Jedan od vodećih američkih dnevnih listova The Washington Post, objavio je članak o digitalnim nomadima koji su, za vrijeme pandemije korona virusa, proveli nekoliko mjeseci u Hrvatskoj i Dubrovniku, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u SAD-u Ina Rodin.
U tekstu se navodi kako je na veći broj američkih dolazaka utjecala prva direktna aviolinija između Hrvatske i SAD-a, to jest između Dubrovnika i Philadelphije, uvedena u lipnju 2019. godine. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, Amerikanci su prošle godine u Dubrovniku bili drugi najbrojniji gosti, s gotovo 160 tisuća dolazaka i više od 442 tisuća noćenja, navodi Washington Post.
Svoje iskustvo s čitateljima podijelila je Sarah Morlock, freelance spisateljica i menadžerica društvenih mreža iz Indiane, koja radi na daljinu, a listopad i studeni provela je u Dubrovniku sa svojim partnerom. Istaknula je kako prilikom odabira mjesta boravka traži povijesne gradove s očuvanom prirodom i dobrom internetskom vezom, a Dubrovnik je u tom smislu ispunio sva njena očekivanja. Osim digitalnim nomadima, Hrvatska je zanimljiva i dvonacionalnim parovima koji su, uslijed pandemije korona virusa i ograničenih mogućnosti putovanja, svoj susret organizirali upravo u Hrvatskoj.
Washington Post ističe kako se Dubrovnik trudi privući digitalne nomade pa je tako u veljači predstavljen projekt uvođenja ultrabrzog širokopojasnog interneta, dok je u listopadu održana virtualna konferencija „Dubrovnik za digitalne nomade“ kako bi ih se potaknulo da odaberu upravo Dubrovnik za svoj udaljeni ured. Početkom 2021. Hrvatska će uvesti digitalnu nomadsku vizu što će je učiniti drugom zemljom u Europi i petom na svijetu koja je to napravila, piše Washington Post.
Dodajte blagdanima dozu ekskluzivnosti kakvu i zaslužuju i nazdravite vrhunskim vinima Kabola. Možete ih kupiti na prekrasnom imanju vinarije u blizini Momjana, u kvalitetnijim vinotekama ili ih naručiti telefonom i mailom
Momjan, 11. prosinca 2020. – Autentično, originalno, kvalitetno, lokalno i sigurno nikad nisu bili traženiji. U vrijeme kada se čini da je život na holdu, postoje male oaze koje su još uvijek otvorene, koje opuštaju i inspiriraju, u kojima ćete pronaći najljepše darove, ali i uživati u prekrasnoj prirodi bez obzira na godišnje doba. Jednu takvu otkrit ćete u sjeverozapadnoj Istri, u Kanedolu, između Momjana i Buja.
Vinarija Kabola po mnogima najljepša je stara istarska stancija, a njezina vrhunska vina česta su preporuka najpoznatijih sommeliera. Istina, trenutno u njoj nećete moći uživati u vođenim degustacijama Momjanskog Muškata ili u svijetu poznatih odležanih i svježih malvazija i terana, ali ćete moći zaviriti u ambijentalnu vinoteku i ponijeti kući ekskluzivna vina i vrhunsko ekstra djevičansko maslinovo ulje. Odličan su izbor za blagdanski ručak ili večeru, a za novogodišnju zdravicu preporučamo svježi Secco od muškata momjanskog ili još bolje pjenušac Re, čiju je butelju prošle godine ponijela i lijepa Salma Hayek nakon što je u na ovom istarskom imanju snimala scene za film The Hitman’s Bodyguard Wife.
Kabola proizvodi imaju prestižan BIO certifikat kao potvrdu da se na imanju živi u suglasju prirodom i da se zemlja obrađuje po ekološkim principima, a ta se harmonija osjeća na svakom koraku.
Ako ste daleko od ovog istarskog raja to nije razlog da si ne priuštite Kabola elegantna i kompleksna vina s prekrasnim dugim završetkom. Možete ih kupiti u ekskluzivnijim vinotekama ili ih direktno naručiti telefonom ili mailom u vinariji. Idealna su za pijuckanje u dugim zimskim noćima, lijepo su iznenađenje ispod bora za one do kojih vam je stalo, ali i sjajan način da pokažete poslovnim partnerima koliko vam znači suradnja. Od dobrih običaja i ugodnih navika nikad ne trebate odustati.
O kakvoj je vinariji riječ pogledajte u najnovijem promotivnom filmu koji otkriva vinograde Kabola u najljepšim bojama: https://youtu.be/d3x2-cPlang.
Autohtono, autentično, održivo, konkurentno i sigurno u budućnosti će određivati tijekove i rezultate turističke sezone, a upravo su to komparativne prednosti hrvatskih vinarija
Zagreb, 9. prosinca 2020. – U pandemiji potrošnja vina na globalnoj razini se prepolovila, zbog ograničenja kretanja situacija se nije popravila ni nakon lockdowna. Velike gubitke u sektoru nije ublažio ni porast internetske prodaje vina, a najveći problemi zabilježeni su u mediteranskim zemljama u kojima turizam ima visoki udio u BDP-u. Iako je turistička sezona ublažila veliku štetu i katastrofične prognoze pa su hrvatski vinari zabilježili manji pad prodaje od prosjeka, s obzirom na mjere koje su upravo na snazi teško je bilo što predvidjeti, istaknuto je danas na međunarodnoj online konferenciji „ITER VITIS – konkurentno i sigurno“.
„Proći će godine dok se turistička industrija ne oporavi od posljedica uzrokovanih pandemijom i jedno je sigurno: neke novostečene navike nikad se neće vratiti na staro. Ako želimo gledati pozitivno ovo nas vrijeme potiče na održivi razvoj i brže promjene iz masovnog prema individualnom turizmu, posebno će se cijeniti turistički proizvodi u ruralnim područjima, održivost, individualni pristup, povratak tradiciji i prirodi, a u tom kontekstu i vinski turizam koji je više od prodaje vina. Uz pravilno planiranje i široko lokalno sudjelovanje vinski turizam može biti pokretač održivog ruralnog razvoja“, istaknula je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova selo“, koja je u suradnji sa Zajednicom društava turističkih vodiča Hrvatske, Vinarsko vinogradarskom udrugom Zagrebačko vinogorje i Hrvatskom udrugom za turističke i kulturne rute “Tur Kultur” te uz potporu Grada Zagreba i TZ Grada Zagreba, organizator konferencije.
