Udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo” na konferenciji Ruralne Europljanke ugostila više od stotinu stručnjaka, predstavnika institucija i vlasnika OPG-ova
U Hrvatskoj oko 700 sela pred izumiranjem, zadnji je tren za depopulaciju i potpore ruralnim ženama
Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo” na čelu s predsjednicom Udruge, mr.sc. Dijanom Katicom, organizirala je 24. i 25. listopada konferenciju Ruralne Europljanke. Prvoga dana programi su se održali u zagrebačkoj Oris Kući arhitekture, a domaćin drugoga dana bila je Vinogradarska kuća Braje iz Jastrebarskog. Događanju su nazočile te svoja stajališta na panelu “Od izazova do uspjeha” podijelile s prisutnima uvažene gošće: Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije, Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, Sunčana Glavak - zastupnica u Europskom parlamentu, Marijana Petir iz Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kao i Tanja Cirba, načelnica Općine Lovas.
Uz njih u radu je sudjelovalo i više od stotinu sudionica iz Hrvatske i regije. Velik interes za ove aktualne teme pokazali su i predstavnici područne i lokalne samouprave kao i turističkih zajednica diljem Hrvatske, stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, Veleučilišta u Virovitici, Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute te Instituta za turizam.
Predavači su govorili o baštini i identitetu ruralne žene, održivom turizmu kao novoj prilici te kulturnim rutama kao poticaju ruralnim ženama. Velik interes privukle su teme o razvoju inovacija u ruralnom poduzetništvu i lokalnoj gastronomiji kao i održivi turizam, a drugoga dana konferencije razgovaralo se o položaju hrvatskih ruralnih žena u medijima uz razmjenu iskustava.
Konferencija Ruralne Europljanke održava se po prvi put, a još prošle godine, na inicijativu Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo”, neformalno je pokrenuta zajednička platforma Ruralne Europljanke, kojom će se još više osnažiti položaj žena u ruralnim područjima. To je moguće učiniti kroz suradnju, širenje mreže na međunarodnoj i nacionalnoj razini te kontinuirano obrazovanje i promoviranje žena, koje su svoj život i rad posvetile ruralnim područjima.
Predsjednica Udruge Uzorne hrvatske seoske žene, gđa. Jerleković, predstavila je neke od hrvatskih uspješnih primjera seoskih žena, dok se primjere iz inozemstva moglo pogledati na predavanju Roberta Baćca, Kulturne rute kao poticaj poduzetničkim inicijativama žena u ruralnim područjima. Kao iznimno važne teme na panelu pokazale su se depopulacija, odumiranje života na selu (npr u Hrvatskoj je oko 700 sela pred izumiranjem) te nedostatna kvalitetna infrastruktura, pri čemu je istaknut širokopojasni internet, kao jedan od glavnih elemenata za život u ruralnim krajevima uz osiguravanje vrtića, škola i ostalih potrebnih sadržaja. Gđa. Šuica naglašava da je 80% Europskog teritorija pokriveno ruralnim područjima, a slično je u Hrvatskoj, no na tom području živi samo trećina stanovništva, dakle teritorij treba bolje iskoristiti. Uz širokopojasni internet, jer danas nije važno gdje živite nego kako ste povezani, istaknula je još jedan veliki problem a to je skrb. Na razini EU čak 8 milijuna žena ne sudjeluje na tržištu rada, jer ili skrbe o djetetu ili o starijim osobama. To je veliki nedostatak kako na tržištu rada, tako i u njihovim karijerama.
Gđa. Sunčana Glavak spomenula je da se žene u današnje vrijeme nažalost još uvijek suočavaju s izborom hoće li raditi ili će brinuti o djeci, obitelji ili starijim osobama. Stoga im treba osigurati dostupnost vrtića, socijalne skrbi… Okolnosti u Europi su se promijenile, novaca ima dovoljno, samo treba vidjeti na koji način preoblikovati ruralni prostor i riješiti depopulaciju stanovništva. Pozvala je sve žene s ruralnih područja da joj pošalju primjedbe i prijedloge kako poboljšati zakonodavne okvire. Žene čine ukupno 51% populacije u našoj zemlji i taj glas više dragocjen je za mijenjanje stvari.
Gđa. Petir istaknula je pitanje vrednovanja uloge žena u ruralnom prostoru. Odbor za poljoprivredu je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede dogovorio da će se u Nacionalni program za ravnopravnost spolova do 2024. godine preuzeti neki programi koji se odnose na vještine i znanja ruralnih žena, kako bi ih podržali i konkretnim mjerama. Apeliraju da se kroz Nacionalnu strategiju poljoprivrede prepozna ta multifunkcionalna uloga seoskih žena, kako bi ona bila priznata uz dodjeljivanje sredstava. Nedavno je usvojen i prijedlog za žene poljoprivrednice da se uvedu dodatni bodovi kao i za mlade poljoprivrednike kod zakupa poljoprivrednog zemljišta.
Izgleda da je upravo sada pravo vrijeme za jači angažman u pravcu većeg razvoja ruralnih žena, jer je plan Ministarstva poljoprivrede do 2030. godine utrošiti oko 7,5 milijardi EUR sredstava. Danas je kod nas svega 1/3 ruralnoga stanovništva i trend je jako jako loš. U sljedećih 5 godina na raspolaganju će biti 3 milijarde i 800 milijuna EUR, iz Nacionalnog programa za otpornost i oporavak, kao i svih državnih potpora. Prije svega, po riječima ministrice Vučković, važno je osigurati temeljnu infrastrukturu, koja će se i dalje osiguravati iz programa ruralnog razvoja, putem državnog proračuna i kohezijske politike.
Često se zaboravlja iznimno važna uloga i odgovornost lokalne zajednice pri razvoju žena u ruralnim područjima. Gđa. Ljubičić ističe koliko je potrebna osmišljenost i rast lokalne zajednice, koja podupire razvoj ruralnih obitelji. Već postoje sjajni primjeri, gdje se subvencioniraju jaslički servisi, vrtići, topli obroci - takvom kvalitetom života čak se privlače i ljudi iz urbanih područja i stoga je taj senzibilitet za depopulaciju i demografiju jedan od ključnih. Gđa Cira, načelnica općine Lovas smatra da je prije svega važno osposobiti seosku ruralnu ženu za tržište rada oživljavanjem starih zanata, a planiraju uključiti žene iz svoje sredine u društveno poduzetništvo te im osigurati dodatnu potrebnu edukaciju, osobito u pravcu europskih projekata.
Na Konferenciji se otvorila i tema percepcije ruralnih žena - često se mogu o njima u medijima, no i drugdje čuti vrlo ružni komentari o ruralnim ženama, a one su toliko kreativne, radišne, ulažu puno ljubavi u svoj posao. Stoga je važno da istaknu svoju snagu, moraju jačati svoje pouzdanje i ono što imaju pokazati svijetu, jer s tim sposobnostima mogu unijeti promjene. Bez tih žena nema očuvanja ruralnih prostora, jer ako žene odu otići će cijele obitelji. Gđa. Findak smatra da je jako važno da ruralne žene budu tamo gdje se odnose odluke, a s njom su se složile i ostale panelistice, čak štoviše, trebale bi se kandidirati na lokalnoj razini, ući i u politiku, jer ipak je 51% žena i taj jedan glas iznimno je važan u donošenju odluka. Sazrijelo je vrijeme da žene, koje su već neko vrijeme u ruralnom turizmu, jasno artikuliraju koje su to poteškoće, s kojim problemima se bore te da predlože moguća rješenja, jer one sada imaju dovoljno znanja i iskustva za utjecaj na zakonodavni okvir, kako bi se poboljšao i osnažio njihov položaj.
