PROJEKT IN-KULTUR: Kulturne i kreativne industrije imaju sposobnost stvaranja novih kulturnih vrijednosti
U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja, održane su radionice na temu kulturnih i kreativnih industrija na području baštine. Cilj edukacije je unapređivanje javne svijesti, odnosno kako se kulturnim i kreativnim industrijama može potaknuti sociokulturni i gospodarski razvoj u lokalnim zajednicama koristeći kulturnu baštinu kao resurs.
Obrazovanje u trajanju od 3 jednodnevnih radionica (24 sata) organizirano je za pet predstavnika udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“, Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija) i 9 volontera na projektu, a svrha mu je osposobljavanje za jačanje ljudskih kapaciteta za rad u lokalnoj zajednici.
Radionice je vodio g. Dubravko Fijačko, certificirani interpretator baštine od strane Interpret Europe.
Kulturne i kreativne industrije središte u kreativne ekonomije. One čine raskrižje umjetnosti, kulture, poslovanja i tehnologije. Drugim riječima, one obuhvaćaju ciklus stvaranja, proizvodnje te distribuciju dobara i usluga koje koriste intelektualni kapital kao njihov primarni input. Sačinjena je od niza aktivnosti temeljenih na znanju koji proizvode materijalna dobra i nematerijalne intelektualne ili umjetničke usluge s kreativnim sadržajem, ekonomskom vrijednošću i tržišno usmjerenim proizvodima. Uključuju interakciju tradicionalnih, tehnološki intenzivnih i na usluge orijentiranih podsektora: tradicionalni kao što su narodna umjetnost, festivali, glazba, knjige i izvedbene umjetnosti, tehnološki intenzivniji podsektori kao što su filmska industrija, emitiranje, digitalna animacija i video igrice, novi mediji i dizajn te na usluge orijentirani podsektori kao što su arhitektonske i reklamne usluge pa i turističke usluge.
UNESCO definira kulturne i kreativne industrije kao sektore organizirane aktivnosti čija je glavna svrha proizvodnja ili reprodukcija, promocija, distribucija i/ili komercijalizacija dobara, usluga i djelatnosti kulturnog, umjetničkog i ostalog vezanog uz baštinu.
„Kulturne industrije teže očuvanju dijelova društva, ono što je naslijeđeno ili nanovo reaktivirano, dok kreativne industrije teže uvođenju novih stvari u moderno društvo, nove paradigme i novi identiteti“, naglasio je predavač na radionicama Dubravko Fijačko.
Kulturne i kreativne industrije su one industrije koje imaju svoje porijeklo u individualnoj kreativnosti, vještini i talentu koji imaju potencijal za rad i stvaranje bogatstva kroz stvaranje i iskorištavanje intelektualno vlasništvo.
Značaj kulturnih i kreativnih industrija ogleda se u činjenici da se njihove aktivnosti temelje na kulturnim vrijednostima ili drugim umjetničkim individualnim ili kolektivnim kreativnim izričajima. Kulturne i kreativne industrije podrazumijevaju usmjerenost na daljnje faze u lancu vrijednosti, uključujući proizvodnju i širenje industrijskih aktivnosti. Kulturni i kreativni sektori važni su za osiguravanje kontinuiranog razvoja društava i okosnica su kreativnog gospodarstva. U gospodarskom smislu, ostvaruju iznadprosječan rast i u njima se otvaraju radna mjesta, osobito za mlade, uz istodobno jačanje socijalne kohezije.
„Kulturne i kreativne industrije rezultat su kreativnog promišljanja i inovativnog poduzetništva, oživljavaju kulturnu baštinu, kreiraju doživljaje i stvaraju novu vrijednost koristeći sve mogućnosti digitalne tehnologije“, istaknula je Tamara Šašić, koordinatorica volontera.
Značaj kulturnih i kreativnih industrija je velik. One su izuzetno otporne na gospodarsku krizu te i u kriznim situacijama pokazuju porast poslovanja, snažno se oslanjanju na lokalnu radnu snagu (potiču zapošljavanje), ključni su pokretač digitalnih inovacija te digitalnog tržišta i gospodarstva, kreativna su snaga za podizanje atraktivnosti i kvalitetu življenja u mjestima u kojima se provode, snažan su alat za valorizaciju i regeneraciju postojećih resursa, stvaraju nove vrijednosti i identitete.
„Kulturne i kreativne industrije mogu biti pokretač inovacija u lokalnoj zajednici, posebno digitalnog tržišta i gospodarstva. Mogu biti značajan faktor zapošljavanja. Kreativna su snaga za podizanje atraktivnosti i kvalitetu življenja u mjestima u kojima se provode valorizirajući i regenerirajući postojeće resurse kulturne baštine“ pojasnila je Nikolina Jerković, voditeljica projekta IN-KULTUR.
Europska komisija ističe kako je rast kreativne i kulturne industrije u 21. stoljeću rezultat digitalnog razvoja i posljednje ekonomske krize, naglašavajući kako je podrška ovom sektoru danas izrazito važna. Kreativne i kulturne industrije na razini Europske unije donose preko 3% bruto domaćeg proizvoda. Europska komisija prepoznala je kako upravo ove industrije zapošljavaju najviše mladih, te kako je ovo tržište treće po stopi zapošljavanja u EU, a nalazi se odmah iza graditeljske i prehrambene/ugostiteljske industrije.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna.
Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske
Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr
IZMEĐU MORA I ZVIJEZDA… Lastovo je jedan od najboljih lokaliteta za noćno promatranje neba na cijelom svijetu!
Stara izreka kaže: ako vam je preostalo još jedno putovanje u životu, neka to bude Island. Stavimo li priču u tuzemne okvire, rekli bismo: ako morate izabrati destinaciju koju vrijedi vidjeti prije no napustimo ovaj svijet to bi bilo bez premca Lastovo, otok "s onoga svijeta"!
Nadrealno lijep, snovito ukopan između mora i zvijezda, dalek ali dostižan: Lastovo, komadić raja - srećom, ipak na "ovome svijetu".
Nije gusto naseljen, ali tko zna koliko će takva slika potrajati; zasad je na njemu formalno prijavljeno sa prebivalištem tek oko 1200 ljudi.