„Uloga turizma u ruralnom području u kontekstu pandemije važnija je nego ikad. Razvojem kvalitetne turističke ponude i proizvoda omogućit ćemo produljenje sezone i proširenje ponude, osobito prema ruralnim destinacijama, što ćemo implementirati i u novi strateški okvir kojim definiramo buduće desetogodišnje razdoblje razvoja inovativnog, otpornog i održivog turizma. Imamo sve preduvjete da Hrvatsku istaknemo kao održivu destinaciju ruralnog turizma, destinaciju s kvalitetnom cjelogodišnjom ponudom, te da iz ove pandemije izađemo kao konkurentnija turistička destinacija“, zaključila je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
„Konkurentnost i sigurnost čimbenici su koji će u budućem razdoblju biti i najvažniji u određivanju turističkih tijekova i rezultata. Navedeno možemo potvrditi i na primjeru Hrvatske koja je, na temelju dobre epidemiološke situacije i generalne percepcije kao sigurne turističke destinacije, u ovoj izazovnoj godini ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu“, poručio je Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
U vinski turizam 8,8 milijuna eura
„Sinergijsko djelovanje vinarstva odnosno poljoprivrede i turizma ključ je njihovog dodatnog razvoja – s jedne strane promovirati hrvatska vina na stranim tržištima, kao i krajeve u kojima nastaju, te s druge strane širiti poljoprivrednu proizvodnju na nepoljoprivredne djelatnosti odnosno obogaćivanje turističke ponude razvojem ruralnog turizma. Na taj način također jačamo i širimo spektar distribucijskih kanala za naša vina, što se pokazalo izuzetno važnim s obzirom na tržišne poremećaje te probleme s prodajom i viškovima uslijed širenja bolesti COVID-19. U sklopu Programa ruralnog razvoja potiče se upravo razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima, na taj način se stvaraju nova radna mjesta i stječu nova znanja i vještine, čime se sprječava depopulacija ruralnih prostora“, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
Istaknuo je kako je takvih pozitivnih primjera svakim danom sve više. Kao potpora ulaganjima u nepoljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima do sada je odobren 621 projekt u ukupnom iznosu odobrene potpore većem od 280 milijuna eura. Od toga je u sektoru turizma 363 projekata ukupne vrijednosti odobrene potpore od 168 milijuna eura, od čega su 23 projekta vezana uz ulaganja u vinski turizam (kušaone vina) s odobrenom potporom od 8,8 milijuna eura.
Potrošnja vina na globalnoj razini pala za 50 posto
Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam rekao je da gotovo sve hrvatske vinarije više od 70 posto svoje prodaje realiziraju kroz turističku sezonu.
„Kolika je ovisnost potrošnje vina o turizmu najbolje govori podatak da smo u prvih 11 mjeseci sa 7,7 milijuna dolazaka i 54 milijuna noćenja zabilježili pad u odnosu na isto razdoblje 2019. za 62, odnosno 50 posto – a što je ujedno i podatak za prosječni pad prodaje vina“, istaknuo je Kovačević te dodao kako se unatoč krizi moramo okrenuti budućnosti te da ohrabruje podatak da smo u 2019. povećali izvoz vina više cjenovne kategorije, buteljiranih vina i pjenušaca koji u strukturi izvoza čine gotovo 95 posto.
Najviše vinograda imaju Španjolci, najviše vina proizvedu Talijani, a najviše od vina zarade Francuzi. Njemačka, Velika Britanija i Amerika najveći su uvoznici vina, a kada je o uvozu riječ, zanimljiv je podatak da gotovo svaka druga boca nije proizvedena u zemlji u kojoj se popije. Ove zanimljive podatke otkrio je dr. sc. Edi Maletić, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a Emanuela Panke, predsjednica Europske kulturne rute Iter Vitis i Stefano Dominioni, direktor Europskog instituta za kulturne rute Vijeća Europe govorili su o važnosti kulturnih ruta za održivi turizam te promociju i brendiranje destinacije.
Konferencija je sufinancirana iz Programa ruralnog razvoja, sufinanciranog sredstvima Europske unije – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja, Mjera Tehnička pomoć – Podmjera 20.2., „Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom“.
U nedjelju smo zapalili prvu adventsku svijeću, simbolična značenja Nade, očiju uprtih prema betlehemskoj štalici i otvorena srca za drugi Spasiteljev dolazak. Čudesna je simbolika kruga adventskog vijenca, koji nema ni početka ni kraja, i svijeća, malenog plamička snažne svjetlosti svijeta koja razbija našu tamu.
Nada je ono što nam nikad nije bilo potrebnije u ovim nesigurnim i neizvjesnim vremenima globalne prijetnje zdravlju i životu kakvoga poznajemo. Nepokolebljiva sigurnost božićne radosti uistinu ulijeva nadu da će čovječanstvo prevladati i ovu prepreku, ali i izvući pouku o istinskim vrijednostima.
Doista, bez sjaja i blještavila ukrašenih ulica, bez ukusnih zalogaja adventskih kućica, bez društvenih mreža prekrcanih selfijima – što je ostalo? Ostalo je ono jedino važno – ljubav i zajedništvo koje će nadjačati sve izazove.
Možda nas privremena otuđenost (da, i ovo će proći!) prisjeti i podsjeti na neka, ne tako davna vremena, i tradicionalne običaje ovoga čarobnog predbožićnog razdoblja punog iščekivanja. Zašto ne bismo oživjeli i mlađim naraštajima prenijeli neke koje su našim pretcima donosili toliko iskrene radosti i ispunjenja?
Od starine su u narodu osobito omiljena slavljenja dvaju dragih svetaca, sv. Nikole i sv. Lucije. Prema legendi, sv. Nikola je osigurao miraz kćerima siromašnog plemića potajno im ubacujući vrećice sa zlatnicima kroz prozor. Danas ga rado iščekuju dobra djeca, dok se zločesta pribojavaju njegova pratitelja sa šibama, Krampusa. Ne zaboravimo da su se nekoć djeca veselila sitnom slatkišu ili rijetkom voću jednakim žarom kao današnja najskupljoj igrački ili najnovijoj pametnoj spravici.
Sveta Lucija, zaštitnica vida, očiju i ženskog ručnog rada, također je darivala djecu. Za njezin blagdan vezuju se i neki zanimljivi običaji. Osim tradicionalnog sijanja pšenice za ukras božićnog stola i svijeće, simbola blagostanja i plodnosti, naši stari su imali običaj zapisivati vremenske prilike kroz 12 dana do Božića i tako pratiti kakvo će biti vrijeme u pojedinom mjesecu iduće godine.
Bilo je i praznovjerja – djevojke bi na jedanaest papirića napisale imena mladića, a jedan bi ostavile prazan. Svaki dan do Božića izvukle bi jedan papirić – ako bi posljednji ostao prazni – neće se udati!
Ditinjce, Materice i Očići lijepi su starinski običaji vezani za tri tjedna prije Božića.
Na Ditinjce stariji ljudi traže da im djeca darivaju voće kao otkupninu, a druge nedjelje prije Božića održavaju se Materice. Tada muškarci traže poklon od žena, a majke slatkišima i voćem darivaju djecu koja im složno recitiraju:
Valjen Isus, gazdarice,
čestitan ti Materice.
Došao sam preko mora
da mi dadeš koji ora’.