Drugi dan konferencije istaknuo je važnost komunikacije s medijima. S pojavom COVID-a sve je veći interes za OPG-e i njihove proizvode i usluge, no ruralne žene trebaju same ponuditi medijima svoje sjajne priče i tako ih približiti potencijalnim kupcima i posjetiteljima. Važno je istaknuti kvalitetne proizvode, no i obiteljske priče te postati svjestan svoje vrijednosti i “blaga” zahvaljujući kojem mogu posjetiteljima povećati kvalitetu života.
Gđa. Dijana Katica najavila je i sljedeću konferenciju, koja će se održati u Osijeku 21. studenoga, na temu vinskog turizma, koji se sve više razvija u Hrvatskoj i jedna je od važnih odrednica ruralnoga turizma.
Foto: Tea Lukinić Marić
Predstavnici vodećih hrvatskih putničkih agencija posjetili Brodsko-posavsku županiju
Predstavnici renomiranih putničkih agencija posjetili su Slavonski dućan, obiteljska-poljoprivredna gospodarstva i salaše, brodsku Tvrđavu i dva nova turistička proizvoda – Adrenalinsku šumu u Bebrini i Interpretacijski centar Ivane Brlić-Mažuranić u kući Brlić na brodskom korzu
Slavonski Brod, 27. listopada 2022. - Svojim ljepotama i posebnostima Udruzi hrvatskih putničkih agencija (UHPA) predstavila se Brodsko-posavska županija čija je Turistička zajednica bila domaćinom predstavnicima renomiranih putničkih agencija. Uz studijski posjet i individualne sastanke s dionicima turizma u Brodsko-posavskoj županiji – od hotelijera, vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, rančeva i salaša do turističkih stručnjaka iz ovoga kraja – članovi Udruge hrvatskih putničkih agencija tijekom dvodnevnog posjeta održali su i sjednicu Upravnog i Nadzornog odbora, uoči koje ih je pozdravio Marko Šimić, zamjenik župana Brodsko-posavske županije.
Domaćini su svojim gostima u Slavonskom dućanu u Novoj Gradiški pripremili pravu slavonsku dobrodošlicu, uz degustaciju finih i originalnih slavonskih specijaliteta, a uz šunku, kulin, kobasicu, slaninu... imali su prilike kušati i jedinstvene cerničke ćuptete.
Članovi Udruge hrvatskih putničkih agencija posjetili su i novi turistički adut „Adrenalinsku šumu“ u Bebrini na području zaštićenog krajolika Jelas polja. U Slavonskom Brodu prošetali su najvećim korzom u Hrvatskoj uz posjet novom Interpretacijskom centru Ivana Brlić Mažuranić u obnovljenoj kući Brlić, obišli su jedinstvenu brodsku Tvrđavu uz obilazak Muzeja tambure i Galerije Ružić.
Zbog čega su stanovnici Brodsko-posavske županije "čuvari okusa", putnički agenti imali su se prilike uvjeriti na eko-etno salašu Savus u Bukovlju i OPG-u Paljevine u brdskom dijelu općine Sibinj, gdje je za njih organizirana prezentacija brenda "Okusi graničarskog Posavlja".
„Nakon koronakrize koja je gotovo zaustavila organizirana putovanja, veselim što ove godine bilježimo rast organiziranih putovanja od čak 113 posto. Vjerujem da će nakon posjeta predstavnika Udruge hrvatskih putničkih agencija ovaj trend nastaviti. Zahvaljujući bogatoj prirodnoj i kulturnoj baštini Brodsko-posavska županija oduvijek je bila atraktivna destinacija za školska putovanja, no proteklih godina sve nas više otkrivaju ljubitelji ruralnog i aktivnog turizma“, istaknula je Ružica Vidaković, direktorica Turističke zajednice Brodsko-posavske županije.
Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija kaže kako je UHPA najdugovječnija i jedna od vodećih strukovnih udruga u turizmu u Hrvatskoj, a ove je godine obilježila 30 godina od osnutka. Studijski posjet nekoj od destinacija koje organiziraju najmanje jednom godišnje prilika je destinaciji da se prezentira organizatorima putovanja i otvori nove mogućnosti suradnje.
„Brodsko-posavska županija nam se predstavila svojom autentičnom ponudom i na najbolji način opravdala naš odabir za ovogodišnje studijsko putovanje. Svojom urbanom pričom u Slavonskom Brodu i bogatom eno-gastro ponudom na salašima, OPG-ovima, rančevima i u restoranima domaćini su nam ponudili novi doživljaj Slavonije, a upravo novo i drugačije iskustvo postaju glavni motivi odabira destinacije i u organiziranim putovanjima. Naše članice u svojoj ponudi imaju raznoliku lepezu usluga i siguran sam kao će turistički potencijal ovog područja pronaći svoje mjesto u njihovoj ponudi za organizirane dolaske, ali i individualne posjete zaljubljenika u ruralni i aktivni turizam“, poručio je Fain.
PROJEKT IN-KULTUR: Treniranje trenera u smislu stjecanja znanja i vještina za rad u zajednici od ogromnog su značaja. Cjeloživotno obrazovanje ključ je uspjeha za daljnji rast i razvoj zajednice.
U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta organizacija civilnoga društva za unapređivanje javne svijesti i aktivnosti zagovaranja i rješavanja potreba ranjivih skupina posebno uslijed kriznih situacija, provedene su radionice za osposobljavanje volontera za trenere u kulturnim i kreativnim industrijama za rad u zajednici. Cilj treninga je poticanje volonterstva za rad u zajednici, odnosno osposobljavanje volontera za buduće trenere/savjetodavce kako koristiti kulturnu baštinu kao proizvode i usluge kulturnih i kreativnih industrija.
Obrazovanje u trajanju od 2 jednodnevne radionice (16 sati) organizirano je za devet volontera iz udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“, Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).
Radionice je vodio g. Dubravko Fijačko, certificirani interpretator baštine od strane Interpret Europe.
Osposobljavanje po principu treniranje trenera po prvi put je korišten u organizacijama civilnoga društva kao model jačanja unutarnjih ljudskih kapaciteta i osnaživanja organizacija kao odgovor za učinkoviti rad u zajednici, odnosno transfer znanja prema zainteresiranim ciljnim skupinama. Kasnije je ovaj model postao prihvaćen i prepoznatljiv i u ostalim organizacijama (poduzećima) kao program učenja i razvoja i postao učinkoviti alat za transfer i implementaciju znanja.
Ključna prednost modela treniranje trenera je njegova učinkovitost u poučavanju novih vještina i znanja širokom rasponu ljudi unutar organizacije uključivanjem internih resursa za pružanje obuke. Također, postati trener i stjecanje novih kompetencija odlična je prilika za profesionalni razvoj za uključene osobe, odnosno volontere.
Kulturna baština kao resurs ima ogroman potencijal za kreiranje inovativnih i konkurentnih proizvoda i usluga. Prečesto, zbog manjka iskustva, znanja i vještina, kulturna baština ostaje neiskorištena i zaboravljena a u većini slučajeva, poglavito kod nematerijalne kulturne baštine, nepovratno nestaje.
