iz zemalja Beneluksa. Dodatno, krajem travnja, u suradnji s turističkim zajednicama Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije, predviđena je prezentacija potencijala za aktivni odmor u Sjevernoj Dalmaciji koja će biti namijenjena novinarima, influencerima, turoperatorima i putničkim agentima s obzirom da je riječ o proizvodima koji će biti u fokusu potrošača u 2021. godini.
U konferencijskoj sali hotela Korkyre u Veloj Luci, okupljena je građanska inicijativa za osnivanje Odbora za turizam i gospodarstvo Vele Luke.
Svrha osnivanja Odbora za turizam i gospodarstvo je poticanje turističkog i gospodarskog rasta Vele Luke.
Na samom početku okupljanja sudionicima se obratio župan Dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić, koji je zajedno sa svojim zamjenikom Joškom Cebalom posjetio Velu Luku povodom početka ugradnje dizala u Domu zdravlja “dr. Ante Franulović” u Veloj Luci i Blatu, čija ukupna vrijednost radova iznosi oko 1.500.000 kuna financiranih iz EU fondova i sredstava županije. U obraćanju prisutnima župan je predstavio strateške županijske projekte te projekte za razvoj poduzetništva u županiji.
Organizatorica skupa je Maja Zlokić, kandidatkinja HDZ-a za načelnicu Općine Vela Luka, stručnjakinja za marketing i urednica portala hotspots.net.hr i Croatia Hot Spots magazina.
„Cilj inicijative je veća integracija lokalnih obrtnika i poduzetnika u turizam jer smatramo da do sada to nije dovoljno iskorišteno. Kad se poduzetništvo na pravi način integrira u turizam onda postaje generator razvoja destinacije. Turizam nije samo iznajmljivanje apartmana, uređenje javnih površina niti naplata boravišne pristojba. Turizam je zajedničko promišljanje, planiranje i djelovanje. To je jedini način da turizam na pravi način zaživi i da cijela zajednica od toga ima koristi. Zbog toga smo danas pozvali i predstavnike ostalih branši, ne samo iznajmljivače i hotelijere. Lokalna vlast se najvećim djelom bavi samo statistikom noćenja i naplatom boravišne pristojbe, eventualno koordinacijom pojedinih događanja. Mislim da su ovakva okupljanja i dijalozi s malim poduzetništvom okosnica razvoja destinacije, cilj nam je da se u Luci živi kvalitetno tokom cijele godine a ne samo ljeta.“ kazala nam je osnivačica i predsjednica odbora, Maja Zlokić.
„Poduzetništvo je okosnica razvoja destinacije, na razini općine ne postoji dijalog poduzetništva i lokalnih vlasti“ – zaključak je održanog skupa. Nažalost lokalna vlast ne posvećuje dovoljnu pažnju poduzetništvu niti provodi adekvatne projekte. Projekt poduzetničke zone nije zaživio, nema novih radnih mjesta niti naznaka da bi se stvorilo povoljno okruženje za uspješno poslovanje, rast i razvoj Vele Luke.
Nakon ovog neformalnog okupljanja građanska inicijativa će sagledati aktualne probleme s kojima se susrećemo i zaključke uputiti lokalnoj vlasti, nadležnim državnim institucijama i lokalnom Tz-u.
Na sastanku je odlučeno da će se Odbor sastajati minimalno 4 puta godišnje, sa zadaćom predlaganja aktivnosti vezane za turizam i gospodarstvo, u okvirima ovlasti neformalne organizacije, analize stanja u turizmu i gospodarstvu, organizacije posebnih radionica i događanja… angažirat će se za kvalitetniju komunikaciju s javnim službama, djelovat prema državnim poduzećima…
Odbor se sastoji od predstavnika, hotelijera, ugostitelja, obrtnika, poduzetnika, prijevoznika, privatnih iznajmljivača, predstavnika kampa, marine, općinskih institucija te osoba zaslužnih za razvoj turizma Vele Luke, odnosno 18 aktivnih članova iz svih važnijih grana gospodarstva općine.
Prva radionica će se održati već idući tjedan 26.03.2021. na temu Turizam i razvoj situacije tijekom sezone 2021., kroz koju ćemo obraditi teme: Važnost marketinga u pružanju usluga smještaja i kako odgovoriti na potrebe turista COVID 19 pandemije, turist corona vremena, politika cijena i održivost smještajne jedinice tijekom sezone.Sudjelovanje na radionici je besplatno.
Na prvom sastanku smo zainteresirane članove obavijestili o ideji okupljanja, ciljevima i aktivnostima, nakon toga zamolili smo ljude da ispune anketu i da iznesu svoje probleme i prijedloge vezano za pripremu ljetne sezone, s naglaskom na 3 točke: prometnu povezanost, ponuda lokalnih OPG-ova u ugostiteljstvu, privatni iznajmljivači – poteškoće u pripremi sezone.