Potrala me teška muka
da mi dadeš česam luka.
Natrala me teška zima
da mi dadeš čašu vina.
Natrala me ljuta muka
da mi dadeš i jabuka.
Tjedan dana nakon Materica se obilježavaju Očići, a djeca bi slične stvari govorila očevima kao i majkama prošli tjedan. Također bi išli od kuće do kuće, čestitali i svim drugim muškarcima među rodbinom i susjedima, a pri tome bi ih pozdravljali:
Faljen Isus, očići, božićno je vrime,
mi smo došli sada tražit’ vaše otkupljenje.
Pođite na tavan, donesite mese,
ako nije suvo, otvorite kese.
Ako ništa nema, višanje se sprema!
Svim očevima neka su sritni Očići!
U darivanju i duhovnom zajedništvu učas bi došao Badnjak, dan uoči samoga Božića. Riječ badnjak nasljeđe je starocrkvenoslavenskoga jezika, i oba moguća značenja su vrlo lijepa i znakovita: ili od glagola bdjeti ili od razbadariti se – razbuditi se! Bdijmo i razbudimo se! Taj dan narod tradicionalno posti, priprema hranu za bogatu božićnu gozbu i biljem kiti domove, štale i vrtove. Najčešće se kitilo bršljanovim, maslinovim i lovorovim granama. Božićno drvce nekoć se kitilo svijećama (simbolima nade i božanstva), orasima obojenim u srebrnu ili zlatnu boju, lješnjacima, jabukama, smokvama, ukrasnim papirom itd.
U Cetinskoj krajini običaj je bio da domaćin uzme posudicu s blagoslovljenom vodom i poškropi kuću, oko kuće, u štali: ovce, konje, goveda, neprestano moleći Vjerovanje. Djeca bi kitila bor, domaćica bi pripremala bakalar. Osobito je bila raširena priprema pogača, za ovaj kraj tipične beskvasne pogače česnice. Domaćin bi navečer donio u kuću slame i prostro po podu dok se molio Očenaš, a onda su se unosila tri badnjaka (drvo s urezanim križem, simbol Sv. Trojstva) uz riječi „Dobro van došla Badnja večer i Sveto Porođenje!“, na što se uzvraća: „I s tobon zajedno!“ Dva bi se badnjaka zatim naložila, a treći bi se ostavio za Novu godinu. Plamenom badnjaka pali se božićna svijeća utisnuta u posudu sa žitom. Nakon večere, svi bi nazdravili vinom i otpili po gutljaj iz drvene bukare. Obično bi domaćin zatim umočio kruh u vino i njime gasio svijeću dok su ostali molili i govorili: „Rodi žito, rodi vino“. Vjerovanje je da prvi umire onaj na koga prvoga ode dim svijeće. U veselom i dobrom raspoloženju cijela bi obitelj išla na polnoćku. Slamu unesenu na Badnjak domaćica bi iznosila na blagdan Sv. Ivana, posipala njive i vrtove, a tada se skupljao i pepeo s ognjišta jer se vjerovalo da je svet i da štiti od zla.
Možda ćemo biti zakinuti za brojne tradicionalne predbožićne koncerte, sajmove i ostale turističke programske aktivnosti, no to nam daje priliku posvetiti se humanitarnim i edukativnim akcijama, pružiti ruku pomoći onima manje sretnima, otvoriti srce i pokloniti toplinu i utjehu kad nas obuzme studen i tjeskoba.
U snazi i plamenu preostalih adventskih svijeća – druga nedjelja svijeća pomirilica ili betlehemska – donosi mir, treća pastirska – slavi radost i veselje, četvrta svijeća, svijeća anđela donosi – ljubav – dočekajmo u miru i zdravlju Porođenje Gospodinovo. A kad ponovno budemo mogli slaviti rame uz rame, lice uz lice, radosno ćemo ponoviti riječi sv. Pavla: „Maranatha!“, „Gospodin je došao
Riječ je o humanitarnoj akciji koja je pokrenuta na inicijativu stivanskog entuzijasta i avanturista Ive Ljubetića Šteke i bračkih maslinara u koordinaciji sa svim bračkim Turističkim zajednicama i Općinama.
Maslina je na otocima oduvijek smatrana svetim stablom. Bila je i ostala simbol života, mira, snage, plodnosti i postojanosti, a ljubav između čovjeka i masline na ovim je prostorima neraskidiva stoljećima.
Njezino dragocjeno ulje bilo je ključno za egzistenciju generacijama dalmatinskih obitelji, lišće i komina othranili su stoku, kvalitetno drvo ugrijalo ognjište, a plodovi se nalazili na svakome stolu.
Mali je broj Bračana koji nije na neki način vezan uz maslinu. Gotovo svaka obitelj posjeduje maslinik koji se obrađuje generacijama i ostvaruje prihod ulja dostatan za osobne potrebe. U želji da Bračanin daruje ono najvrijednije što je sam svojim rukama proizveo, maslinovo ulje je dar od srca.
Upravo je na toj emociji osmišljena i pokrenuta humanitarna akcija “Bročko uje za vridne jude“, kojom Bračani žele u božićno vrijeme darivanja navući osmijeh zadovoljstva onima kojima je to u ovo vrijeme najpotrebnije.
Nije bilo potrebno puno vremena da se u ovoj zajedničkoj akciji ujedine svi bračkih maslinari i pod vodstvom Ive Ljubetića Šteke, svojih Općina i Turističkih zajednica, zajednički osmisle plan kome će darovati svoju proizvedenu zlatnu kap.
Šteka je jedan od začetnika ideje o Svjetskom prvenstvu u branju maslina, koje iz godine u godinu dobija sve šire obzore.
Jednoglasno je donesena odluka da će prikupljeno ulje biti donirano zdravstvenim djelatnicima u Kliničkim bolničkim centrima u Hrvatskoj, odnosno vrijednim ljudima koji u njima rade, pogotovo u ovim izazovnim vremenima pandemije COVID – 19.
Akcija će trajati u vremenskom periodu 30.11. – 4.12.2020, kad će svi brački maslinari imati priliku u informacijskim centrima Turističkih zajednica dostaviti svoju količinu maslinovog ulja. Nakon toga će koordinacijski tim združiti količine te ih poslati na adrese bolničkih centara. Nadamo se da će naši darovi mnogima uljepšati božićno vrijeme i donijeti im dašak Dalmacije i otoka Brača na njihov blagdanski stol.
Pored ljubavi koja svaku osobu spaja s najbližima na Adventu u Splitu, obilježen je i značaj Mediterana, ribe i zdravih namirnica u cateringu paljenjem prve svijeće na Gastroadventu Olje Martinić, unikatnom događaju koji predstavlja spoj nutricionizma, gastronomije i turizma.
Obilježavajući jubilarnu 10. godišnjicu uvrštenja prehrane Mediterana na popis nematerijalne UNESCO-ove zaštićene baštine, svijeću na posebno izrađenom gastroadventskom vijencu upalili su župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban i novinari splitskih tiskanih medija Slobodne Dalmacije, Večernjeg lista i 24 sata u dvorištu restorana Makarun.