U tom smislu kulturne i kreativne industrije važne su za osiguravanje kontinuiranog razvoja društava i okosnica su kreativnog gospodarstva. Budući da zahtijevaju mnogo stručnog znanja i temelje se na kreativnosti i talentu pojedinaca, stvaraju znatno ekonomsko bogatstvo. U gospodarskom smislu, ostvaruju iznadprosječan rast i u njima se otvaraju radna mjesta, osobito za mlade, uz istodobno jačanje socijalne kohezije.
„Kulturne i kreativne industrije pokretač su inovativnih ideja i rješenja u promociji kulturne baštine i kulture uopće. Mogu biti izvrstan način pokretanja poduzetničkih aktivnosti ali i motivacije za nova, kreativna zanimanja što u konačnici, lokalnoj zajednici donosi veliku korist.“ pojasnila je Nikoina Surjan, volonterka na projektu.
Kulturne i kreativne imaju izniman značaj u poticanju kulturne raznolikosti, te pozitivno utječu na kulturu općenito, na znanost, obrazovanje i razvoj cjelokupnog društva. Usko su vezane za ekonomiju znanja, nove tehnologije i promicanje koncepta održivog razvoja.
„Kulturne i kreativne industrije temelje se na kulturnoj baštini koju koriste za stvara je novih identiteta. Stoga su ovakve edukacije za trenere od ogromne važnosti ne samo za nas volontere već i za zajednicu općenito. Mi volonteri osposobljeni smo za rad u zajednici i vjerujem da ćemo svojim znanjima i iskustvom, kao treneri, potaknuti zainteresirane za kulturnu baštinu da baš kroz kulturne i kreativne industrije stvaraju nove kulturne identitete u svojoj zajednici.“ Istaknuo je Benjamin Relić, volonter na projektu.
UK department for Culture Media and Sports navodi kako su kulturne i kreativne industrije aktivnosti koje imaju svoj korijen u individualnoj kreativnosti, vještini i talentu, i koje imaju
potencijal za bogatstvo i kreiranje radnih mjesta kroz generaciju i eksploataciju intelektualnog vlasništva. Kreativnost u korištenju kulturnih raznolikosti može potaknuti profesionalne i poduzetničke aktivnosti koje su značajne ne samo za očuvanje i interpretaciju baštine već i za stvaranje nove dodane vrijednosti.
„Kulturne raznolikosti ključne su za stvaranje kreativnih proizvoda kulturnih i kreativnih industrija. Znanja stečena o interpretativnom pristupu i načinima kako se kulturna baština može uobličiti kao inovativni model, kako je učiniti zanimljivom, poželjnom i atraktivnom neprocjenjiva su. Nadam se da ćemo, kao volonteri, uspješno moći doprinijeti daljnjim naporima za popularizaciju kulturne baštine kroz kulturne i kreativne industrije pa čak i profesionalizirati se u tom smislu.“ naglasio je Andrija Pavljak, volonter na projektu
Ciklusom osposobljavanja trenera za kulturne i kreativne industrije u smislu stjecanja znanja, iskustva i vještina u upravljanjima procesima u kriznim situacijama i zagovaranju, poglavito u sferi rasta gospodarstva, volonteri na projektu IN-KULTUR će se koristiti za daljnji rad u zajednici za transfer znanja i organizaciju inovativnih proizvoda i usluga kroz kreativne i kulturne industrije, a u svrhu kreiranja mogućnosti stvaranja uvjeta za zapošljavanje i samozapošljavanje poglavito ranjavih skupina.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna.
Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“ i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr
SUPETARSKI MILJENIK IZ DRUGOG KANTUNA Ivan Rendić kakvog niste poznavali
MEŠTAR O' BUFONADE!
SIGURNO STE ČULI za njegovu alegoriju „Um“, veličastvene biste i spomenike značajnih ličnosti koji su ga vinuli u sam vrh domaćeg kiparstva. No, jeste li znali da je Ivan Rendić ostvario još jednu podjednako zavidnu karijeru, koja nije zaslužila da ostane u sjeni – onu nepopravljivog šaljivdžije koji nikad ne miruje i uvijek je „na manevru“?
PETNAESTOGODIŠNJI MAĐIONIČAR. Iako nije rođen u Supetru (slučaj je htio da se to desi u Imotskom), upravo je naša otočka metropola mjesto njegove vedre mladosti. Obiteljska zanatska klesarska tradicija bila je presudna za Rendićevo životno opredjeljenje, pa je tako sa svega 15 godina izradio impresivan reljef ugrađen u zid obiteljske kuće.
No, paralelno s kiparskom karijerom, otpočinje i karijera vragolana koja se nije pretjerano svidjela njegovim učiteljima (a ni djevojčicama čije je haljine zašio!), pa je istu izbjegavao u strahu od učiteljevih batina. A kako živa dječačka mašta nije mogla mirovati, mladi je kipar na krovu kuće izgradio mlin na vjetar, kakav je postojao na ulazu u supetarsku luku. Ugradio je u njega majčin mlinac za kavu i za maestrala mljeo kavu čitavom susjedstvu i uzimao desetinu, poput pravog mlinara!
TRST JE OBILJEŽIO NJEGOV ŽIVOT, iako je boravak u njemu kipar uvijek smatrao privremenim. Ondje je otpočeo školovanje i proveo veći dio svog aktivnog životnog vijeka, uključujući neke od najplodonosnijih faza svog opusa. Iako su brojne narudžbe za spomenike, vile i portrete naprosto pljuštale, Rendić kipar uvijek se trudio da i Rendić šaljivdžija bude jednako aktivan – zabavljački duh nikad ga nije napuštao. Nas je od srca nasmijala šala koju je izveo u otmjenom Caffeu degli Specchi – sve kockice šećera Rendić je zamijenio mramorom i naravno da se ni uz uporno miješanje kava nije mogla zasladiti!
Čini se da je živopisan ambijent kafea nerijetko inspirirao kipara za razne podvale, pa se tako na urnebesan način osvetio kibiceru koji mu je dosađivao spavajući za njegovim stolom. Ugasio je svjetlo u kavani, a svi su gosti, na njegov nagovor, nastavili kartati, igrati biljar, razgovarati. Kad se spavač probudio, čuvši žamor, a okružen mrklim mrakom, u panici je počeo vikati misleći da je – oslijepio!
I ZAGREB I SUPETAR podjednako su poslužili kao atraktivna kulisa za „smicalice“. Možda najsmješnija je zgoda koju je izveo sa slikarem Medovićem, koji je bio malena rasta i jako je želio narasti. Rendić mu je za dobru večeru obećao pomoći i spremio mu tinkturu koju je ovaj redovito pio. Svaku mu je večer u kavani skraćivao štap te je ovaj rapidno rastao. Priredio je obećanu večeru, na kojoj je Rendić pred čitavim društvom otkrio tajnu „rasta”!
Od supetarskih zgoda, posebno je „urnebesna“ ona s maškarade - Krnje koji petaje roge, naliven gipsom koji – razumije se - ne može goriti, uz veliku pompu poklonjen Splićanima, samo je potvrdio kiparev renome nepopravljivog šaljivdžije.
ULTIMATIVNI ŠKERAC. Želeći biti pokopan samo sa štapom i šeširom, te natpisom „Rendiću, gdje si?“ ovaj velikan domaćeg kiparstva kao da je prorekao vlastitu sudbinu i u samoj smrti ostao dosljedan svojoj boemskoj i teatralnoj prirodi.