To je, naime, aktualna slika otoka Lastova, službeno najudaljenije hrvatske administrativne "pošte" koja je ujedno i ukupnom površinom park prirode poznat po dobrom vinu, svježoj ribi i plodovima mora, ali i zahvalnim stanovnicima koji s pažnjom tretiraju i cijene svakoga gosta.
Odmoru za tijelo i duh u ozračju "privilegirane izolacije" od sveg ovozemaljskog stresa. Čuven i po zvijezdama, o da...
Zahvaljujući udaljenosti od obala s obje strane Jadrana te ekološke uščuvanosti od svjetlosnog zagađenja, Lastovo je jedan od najboljih lokaliteta za noćno promatranje neba na cijelom svijetu!
Intencija lokalne Turističke zajednice je i nadalje brendirati otok Lastovo ne samo kao raj za nautičare, ekologe i ronioce na najudaljenijem naseljenom pučinskom području, nego i kao mjesto za astronomsko promatranje i proučavanje neba.
Ta svojevrsna "nepotrošenost" i bliskost s prirodom na najiskonskiji način velika su komparativna prednost Lastova u odnosu na druge destinacija; potencijal u tom smislu svesrdno podržava direktorica Turističke zajednice Lastovo Diana Magdić, po formalnoj profesiji sociologinja, ujedno i strastvena "zvjezdoljubica".
- Sa stručnjacima ćemo odrediti trajno pogodne lokacije za potpuno uživanje i znanstveno proučavanje neba, a planiramo postaviti i stacionarne kamere za praćenje meteora. Dugoročno, ideja je Lastovo učiniti idealnom destinacijom za amatersko i stručno promatranje nebeskog svoda, sa zvjezdarnicom i kontinuiranim edukativnim i znanstvenim programom - iznijela je Magdić.
Mnogi ne znaju da lastovski arhipelag čini 46 otoka, otočića i hridi, te na njima mnoštvo upravo božanstvenih (ne pretjerujemo) manjih plaža, veličanstvenih uvala i skrivenih "pošta" gdje se ljeti poskrivećki "hvata" najbolja boja, a zimi - uspomene...
Lastovo je otok osebujne arhitekture; njegov forte su kamene kuće građene u mediteranskom, jednostavnom otočkom stilu, sa bogato ukrašenim dimnjacima kao svojevrsnim kuriozitetom (utilitarnim, ali i manifestom društvenog položaja u lokalnoj hijerarhiji).
Ribarska naselja i drevni sustav polja u velikoj mjeri i dandanas hrane otok; i to nije jedino što se zadržalo kao benefit iz ostavštine prohujalog vremena, iz portfelja naših starih.
Lastovski poklad – karneval stariji više od 500 godina, proglašen je hrvatskim kulturnim nematerijalnim dobrom.
Tijekom 15. i 16. stoljeća, dok je u Europi bujala renesansa, Lastovo je snivalo i živjelo svoj uobičajeni, mirni život "zabačenog" otoka na Jadranu. Dalekog od obiju obala, samoodrživa sredina nekoć loše povezana, bez trajekata i katamarana kao danas; zahvaljujući toj okonosti, Lastovo su mimoišle i velike epidemije poput kuge i kolere koje su kasnije, tijekom sedamnaestog i osamnaestog stoljeća, doslovce desetkovale neke dalmatinske gradove.
Dok su se veće, gradske sredine gušile u boleštinama i borbi za život, daleki otoci poput Lastova dakle uživali su privilegiju skromnog, ali mirnog, jednostavnog bivstvovanja u suglasju s prirodom. Taj stil zadržao se i danas (kad nam je zdravlje, uvidjeli smo na težak način, najpotrebnije), poduprt stečevinama suvremene civilizacije.
Svaki turist na Lastovu može uživati svim osjetilima: udisati čisti zrak drugog najšumovitijeg otoka u Hrvatskoj (poslije Mljeta), šetati kilometrima i kilometrima uvala osjećajući "svaki žilicu" Mediterana, kupati se u moru prozirnijem od stakla, jesti ekološki savršenu hranu kao prije više stotina godina...
Te, istodobno, odsjesti u hotelu i objaviti selfie na Instagramu, ali i iskoristiti mogućnost sportskog ronjenja, planinarenja, "footinga", unajmljivanja brodice za samostalno otkrivanje otočića u sastavu Lastova.
Tog nezaboravnog mjesta na plavoj mapi Jadrana, gdje ćemo se i mi prvom prilikom otisnuti, i zaboraviti na ostatak svemira...
Više i foto: www.tz-lastovo.hr
SPLIT Pozdravite ljeto uz priču o modi i povijesti Svjetski dan turizma u Splitu uz štorije Dioklecijana i novu kolekciju Matije Vuice
U sklopu manifestacije „Štorije Dioklecijana“ u organizaciji Turističke zajednice grada Splita, u utorak, 27. rujna, na Svjetski dan turizma, s početkom u 20:30 sati na Peristilu, održat će se modno, putujuće kazalište" Matija Nomadica".
Dioklecijan i njegove žene tema su nove couture kolekcije Matije Vuice, koja će na Peristilu biti predstavljena u režiji/produkciji Viktora Drage. Modno, putujuće kazalište "Matija Nomadica" dovodi na Peristil pustinjske princeze, Kraljicu Teutu i njene amazonke, Afričke kraljice, nimfe, rimske i grčke boginje, Teodoru i nezaboravne proročice iz Hada... Putovanje kroz povijest, umjetnost i kulturu Drevnih vremena, kultura i civilizacija koje su se susretale na ovom križanju staza, cesta i puteva. Put svile, boja, vještina, razmjena vjerovanja, ostavio je neizbrisiv trag u arhitekturi Splita, mozaika koji svojim sitnim, vidljivim i skrivenim detaljima priča priču za sva osjetila...
Modna revija ujedno je zatvaranje manifestacije „Štorije Dioklecijana“ koja je kroz cijelo ljeto, svaki petak, pružala jedinstven doživljaj svim domaćim i stranim posjetiteljima. Tematske večeri poput "Uspomena na carski Split", "Sapere aude - Usudi se znati" ili Susreta antičkih postrojbi, samo su dio programa kojim je ispričana štorija o carskoj povijesti Splita.
Dođite u utorak na Peristil i pozdravite ljeto uz priču o modi i povijesti.