Dizajn specifičnog vijenca „od morske pjene“ potpisuje istaknuta hrvatska kiparica Nives Čičin Šain, simbolično simulirajući morski svijet nastao od odbačenih stvari i plastike. Na kotač bicikla nadograđeno je imaginarno polje morske salate sa svjetlucavim ježevima čije su bodlje čavli i male meduze. Svijeće načinjene od rabljenih čaša su oživljene žaruljicom na senzor, dok je u kolopletu od prozirnih boca postavljena grupa lelujavih vlasulja i jedan muzgavac s unutarnjim svjetlom. Vodeći se temom morske pjene, skladateljica Mejrema Reuter skladala je i istoimenu prigodnu skladbu specifično za događaje paljenja gastroadventskih svijeća.
Važnost podizanja svijesti o zaštiti mora, kao i promocije mediteranske prehrane naglasio je župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban te zaželio gledateljima sretne blagdane putem kamere iz svojega doma, dok je važnost zdrave prehrane i vitamina D u vremenima epidemije virusa SARS-CoV-19 podržao i Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.
Iz turističkoga aspekta o mediteranskoj prehrani govorila je Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita, koja svake godine daje podršku Gastroadventu. Nakon što je pozvala sve gledatelje koji su manifestaciji pratili uživo putem interneta da okrenu kvalitetnoj i zdravoj prehrani punoj ribe, osvrnula se na opcije dostave hrane koje omogućavaju svima da i dalje uživaju u specijalitetima ugostitelja, i to u krugu obitelji njegujući iskonsku međusobnu povezanost.
Očuvanje gospodarstva, hrvatskih ugostitelja te svih oni koji se bave hrvatskim proizvodima bile su i glavne poruke Joze Tomaša, predsjednika Županijske komore Split koji je predstavio projekt „Jedi što vrijedi” i iskazao zadovoljstvo promocijom hrvatske ribe na ovogodišnjem Gastroadventu.
Na udaljenosti, preko staklenoga paravana izložen je gastroadventski stol s jelima pripremljenim i posluženim po važećim epidemiološkim mjerama. Posebna jela od ribe i ribljih prerađevina pripremio je Chef Michel Tokić iz Podravke ističući svoje znanje i umijeće kuhanja s EVA proizvodima. Prezentirao je kako izgleda odgovoran i zdrav catering menijem s kanape sendvičima Mediterana, mediteranskim tortiljama od tune s dinjom, košaricom s tunom i avokadom, EVA salatom od skuše i svježeg povrća te mini burgerima od tune. Jure Farač iz restorana Makarun naglasio je kako kuhajući s kvalitetnim namirnicama svi ugostitelji već danas mogu donijeti zdravlje u kuće svojih gostiju.
Govoreći o temelju ovogodišnje manifestacije, mediteranskoj prehrani i zdravim namirnicama u catering, organizatorica i kreatorica jedinstvenoga Gastroadventa, Olja Martinić, istaknula je još jednom važnost unošenja dovoljne količine vitamina D koja se može zadovoljiti čak jednom konzervom skuše. Pozdravivši sve partnere projekta, osvrnula se još jednom na važnostprotuepidemijskih mjera zbog kojih je ove godine Gastroadvent bilo moguće pratiti uživo putem YouTubea.
Gastroadvent podržava i projekt „Mediteranska prehrana – MD.net“ kojeg provodi Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, a financiran je iz europskog programa Interreg Mediterranean. Važnost edukacije mladih i poticanja njihove inovativnosti naglasila je voditeljica projekta Ana Buličić Krespi te predstavila natjecanje izrade inovativnih prehrambenih proizvoda učenika škola iz Splitsko-dalmatinske županije. S čak dva proizvoda nastala od plodova sa stabla starog 2000 godine, džemom od rogača i sirupom od rogača, prva se predstavila srednja škola „Antun Matijašević Karamaneo“ s Visa. Oni najbolje ocijenjeni će, na kraju predbožićnog perioda biti izabrani kao predstavnici Hrvatske na međunarodnom predstavljanju u Sevilli u Španjolskoj 2021. godine.
Cjeloviti koncept Adventa u Splitu „Ljubav nas spaja“, baziran je na četiri adventske svijeće kao simbolima predbožićnog vremena. Ovoga vikenda zasvijetlila je prorokova svijeća koja donosi nadu i iščekivanje velikog slavlja Isusova rođenja. U nadolazećem tjednu Adventa u Splitu još će se nekoliko gastronomskih manifestacija održati u virtualnom izdanju kako bi sve epidemiološke mjere bile uvažene, a to su Split Gourmet Expo 2020., 15. Biser mora & 6. Grand Gourmet u organizaciji Šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER).
Udruga Hvarski vinari i ONAV (Organizzazione Nazionale Assaggiatori di Vino – Nacionalna organizacija kušača vina Italije) surađuju već niz godina, kroz razne radionice i događanja, kako u Italiji, tako i kod nas.
Prva suradnja u Hrvatskoj bila je 2019. kada je Pasquale Porcelli iz ONAV B.A.T. (Apulija), sudjelovao kao ocjenjivač Vinskih zvijezda “Jelsa Summer Wine Tasting” i kao vinski novinar. Ocjenjivanje je realizirano uz podršku TZ Općine Jelsa.
ONAV djeluje više od 60 godina u Italiji, ima brojne ogranke, obrazuje kušače koji sudjeluju i u kontroli i klasificiranju talijanskih vina. ONAV organizira brojna događanja kako bi promovirao kulturu pijenja vina. Nažalost, ove je godine morao prekinuti svoja događaja zbog pandemije, ali u rujnu je prvo događanje nakon ljetnog “otključavanja” posvetio hrvatskim vinima.
“Talijani su pokazali veliko zanimanje i poštovanje prema hrvatskim vinima i proizvođačima. Svaka suradnja bila je posebno iskustvo, otvorile su nam se nove spoznaje o svijetu vina. Posebna nam je čast, što je nakon duge stanke, talijanski ONAV na svečanoj dodjeli diploma novim kušačima u rujnu, izabrao hrvatska vina za degustaciju. Diplome je tada osobno uručio predsjednik nacionalnog ONAV-a Vito Intini, a nakon kušanja organizirana je svečana večera s našim vinima u prestižnom prostoru Chiostro dei Canonici di San Lorenzo.” – rekla je ponosno predsjednica Udruge “Hvarski vinari”, Ivana Krstulović Carić, dipl.ing.agr.
Na tom je kušanju predstavljeno 20 etiketa, bijelih sorti (pošipa, maraštine, bogdanuše, prča) i crnih (crljenka, babića, plavine, trnjka i plavca malog), proizvedenih na terenima različitih geomorfoloških svojstava te se Dalmacija pokazala pravom riznicom izvornih sorti. Želja Talijana bila je upoznati što više hrvatskih sorti stoga je udruga Hvarski vinari pozvala na događanje i članove udruženja Vino Dalmacije.