Naime, zahvaljujući nevjerojatnom spletu okolnosti gdje je organizator njegovog splitskog ispraćaja – umro, u jednom se trenutku doista nije znalo gdje je kipar! A njegov je sin Dunav, da završimo ovu priču u vedrom tonu kakav bi i sam umjetnik preferirao, boem kao i otac sam, mjesec dana zbog korote pio samo – crno vino.
Više i foto: TZG Supetar
Uspješna turistička sezona u Bolu na Braču ovjenčana novom nagradom na Zagreb TourFilm festivalu
Promotivni film Bol & Culture iz ciklusa Naše bolske priče osvojio članove žirija
Jedno od glavnih pitanja, o kojem se često razmišlja u turističkim destinacijama, jest kako sačuvati tradicionalne vrijednosti i kulturno nasljeđe od zaborava. To je brinulo i TZO Bol, svjesnu kulturnih ljepota kojima se ponose pa su, u suradnji s produkcijskim timom DOKU FILMS, producenticom Mihaelom Reščić i scenaristicom Hanom Klain osmislili i snimili promotivan film Bol & Culture.
On je, kao dio kampanje Naše bolske priče, zapravo omnibus koji povezuje tri atraktivne bolske lokacije i priče - Zmajevu špilju, Dominikanski samostan i Galeriju Branislava Deškovića. U jakoj međunarodnoj konkurenciji od 106 filmova iz 31 svjetske zemlje, promo film Bol & Culture osvojio je Special Award 2022 u kategoriji Cultural Tourism za film Bol & Culture i tako postao jedan od bisera u riznici nagrađenih filmova na jedanaestom Zagreb Tourfilm Festivalu.
Najbolje filmove odabrao je stručni žiri sastavljen od domaćih i svjetskih stručnjaka kao što su predsjednik žirija Bobby Boško Grubić, dobitnik Emmy nagrada kao i mnogih priznanja za produkciju, Tsuyoshi Kigawa, profesor na Fakultetu za turizam Sveučilišta Wakayama i Gabriela Tigu, turistička novinarka i dekanica Fakulteta za poslovanje i turizam, Sveučilišta za ekonomske studije u Bukureštu.
Zmajeva špilja fascinantno je mjesto, skriveno duboko na vrhu stijene. U njoj se mogu vidjeti uklesani reljefi, kao i prostorije u kojima su svećenici čuvali i propovijedali svoju vjeru. Do nje se može stići u pratnji vodiča Zorana, koji je i u videu podijelio ljepotu i autentičnost ovoga mjesta u kojem je vjera uklesana u kamen. Dominikanski samostan gordo se uzdiže na poluotoku Glavici, u sjeni drevnih borova.
U njemu se nalazi biblioteka s rijetkim primjercima starijih izdanja knjiga, a u nedavno obnovljenom muzeju svoj su dom pronašle mnoge umjetnine i ostali vrijedni predmeti. Među slikama istaknuto mjesto zauzima oltarna pala „Bogorodica sa svecima“, porijeklom iz radionice Jacopa Tintoretta. Renesansno barokna palača u središtu Bola s ponosom čuva djela najvećih slikara i kipara hrvatske umjetnosti 20. stoljeća.
U Galeriji su zastupljena djela Emanuela Vidovića, Ive Šebalja, Ede Murtića, Ivana Rendića te kipara Ivana Meštrovića i Antuna Augustinčića, kao i mnogih drugih, kojima je upravo otok Brač bio iznimna inspiracija. Ovo je već druga ovogodišnja nagrada (od ukupno osvojene četiri) za bolsku kampanju. Prije nekoliko mjeseci TZO Bol osvojila je, na prestižnom berlinskom međunarodnom natjecanju turističkog filma i multimedije The Golden City Gate 2022 statuu “Zlatnog medvjeda” u kategoriji “Art & Culture”.
Osim prikaza doista posebnih mjesta koja dišu i žive kulturu, posebnost ovoga filma, kao i ostalih iz ciklusa Naše bolske priče jest što u njima nastupaju Boljani, koji žive u svom kraju. Gospodin Markito Marinković iz TZO Bol s ponosom ističe kako je ovaj projekt odličan primjer uključenosti lokalne zajednice u promociju svoga mjesta i zahvaljuje svim mještanima Bola, koji su prepoznali vrijednost ovoga projekta te se u njega aktivno uključili.
Bol se, osim osvojenim nagradama ponosi i sjajnom turističkom sezonom. Do danas je ukupno ostvareno 527.799 noćenja i 93.742 dolaska. Najbrojniji turisti dolaze iz Njemačke i ostvaruju 79.323 noćenja, na drugom je mjestu Austrija sa 59.190 noćenja, a na trećem mjestu nalaze se domaći gosti. U Bolu je još uvijek oko 800 gostiju, hoteli su otvoreni do daljnjeg, a lijepo vrijeme omogućava nastavak turističke sezone.
Foto: arhiv Zagreb TourFilm Festival
PROJEKT IN-KULTUR: Još je Aristotel govorio da “uvijek treba očekivati nešto neočekivano”. Krizne situacije su uvijek neočekivane i treba znati odgovoriti na njih.
U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta organizacija civilnoga društva za unapređivanje javne svijesti i aktivnosti zagovaranja i rješavanja potreba ranjivih skupina posebno uslijed kriznih situacija, provedene su radionice o kriznom upravljanju i zagovaranju kulturnih i kreativnih industrija za upravljanje u kriznim situacijama. Cilj neformalne edukacije je jačanje ljudskih kapaciteta (stjecanje znanja i vještina) partnera na projektu, odnosno kako biti aktivan u zajednici u vremenima kriznih situacija te kako zagovarati i promovirati rad u kulturnim i kreativnim industrijama u doba krize.
Obrazovanje u trajanju od 2 jednodnevnih radionica (16 sati) organizirano je za pet predstavnika udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“, Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).
Radionice je vodio g. Dubravko Fijačko, certificirani interpretator baštine od strane Interpret Europe.
“Kriza nije privremeni prekid u rastu, već drastična opomena da se ne može ponašati kao prije“, istaknuo je svojevremeno Željko Rohatinski, bivši guverner Hrvatske narodne banke. Kriza (od grč. krisis) znači znači prijelom, polazno teško stanje u svakom, prirodnom, društvenom i misaonom procesu. U samoj biti krize jest da treba odlučiti, odnosno donijeti novu odluku. Kriza je šansa za resetiranje i stvaranje novog početka, odnosno postavljanje novih modela poslovanja i privređivanja. Također, krizna vremena nameću nova rješenja, nove, kreativne načine promišljanja i nove načine ponašanja kao što je covid-19 kriza snažno potaknula online komunikaciju, obrazovanje pa i poslovanje.
Prema studiji „Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj“ iz 2015. godine, koju je proveo Ekonomski institut iz Zagreba za HKKKI (Hrvatski klaster kreativnih i kulturnih industrija), kreativne i kulturne industrije vrlo su stabilne na turbulentna ekonomska vremena i krize. Može se reći kako su kulturne i kreativne industrije otporne na krizne situacije upravo zbog inovacija koje su sastavni dio njihovih aktivnosti.