Više: www.visitsplit.com
Otkrijte zavjetne brodove i zanimljivu maritimnu baštinu Sutivana!
Istražite zanimljivu pomorsku baštinu Sutivana i jedinstvene zavjetne brodove koje su za sreću na moru napravili i posvetili sutivanski pomorci i ribari!
Besplatna tura održava se 07.09.2022., s početkomu18.00 sati ispred ureda TZO Sutivan, a završava u crkvici Sv, Roka u kojoj se ovi zavjetni brodovi čuvaju desetljećima, a neki čak i više od 200 godina!
Nastavak je ovo brojnih aktivnosti tijekom protekle dvije godine, kojima Turistička zajednica Općine Sutivan radi na očuvanju i promociji sutivanske ribarske, ali i pomorske baštine, sve kako bi svojim sve brojnijim posjetiteljima ponudila visoko kvalitetan i vrijedan sadržaj, istovremeno čuvajući ga od zaborava.
Zavjetni brodovi – bogatstvo tradicije i turistički potencijal Sutivana
Stivanski zavjetni brodovima čuvaju se u crkvi Sv. Roka, a dali su ih izraditi i posvetiti sutivanski pomorci i ribari kako bi ih na moru pratila sreća. Najstarija hrvatska maketa zavjetnog broda nalazi se upravo u Sutivanu. Radi se o maketi dvojarbolnog jedrenjaka tipa "brik", s križnim i sošnim jedrima, kojemu je na krmi upisana godina 1819.
Uz maketu najstarijeg jedrenjaka iz 1819., u crkvici Sv. Roka čuva se još pet maketa zavjetnih brodova.
Ovaj događaj dio je projekta “Nauka i lavura o stivanskom brodovlju” kojeg provodi Turistička zajednica Općine Sutivan. Projekt je odobren na natječaju LAGUR-a Brač, a sufinanciran je sredstvima iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Ukupna vrijednost projekta je 172.637,72 HRK, od čega Europska Unija sufinancira 85%, a Republika Hrvatska 15%.
Tematska tura maritimne baštine MILNARSKI KALAFATI BILI SU NAJCJENJENIJI BRODOGRADITELJI NA JADRANU
Tragom maritimne baštine i male drvene brodogradnje vodimo vas u obilazak dvaju starih milnarskih brodogradilišta
Milna na zapadu otoka Brača uvijek je u svemu bila vezana uz more. I dan danas ona je najsigurnija luka u kojoj spas od nevera traže ribari i nautičari iz srednjedalmatinskog akvatorija.
U svrhu valorizacije maritimne baštine općine Milna osmišljen je i pokrenut projekt izrade tematske staze maritimne baštine Milne, živi podsjetnik na povijest ovoga mjesta i otoka Brača i kao takva slovi za zanimljivu turističku novinu i atrakciju.
TEMATSKA STAZA uključuje čak 10 atraktivnih punktova, a ovom prilikom detaljnije ćemo predstaviti 8,9 i 10 točku: pitoresknu crkvicu sv Jere, posjet starim brodogradilištima Bonačić Protti i Bonačić Dorić.
Priču o kipu ribara i špilji u uvali Vlaška pogledate na LINKU, priču o Starom Feralu i crkvici Sv Nikole pogledajte na LINKU.
Na LINKU vas vodimo vas i u Blatašku kuću, u razgled legendarne Bracere i posjet ukletoj kući Babarović!
PITORESKNA CRKVICA SV. JERE osma je točka naše morske šetnje i sjajan motiv za razgled za ljubitelje sakralne baštine. Ušuškana u dnu milnarske uvale, u predjelu zvanom Pantera, gdje je nekada bilo istezalište brodova i brodogradilište, posvećena je omiljenom dalmatinskom svecu – Svetom Jeronimu, koji je, poznat po temperamentnoj naravi, nerijetko znao zavapiti: “Oprosti mi Bože, jer sam Dalmatinac!“
ČAK 23 VELIKA BRODA PROIZAŠLA SU IZ RUKU MILNARSKIH KALAFATA unutar starog brodogradilišta Bonačić Protti, koje je davne 1888. godine doživjelo vrhunac svoje djelatnosti, te je moglo primiti brodove od čak 30 metara duljine i 150 tona težine! Mjesto gdje su nastale brojne bracere, trabakuli, logeri, škune, leuti, kajići i gondole, predzadnja je točka našeg putovanja, a sretnete li na milnarskoj rivi ponekog starog kalafata, zasigurno će Vam, s puno topline, ispričati pokoju štoriju o slavnom dobu milnarskog škvera!
IZVLAČILI IZ MORA PLOVILA KOJA VAPE ZA POPRAVKOM, A U MORE VRAĆALI LJEPOTANE VRIJEDNE DIVLJENJA – rečenica je koja dostojno opisuje djelatnost starog brodogradilišta Bonačić Dorić, koje je ujedno i posljednja točka našeg milnarskog putovanja. Od male radionice vrijednih ruku braće Bonačić Dorić, Milna je sedamdesetih godina prošlog stoljeća dospjela do jednog od središta remonta drvenih brodova na Jadranu, čiji su kalafati izvršili nebrojene složene rekonstrukcije, te su svojim drvenim veslima opskrbili većinu čamaca na Jadranu.
Više: www.tz-milna.hr
Foto: Tz Milna
TEMATSKA STAZA MARITIMNE BAŠTINE MILNE Vodimo vas u Blatašku kuću, u razgled legendarne Bracere i ukletu kuću Babarović!
Milna na zapadu otoka Brača uvijek je u svemu bila vezana uz more. I dan danas ona je najsigurnija luka u kojoj spas od nevera traže ribari i nautičari iz srednjedalmatinskog akvatorija.
U svrhu valorizacije maritimne baštine općine Milna osmišljen je i pokrenut projekt izrade tematske staze maritimne baštine Milne, živi podsjetnik na povijest ovoga mjesta i otoka Brača i kao takva slovi za zanimljivu turističku novinu i atrakciju.
TEMATSKA STAZA uključuje čak 10 atraktivnih punktova, a ovom prilikom detaljnije ćemo predstaviti 5,6 i 7 točku: Blatašku kuću, repliku legendarne Bracere i kuću Babarović.