Zanimljivo je bilo saznati kako talijanski znalci vide Hrvatska vina. Kod većine bijelih vina prepoznata je mineralnost kao zajednička karakteristika, koja, uz svježinu, daje poseban karakter ovim vinima te ih čini idealnima za sljubljivanje s ribljim jelima, čak i onima bogatijeg okusa. Poslužena su bijela vina: Prč Vujnović 2018, Zlatan Pošip 2018, Tomić Beleca 2018, Bogdanjuša Carić 2019, Pošip De Luxe Pz Svirče 2018, Testament Pošip 2018, Sladić Maraština 2018, Franić Bijela Vila 2019, Masvin Muškat žuti 2017.
Kod crnih vina prepoznata je čvrsta struktura, ali i mekoća lijepo uklopljenih tanina, kao kompleksna ravnoteža bogatih i raznolikih voćnih i začinskih aroma. Poslužena crna vina: Pilač Trnjak 2017, Testament Babić 2017, Franić Stallion Krystal 2017, Tomić Plavac Mali 2013, Plavac De Luxe 2011 Pz Svirče, Zlatan Crljenak 2013, Plovac Ploški 2012 Carić, Vujnović Plame 2017, MasVin Kotar Superior Cuvée 2016, Sladić Plavina 2017, Huljić Global Dalmacija 2017.
“Dodjela diploma, završetak jednoga (dijela) puta koji ustvari tek započinje, nakon mjeseci učenja, zalaganja, proučavanja zajedničke strasti prema vinu, uvijek je posebno emotivan trenutak u svojoj jednostavnosti, ali i veličini jer je sinonim ponovnoga kretanja naprijed. To je kao kamen temeljac dugoga putovanja, koji skriva mnoga lijepa uzbuđenja – iznio je svoje dojmove vidno sretan Francesco Siri, direktor tečajeva za kušače, sekcije ONAV Genova, s nadom da će se situacija stabilizirati i uskoro nastaviti uspješna suradnja udruge Hvarski vinari i ONAV-a.
Naša proslavljena violončelistica Ana Rucner u suradnji s turističkom zajednicom općine Bol priredila izvedbe modernih klasičnih skladbi na lokacijama koje oduzimaju dah
Svatko u životu ima mjesto od posebnog značaja, mjesto kojem se uvijek rado vraća, koje budi posebne uspomene i sjećanja, mjesto na kojem boje kao da su svjetlije, a zrak lakši. Dok čitate ove riječi sigurni smo da ste u mislima, s osmjehom na licu odlutali upravo tamo. Mjesto na koje se naša svjetski proslavljena violončelistica Ana Rucner uvijek rado vraća te koje uvijek izaziva širok osmjeh na njenom licu zasigurno je otok Brač. U otok Brač se, kako i sama kaže, trajno zaljubila još u ranom djetinjstvu.
Ovoga ljeta Ana je postala prva ambasadorica zaklade „Otok Brač – negdje između mora i zvijezda“, te se sada još jednom vratila na svoje mjesto sreće zahvaljujući projektu Turističke zajednice općine Bol pod nazivom „Bolska rapsodija s Anom Rucner“. Cilj ovoga projekta aktivna je promocija Bola kroz sedam kratkih filmova, koji prikazuju sve ljepote otoka Brača, u koje su se mnogi turisti, ali i domaći stanovnici već odavno zaljubili.
Ana je odsvirala moderne klasične skladbe u ponešto drugačijem ruhu, koje je priredila specijalno za ovu prigodu. Jedna od njih je i prekrasna ‘Oda radosti’ koja čini dio Beethoven-ove 9. simfonije, a koju je odsvirala na jednoj od najljepših plaža Mediterana, plaži Zlatni rat, daleko najpoznatijem simbolu Bola i hrvatskog turizma općenito.
Neizostavne su bile i povijesne lokacije u samom centru Bola, kao što je Dominikanski samostan u kojem je Ana odsvirala „Toccata u d molu“ Johanna Sebastiana Bacha, zatim Studenac, gdje su mještani još do sredine prošlog stoljeća dolazili po vodu te spomenik Dva ribara, koji simbolizira ribarsku tradiciju mjesta. U znamenitom parku kraj spomenika „Bračanka nosi vodu“ te na Loži odakle se pruža pogled na luku, Ana je vješto ukomponirala svoju verziju Ravelovog Bolera.
Vesela i dinamična izvedba Alla Turcu“, Wolfganga Amadeusa Mozarta, izvedena je na mjestu koji jednako oduzima dah kao i sama pjesma, Vidovoj gori, najvišem vrhu jadranskih otoka odakle se pruža prekrasan pogled na otok Hvar. Prelijepi bolski zalazak sunca ispratila je uz „My heart will go on“ skladatelja James-a Horner, mega popularnu melodiju iz filma Titanic, koju je odsvirala na ribarskom brodu dok je Plovidbu s Popićem „Mjesečeva sonatu “ L.Van Beethoven-a, izvela na ribarskom brodu Tonča Jakšića Popića s prekrasnim kadrovima ulaska u bolsku luku.
„Zahvaljujemo se Ani Rucner na suradnji u ovom posebnom projektu te što je svojom glazbom poklonila Bolu rapsodiju pomoću koje smo aktivno krenuli u promociju Bola kao destinacije za nadolazeću sezonu“. – rekao je Markito Marinković, direktor Turističke zajednice općine Bol. Uživajte u bajkovitim prizorima Bola slušajući neke od najpoznatijih klasičnih skladbi našeg vijeka u izvedbi Ane Rucner, na YouTube kanalu TZO bol te na istoimenim društvenim mrežama.
U Splitsko – dalmatinskoj županiji ima mnoštvo autentičnih priča, blago koje spremno čeka svakog novog posjetitelja ovog kraja.
Vođeni tom jedinstvenom idejom Splitsko-dalmatinska županija i muzeji s ovog područja započeli su s atraktivnim projektom oživljavanja baštinskih likova, koji kroz educirane i certificirane kostimirane vodiče i edukatore donosi zanimljiv način prezentacije i novinu u turističkoj ponudi. Projekt su pokrenuli županijski Upravni odbor za turizam i pomorstvo koji su idejom Dalmacija storytelling destinacija realizirali zanimljivu turističku platformu. Njezin je cilj oživljavanje baštinskih likova s područja županije, te kreiranja kreativne 365 turističke ponude unutar muzeja i značajnim lokalitetima.
Provođenju nove turističke akvizicije prethodila je edukacija za brojne muzejske djelatnike i turističke vodiče. Na njoj su naučili kroz storyteling objave prezentirati neki od baštinskih likova, lokaliteta ili događanja, omogućavajući gostima nova znanja, ali i upoznavanje naše Županije na drugačiji način.