U tijeku pandemije COVID-19 bilježi se porast za internet uslugama svih oblika za više od 60%. Takav porast potražnje rezultat je povećanom prisutnosti na internetu, ponajviše većim angažmanom na društvenim mrežama, praćenjem aktivnih predstavljanja događaja (on-line festivala, sajmova, manifestacija) i eksponata (on-line izložbe, virtualni muzeji) i prijenosom sadržaja uživo, kao i poticajnim podcastovima te igrama i aplikacijama za internet posjetitelje. To je dovelo i do razvoja novih znanja i vještina koje korespondiraju internetskoj tehnologiji a samim time i do novih zapošljavanja i otvaranja radnih mjesta potrebnih za pružanje takvih vrsta usluga.
Krizno upravljanje uključuje ovladavanje kriznim situacijama, uspostavljanje kriznog menedžmenta, uspostava sustava koji će omogućiti fleksibilnost i otpornost, anticipativne i reaktivne aktivnosti, analiza scenarija i intervencijski plan djelovanja kroz krizno komuniciranje.
Posebno se to odnosi na organizacije civilnoga društva koje su svojim radom i djelovanjem upućene na rad u lokalnoj zajednici što znači da adekvatno postavljanja svih elemenata kriznog upravljanja može rezultirati pozitivnim odgovorom i novim inicijativama što se i pokazalo kroz primjer kulturnih i kreativnih industrija.
„Krizne situacije veliki su izazov za organizacije civilnoga društva. Posebno za one koje se bave promocijom i unapređivanjem kulturne baštine gdje je potrebno tražiti nove paradigme i načine unapređivanja kad nastupi kriza. Kulturne i kreativne industrije predstavljanju odgovor i izazov na krizne situacije kojima se može zadržati pa čak i povećati efikasnost udruga obzirom na mnogobrojna inovativna i kreativna rješenja koja su rezultat dobrog kriznog upravljanja“, naglasila je Jesenka Ricl, predsjednica udruge CroCulTour.
Krizno upravljanje zahtijeva i zagovaranje kulturnih i kreativnih industrija poglavito u kriznim vremenima. Zagovaranje podrazumijeva utjecanje na javne politike ili ponašanja, usmjerava pozornost zajednice na važna pitanja, a donositelje odluka prema rješenju te može uključivati i društveni marketing, informacije, obrazovanje i komunikaciju, organiziranje zajednice, i mnoge druge taktike.
„Organizacije civilnoga društva suočavaju se s velikim izazovima kada je u pitanju zagovaranje kulturnih i kreativnih industrija. S jedne strane moraju adekvatno i promptno odgovoriti novim načinom djelovanja i aktivnosti kada su u pitanju krizne situacije, dok s druge strane, moraju i aktivno djelovati u zajednici. Stoga zagovaranje treba biti dobro isplaniran proces koji je usmjeren na postizanje jasnih ciljeva i kreiranja podrške u određenom vremenskom razdoblju“, istaknula je Maja Zlokić, predsjednica udruge „Dalmata Event.
Stečena znanja, iskustva i vještine u upravljanjima procesima u kriznim situacijama i zagovaranju, poglavito u sferi rasta gospodarstva, OCD-ovi partneri na projektu IN-KULTUR će se koristiti za daljnji rad u zajednici za organizaciju inovativnih proizvoda i usluga kroz kreativne i kulturne industrije, a u svrhu kreiranja mogućnosti stvaranja uvjeta za zapošljavanje i samozapošljavanje poglavito ranjavih skupina.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna.
Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske
Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr
Na Kliškoj tvrđavi otvorena izložba Nikad zaboravljena "FERATA"
Na Kliškoj tvrđavi, u prepunom izložbenom prostoru Topničke vojarne, 30. rujna 2022. otvorena je izložba Nikad zaboravljena "FERATA", izložba fotografija, dokumenata, razglednica i svega što se povezuje s Feratom - Rerom.
Na današnji dan 30. rujna 1962. prometnik Marko Grbeša je zviždaljkom označio posljednji polazak „Rere“ iz Sinja.
Izložbu je otvorio i s nekoliko riječi se obratio načelnik općine Klis gosp. Jakov Vetma, te istaknuo je kako je Ferata zaslužna je za razvoj Klisa, Sinja, Splita i brojnih mjesta kroz koje je prolazila. U sjećanju naroda Splita i Dalmatinske zagore je prva i posljednja željeznica koja je povezivala Split i Sinj u periodu od 1903. do 1962. godine. Istaknuo gospodarski i socijalni značaj za stanovništvo ovoga kraja, te kako je on je rođen u blizini Vetminog mosta, preko kojeg je prolazila željeznica, kojeg je gradio njegov pokojni pradjed, u čijoj je gradnji izgubio nogu.
Posjetiteljima se obratio gosp. Ante Meštrović autor izložbe i vlasnik zbirke, koji je vrijednu zbirku i izložene predmete marljivo sakupljao i sačuvao kao spomen na neka druga vremena. U svom obraćanju prisutnima istaknuo je njezin povijesni i gospodarski značaj za razvoj ovog kraja.
- Ferata je bila u gospodarskom i socijalnom smislu poveznica između Cetinske krajine i središta Dalmacije Splita. Naziv ‘rera’ u narodu je dobila zbog putnika koji su se vozili njome i pjevali reru, pučke dvoglasne pjesme karakteristične za sinjsku krajinu. U početku su je zbog izgleda i sporosti nazivali ‘šuljarica’, potom ‘sinjska željeznica’, ‘sinjski vlak’, ‘sinjska ferata’. U ono vrijeme imala je ogroman utjecaj na trgovinu ovog kraja jer su se proizvodi sela mogli plasirat u Splitu te na drugim stajalištima praktički u jedan dan, vožnja rerom se preporučala pacijentima koji su bolovali o bronhitisa (prolazak kroz tunel je poticao iskašljavanje), po njoj se računalo vrijeme..." dodao je autor izložbe Ante Meštrović
Ferata je polazila iz Splita, preko Solin Vranjice, stajališta Mravinaca, Klis Kosa stajališta, Klis Megdan stanice, stanice Dugopolje, stajališta Prosik prije Dicma, stanice Dicmo, stajališta Mojanke do Sinja.
Ferata će ostati zapamćena po sporoj vožnji (45.5 kilometara za 3 sata), impresivnom terenu po kojem je prometovala (veliki uspon uz Klis i Rupotine), brojnim nezgodama i pjesmi (rera - narodni napjev sinjske krajine) koja je orila iz kompozicije.
U svojoj kratkoj, ali burnoj povijesti, bila je dijelom Austro-ugarske monarhije, Kraljevine Jugoslavije, istodobno Italije i NDH u drugom svjetskom ratu (kada je doživjela brojne diverzije i sabotaže) i u konačnici SFR Jugoslavije.
PROJEKT IN-KULTUR: Kulturne i kreativne industrije imaju sposobnost stvaranja novih kulturnih vrijednosti
U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja, održane su radionice na temu kulturnih i kreativnih industrija na području baštine. Cilj edukacije je unapređivanje javne svijesti, odnosno kako se kulturnim i kreativnim industrijama može potaknuti sociokulturni i gospodarski razvoj u lokalnim zajednicama koristeći kulturnu baštinu kao resurs.
Obrazovanje u trajanju od 3 jednodnevnih radionica (24 sata) organizirano je za pet predstavnika udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“, Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija) i 9 volontera na projektu, a svrha mu je osposobljavanje za jačanje ljudskih kapaciteta za rad u lokalnoj zajednici.
Radionice je vodio g. Dubravko Fijačko, certificirani interpretator baštine od strane Interpret Europe.