Rasprava je pokrenuta s temom koliko ovakav raspored vožnje trajekata i katamarana odgovara domaćem stanovništvu, a koliko turistima. Rasprava je išla u smjeru koliko je sadašnji vozni red neprilagođen potrebama lokalnog stanovništva i da bi trebalo krenuti u inicijativu prema lokalnoj vlasti i Jadroliniji da se trajektna linija pomakne za raniji sat polaska, sa sadašnjih 6:15 sati, na 5:30 sati, polazak katamarana pomakne sa kasnije sate, sa 5:30 na 8 sati ujutro i po povratku trajektna linija pomakne za kasniji sat odnosno sa sadašnjih 14 na 17 sati.
U drugoj raspravi poveli smo temu s ugostiteljima postoji li način da lokalna vlast/tz osigura prostor za prodaju proizvoda lokalnih opg- ova ili bar tokom ljetnih mjeseci štand na kojem će se izmjenjivati ponuda lokalnih opg-ova.
Ugostitelji su komentirali da bi inicijativa da svaki objekt ugostiteljstva ima na meniju ponudu jela tradicionalne luške kuhinje bila odlično prihvaćena i tu smo dobili zeleno svijetlo da i na tom području krenemo u planiranje aktivnosti. Tradicionalna luška kuhinja i jela nedovoljno su promovirana i apsolutno nezastupljena u ponudi naših lokalnih restorana. Neki od sudionika su iznijeli odlične ideje i prijedloge menija.
Kako se privatni iznajmljivači pripremaju za nadolazeću, po svemu sudeći neizvjesnu sezonu, bila je tema treće rasprave. Njihov odgovor je bio da s lošom infrastrukturom, manjkom suradnje s lokalnom TZ i Općinom u smislu upoznavanja s aktualnim zakonskim propisima oko ulaska stranih državljana u hrvatsku, ulaze u ovu sezonu. U tu svrhu organiziramo radionicu 26.03.2021.
Provedena anketa o stanju u gospodarstvu Vele Luke ukazala je na manjak turističkih sadržaja, nezadovoljstvo postojećom turističkom infrastrukturom i komunalni nered.
Sudionici skupa su odgovorili na anketu u kojoj su poduzeća i obrti ukazali na probleme i iznijeli prijedloge kako se može poboljšati poslovanje u njihovoj branši i odraditi kvalitetnija priprema sezone. Kao glavne nedostatke u destinaciji naveli su: lošu infrastrukturu, komunalni nered, neuređenu šetnicu od škole prema Vrancu, nedostatak ljetnih manifestacija, nedostatak sadržaja za turiste, nedostatak društvenih prostora…
Koliko su važne autentičnost i inovativnost pri komuniciranju destinacija prepoznao je žiri prestižnog međunarodnog natjecanja turističkog filma i multimedije The Golden City Gate 2021, koji se već dvadeseti put održao u sklopu najpoznatijeg međunarodnog turističkog sajma ITB Berlin.
U jakoj konkurenciji turističkih filmova iz mnogih svjetskih zemalja, a po odabiru 45 stručnjaka u žiriju, treću nagradu u kategoriji CITIES (gradovi) osvojio je video Turističke zajednice Bola, Windsurfing, iz kampanje Naše bolske priče.
Gledatelje s ljepotama jedne od najljepših svjetskih plaža, Zlatnog rata te umijećem surfinga upoznaju najstariji i najmlađi bolski surferi, Tomaž Garbajs i Ian Anić, trostruki juniorski prvak Hrvatske u windsurfingu, pozivajući posjetitelje da osjete užitak u lovu na valove. Neki od kriterija vrednovanja filmova bili su jasnoća komunicirane poruke, kreativnost, inovativnost i autentičnost poruka te potiče li film posjetitelje da posjete grad.
Direktor Turističke zajednice Bola, Markito Marinković, izrazio je veliko zadovoljstvo osvojenom nagradom: “Drago mi je što je i međunarodni žiri prepoznao vrijednost uključivanja mještana u promociju Bola, jer upravo oni najbolje, s mnogo entuzijazma i ljubavi, predstavljaju mjesto u kojem žive. Ponosan sam što su uz Bol još dva hrvatska turistička filma osvojila nagrade na ovom prestižnom događanju.”
