Poslovni turizam vraća se na velika vrata. Kongresni centar Terma Tuhelj spreman je za novu sezonu. Najefikasniji dogovori i najbolje edukacije događaju se u neposrednom kontaktu, uz hranu, piće i druge korisne sadržaje, a fokus je na manje grupe

Briga o osobnim potrebama bit će u središtu svih post-Covid putovanja, turisti će imati mnogo veća očekivanja od pružatelja usluga, a sama destinacije i znamenitosti više neće biti ključni kriterij u odluci o putovanju. Fokus post-Covid turizma bit će, dakle, na ljudima. To pokazuju sva svjetska istraživanja, a u tom kontekstu očekuje se rast wellness i zdravstvenog turizma, kao i veliki ‘come back’ poslovnih putovanja i kongresa.

Najbolji bijeg od zoom umora

Naime, pandemija je trajno promijenila način na koji tvrtke razmišljaju o poslovnim putovanjima i edukacijama zaposlenika, a mnogi biznismeni doživljavaju ‘zoom zamor’ i ne žele više video sastanke, pa industrija koja spaja posao i ugodu sada je traženija nego ikad. Terme Tuhelj sa svojim kongresnim centrom u Hotelu Well, šest velikih, polivalentnih dvorana, kao i brojnim sadržajima koje nude – od gastronomskih, preko wellness do sportskih – nameću se kao broj jedan u Hrvatskoj. U prilog, dakako, ide i blizina Zagrebu i zračnoj luci, kao i dobra prometna povezanost.

Povratak osobnom kontaktu

Usmjerenost na čovjeka, to je ono što će obilježiti naredne mjesece kad su i business putovanja u pitanju. Svi se žele osobno ponovno povezati i učvrstiti poslovne dogovore uživajući uz odličnu hranu i atmosferu, wellness, aktivnosti…, jer su odnosi među ljudima ključni kod svakog sklapanja posla.

Aktivnosti na otvorenom

Terme Tuhelj idealna su lokacija za poslovne susrete zbog svojeg jedinstvenog ambijenta, među zelenim zagorskim brežuljcima, ali i zbog brojnih dodatnih aktivnosti. Unutar kompleksa Terma Tuhelj niz je sportskih terena za aktivnosti na otvorenom poput nogometa, tenisa, odbojke na pijesku, boćanja, mini-golfa…

Osim toga od čak 48 biciklističkih ruta u Zagorju, tri su u neposrednoj blizini, a 14 muzeja i galerija, 33 dvorca i kurije te brojne šetnice i izletišta, sadržaji su koji će upotpuniti svako poslovno druženje. U Termama Tuhelj rado će organizirati šetnje po okolici ili zabavne aktivnosti u pratnji animatora.

Fokus na manje skupine

No velika prednost Terma Tuhelj prije svega je i kapacitet te mogućnosti udovoljavanja svim epidemiološkim mjerama. Polivalentne dvorane s prirodnim svjetlom u trenu se mogu prilagoditi broju sudionika, a kako kongresi, seminari i druga poslovna događanja više nemaju masovni „predznak“, fokusiranost na manje skupine baš u Termama Tuhelj dobiva posebnu čar.

Personalizirani pristup

Naime, ovdje je – uz sve druge personalizirane usluge, poput wellnessa ili sportskih aktivnosti – moguće organizirati i druženja u intimnom ambijentu restorana Dvorca Mihanović, gdje neće biti pristupa drugim gostima. Uz ukusna tradicionalna jela pripremljena na moderan način, tu je i bogata vinoteka u kojoj će uživati i vrsni vinski znalci.

Zamah poslovnog turizma sjajna je vijest za čitavu  turističku industriju, jer – globalno gledano – poslovni putnici čine više od polovice prihoda velikih zračnih prijevoznika i oko 70 posto hotelskih lanaca.

Više o kongresnom turizmu Trema Tuhelj potražite OVDJE.

U Novalji održan koordinacijski sastanak s turističkim zajednicama klastera Lika-Karlovac

U Novalji je danas održan koordinacijski sastanak Hrvatske turističke zajednice s turističkim zajednicama s područja klastera Lika-Karlovac, odnosno s područja Ličko-senjske i Karlovačke županije. Uz direktora HTZ-a Kristjana Staničića, koordinacijskom sastanku prisustvovali su direktor TZ Ličko-senjske županije Ivan Radošević, direktor TZ Karlovačke županije Željko Fanjak te 18 predstavnika turističkih zajednica gradova i općina s područja navedenih županija.