Priču o kipu ribara i špilji u uvali Vlaška pogledate na LINKU, te priču o Starom Feralu i crkvici Sv Nikole pogledajte na LINKU
BLATAŠKA KUĆA peti je punkt ove zanimljive ture. Osim o iznimnom napretku glagoljaških svećenika iz Pustinje Blaca, koji su je sagradili za potrebe puta i trgovine po morima Sredozemlja, ova kuća svjedoči i o velikoj hrabrosti i sposobnosti kapetana njihovih dvaju brodova, Nikolorića, koji je unatoč odnosu snaga u stilu Davida i Golijata, sa svojom polakom Lijepa putnica, izvojevao pobjedu u velikoj pomorskoj bitci u splitskoj luci protiv engleske fregate Amphion u pratnji četiriju brodova. Brodsku pulenu s pramca njegove polake, donedavna čuvanu upravo u Blataškoj kući, možete razgledati u Muzeju otoka Brača u Škripu.
RAZGLEDAJTE REPLIKU LEGENDARNE BRACERE. Kako li je dobila ime - iz talijanske riječi “Brazza” što znači Bračanka, ili pak iz talijanske uzrečice “forza di braccia”, koja aludira na to da su se prve brodice pokretale veslanjem, odnosno mišićnom snagom, ne znamo; ali smo sigurni da će Vas razgled replike ovog teretnog obalnog jedrenjaka oduševiti. Replika bracere nazvana Milna, u mjerilu 1:10, šesta je točka naše morske pustolovine.
KUĆA BABAROVIĆ sedmi je značajan punkt ove tematske staze, a nosi ime jedne od najprominentnijih milnarskih brodovlasničkih obitelji. Kako je bila namijenjena za putnike koji ne žele prespavati na brodu, možemo je smatrati svojevrsnim prvim milnarskim hotelom, a nažalost, stigla ju je ne baš lijepa sudbina – impozantna dvokatnica izgorjela je 2008., nakon godina i godina opstajanja unatoč ljutitim negodovanjima mještana jer zaklanja župnu crkvu.
Foto: Tz Milna
Stari feral i crkvica Sv Nikole pričaju priču o bogatoj maritimnoj baštini Milne na otoku Braču
Vodimo Vas, dakle, u jednu ne tako običnu šetnju – sa mirisom mora i tradicije!
MILNU NA BRAČU, čiji je identitet od davnina snažno vezan uz more, mogli bismo nazvati pravom morskom sirenom među otočkim destinacijama – baš kao što su ova dražesna stvorenja prema predaji mamila mornare svojom pjesmom, tako je nemoguće odoljeti novom i atraktivnom ruhu kojim se zaogrnula ova morska ljepotica! U svrhu očuvanja i promocije maritimne baštine općine Milna osmišljena je tematska staza sa čak 10 atraktivnih punktova, a ovom prilikom detaljnije predstaviti 3 i 4 točku, Stari feral i zavjetnu crkvicu Sv Nikole.
Priču o kipu ribara i špilji u uvali Vlaška prve dvije točke pogledate na LINKU
IAKO GA JE ZAMIJENIO NOVI I MODERNIJI, stari feral, treći punkt tematske staze maritimne baštine općine Milna, bi i dan danas da treba, osobito noću i u nepovoljnim vremenskim uvjetima, neumorno ukazivao mornarima na sigurno utočište. Ondje ponosno stoji još od 1911., a čitavog ga je života, do njegove modernizacije, palila šjora Antula Butorović-Tošo, svakodnevno noseći skaline i petrolej. Jarkocrveni feral koji je u drevna vremena povećavao sigurnost plovidbe, dan danas ponosno blista na ljetnom suncu, te će također poslužiti kao sjajan motiv za inspirativnu fotografiiju – svjetionici su prekrasan simbol nade i sigurnosti!
ZAVJETNA CRKVICA SVETOG NIKOLE, sa lijeve strane na ulazu u milnarsku luku, četvrta je točka naše morske šetnje. Lokacija je i više nego očit odabir Milnarana – građena je sa željom da Sveti Nikola, veliki zaštitnik pomoraca, one koji dolaze dočeka u sigurnu luku, a one koji odlaze budnim okom štiti na otvorenom moru. Razgledajte ovu pitoresknu građevinu koju je 1844. godine za duhovne potrebe mještana dao sagraditi Arne Harašić, potrošivši za gradnju više od 600 firentinskih i ugarskih forinti, koji su sadržavali i 24-karatno zlato. Ondje zamolite Svetog Nikolu da štiti i Vas – da poput milnarskih pomoraca, sigurno brodite burama i neverama života!
Više: www.tz-milna.hr
Foto: Tz Milna
Boutique hotel San Giorgio ULTIMATIVNA SOFISTICIRANOST U SAMOM CENTRU VISA!
DRAGULJ KOJI I SAM KRIJE DRAGULJE. Otok Vis, taj tajanstveni šarmer skriven iza Brača, Hvara i Šolte, optočenkristalno čistim morem, krije prave dragulje vrijedne posjeta. Ne govorimo samo o prekrasnoj uvali Stiniva, Modroj špilji, ili pak vojnim objektima iz minulih vremena koji mu daju specifičan šarm (da se nas pita, ondje bi se snimao idući James Bond!) – dozvolite da Vam predstavimo prekrasni boutique hotel San Giorgio, ušuškan u povijesnom centru Visa!
ZVJEZDANO GOSTOPRIMSTVO. Već i sama plava baršunasta oznaka sa logotipom hotela nagovještava nam da ćemo ovdje naići na - ultimativnu sofisticiranost! Sobama caruje moderni minimalizam čiji materijali ne odudaraju od atraktivna okruženja, sa pokojim dobrodošlim dodirom industrijskog chic-a i lazy bagom – vrećom za sjedenje koja upravo poziva na uživanje u lijenom sparnom popodnevu!
Kako čitamo na putničkim portalima, gostima se naročito svidio personalizirani pristup – imali su dojam da simpatični vlasnici brinu o svemu, a ni udobni kraljevski kreveti i latice ruža u jacuzziju nisu prošle nezapaženo! Posebne pohvale pobrao je ukusan i obilan doručak poslužen u idiličnom ambijentu – kamenom dvorištu obavijenom mirisima mediteranske vegetacije, koje se navečer pretvara u pravu intimnu gastro oazu sa suptilnim osvjetljenjem.