Kampanja Naše bolske priče, realizirana u suradnji s produkcijskim timom DOKU FILMS, producenticom Mihaelom Reščić i scenaristicom Hanom Klain iz Klain PR-a, osvojila je nedavno još jednu međunarodnu turističku nagradu GOLDEN INTERSTAS AWARD ‘2020. na 23. Međunarodnom Tourfilm Festivalu – ITF’CRO’2020., a turistički sajmovi odlična su prigoda za promociju ljepota Hrvatske u svijetu.
Možete li zamisliti da sjedite na plaži i gledate u daljinu, a more ispred vas mijenja boje, od svjetlo do tamno plave…i tako u pedesetak nijansi…Naravno da je to moguće! Bolska plaža Zlatni rat jedinstvena u svijetu, zbog svog prirodnog fenomena naziva se još i SymBOL of the Adriatic.
SMATRAJTE OVO ULTIMATIVNIM VODIČEM ZA VAŠ ODMOR IZ SNOVAPripreme za ljetnu sezonu usprkos pandemiji već su lagano počele, a sve oči u domeni ekonomije uprte su upravo u turizam, stoga nam je svaka reklama ponovno dobrodošla.
Ugledne online publikacije, Inače neumorni tragači za najprivlačnijim plažama na svijetu: Condé Nast Traveller i Lonely Planet objavili su popis najljepših europskih plaža među kojima se našla i jedna hrvatska. Tražite li šljunčanu oazu u kojoj ćete se osjećati kao u kakvom morskom raju, plaža Zlatni rat je jedna najboljih!
Ovo izvanredno čudo prirode, mijenja oblik ovisno o vjetru i moru, a najbolji pogled na nju pruža se pak s Vidove gore.
NIJE JEDINSTVEN SAMO ZBOG OBLIKA, pišu ovi poznavatelji najljepših skrivenih zemaljskih kutaka, referirajući se na fascinantan oblik roga koji se mijenja sukladno djelovanju vjetra i morskih struja. Šljunčana plaža okružena je kristalno čistim morem koje na svega 10-20 metara varira od tirkizno plave do tamno plave boje. Desetljećima stara stabla borova pružaju zaklon od sunca, samo što ovdje nećete htjeti izaći iz tople vode.
Otok Brač će od 13. do 17. travnja 2021. ponovo biti domaćin Bisera mora najvećeg, kuharskog natjecanja i festivala gastronomije u regiji koji okuplja stotine sudionika iz zemlje i inozemstva. Po 16. put organiziraju ga Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER) uz suradnju i potporu Turističke zajednice i Grada Supetra te strukovnih organizacija, a ovaj put uz posebne mjere zaštite od koronavirusa.
“Za nas u Supetru „Biser mora“ već duži niz godina predstavlja početak turističke sezone. Tada se otvaraju hoteli i drugi ugostiteljski objekti koji inače ne rade u zimskim mjesecima. U Supetar tada dolaze naši prijatelji i gosti iz cijele Europe i svijeta, donose nam novosti iz svijeta gastronomije kroz natjecanja, razne prezentacije, radionice, okrugle stolove i master classove. Ove se godine zaista posebno radujemo ovoj manifestaciji jer nam to ne znači samo početak turističke sezone, nego i nadamo se početak nekog novog razdoblja za sve nas” – rekao je Ivan Cvitanić, direktor Turističke zajednice grada Supetra.
Podsjetimo, Biser mora krovno je međunarodno natjecanje ŠKMER-a i gastronomski festival, pokrenut u Makarskoj 2006. godine na inicijativu Mira Bogdanovića i kuharskih entuzijasta udruge „Dalmatinski kuhar“ iz koje je proistekao ŠKMER. Iz malog regionalnog natjecanja te preseljenjem u Svpetrvs hotele u Supetru 2010. godine, prometnuo se u vodeći međunarodni festival kuhara i ugostiteljskih škola u ovom dijelu Europe.
Kuhari iz 30-ak zemalja natječu se u nizu seniorskih i juniorskih kategorija – od pripreme rižota, različitih mesnih, ribljih jela i vegetarijanskih jela, pizze, preko carvinga (izrade dekoracija u voću), do slastičarskih umijeća kao što je izrade predmeta i likova od šećerne paste.
Dodajmo, većina događanja bilježi se i kamerama te prenosi online, a događanja redovito prate i inozemne medijske kuće te je festival ujedno promocija kuharskih umijeća i nacionalnih gastronomija.