Direktor Staničić se u uvodu zahvalio svim turističkim djelatnicima na doprinosu u ostvarenju odličnih turističkih rezultata. Kako je rekao, u Hrvatskoj je u dosadašnjem dijelu godine ostvareno više od 72 milijuna noćenja što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 46 posto, dok u odnosu na rekordnu 2019. godinu navedenih 72 milijuna noćenja predstavlja 76 posto rezultata. Staničić je također naglasio kako u zemlji trenutno boravi više od 550.000 turista, od čega je oko 510.000 inozemnih gostiju. 

„Pozitivni turistički trendovi kojima danas svjedočimo rezultat su ciljanih  promotivnih aktivnosti, ali i tržišne pozicije Hrvatske kao jedne od najsigurnijih destinacija na Mediteranu. Rezultati ostvareni u dosadašnjem dijelu godine potvrđuju kako je turistička sezona u Hrvatskoj vrlo dobro pripremljena, proveli smo ciljane marketinške i PR kampanje, održavali kvalitetne kontakte s inozemnim partnerima te ostvarivali odličnu suradnju s drugim dionicima koji su također dali svoj doprinos u realizaciji turističke sezone“, poručio je direktor Staničić, nadodavši kako će u idućoj godini još veći izazov i zadatak biti zadržavanje takve pozicije Hrvatske na međunarodnom turističkom tržištu. 

Tako su tijekom koordinacije predstavljene ključne promotivne aktivnosti i kampanje HTZ-a od kojih su posebno istaknute kampanje „Safe Stay in Croatia“, „Trust me, I’ve been there“ i  „Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku!“, a koje su ostvarile odlične promotivne rezultate i koje su doprinijele trenutnoj poziciji Hrvatske kao sigurne i dobro pripremljene destinacije. Za jesen su najavljene nove promotivne aktivnosti, odnosno „Thank you“ kampanja koja će se provoditi na inozemnim tržištima, provedba kampanje u suradnji s Googleom, a najavljena je i provedba projekta „Mjesec hrvatskog turizma“ koji će za cilj imati dodatno poticanje turističkog prometa u razdoblju posezone. 

Direktor TZ Ličko-senjske županije Ivan Radošević je naglasio kako su dosadašnji turistički rezultati u županiji vrlo dobri. „U dosadašnjem dijelu godine na području naše županije ostvareno je oko 2.4 milijuna noćenja što predstavlja rast od gotovo 40 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovim smo se rezultatom približili brojkama iz predpandemijske godine, odnosno trenutno se nalazimo na oko 80 posto rezultata iz 2019. godine“, naglasio je Radošević, nadodavši kako u Ličko-senjskoj županiji trenutno boravi najviše gostiju s tržišta Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Poljske, Češke i Austrije. 

Da su turistički rezultati u Karlovačkoj županiji također vrlo dobri potvrdio je direktor TZ Karlovačke županije Željko Fanjak koji je naglasio da sezona na kontinentu i dalje traje. Kako je rekao, vesele vrlo dobri rezultati ostvareni s europskih tržišta, kao i velik broj domaćih gostiju koji su boravili u Karlovačkoj županiji koja se u dosadašnjem dijelu godine može pohvaliti s realiziranih oko 330.000 noćenja što u odnosu na prošlu godinu predstavlja rast od 85 posto. 

Na koordinaciji se također razgovaralo o turističkoj pristojbi i članarinama, strateškim projektima i marketinškim dokumentima, aviolinijama, nautici, udruživanju turističkih zajednica i dr. Dodajmo kako su koordinacijskom sastanku prisustvovali i Ernest Petry, župan Ličko-senjske županije te Ivan Dabo, gradonačelnik Grada Novalje. 

Ova kulturno – interpretacijska šetnja, provodi se u sklopu projekta Dalmacija Storytelling destinacija. Posvećena je Petru Hektoroviću. Vodi nas u prošlost kako je prst sudbine doveo Petra Hektorovića na Tvrdalj, te kako je u Tvrdalju ispisao svoju kamenu knjigu. Zatim nam ukazuje koji su razlozi potakli Hektorovića da napiše svoje slavno djelo „Ribanje i ribarsko prigovaranje, koji mu je bio omiljeni kolač, kako je bilo živjeti u Starom Gradu u vrijeme epidemije kuge, što sv. Rok znači za Stari Grad i koja je bila Petrova uloga u tome. Priča nam i o njegovoj unuci Juliji i slavnom Tintorettu.