Kulturne i kreativne industrije središte u kreativne ekonomije. One čine raskrižje umjetnosti, kulture, poslovanja i tehnologije. Drugim riječima, one obuhvaćaju ciklus stvaranja, proizvodnje te distribuciju dobara i usluga koje koriste intelektualni kapital kao njihov primarni input. Sačinjena je od niza aktivnosti temeljenih na znanju koji proizvode materijalna dobra i nematerijalne intelektualne ili umjetničke usluge s kreativnim sadržajem, ekonomskom vrijednošću i tržišno usmjerenim proizvodima. Uključuju interakciju tradicionalnih, tehnološki intenzivnih i na usluge orijentiranih podsektora: tradicionalni kao što su narodna umjetnost, festivali, glazba, knjige i izvedbene umjetnosti, tehnološki intenzivniji podsektori kao što su filmska industrija, emitiranje, digitalna animacija i video igrice, novi mediji i dizajn te na usluge orijentirani podsektori kao što su arhitektonske i reklamne usluge pa i turističke usluge.
UNESCO definira kulturne i kreativne industrije kao sektore organizirane aktivnosti čija je glavna svrha proizvodnja ili reprodukcija, promocija, distribucija i/ili komercijalizacija dobara, usluga i djelatnosti kulturnog, umjetničkog i ostalog vezanog uz baštinu.
„Kulturne industrije teže očuvanju dijelova društva, ono što je naslijeđeno ili nanovo reaktivirano, dok kreativne industrije teže uvođenju novih stvari u moderno društvo, nove paradigme i novi identiteti“, naglasio je predavač na radionicama Dubravko Fijačko.
Kulturne i kreativne industrije su one industrije koje imaju svoje porijeklo u individualnoj kreativnosti, vještini i talentu koji imaju potencijal za rad i stvaranje bogatstva kroz stvaranje i iskorištavanje intelektualno vlasništvo.
Značaj kulturnih i kreativnih industrija ogleda se u činjenici da se njihove aktivnosti temelje na kulturnim vrijednostima ili drugim umjetničkim individualnim ili kolektivnim kreativnim izričajima. Kulturne i kreativne industrije podrazumijevaju usmjerenost na daljnje faze u lancu vrijednosti, uključujući proizvodnju i širenje industrijskih aktivnosti. Kulturni i kreativni sektori važni su za osiguravanje kontinuiranog razvoja društava i okosnica su kreativnog gospodarstva. U gospodarskom smislu, ostvaruju iznadprosječan rast i u njima se otvaraju radna mjesta, osobito za mlade, uz istodobno jačanje socijalne kohezije.
„Kulturne i kreativne industrije rezultat su kreativnog promišljanja i inovativnog poduzetništva, oživljavaju kulturnu baštinu, kreiraju doživljaje i stvaraju novu vrijednost koristeći sve mogućnosti digitalne tehnologije“, istaknula je Tamara Šašić, koordinatorica volontera.
Značaj kulturnih i kreativnih industrija je velik. One su izuzetno otporne na gospodarsku krizu te i u kriznim situacijama pokazuju porast poslovanja, snažno se oslanjanju na lokalnu radnu snagu (potiču zapošljavanje), ključni su pokretač digitalnih inovacija te digitalnog tržišta i gospodarstva, kreativna su snaga za podizanje atraktivnosti i kvalitetu življenja u mjestima u kojima se provode, snažan su alat za valorizaciju i regeneraciju postojećih resursa, stvaraju nove vrijednosti i identitete.
„Kulturne i kreativne industrije mogu biti pokretač inovacija u lokalnoj zajednici, posebno digitalnog tržišta i gospodarstva. Mogu biti značajan faktor zapošljavanja. Kreativna su snaga za podizanje atraktivnosti i kvalitetu življenja u mjestima u kojima se provode valorizirajući i regenerirajući postojeće resurse kulturne baštine“ pojasnila je Nikolina Jerković, voditeljica projekta IN-KULTUR.
Europska komisija ističe kako je rast kreativne i kulturne industrije u 21. stoljeću rezultat digitalnog razvoja i posljednje ekonomske krize, naglašavajući kako je podrška ovom sektoru danas izrazito važna. Kreativne i kulturne industrije na razini Europske unije donose preko 3% bruto domaćeg proizvoda. Europska komisija prepoznala je kako upravo ove industrije zapošljavaju najviše mladih, te kako je ovo tržište treće po stopi zapošljavanja u EU, a nalazi se odmah iza graditeljske i prehrambene/ugostiteljske industrije.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna.
Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske
Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr
IZMEĐU MORA I ZVIJEZDA… Lastovo je jedan od najboljih lokaliteta za noćno promatranje neba na cijelom svijetu!
Stara izreka kaže: ako vam je preostalo još jedno putovanje u životu, neka to bude Island. Stavimo li priču u tuzemne okvire, rekli bismo: ako morate izabrati destinaciju koju vrijedi vidjeti prije no napustimo ovaj svijet to bi bilo bez premca Lastovo, otok "s onoga svijeta"!
Nadrealno lijep, snovito ukopan između mora i zvijezda, dalek ali dostižan: Lastovo, komadić raja - srećom, ipak na "ovome svijetu".
Nije gusto naseljen, ali tko zna koliko će takva slika potrajati; zasad je na njemu formalno prijavljeno sa prebivalištem tek oko 1200 ljudi.
To je, naime, aktualna slika otoka Lastova, službeno najudaljenije hrvatske administrativne "pošte" koja je ujedno i ukupnom površinom park prirode poznat po dobrom vinu, svježoj ribi i plodovima mora, ali i zahvalnim stanovnicima koji s pažnjom tretiraju i cijene svakoga gosta.
Odmoru za tijelo i duh u ozračju "privilegirane izolacije" od sveg ovozemaljskog stresa. Čuven i po zvijezdama, o da...
Zahvaljujući udaljenosti od obala s obje strane Jadrana te ekološke uščuvanosti od svjetlosnog zagađenja, Lastovo je jedan od najboljih lokaliteta za noćno promatranje neba na cijelom svijetu!
Intencija lokalne Turističke zajednice je i nadalje brendirati otok Lastovo ne samo kao raj za nautičare, ekologe i ronioce na najudaljenijem naseljenom pučinskom području, nego i kao mjesto za astronomsko promatranje i proučavanje neba.
Ta svojevrsna "nepotrošenost" i bliskost s prirodom na najiskonskiji način velika su komparativna prednost Lastova u odnosu na druge destinacija; potencijal u tom smislu svesrdno podržava direktorica Turističke zajednice Lastovo Diana Magdić, po formalnoj profesiji sociologinja, ujedno i strastvena "zvjezdoljubica".
- Sa stručnjacima ćemo odrediti trajno pogodne lokacije za potpuno uživanje i znanstveno proučavanje neba, a planiramo postaviti i stacionarne kamere za praćenje meteora. Dugoročno, ideja je Lastovo učiniti idealnom destinacijom za amatersko i stručno promatranje nebeskog svoda, sa zvjezdarnicom i kontinuiranim edukativnim i znanstvenim programom - iznijela je Magdić.
Mnogi ne znaju da lastovski arhipelag čini 46 otoka, otočića i hridi, te na njima mnoštvo upravo božanstvenih (ne pretjerujemo) manjih plaža, veličanstvenih uvala i skrivenih "pošta" gdje se ljeti poskrivećki "hvata" najbolja boja, a zimi - uspomene...