09.04.2016.,Split-Otok Brac, Supetar, Inci Orfanli Erol autorica Archibalda, Biser mora ,Meðunarodno kulinarsko natjecanje Biser mora 2016 , neobiène gastro kreacije – prezenracije grèke, ukrajinske, poljske kuhinje
Photo: Miranda Cikotic/PIXSELL,
“Biser mora je i sinonim za atraktivno stručno događanje koje okuplja struku, gdje kolege uče jedni od drugih, razmjenjuju iskustva, prate trendove i pronalaze rješenja kako pripremiti uspješno postavljanje i organizaciju posla koja će za rezultat imati kvalitetno poslovanje, te zadovoljne i oduševljene goste. Poželjan i svake godine s nestrpljivošću iščekivan među ugostiteljima, motiv je dolaska velikog broja stranih sudionika i posjetitelja” – istaknula je organizatorica Alma Harašić Bremec iz ŠKMER-a.
Iz godine u godine preko tisuću gostiju prati natjecanja, okrugle stolove, master classove, enološke radionice, cooking showove, gastro izložbe, degustacije, prezentacija strane i domaće kuhinje (tematske večeri). Prilika je to da se i predstave, pa i besplatno educiraju ugostitelji otoka Brača, posebice kroz kuharske prezentacije svjetskih kuharskih imena, te upoznaju na prezentacijama s nacionalnim kuhinjama kao što su indijska, japanska, francuska, talijanska, gruzijska, ukrajinska, bjeloruska, turska te brojne druge.
“Pozivamo ugostitelje da budu djelom programa Bisera mora, posebno u master classovima. Trenutna situacija u kojoj svi imamo „viška“ vremena je ujedno i prilika za kvalitetne iskorake, za naučiti nešto novo, popratiti trendove i širiti poslovne kontakte. Moramo biti svjesni da „postpandemijski“ turisti neće biti isti kao prije. Tražit će se što lokalnija ponuda i ambijent, kvalitetne namirnice i vrhunska usluga” – naveo je Cvitanić.
Na festivalu otkrivaju se zaboravljene bračke recepture, kao i projekti za afirmaciju otočkih tradicionalnih jela koja se sve više vraćaju u restorane i konobe. Tako će i prva večer Bisera mora biti u znaku autohtonih jela otoka Brača.
“Brač je jedna od najposebnijih cjelina koja može pružiti vrhunski gourmet doživljaj i to od vrhunskih svježih namirnica koje se nigdje, ali baš nigdje na svijetu ne mogu na ovaj način konzumirati. Predviđamo da će posjetitelji Bisera mora, čak i oni virtualni, tražiti termin u kojem će moći dodatno istraživati gastronomiju Brača te će putem preporuke inspirirati pojedince istih ili sličnih interesa. Stručna događanja su motiv dolaska predstavnika struke i odličan način za gradnju povjerenja prema destinaciji i posebnoj ponudi otoka” -.dodala je Bremec.
PROGRAM BISERA MORA 2021: UTORAK / TUESDAY, 13.4.2021. Dolazak sudionika Arrivals Svečano otvaranje Opening ceremony
SRIJEDA / WEDNESDAY, 14.4.2021. Timsko školsko natjecanje kuhara Cooking competition – school teams Master classovi Master classes Prezentacije i radionice Presentations and workshops
ČETVRTAK / THURSDAY, 15.4.2021. Natjecanje kuhara – juniori i seniori Chefs competition – juniors and seniors Master classovi Master classes Prezentacije i radionice Presentations and workshops
PETAK / FRIDAY, 16.4.2021. Natjecanje kuhara – seniori Chefs competition – seniors Master classovi Master classes KUP Biser mora – Finale CUP Pearl of the sea – Finals
NATJECATELJSKE KATEGORIJE BISER MORA 2021 TIMSKO NATJECANJE ŠKOLA KATEGORIJE: timsko školsko natjecanje srednjih ugostiteljskih škola (2 kuhara u timu) timsko školsko natjecanje viših ugostiteljskih škola (2 kuhara u timu) JUNIORSKO KATEGORIJE: riba piletina rižoto janjetina SENIORSKO KATEGORIJE: riba janjetina piletina tjestenina vegetarijansko jelo rižoto restoranski desert moderno jelo timsko natjecanje (3 kuhara u timu)
CHEF’S TABLE timsko natjecanje (1 kuhar + 1 konobar) Live carving Prezentacijski slastičarski radovi u šećeru, maslacu, čokolada i marcipanu, torte, aranžmani Prezentacijski carving: rezbarenje voća i povrća Natjecanje pizzaiola FINALE: KUP BISERA MORA – 5 najboljih kuhara s najboljim rezultatima natječe se u black boxu (kuhaju s namirnicama koje im se dodjeljuju prije natjecanja)
ŠEFOVI KUHINJA MEDITERANSKIH I EUROPSKIH REGIJA Association of Chefs from Mediterranean and European Regions ŠKMER KUHARSKA AKADEMIJA, Jobova 2, 21000 Split mob.: +385 99 3198 961 e-mail: [email protected] www.skmer.hr