VRHUNSKIM GUŠTIMA IME JE BOCCADORO. Iza ovog naziva krije se restoran u skopu hotela, čiji je litemotif jedna od maksima čuvenog Françoisa de la Rochefoucaulda – jelo je nužnost, ali inteligentno jelo je umjetnost!
Kako i drugačije, doli umjetnošću, nazvati ovako sofisticirane delicije – juhu od mlade mrkve i komorača sa emulzijom ružmarina i peršina, Carnaroli rižoto od muškatne tikve sa prašinom zvjezdastog anisa, slasne lignje u društvu moussea od tune, poriluka, kremastog celera i ketchupa od cikle, ili pak zamamni brancin s raguom od graška i tikvica, buerre blanc umakom i prahom crnih maslina?
Nadalje, što reći na jadranske kozice flambirane u Martini Biancu, uz pirjani kukumar, ulje ružmarina i lješnjake, ili na njihov tiramisu, kojeg čini cremeux tamne čokolade i kave, kremamascarponea i pjenušca te krostin od viškoga rogača i Amaretto likera? Mediteranska kuhinja ovdje je odvedena na sasvim nov -uistinu spektakularan nivo, a meni sadrži čak i informacije o alergenima. Ako joj kojim slučajem odolite – javite nam kako ste uspjeli!
Zadnje milje projekta #Rokotok RIBAFISH PLIVANJEM POVEZAO 50 HRVATSKIH OTOKA!
Pred Ribafishom i Rokotočanima su još neosvojene Unije, Susak i otočić Košljun s kojeg se u utorak 26.7. pliva do finalne destinacije, Punta na otoku Krku, gdje završno druženje na rivi kod kućica počinje u 18 sati.
Ispred Ribafisha je zadnji tjedan plivanja u kojem će završiti treću fazu projekta. Tjedan je to koji će se pamtiti kao onaj u kojem je po prvi put u Hrvatskoj plivanjem povezano 50 naseljenih otoka.
Projekt #Rokotok koji je proglašen najljepšom pričom ljeta, bliži se kraju. Nakon ovogodišnjeg starta iz Privlake i prvog druženja na otoku Viru, uz manje i veće izazove na moru i kopnu, koje je uspješno rješavao uz pomoć svoje vrijedne i spretne posade i divnih otočana, Ribafish je do danas doplivao do 48 hrvatskih naseljenih otoka.
U ovoj posljednjoj, trećoj fazi projekta, uz njega je zaplivalo tridesetak plivača, na moru su ih pratile brodice, ali i dupini, a na otocima je Rokotočane dočekalo više od 1600 djece i još toliko odraslih.
Ono zajedničko druženju na svim otocima jest uspješno realizirana želja Ribafisha, da s okupljenim klincima popriča o važnosti očuvanja mora i kopna, flore i faune i da ih potakne da više vremena provode u međusobnim te druženjima s roditeljima. Sve ih je motivirao i da zajedno (o)čiste plaže te druženje u prirodi začinio avanturom skrivanja geocachea.
I u trećoj fazi realizacije projekta sve je prošlo dobro, svaki je zacrtani cilj ostvaren, a od neplaniranih izazova važno je spomenuti tek jedan neugodan ubod ose na Iloviku i puknutu japanku na Olibu.
Pred Ribafishom i Rokotočanima su još neosvojene Unije, Susak i otočić Košljun s kojeg se u utorak 26.7. pliva do finalne destinacije, Punta na otoku Krku, gdje završno druženje na rivi kod kućica počinje u 18 sati. Svi mali i veliki klinci su pozvani pridružiti se i veseliti se zajedno sretnom završetku projekta #Rokotok.
Puratićevi dani - Selca slave svog najpoznatijeg ribara - izumitelja!
IDILIČNU BRAČKU OPĆINU SELCA već poznajete kao otočku kolijevku kulture, no jeste li znali da ona imaju i svog ribara – izumitelja?
Koliko je naš svit okretljiv i sposoban, dokazuje i primjer Juraja Ivana Marija Puratića, rođenog Sumartinjanina.
Naime, ovaj je znameniti čovjek izumitelj koloturnika – jednostavne, ali vrlo efikasne ribarske naprave, koja je značajno olakšala izvlačenje mreža plivarica, i to do te mjere da je Kanada – ribarska velesila- dala u opticaj novčanicu od 5 dolara sa brodom koji nosi njegov izum!
KOLOTURNIK KAO METAFORA ZA ŽIVOTNI USPJEH. Sve detalje o otočaninu koji je donio revoluciju svjetskom ribarstvu i njegovu izumu možete saznati za vrijeme "Puratićevih dana". Manifestacija je to koja se održava 22. i 23.07. u Sumartinu, a kojom se afirmira ovaj zasigurno najpoznatiji žitelj Selaca u svijetu. Svakako preporučamo predavanje „Mario Puratić – od sumartinskog ribara do američkog izumitelja“ (22. 07. u 21h ispred crkve Sv. Martina) – osim što ćete saznati sve relevantne detalje o znamenitom Sumartinjaninu i njegovu izumu, možda Vas baš njegova životna priča inspirira i potakne da bacite neke Vaše mriže i polučite životni uspjeh na nekom Vama važnom području!
NO, KAKVA BI TO BILA PRIČA O RIBARU – bez ribe? Razumije se, takvo što je nemoguće, pa su Selca idućeg dana (23.07., 21h, Sumartin, Novi most) pripremila i senzacije za nepca – jela od ribe začinjena i taktovima zabavne glazbe, za koju će te večeri biti zadužen Roso bend.
SELAČKO KULTURNO LJETO - TEK POČINJE! Kada smo bacili pogled na zgusnuti raspored selačkih događanja, shvatili smo da ondje kulturno ljeto kao da je - tek otpočelo! Nama se sviđa večer poezije Croatia Rediviva na pijaci u Selcima (05.08., 21h), jezično-pjesnička smotra koja već odavno uživa popriličan ugled u domaćim književnim krugovima, a blues večeri na povaljskoj Rivi (04. i 05.08. u 21h) uvjerit će nas da more i sofisticirane glazbene poslastice sjajno idu zajedno! Isto možemo reći i za nostalgične melodije klapa i dalmatinsku šansonu, stoga nemojte propustiti nastup klape Partenca, 10.08. u 21.30h (Sumartin – Novi most), kao ni koncert Branka Medaka (15. kolovoza na pijaci u Selcima s početkom u 21.00h).