Lastovo je otok osebujne arhitekture; njegov forte su kamene kuće građene u mediteranskom, jednostavnom otočkom stilu, sa bogato ukrašenim dimnjacima kao svojevrsnim kuriozitetom (utilitarnim, ali i manifestom društvenog položaja u lokalnoj hijerarhiji).
Ribarska naselja i drevni sustav polja u velikoj mjeri i dandanas hrane otok; i to nije jedino što se zadržalo kao benefit iz ostavštine prohujalog vremena, iz portfelja naših starih.
Lastovski poklad – karneval stariji više od 500 godina, proglašen je hrvatskim kulturnim nematerijalnim dobrom.
Tijekom 15. i 16. stoljeća, dok je u Europi bujala renesansa, Lastovo je snivalo i živjelo svoj uobičajeni, mirni život "zabačenog" otoka na Jadranu. Dalekog od obiju obala, samoodrživa sredina nekoć loše povezana, bez trajekata i katamarana kao danas; zahvaljujući toj okonosti, Lastovo su mimoišle i velike epidemije poput kuge i kolere koje su kasnije, tijekom sedamnaestog i osamnaestog stoljeća, doslovce desetkovale neke dalmatinske gradove.
Dok su se veće, gradske sredine gušile u boleštinama i borbi za život, daleki otoci poput Lastova dakle uživali su privilegiju skromnog, ali mirnog, jednostavnog bivstvovanja u suglasju s prirodom. Taj stil zadržao se i danas (kad nam je zdravlje, uvidjeli smo na težak način, najpotrebnije), poduprt stečevinama suvremene civilizacije.
Svaki turist na Lastovu može uživati svim osjetilima: udisati čisti zrak drugog najšumovitijeg otoka u Hrvatskoj (poslije Mljeta), šetati kilometrima i kilometrima uvala osjećajući "svaki žilicu" Mediterana, kupati se u moru prozirnijem od stakla, jesti ekološki savršenu hranu kao prije više stotina godina...
Te, istodobno, odsjesti u hotelu i objaviti selfie na Instagramu, ali i iskoristiti mogućnost sportskog ronjenja, planinarenja, "footinga", unajmljivanja brodice za samostalno otkrivanje otočića u sastavu Lastova.
Tog nezaboravnog mjesta na plavoj mapi Jadrana, gdje ćemo se i mi prvom prilikom otisnuti, i zaboraviti na ostatak svemira...
Više i foto: www.tz-lastovo.hr
SPLIT Pozdravite ljeto uz priču o modi i povijesti Svjetski dan turizma u Splitu uz štorije Dioklecijana i novu kolekciju Matije Vuice
U sklopu manifestacije „Štorije Dioklecijana“ u organizaciji Turističke zajednice grada Splita, u utorak, 27. rujna, na Svjetski dan turizma, s početkom u 20:30 sati na Peristilu, održat će se modno, putujuće kazalište" Matija Nomadica".
Dioklecijan i njegove žene tema su nove couture kolekcije Matije Vuice, koja će na Peristilu biti predstavljena u režiji/produkciji Viktora Drage. Modno, putujuće kazalište "Matija Nomadica" dovodi na Peristil pustinjske princeze, Kraljicu Teutu i njene amazonke, Afričke kraljice, nimfe, rimske i grčke boginje, Teodoru i nezaboravne proročice iz Hada... Putovanje kroz povijest, umjetnost i kulturu Drevnih vremena, kultura i civilizacija koje su se susretale na ovom križanju staza, cesta i puteva. Put svile, boja, vještina, razmjena vjerovanja, ostavio je neizbrisiv trag u arhitekturi Splita, mozaika koji svojim sitnim, vidljivim i skrivenim detaljima priča priču za sva osjetila...
Modna revija ujedno je zatvaranje manifestacije „Štorije Dioklecijana“ koja je kroz cijelo ljeto, svaki petak, pružala jedinstven doživljaj svim domaćim i stranim posjetiteljima. Tematske večeri poput "Uspomena na carski Split", "Sapere aude - Usudi se znati" ili Susreta antičkih postrojbi, samo su dio programa kojim je ispričana štorija o carskoj povijesti Splita.
Dođite u utorak na Peristil i pozdravite ljeto uz priču o modi i povijesti.
Više: www.visitsplit.com
Otkrijte zavjetne brodove i zanimljivu maritimnu baštinu Sutivana!
Istražite zanimljivu pomorsku baštinu Sutivana i jedinstvene zavjetne brodove koje su za sreću na moru napravili i posvetili sutivanski pomorci i ribari!
Besplatna tura održava se 07.09.2022., s početkomu18.00 sati ispred ureda TZO Sutivan, a završava u crkvici Sv, Roka u kojoj se ovi zavjetni brodovi čuvaju desetljećima, a neki čak i više od 200 godina!
Nastavak je ovo brojnih aktivnosti tijekom protekle dvije godine, kojima Turistička zajednica Općine Sutivan radi na očuvanju i promociji sutivanske ribarske, ali i pomorske baštine, sve kako bi svojim sve brojnijim posjetiteljima ponudila visoko kvalitetan i vrijedan sadržaj, istovremeno čuvajući ga od zaborava.
Zavjetni brodovi – bogatstvo tradicije i turistički potencijal Sutivana
Stivanski zavjetni brodovima čuvaju se u crkvi Sv. Roka, a dali su ih izraditi i posvetiti sutivanski pomorci i ribari kako bi ih na moru pratila sreća. Najstarija hrvatska maketa zavjetnog broda nalazi se upravo u Sutivanu. Radi se o maketi dvojarbolnog jedrenjaka tipa "brik", s križnim i sošnim jedrima, kojemu je na krmi upisana godina 1819.
Uz maketu najstarijeg jedrenjaka iz 1819., u crkvici Sv. Roka čuva se još pet maketa zavjetnih brodova.
Ovaj događaj dio je projekta “Nauka i lavura o stivanskom brodovlju” kojeg provodi Turistička zajednica Općine Sutivan. Projekt je odobren na natječaju LAGUR-a Brač, a sufinanciran je sredstvima iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Ukupna vrijednost projekta je 172.637,72 HRK, od čega Europska Unija sufinancira 85%, a Republika Hrvatska 15%.
Tematska tura maritimne baštine MILNARSKI KALAFATI BILI SU NAJCJENJENIJI BRODOGRADITELJI NA JADRANU
Tragom maritimne baštine i male drvene brodogradnje vodimo vas u obilazak dvaju starih milnarskih brodogradilišta
Milna na zapadu otoka Brača uvijek je u svemu bila vezana uz more. I dan danas ona je najsigurnija luka u kojoj spas od nevera traže ribari i nautičari iz srednjedalmatinskog akvatorija.
U svrhu valorizacije maritimne baštine općine Milna osmišljen je i pokrenut projekt izrade tematske staze maritimne baštine Milne, živi podsjetnik na povijest ovoga mjesta i otoka Brača i kao takva slovi za zanimljivu turističku novinu i atrakciju.
TEMATSKA STAZA uključuje čak 10 atraktivnih punktova, a ovom prilikom detaljnije ćemo predstaviti 8,9 i 10 točku: pitoresknu crkvicu sv Jere, posjet starim brodogradilištima Bonačić Protti i Bonačić Dorić.
Priču o kipu ribara i špilji u uvali Vlaška pogledate na LINKU, priču o Starom Feralu i crkvici Sv Nikole pogledajte na LINKU.
Na LINKU vas vodimo vas i u Blatašku kuću, u razgled legendarne Bracere i posjet ukletoj kući Babarović!