Interpretacijska tura o renesansnom pjesniku Petru Hektoroviću, priča je o osobi koju je iznjedrilo vrijeme buđenja i renesanse na otoku Hvaru. U kolopletu vrlina i sposobnosti, otkriti ćemo, on pliva snažno i snalažljivo poput riba u njegovom ribnjaku. Tvrdalj, djelo Ribanje i ribarsko prigovaranje, crkva sv. Roka i sv. Petra mučenika, tematska je linija koja prati njegov život, djelovanje i smrt.

„Na Tvrdalju mom, koji me posvoji” započinje priča o životu slavnog renesansnog pjesnika i plemića Petra Hektorovića.
Ona nam otkriva detalje prilika iz života hvarske sredine u 16.st te, kako je ispod grimiznog plašta ovog drugačijeg plemića, a opet pravog predstavnika renesanse, kucalo srce čovjeka koji je volio, razumio i cijenio ljude bez obzira na stalež i pripadnost.

Obilazak lokaliteta storytelling ture:

• TVRDALJ
  Polazišno mjesto storytelling ture o Hektoroviću je lako uočljivo pročelje ljetnikovca Tvrdalj. Pred samim objektom gosti dobivaju dojam veličine zdanja uz koju se nadovezuje priča o ništa manje slavnom pjesniku. Kroz glavna drvena vrata ulazi se u „portego”, predvorje s bačvastim svodovima, brojnim starinskim škrinjama i atraktivnim prostorom WCa iz 16.st. Izlazeći na južnu stranu ulazi se u samo srce Tvrdalja, pravi mikrokozmos u kojem su sva Božja bića dobrodošla.
  Naš domaćin, dobri duh Tvrdalja, teleportira nas u oazu mira i tišine, kojim dominira pravi blješteći smaragdni ribnjak, uokviren kamenim arkadama i natpisima sa svake strane svijeta.
  Pogled prema sjeveru otkriva zanimljivu konstrukciju kule altane, golubinjak i repčar. Odatle idemo u „gizdavi” perivoj. Tamo gdje se pod odrinom nalazi kamena ovalna trpeza, slijedi interpretacija putopisnog spjeva RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE. Na tom mjestu, pod odrinom i za kamenim ovalnim stolom, za vedrih je dana Hektorović primao prijatelje, te uživao s njima pjevajući bugarštice gosteći se starogradskim paprenjacima uz bićerin prošeka. Prolazeći od perivoja hodnikom prema zapadu, dolazimo do etnografske zbirke sa eksponatima tipične hvarske kuhinje i konobe u kojoj se nekad okupljala na blagovanje obitelj Hektorović.
  
  

• KOD CRKVE SV. ROKA
  Ova crkva idejno je vezana uz lik i djelo Petra Hektorovića koji je izradio nacrte, financirao izgradnju, te oporučno osigurao sredstva za njen dovršetak. Ovu crkvu izgradio je i poklonio svome gradu i svojim pučanima u potrebi bez kojih ne bi dovršio svoju kamenu simfoniju, svoj Tvrdalj. Naime, u vremenima pandemije kuge, ljudi su se utjecali sv.Roku za pomoć, stoga je Hektorović više plemenit nego plemić, odlučio svojoj zajednici na vlastitom posjedu podići crkvu s imenom upravo toga sveca. Gradeći Tvrdalj,
  Hektorović je izgradio prijateljstvo sa pučanima i na taj način im se zahvalio.
  
  
• POD LIPAMA CRKVE SV. PETRA MUČENIKA
  Ova crkva je mjesto posljednjeg počivališta Petra Hektorovića i njegove majke Katarine. Nad glavnim vratima crkve je natpis o nemilim događajima 1571.g kada Turci napadaju sva veća mjesta otoka Hvara pa i Petrov Tvrdalj u Starom Gradu. Muzej dominikanskog samostana koji se nalazi u sklopu crkve, čuva jedinstvenu Tintorettovu oltarnu sliku koja je nekada krasila grob i oltar obitelji Hektorović. Motiv na oltarnoj pali „Oplakivanje Krista” krije jednu zanimljivost, te je zbog toga nezaobilazna točka svakog posjetitelja.
  

Ovime završava interpretacijska šetnja i tematska linija koja je pratila život, djelovanje i smrt Petra
Hektorovića.

Interpretatorica: Klaudija Gamulin

foto: interpretatorica, Tz grada Starog Grada