Osim kvalitetnih glazbenih sadržaja, pripremila su Selca i pregršt nastupa kazališnih družina za djecu i za odrasle, a ni sporta neće nedostajati – mi preporučamo posjet revijalnoj utakmici futsala (25. kolovoza) u čast 25. godišnjice postojanja MNK Fortune iz Povlja. A smatrate li, kako su Selčani duhovito ustvrdili, da definitivno ima ništo i u nogama, upišite Vaše najmlađe u ljetnu školu futsala u Povljima, čiji se program održava od 15. srpnja do 15. kolovoza!
Više na stranicama Tz općine Selca
Održan prvi kongres pod nazivom 'Dani duhovne baštine marijanskih svetišta – Sinj 2022.'
Prvi kongres duhovne baštine marijanskih svetišta održavao se od petka 17. lipnja do nedjelje 19. lipnja, u prostorima samog Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske i u povijesnom objektu Alkarski dvori.
Pored kongresnog dijela s izlaganjima, za sve sudionike organiziran je obilazak grada Sinja uz turističko vođenje Ivana Vulete, koncert Gradskog zbora Brodosplit, te izlet vrličkim krajem uz sat povijesti Miroslava Katića uz crkvu sv.Spasa.
Organizator ovog, za turizam i očuvanje sakralne baštine iznimno vrijednog susreta, bila je Turistička zajednica grada Sinja, uz potporu i suradnju Svetišta Gospe Sinjske te Kršćanskog poslovnog kluba iz Zagreba.
Na kongresu su sudjelovali predstavnici hrvatskih marijanskih svetišta, ali također i predstavnici marijanskih svetišta hrvatskog naroda iz Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Nakon uvodne molitve domaćina fra Ante Čove, gvardijanai upravitelja Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske, uslijedili su pozdravni govori Mira Bulja, gradonačelnika Grada Sinja, Stipe Čogelje, dožupana Splitsko-dalmatinske županije i Gordane Nakić, ministrice znanosti, prosvjete, kulture i sporta Hercegbosanske županije.
Na prvom kongresu izlagali su: domaćin fra Ante Čovo, gvardijan i upravitelj Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske, vlč. Domagoj Matošević, rektor Nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke, fra Krunoslav Kocijan, gvardijan i čuvar Gospina svetišta na Trsatu, monsinjor Antun Sente mlađi, rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu, vlč. Ivan Ereiz, upravitelj Svetišta Gospe Voćinske – Voćin, vlč. Ivo Čorić, upravitelj Svetišta Gospe od Milosti iz Boke Kotorske (Crna Gora), don Jerko Vuleta, – upravitelj Svetišta Gospe od Zečeva - Nin te Mario Matijević , koji je predstavljao Prasvetište Gospe od Otoka iz Solina. O povezivanju marijanskih svetišta i radu Hrvatskog mariološkog instituta govorio je fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, urednik Zbornika Kačić. Svi izlagači zaključili su kako se ne boje za budućnost Marijinih svetišta jer se Gospina ljepota i ljubav nikada ne zaboravljaju, a njena pomoć i zaštita ostaje utkana u srcima hodočasnika. Tako su i za vrijeme covid pandemije i u vrijeme potresa mnogi ljudi, rado i s velikom vjerom, dolazili u navedena svetišta i tražili zagovor Nebeske Majke.
Fra Zdravko Tuba, gvardijan i župnik Župe Uznesenja BDM u Molvama te nacionalni duhovni asistent Vojske Bezgrešne, pored predstavljanja svoje župe, naglasio je kako je za razvoj vjerskog turizma u sklopu svetišta potrebno razvijati neophodnu prateću infrastrukturu.
Uz predstavnike i upravitelje marijanskih svetišta, na kongresu su sudjelovali i predstavnici turističkih zajednica. Tako su se sudionicima kroz prezentacije i okrugle stolove obratili: Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Matea Dorčić, pročelnica Ureda za turizam i pomorstvo Splitsko dalmatinske županije, Rujana Bušić Srpak, direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije, Jelena Stupalo, direktorica TZG Solina, Marija Dejanović, direktorica TZG Nina i Morena Smoljan Makragić, direktorica TZG Vodnjana. Svoja iskustva oko organizacije hodočašća iznijeli su predstavnici bratovština i hodočasnika: fra Domagoj Runje, koji organizira jednom mjesečno hod Stazom Gospi Sinjskoj zajedno s fra Božom Vuletom, Krešimir i Jelena Čeko iz Marjanskog zavjeta za Domovinu i Marija Pražen iz Putevi sv. Jakova- Camino Hrvatska.
O sakralnoj baštini govorili su Miroslav Katić, ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkog muzeja Split, te Lino Ursić, iz Ureda za turizam i pomorstvo Splitsko dalmatinske županije.
U radu kongresa sudjelovali su i vlč. Tomislav Korov, iz Đakovačko-osječke nadbiskupije koji je doktorirao na temu „Model strateškog upravljanja destinacijom vjerskog turizma“, vlč. Anđelko Katanec, povjerenik za pastoral migranata i turista Zagrebačke nadbiskupije.
Fotografije autor Ante Žižić
Prvi Kongres duhovne baštine marijanskih svetišta u Sinju
Blažena Djevica Marija za hrvatski narod oduvijek je bila veliki oslonac i nebeska zagovornica. Hrvati su je oduvijek štovali i molili za pomoć u teškim vremenima i nevoljama, te s velikim pouzdanjem častili iz zahvalnosti kao kraljicu i najvjerniju odvjetnicu.
U Sinju, jednom od najvećih hrvatskih marijanskih svetišta, blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, 15. kolovoza, svake godine slavi se posebno svečano. Nepregledno mnoštvo hodočasnika, svih generacija i sa svih strana Lijepe naše i šire, dolaze u Sinj sa samo jednim ciljem – kleknuti i sklopiti ruke pred Čudotvornom Gospom Sinjskom, prignuti se na tihu molitvu, uputiti molbe i zahvale nebeskoj Majci, zapaliti svijeću pred Gospinim likom i otvoriti srce Njenoj milosti. Čudotvorna Gospa Sinjska nebeska je zaštitnica grada Sinja, pa se i Dan Grada slavi 15. kolovoza.