PITORESKNA CRKVICA SV. JERE osma je točka naše morske šetnje i sjajan motiv za razgled za ljubitelje sakralne baštine. Ušuškana u dnu milnarske uvale, u predjelu zvanom Pantera, gdje je nekada bilo istezalište brodova i brodogradilište, posvećena je omiljenom dalmatinskom svecu – Svetom Jeronimu, koji je, poznat po temperamentnoj naravi, nerijetko znao zavapiti: “Oprosti mi Bože, jer sam Dalmatinac!“
ČAK 23 VELIKA BRODA PROIZAŠLA SU IZ RUKU MILNARSKIH KALAFATA unutar starog brodogradilišta Bonačić Protti, koje je davne 1888. godine doživjelo vrhunac svoje djelatnosti, te je moglo primiti brodove od čak 30 metara duljine i 150 tona težine! Mjesto gdje su nastale brojne bracere, trabakuli, logeri, škune, leuti, kajići i gondole, predzadnja je točka našeg putovanja, a sretnete li na milnarskoj rivi ponekog starog kalafata, zasigurno će Vam, s puno topline, ispričati pokoju štoriju o slavnom dobu milnarskog škvera!
IZVLAČILI IZ MORA PLOVILA KOJA VAPE ZA POPRAVKOM, A U MORE VRAĆALI LJEPOTANE VRIJEDNE DIVLJENJA – rečenica je koja dostojno opisuje djelatnost starog brodogradilišta Bonačić Dorić, koje je ujedno i posljednja točka našeg milnarskog putovanja. Od male radionice vrijednih ruku braće Bonačić Dorić, Milna je sedamdesetih godina prošlog stoljeća dospjela do jednog od središta remonta drvenih brodova na Jadranu, čiji su kalafati izvršili nebrojene složene rekonstrukcije, te su svojim drvenim veslima opskrbili većinu čamaca na Jadranu.
Više: www.tz-milna.hr
Foto: Tz Milna
TEMATSKA STAZA MARITIMNE BAŠTINE MILNE Vodimo vas u Blatašku kuću, u razgled legendarne Bracere i ukletu kuću Babarović!
Milna na zapadu otoka Brača uvijek je u svemu bila vezana uz more. I dan danas ona je najsigurnija luka u kojoj spas od nevera traže ribari i nautičari iz srednjedalmatinskog akvatorija.
U svrhu valorizacije maritimne baštine općine Milna osmišljen je i pokrenut projekt izrade tematske staze maritimne baštine Milne, živi podsjetnik na povijest ovoga mjesta i otoka Brača i kao takva slovi za zanimljivu turističku novinu i atrakciju.
TEMATSKA STAZA uključuje čak 10 atraktivnih punktova, a ovom prilikom detaljnije ćemo predstaviti 5,6 i 7 točku: Blatašku kuću, repliku legendarne Bracere i kuću Babarović.
Priču o kipu ribara i špilji u uvali Vlaška pogledate na LINKU, te priču o Starom Feralu i crkvici Sv Nikole pogledajte na LINKU
BLATAŠKA KUĆA peti je punkt ove zanimljive ture. Osim o iznimnom napretku glagoljaških svećenika iz Pustinje Blaca, koji su je sagradili za potrebe puta i trgovine po morima Sredozemlja, ova kuća svjedoči i o velikoj hrabrosti i sposobnosti kapetana njihovih dvaju brodova, Nikolorića, koji je unatoč odnosu snaga u stilu Davida i Golijata, sa svojom polakom Lijepa putnica, izvojevao pobjedu u velikoj pomorskoj bitci u splitskoj luci protiv engleske fregate Amphion u pratnji četiriju brodova. Brodsku pulenu s pramca njegove polake, donedavna čuvanu upravo u Blataškoj kući, možete razgledati u Muzeju otoka Brača u Škripu.
RAZGLEDAJTE REPLIKU LEGENDARNE BRACERE. Kako li je dobila ime - iz talijanske riječi “Brazza” što znači Bračanka, ili pak iz talijanske uzrečice “forza di braccia”, koja aludira na to da su se prve brodice pokretale veslanjem, odnosno mišićnom snagom, ne znamo; ali smo sigurni da će Vas razgled replike ovog teretnog obalnog jedrenjaka oduševiti. Replika bracere nazvana Milna, u mjerilu 1:10, šesta je točka naše morske pustolovine.
KUĆA BABAROVIĆ sedmi je značajan punkt ove tematske staze, a nosi ime jedne od najprominentnijih milnarskih brodovlasničkih obitelji. Kako je bila namijenjena za putnike koji ne žele prespavati na brodu, možemo je smatrati svojevrsnim prvim milnarskim hotelom, a nažalost, stigla ju je ne baš lijepa sudbina – impozantna dvokatnica izgorjela je 2008., nakon godina i godina opstajanja unatoč ljutitim negodovanjima mještana jer zaklanja župnu crkvu.
Foto: Tz Milna
Stari feral i crkvica Sv Nikole pričaju priču o bogatoj maritimnoj baštini Milne na otoku Braču
Vodimo Vas, dakle, u jednu ne tako običnu šetnju – sa mirisom mora i tradicije!
MILNU NA BRAČU, čiji je identitet od davnina snažno vezan uz more, mogli bismo nazvati pravom morskom sirenom među otočkim destinacijama – baš kao što su ova dražesna stvorenja prema predaji mamila mornare svojom pjesmom, tako je nemoguće odoljeti novom i atraktivnom ruhu kojim se zaogrnula ova morska ljepotica! U svrhu očuvanja i promocije maritimne baštine općine Milna osmišljena je tematska staza sa čak 10 atraktivnih punktova, a ovom prilikom detaljnije predstaviti 3 i 4 točku, Stari feral i zavjetnu crkvicu Sv Nikole.
Priču o kipu ribara i špilji u uvali Vlaška prve dvije točke pogledate na LINKU
IAKO GA JE ZAMIJENIO NOVI I MODERNIJI, stari feral, treći punkt tematske staze maritimne baštine općine Milna, bi i dan danas da treba, osobito noću i u nepovoljnim vremenskim uvjetima, neumorno ukazivao mornarima na sigurno utočište. Ondje ponosno stoji još od 1911., a čitavog ga je života, do njegove modernizacije, palila šjora Antula Butorović-Tošo, svakodnevno noseći skaline i petrolej. Jarkocrveni feral koji je u drevna vremena povećavao sigurnost plovidbe, dan danas ponosno blista na ljetnom suncu, te će također poslužiti kao sjajan motiv za inspirativnu fotografiiju – svjetionici su prekrasan simbol nade i sigurnosti!
ZAVJETNA CRKVICA SVETOG NIKOLE, sa lijeve strane na ulazu u milnarsku luku, četvrta je točka naše morske šetnje. Lokacija je i više nego očit odabir Milnarana – građena je sa željom da Sveti Nikola, veliki zaštitnik pomoraca, one koji dolaze dočeka u sigurnu luku, a one koji odlaze budnim okom štiti na otvorenom moru. Razgledajte ovu pitoresknu građevinu koju je 1844. godine za duhovne potrebe mještana dao sagraditi Arne Harašić, potrošivši za gradnju više od 600 firentinskih i ugarskih forinti, koji su sadržavali i 24-karatno zlato. Ondje zamolite Svetog Nikolu da štiti i Vas – da poput milnarskih pomoraca, sigurno brodite burama i neverama života!
Više: www.tz-milna.hr
Foto: Tz Milna