Storytelling u muzejima Dalmacije storytelling destinacije, jedinstven je projekt na području RH, ali i na razini EU. Započeo je edukacijom održanoj od 9. do 13.11. u prostorijama Hrvatske gospodarske komore u Splitu, a realiziran kroz suradnju Splitsko – dalmatinske županije i Udruge Interpretirajmo Hrvatsku.
Udruga se zalaže za poticanje izvrsnosti i učinkovitosti u interpretaciji hrvatske prirodne i kulturne baštine, kao i osvještavanja o njenoj važnosti za razvoj lokalnih zajednica.
Cilj joj je kroz edukacije prenijeti znanja i vještine prezentacije i interpretacije baštine, korištenjem storytelling metode sukladno Interpret Europe certifikatu.
Edukaciju su vodili iskusni predavači Mark Wallis iz Ujedinjenog Kraljevstva i Valya Stergioti iz Grčke, najznačajniji kadrovi za kostimiranu interpretaciju baštine na području Europe.
Njihov je zadatak bio već iskusne vodiče i muzejske djelatnike upoznati s novim načinom korištenja naših unikatnih resursa. Onim koji se svakom posjetitelju nude kao jedinstveni suvenir iz ovoga kraja, novo znanje, ali i osjećaj upoznavanja destinacije u kojoj su boravili.
-Namjera mi je bila turističke djelatnike upoznati s prezentacijom baštine u kostimiranoj izvedbi, znači kroz priču o nekoj osobi, detalju, povijesti… Tako pružamo nezaboravno iskustvo za svakog posjetitelja. U Britaniji je to izuzetno popularna platforma omiljena među našim gostima. U mom prvom dolasku u Split nisam mogao ne primijetiti kako cijeli grad nalikuje fantastičnom setu za TV ili filmsku priču. Grad je predivan, unikatan, poseban, i nosi bezbroj sadržaja, savršenih prikaza za kostimiranu baštinsku prezentaciju – naveo je Mark Wallis, direktor Past Pleasures, Ltd. najstarije, tvrtke za kostimiranu interpretaciju i uprizorenje povijesnih događaja u Britaniji.
Na edukaciji je sudjelovalo 14 baštinskih institucija s područja županije, i njihovo stručno muzejsko osoblje, te muzejski suradnici – licencirani turistički vodiči.
Novim pristupom prezentacije baštine oni će postati kostimirani interpretatori u prvom licu za: Muzej grada Kaštela, Muzej Poljica, Muzej grada Trogira, Muzej triljskog kraja, Muzej grada Splita, Muzeji Ivana Meštrovića, Arheološki muzej Splita, Hrvatski pomorski muzej Split, Prirodoslovni muzej i zoološki vrt, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, J.U. Starogradsko polje, Klišku tvrđavu, Ritam igre i TZ Sinja.
Oživljavanje baštinskih likova u muzejima i baštinskim institucijama na razini županije j jedinstven projekt koji omogućuje doživljaje putem nezaboravnih, autentičnih, hrvatskih i emotivnih priča.
Ovim se projektom želi očuvati i prezentirati dalmatinska kulturna baština, ali i doprinijeti cjelogodišnjem turizmu Splitsko-dalmatinske županije.
Usprkos globalnoj ekonomskoj krizi i pandemiji , u aktualnoj i narednoj godini u Općini Jelsa priprema se dovršenje ili start čitavog niza projekata. Impresivni su i iznimno poboljšavaju kvalitetu života Općine, koja se ovo ljeto percipirala kao turistički boom. Cilj je jasan, planovi konkretni i kako načelnik Nikša Peronja kaže, nastavak planiranog ide u svom zacrtanom pravcu.
-Svaki korak je bitan, cilj, plan, rad, organizacija, i ostvarenje ciljeva. Mi u Općini Jelsa trudimo se koračati krupnim koracima, a tako ćemo i nastaviti – veli načelnik Peronja.
Nastavlja se nizom iznimno važnih infrastrukturnih projekata, među njima onim uređenja i popločenja jelšanske rive ukupne vrijednosti 2,5 milijuna kuna. Tu je i projekt modernizacije javne rasvjete na led, kojim je zamijenjeno 1200 rasvjetnih tijela. Kroz investiciju od tri milijuna kuna dugoročno je postignuta ušteda dvije trećine troškova struje.
Ne staje se samo na tome, kroz projekt vrijedan 3,5 milijuna kuna u Vrboskoj se izvode radovi na mostu, a kroz investiciju od 1,5 milijuna kuna uredit će se i novi glavni trg.
-U Vrboskoj slijedi i projekt novog Ribarskog muzeja, investicija vrijedna 2,5 milijuna kuna, uz to i gradnja novih 30 grobnica, a uređeno je i športsko i dječje igralište. Uz taj muzej uređuje se i onaj u Pitvama. Tu je planiran Vinogradarski muzej, investicija teška 5,5 milijuna kuna, čije se dovršenje očekuje u narednoj godini. U pitoresknim Pitvama predvođeno je i uređenje glavnog trga, projekt za kojeg će Općina izdvojiti 500 tisuća kuna. Naravno, brinemo se i o najmlađima, a pokazuje to otvaranje prvih jaslica u dječjem vrtiću Jesla, područnom vrtiću Svirče za što je izdvojeno 700 tisuća kuna – saznaje se iz Općine Jelsa.
Zablistat će i Vrisnik s novim trgom, upravo je dovršena prva faza uređenja, a tu je i milijun kuna težak projekt uređenja Društvenog doma u Jelsi za udruge i glazbenu školu.
Etno eko selo Humac, atrakcija za brojne domaće i strane goste dobit će elektrifikaciju i javnu rasvjetu za što je predviđeno dva milijuna kuna. A investirat će se i u digitalizaciju kina i razglasnog sustava kroz milijun kuna vrijednu investiciju. Uz nju će ići i ona za sportska dječja igrališta. Tome već svjedoči uređeno športsko i dječje igralište u Svirčama. Tu je i uređeno športsko igralište u centru Jelse, investicija u sportski centar Pelinje, kroz uvedeno automatsko navodnjavanje nogometnog igrališta, te najave gradnje montažne sportske dvorane za razne treninge, pilates, borilačke vještine…
-Općina investira i u groblje i mrtvačnice, uređeno je i izgrađeno 30 novih grobnica u Jesli, za gradnju 10 grobnica i mrtvačnica u mjestu Svirče planirano je milijun kuna, a imamo i projekt gradnja mrtvačnice u Zastražišćama. Općina investira i u okoliš i upravljanje otpadom, vrlo je važna i sanacija prve faze deponija, investicija teška sedam milijuna kuna. Slijedi druga faza uz čekanje građevinske dozvole u sveukupnoj vrijednosti od 12 milijuna kuna. Izvode se radovi na prvom reciklažnom dvorištu u Hvaru, investicija je teška 3,5 milijuna kuna. Za projekt luke Zavala dovršena je projektna dokumentacija, čeka se investicija u županijske lučke uprave, a bilježi se Projekt šetnice uz more u Jelsi – vele u Općini.