Stoga je Sinj idealno mjesto za održavanje kongresa pod imenom Dani duhovne baštine marijanskih svetišta. Kongres će se održavati u vremenu od 17. do 19. lipnja 2022. godine u organizaciji Turističke zajednice Grada Sinja, te uz svesrdnu podršku i suradnju Svetišta Gospe Sinjske i Kršćanskog poslovnog kluba iz Zagreba. Također, ovaj kongres moguće je održati zahvaljujući vjernim sponzorima: Splitsko dalmatinskoj županiji, Grada Sinja, Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije, Viteškog alkarskog društva, Turističke zajednice grada Vrlika, Grada Vrlike, Općine Hrvace, Općine Dicmo, Općine Otok, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Hotela Alkar, Cetina.
Cilj ovakvog susreta je popularizirati, a time i dugoročno sačuvati postojeću sakralnu baštinu hrvatskih marijanskih svetišta. Marijanska svetišta svjetionici su nade svim vjernicima, pa se želi doprinijeti njihovu očuvanju razvojem sakralnog turizma, a time i lokalne zajednice uz pridavanje važnosti duhovnosti i vjeri kako bi se očuvala primarna funkcija samih svetišta.
Kongres duhovne baštine marijanskih svetišta obuhvatit će svetišta od Marije Bistrice, Trsata, Nina, Voćina, Solina i Sinja (i/ili druga) s područja Republike Hrvatske, te jednako tako i marijanska svetišta hrvatskog naroda u susjednima Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori. Tako će na ovom skupu prisustvovati svetište na Šćitu u Prozoru (Rama), koje je sa Sinjem vezano Čudotvornom Slikom Majke od Milosti, te najjužnije marijansko svetište hrvatskog naroda Svetište Gospe od Milosti u Boki kotorskoj.
U nastavku navodimo detaljan program kongresa koji će se odvijati kroz tri dana, a sve zainteresirane za sudjelovanjem na prvom kongresu Dani duhovne baštine marijanskih svetišta molimo da se prijave putem sljedeće poveznice na internetsku stranicu https://stazagospisinjskoj.hr/
Petak 17.6.2022.:
8:30 – 9:00 Sv. Misa – Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske
9:00 Registracija sudionika – Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske
9:30 Otvaranje, uvodna riječ i molitva
10:00 Fra Ante Čovo – upravitelj Svetišta Gospe Sinjske, Sinj
10:15 Vlč. Domagoj Matošević – upravitelj Svetišta Majke Božje Bistričke, Marija Bistrica
10:30 Fra Krunoslav Kocijan – upravitelj Svetišta Majke Božje Trsatske, Trsat
10:45 Osvježenje
11:15 Vlč. Ivan Ereiz – upravitelj Svetišta Gospe Voćinske, Voćin
11:30 Vlč. Ivo Ćorić – upravitelj Svetišta Gospe od Milosti, Boka Kotorska (Crna Gora)
11:45 Don Jerko Vuleta – upravitelj Svetišta Gospe od Zečeva, Nin
12: 00 Don Ante Čotić – upravitelj svetišta Gospe od Otoka, Solin
12: 15 Okrugli Stol – Duhovna baština marijanskih svetišta (panelisti: Vlč. Domagoj Matošević, fra Ante Čovo, vlč.Ivo Ćorić, fra Krunoslav Kocijan, Joško Stella, Marija Dejanović )
15:00 Odmor
16:30 Okupljanje i pokret na izlet
17:00 - 18:30 Hodanje Stazom Gospi Sinjskoj: dionica Sinjsko polje – Sinj
18:30 - 20:30 Obilazak Sinja: tvrđava Grad, Franjevački muzej, te storytelling destinacije u interpretaciji vodiča kroz lik fra Pavla Vučkovića
21:30 - 22:30 Koncert GZ Brodosplit (crkva Čudotvorne Gospe Sinjske)
Završetak 1. dana
Subota 18.6.2022.:
6:00 - 8:30 Hod Stazom Gospi Sinjskoj: dionica Dicmo – Sinj (alternativni program)
8:30 - 9:00 Sv. Misa – svetište Čudotvorne Gospe Sinjske
9:00 Registracija sudionika drugog dana – Alkarski dvori
9:30 Otvaranje, uvodna riječ i molitva drugog dana
9:45 Miroslav Katić - Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu – Hodočašća i svetišta u Dalmaciji od kasnoantičkog razdoblja do srednjeg vijeka
10:00 Lino Ursić - Ureda za turizam i pomorstvo Splitsko dalmatinske županije – Sakralna baština otoka Brača
10:15 Krešimir Čeko – Marijanski zavjet za Domovinu
10:30 Fra Domagoj Runje – Hodočasnici na Stazi Gospi Sinjskoj
10:45 Osvježenje
11:15 Marija Pražen – Putevi sv. Jakova – Camino Hrvatska
11:30 Rujana Bušić Srpak – Protkani vjerom - TZ Vukovarsko srijemske županije
11:45 Ante Jurčević - Arheološkog Muzeja u Splitu – Zaštita i prezentacija grobnice svetog Dujma na Manastirinama u Saloni
12:00 Vlč. Antun Sente – upravitelj Nacionalnog svetišta sv. Josipa, Karlovac
12:15 Okrugli Stol – Smjernice za razvoj Vjerskog turizma RH (panelisti: vlč.Tomislav Korov, Matea Dorčić, vlč. Anđelko Katanec, Jelena Stupalo, Stipe Božić, Krešimir Čeko)
14:30 Odmor
16:00 Okupljanje i polazak na izlet
17:00 - 19:00 Izlet Vrlika – izvor Cetine, crkva sv. Spasa, pločasti most, sat povijesti gospodin Miroslava Katića, ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika
21:30 - 22:30 Predstava Opsada, 2. čin – Sinj, Alkarski dvori
Završetak 2. dana
Nedjelja 19.6.2022.:
9:00 - 10:00 Sv. Misa – Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske
10:00 Završetak Prvog kongresa duhovne baštine marijanskih svetišta - Sinj 2022.
Više: visitsinj.hr
Zlatni rat na listi najpretraživanijih lokacija na svijetu na Google Street View-u !