Važni se radovi rade i na vodoopskrbi od Jelse do Poljica, kroz 20 milijuna kuna težak projekt. A tu je i onaj aglomeracije Vrboska – Jelsa odvodnja, težak 300 milijuna kuna. Konačno će na svoje doći i žitelji gdinsjkih i zastražišćkih uvala koje čeka elektrifikacija. Općina je dovršila projekt, dokumentaciju ustupila u HEP-u, i radovi se očekuju uskoro. Ulaže se i u cestovnu infrastrukturu, novi ulaz u Jelsu je projekt koji se već djelomično izvodi, dovršena je projektna dokumentacija za novu trasu ceste od Velega bora do tunela Pitve Zavala. Izrađena je projektna dokumentacija za rotor na glavnom ulazu u Jelsi, raskrižje za ulaz prema Domu zdravlja, a napravljen je i idejni projekt tunela ukupne dužine 800 metara na dionici Pitve – Zavala.
-Bilježimo i nastavak dovršetka projekta dokumentacije od Poljica do Sućuraja, skupa s infrastrukturom vode i struje u trupu ceste, te tunela Drvenik Ravča. Za taj dio posla uskoro se očekuju dozvole. Nabavljena su tri vatrogasna vozila, u četiri godine je zadnje bilo navalno, a vrijednost ove investicije je 2,5 milijuna kuna. Imamo i projekt uređenja stare ambulante u Jelsi. Riječ je o nedavno darovanoj nekretnini od strane RH, za koju se izrađuje projektni zadatak za natječaj arhitektima. Možemo samo opet ponoviti ‘Forca Jelsa’- vele u Općini Jelsa.
Turistička zajednica grada Sinja, u suradnji s Gradom Sinjem, Svetištem Gospe Sinjske i turističkom agencijom Cogitolab, uspješno je ostvarila prvu fazu virtualne šetnje gradom Sinjem i Svetištem Gospe Sinjske.
Suočeni s pandemijom svjetskih razmjera, zbog koje su nam svima ograničena kretanja, te novim uvjetima i modalitetima tržišta, Turistička zajednica grada Sinja sredinom svibnja krenula je s projektom Virtualni Sinj.
“Uz postojeće virtualne alate, ovim projektom nastojimo približiti svim zainteresiranim posjetiteljima cjelokupnu ponudu našeg grada, (njegove znamenitosti, bogatu kulturnu i povijesnu baštinu) te ih zainteresirati za budući posjet gradu Sinju. Virtualnu šetnju su pripremili i osmislili članovi iskusnog tima agencije Cogitolab u suradnji sa svećenicima našeg Svetišta Gospe Sinjske.” – kazala je direktorica Tz grada Sinja, Monika Vrgoč.
Iskusni tim agencije Cogitolab u suradnji sa svećenicima Svetišta omogućio je potrebne uvjete i pomogli prigodom izrade sadržaja za brojne hodočasnike u najveće južnohrvatsko marijansko svetište. Naime, svake godine u vrijeme devetnice Gospi Sinjskoj svjedočimo velikom broju hodočasnika u Svetište. Oni ujedno posjećuju i ostale znamenitosti Grada Sinja.
Turistička zajednica grada Sinja u suradnji s partnerima odlučila je približiti ih i u virtualnom obliku, sukladno cilju agencije Cogitolab: povezivanje i omogućavanje brzog i jednostavnog pregleda velikih hrvatskih marijanskih svetišta, od Marije Bistrice na sjeveru do Svetišta Gospe Sinjske na jugu Hrvatske.
Hrvatska je uvrštena u top tri najbolje svjetske destinacije u kategoriji Best Country award 2020 koju popularne britanske novine The Times & The Sunday Timesdodjeljuju za najbolje zemlje na svijetu. S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju dodjela nagrade održana je virtualnim putem, a na njoj je sudjelovala direktorica Predstavništva HTZ-a u Velikoj Britaniji Darija Reić.
„Hrvatska svojom fantastičnom turističkom ponudom i neumornom promocijom neupitno zaslužuje naslov jedne od najboljih zemalja i iznimno nam je zadovoljstvo što je britanska javnost prepoznala našu kvalitetu. Već dugo znamo da je Hrvatska popularna tema svakog razgovora o putovanjima, a posjet hrvatskim destinacijama ono je čime se Britanci vole pohvaliti u društvu, do te mjere da neke ni odlazak u izolaciju nije pokolebao u namjeri putovanja i uživanja u našem mediteranskom bogatstvu. Ovaj uspjeh učvrstio je poziciju Hrvatske u Velikoj Britaniji kao destinacije prekrasnog krajolika i raznolike, visokokvalitetne turističke ponude te ćemo daljnjim promotivnim aktivnostima nastaviti održavati naš ugled na tržištu“, izjavila je Reić, dodavši kako je Hrvatska prilikom proglašenja predstavljena kao zemlja „full of whim, vigour and sunshine“.
„S velikim zadovoljstvom primili smo vijest kako je Hrvatska proglašena jednom od najboljih zemalja na svijetu u 2020. godini. Nakon što smo prema podacima Eurostata ove sezone zauzeli vodeće mjesto na Mediteranu, ovo je dodatna potvrda sigurne i stabilne pozicije koju naša zemlja uživa na međunarodnom tržištu. Velika Britanija jedno je od važnijih tržišta za hrvatski turizam i vjerujem da će se stabilizacijom situacije naši vjerni britanski gosti u većem broju vratiti u Hrvatsku“, istaknuo je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
U ovoj je kategoriji najboljom zemljom na svijetu proglašena Italija, dok je drugo mjesto pripalo Novom Zelandu, a treće Hrvatskoj. U užem izboru nagrade, koja se ove godine dodijelila po osmi put, još su se našle neke od najboljih svjetskih destinacija poput Francuske, Turske, SAD-a, Dubaija, Španjolske, Portugala, Grčke i Tajlanda. Osim u kategoriji najbolje zemlje, glasovalo se u 12 ostalih kategorija poput najboljeg grada, aviokompanije i turoperatora. O konačnom pobjedniku odlučili su čitatelji koji su svojim glasovanjem ujedno sudjelovali u nagradnoj igri za ekskluzivne nagrade.
Podsjetimo, The Times & The Sunday Times spada među najutjecajnije tiskovine u Velikoj Britaniji koje su u ovoj godini dosegle rekordan broj od 16 milijuna čitatelja mjesečno putem print i online izdanja.
Hrvatska je uvrštena u top tri najbolje svjetske destinacije u kategoriji Best Country award 2020 koju popularne britanske novine The Times & The Sunday Timesdodjeljuju za najbolje zemlje na svijetu. S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju dodjela nagrade održana je virtualnim putem, a na njoj je sudjelovala direktorica Predstavništva HTZ-a u Velikoj Britaniji Darija Reić.