Popularna usluga, Google Street View, već deset godina omogućuje korisnicima pronalaženje i razgledavanje gradova, povijesnih znamenitosti i prirodnih ljepota iz cijeloga Svijeta, a jedna od često pregledavanih destinacija je i Hrvatska. Naša se zemlja našla na 43. mjestu liste od 100 zemalja prema broju posjeta na Google Street View-u.
Pogledamo li motive koji su se najčešće pretraživali to su prekrasan Nacionalni park Plitvička jezera, jedinstvena plaža Zlatni rat, čija je ljepota već svjetski poznata i doista posebne Morske orgulje u Zadru. “Jako smo sretni što nas Google street view, odnosno njegovi korisnici, vide kao jedan od prepoznatljivih simbola Hrvatske i hrvatskog turizma. Drugo mjesto, nakon Nacionalnog parka Plitvička jezera, pokazuje nam da su ljudi prepoznali naše ljepote i sve naše napore da približimo Zlatni rat (https://www.zlatniratbol.com/ ) i Bol svima koji žele virtualno prošetati Bolom.” ističe g. Markito Marinković, direktor TZ Bol-a.
Kao popularna turistička destinacija, Hrvatska je nadaleko poznata po kristalno čistom moru i prekrasnim plažama. Kako bi došli do skrivenih morskih oaza, korisnici usluge Street View najviše su istraživali sljedeće plaže – Pasjača, Oprna te Havajsku plažu.
Međutim, Hrvatska nudi mnogo više sadržaja od mora, sunca i plaža, a ponosi se prirodnim ljepotama i kulturnom baštinom. Među najposjećenijim muzejima nalaze se Knežev dvor, Muzej iluzija i Memorijalni centar „Nikola Tesla” dok su Nacionalni park Plitvička jezera i Nacionalni park Krka najposjećeniji nacionalni parkovi.
Foto: arhiva turističkih zajednica
Dodijeljene nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske 2021.
Naša zemlja prava je riznica kvalitetnih projekata, koji oplemenjuju ruralni turizam
U četvrtak navečer, 28.04.2022. prekrasna dvorana hotela Croatia u Cavtatu zabljesnula je posebnom ljepotom i velikim uzbuđenjem. Naime, 400 sudionika 5. međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu uživalo je na svečanoj ceremoniji dodjele nagrada Suncokret ruralnog turizma Hrvatske.
Ovo je događanje, koje se održava već deveti put, postalo tradicionalno. Iz godine u godinu otkriva svijetu sve više atraktivnih ruralnih destinacija, promovira tradicijske sadržaje, povezuje najznačajnije projekte, proizvođače, događaje i zanimljivosti, čuva izvornost, vodi računa o održivosti i što je najvažnije stvara nove proizvode ruralnog turizma. Ove je godine prijavljeno 138 projekata i ocjenjivačkoj komisiji je bilo jako teško odabrati 59 najboljih iz cijele Hrvatske.
Na svečanosti su bili prisutni predstavnici znanstvenih institucija, turističkih zajednica, ministarstava, državnih institucija, gđa. Marija Vučković, Ministrica poljoprivrede i Izaslanica premijera RH, g. Kristjan Staničić, direktor HTZ-a, g. Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije, Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije, Igor Andrović, župan Virovitičko-podravske županije, g. Ernest Petry, župan Ličko-senjske županije, Tugomir Majdak, Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede RH, gđa. Jelka Tepšić, zamjenica gradonačelnika Dubrovnika, gđa. Monika Udovičić, ravnateljica Uprave za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove pri Ministarstvu turizma i sporta i gđa. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo”, koji su i dodijelili nagrade nagrađenima.
Poduzetnici, obrtnici, udruge, OPG-i, turističke zajednice te jedinice područne i lokalne samouprave natjecali su se u osam kategorija: turistička seljačka (obiteljska) gospodarstva, tradicijska (ruralna) domaćinstva, tradicijska (ruralna) gastronomija, vinski turizam, craft turizam, aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru, ruralno turistički projekti te projekti/nositelji zaštićenih i marketinških oznaka.
No tko su naši dobitnici nagrada Suncokret ruralnog turizma? Prije svega ljudi s idejom i vještinom predstavljanja vlastitih priča na drugačiji, atraktivan način. Rezultat njihovih projekata je poticanje zapošljavanja, razvoj ruralnog turizma i gospodarstva, čuvanje tradicije i edukacija. Isto tako, oni stvaraju dodanu vrijednost u današnjem turizmu, isticanjem donedavno skrivenih prirodnih ljepota i ostalih povijesno kulturnih te gastro sadržaja. Pritom svakako valja spomenuti i promicanje i poticanje ekološke proizvodnje i izvornosti kao temelja održivog razvoja ruralnih područja.
Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo” jako je zadovoljna napretkom i razvojem ruralnoga turizma u našoj zemlji, kao i svim nagrađenim projektima. Smatra da su svi kandidati na neki način pobjednici, jer svojim trudom, posvećenošću i marljivim radom doprinose razvoju i pozicioniranju ruralnoga turizma.”
Ukupno je dodijeljeno 59 nagrada, Zlatnih, Srebrnih i Brončanih povelja te posebnih priznanja, no tu su i tri šampionske titule - Veliki Zlatni suncokreti, koje odlaze u Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku županiju i Primorsko-goransku županiju. Dobitnici su: Restoran Crna svinja, Terra Negra Country Club iz Čepina, Domestic House Lola iz Vukovara i Hotel Village Balatura, Tribalj.
Osim tri spomenute i ostalih 56 nagrada, dodijeljena je i jedna posebna, međunarodna nagrada: Special Award for humanitarian and social commitment to Antrim and The Wine Routes of Moldova, as well as for the generosity demonstrated in the welcoming and assisting Ukrainian refugees. Nagradu je preuzela Natalia Turcanu, izvršna direktorica Nacionalnog Turističkog Udruženja iz Moldavije.
Dodjelu je oplemenio i glazbeni program OPG benda, Klape Kaše, jedne od najnagrađivanijih hrvatskih klapa i trostrukih pobjednika Omiškog festivala, koji su pripremili izvorne pjesme Konavala i Cavtata te nastup Antuna Rilovića Tota, znanog dubrovačkog glazbenika.
Više informacija dostupno je na web stranici Kongresa: https://kongres.klubselo.hr/
FOTO: Klaudio Pozniak