„Hrvatska svojom fantastičnom turističkom ponudom i neumornom promocijom neupitno zaslužuje naslov jedne od najboljih zemalja i iznimno nam je zadovoljstvo što je britanska javnost prepoznala našu kvalitetu. Već dugo znamo da je Hrvatska popularna tema svakog razgovora o putovanjima, a posjet hrvatskim destinacijama ono je čime se Britanci vole pohvaliti u društvu, do te mjere da neke ni odlazak u izolaciju nije pokolebao u namjeri putovanja i uživanja u našem mediteranskom bogatstvu. Ovaj uspjeh učvrstio je poziciju Hrvatske u Velikoj Britaniji kao destinacije prekrasnog krajolika i raznolike, visokokvalitetne turističke ponude te ćemo daljnjim promotivnim aktivnostima nastaviti održavati naš ugled na tržištu“, izjavila je Reić, dodavši kako je Hrvatska prilikom proglašenja predstavljena kao zemlja „full of whim, vigour and sunshine“.
„S velikim zadovoljstvom primili smo vijest kako je Hrvatska proglašena jednom od najboljih zemalja na svijetu u 2020. godini. Nakon što smo prema podacima Eurostata ove sezone zauzeli vodeće mjesto na Mediteranu, ovo je dodatna potvrda sigurne i stabilne pozicije koju naša zemlja uživa na međunarodnom tržištu. Velika Britanija jedno je od važnijih tržišta za hrvatski turizam i vjerujem da će se stabilizacijom situacije naši vjerni britanski gosti u većem broju vratiti u Hrvatsku“, istaknuo je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
U ovoj je kategoriji najboljom zemljom na svijetu proglašena Italija, dok je drugo mjesto pripalo Novom Zelandu, a treće Hrvatskoj. U užem izboru nagrade, koja se ove godine dodijelila po osmi put, još su se našle neke od najboljih svjetskih destinacija poput Francuske, Turske, SAD-a, Dubaija, Španjolske, Portugala, Grčke i Tajlanda. Osim u kategoriji najbolje zemlje, glasovalo se u 12 ostalih kategorija poput najboljeg grada, aviokompanije i turoperatora. O konačnom pobjedniku odlučili su čitatelji koji su svojim glasovanjem ujedno sudjelovali u nagradnoj igri za ekskluzivne nagrade.
Podsjetimo, The Times & The Sunday Times spada među najutjecajnije tiskovine u Velikoj Britaniji koje su u ovoj godini dosegle rekordan broj od 16 milijuna čitatelja mjesečno putem print i online izdanja.
Veliki uspjeh na 23. Međunarodnom Tourfilm Festivalu – ITF’CRO’2020 Unatoč vrlo izazovnoj godini Turistička zajednica Bola željela je približiti posjetiteljima i turistima približiti i prikazati ljepoteo Bola na malo drugačiji način.
U suradnji s produkcijskim timom – DOKU FILMom, producenticom Mihaelom Reščić i scenaristicom Hanom Klain pripremila je promotivnu kampanju – omnibus Naše bolske priče, u kojima je predstavila ljepote svoga kraja kroz oči i riječi samih mještana. Ovaj kreativni projekt na 23. Međunarodni Tourfilm Festival prijavio je poznati fotograf i snimatelj Šime Strikoman, a u žiriju su bili i istaknuti članovi Europske federacije turističkih novinara i pisaca (F.E.S.T).
Iz 147 svjetskih zemalja prijavljeno je ukupno 412 filmova, a u oštroj konkurenciji međunarodni žiri festivala – 23. ITF’CRO, prepoznao je i autentična promotivna videa TZ Bola. Golden Interstas 2020. naziv je nagrade, dodijeljene Turističkoj zajednici općine Bol na prijedlog međunarodnog povjerenstva turističkih novinara za vrlo kreativna profesionalna postignuća i izvrsnost u prezentaciji bogatstva turizma, tradicijskih vrijednosti i kulture, kao i za zapaženi doprinos ukupnosti turizma otoka Brača te županije Splitsko-dalmatinske te Hrvatske u cijelosti, unatoč svim ovogodišnjim problemima sa korona virusom.
Dodjela nagrada trebala se održati u Solinu, 13. studenoga, no zbog epidemioloških uvjeta predstavit će se online. Cijelo događanje podržali su FIJET, FEST, ITCO, AEFP, CIB (svjetske i europske asocijacije u turizmu, turističkom novinarstvu i filmu).
TZO Bol koristi priliku zahvaliti se svim bolkama i boljanima koji su sudjelovali u Našim bolskim pričama.
Hvala Pjerinu, Franciju, Mirjanu i Ireni, Meri i Mariju, Nikici, Pravdanu, Sandri i Tončiju, Mariji, Ivanu, Ivoni, padre Damiru, Loren i Andražu, Tomažu i Ianu, Šimi, Tinu, Zoranu, Dinku i Jeleni, Smiljani, Tončiju i Marinu.
Hrvatska turistička zajednica osamnaestu godinu zaredom dodjeljuje nagrade “Čovjek – ključ uspjeha”, djelatnik godine, kao dio programa svečanosti obilježavanja Dana hrvatskog turizma. Cilj nagrade je podizanje kvalitete usluge i gostoljubivosti, što utječe na zadovoljstvo gostiju, imidž hrvatskog turizma i doživljaj Hrvatske kao turističke destinacije.
S obzirom na ovogodišnju pandemiju korona virusa, želja nam je ove godine nagraditi djelatnike koji su u znatno otežanim uvjetima svoj posao radili kvalitetno, predano i na najbolji mogući način. Ove godine Hrvatska turistička zajednica nagradit će djelatnike koji su dali značajan doprinos kvaliteti turističke usluge te sigurnosti, zdravlju i zaštiti tijekom turističke sezone 2020. Iz tog razloga ove godine imamo tri nove potkategorije: Granični policajac, Djelatnik u zdravstvenom sustavu i Djelatnik u civilnoj zaštiti.
Djelatnik godine bira se u sljedećim kategorijama:
Agencijski djelatnik
Turistički vodič
Djelatnik u hotelskom objektu ili kampu
Djelatnik u restoranu ili baru
Privatni iznajmljivač
Domaćin turističkog seljačkog domaćinstva
Granični policajac
Djelatnik u pomorskom prijevozu
Djelatnik u cestovnom prijevozu
Prodavač
Djelatnik u zdravstvenom sustavu
Djelatnik u civilnoj zaštiti
Kandidature za izbor djelatnika godine mogu podnijeti:
turističke zajednice isključivo putem turističke zajednice županije
strukovne udruge
tvrtke
jedinice lokalne samouprave
Ministarstvo zdravstva
Ministarstvo unutarnjih poslova
Ostala Ministarstva Republike Hrvatske
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Kandidirati se mogu samo djelatnici koji su radno aktivni.