Lifestyle

NAJLJEPŠI DOŽIVLJAJ ADVENTA NA MORU Podstranjci i njihovi gosti ove godine će uživati u pravoj božićnoj bajci!

Božićni ugođaj, navijačka atmosfera, blaga zimska klima i blizina mora pravi su recept za Advent iz snova

Općina Podstrana u suradnji sa TZ općine Podstrana ove godine po prvi put organizira Advent u Podstrani. U Podstranu nam tako stiže prava božićna bajka, koja donosi veliku radost svim uzrastima, a posebno djeci.

Podstranjci i njihovi gosti ove godine će uživati u pravoj „božićnoj čaroliji“ koja će započeti u nedjelju 27. studenog, na prvu adventsku nedjelju kada će se upaliti prva adventska svijeća što će ujedno označiti i početak obilježavanja ''Adventa u Podstrani''.

Tisuće sjajnih lampica, ulice i prilazi bogato ukrašeni, a iz samog srca Podstrane, točnije ''Petrićeva'' dopirat će zvuci veselih božićnih pjesama, dok će opojni mirisi kuhanog vina i vrhunske tople čokolade posjetiteljima pružiti posebno iskustvo i doživljaj Božića.

Samu lokaciju krasiti će šest adventskih kućica i 4 štanda iz kojih će se širiti mirisi bogate gastronomske ponude, ali biti će tu i raznih toplih i hladnih napitaka, te pokoji suvenir. Za one željne zabave na raspolaganju je i veliki luna park.

Ako ste već sada pomislili da bolje od ovoga ne može, morati ću vas razuvjeriti i reći da je Općina Podstrana u suradnji sa Turističkom zajednicom osigurala da svakog dana možete uživati u raznovrsnom zabavnom programu i koncertima probranih estradnih imena domaće scene poput Elle, Minee & I.BEE., grupe Dalmatino, tamburaškog sastava Bosutski bećari, Mira Boema, Milana Terze, DJ-a, nastupu Hrvatskog glazbenog katoličkog društva, klapi Praska i Kurjože; ali i prigodnih božićnih programa za najmlađe poput lutkarskih predstava, te ostalih prigodnih programa za sve uzraste.

A ususret najiščekivanijem sportskom događaju, svjetskom prvenstvu u nogometu Qatar 2022, od 27. studenog manifestacija na Petrićevu pretvara se u veliki navijački korner, gdje će svi navijači i ljubitelji dobre igre u jedan glas podržati naše Vatrene i voljenu nam Hrvatsku.

Više: Tz Podstrana

by Croatian Hot Spots

Turistička zajednica Bola osvojila 6. priznanje za promotivni video Bol&Culture iz Omnibus kampanje "Naše bolske priče"

TZO BOLA OSVOJILA I ŠESTO PRIZNANJE ZA PROMOTIVNI VIDEO BOL&CULTURE IZ OMNIBUS KAMPANJE NAŠE BOLSKE PRIČE

Turistička zajednica Bola ponosna je na svoje kulturno nasljeđe, a u želji da ga sačuva, no ujedno i predstavi brojnim zainteresiranima, osmislila je u okviru promo kampanje Naše bolske priče jedan od videa Bol&Culture, koji je osvojio ove godine već drugu, a ukupno šestu nagradu.

Naime, večeras je u okviru manifestacije SCIFT – MEĐUNARODNI DANI TURIZMA, TURISTIČKOG FILMA, KRAOBAZA, 29. INTERSTAS, 25. ITF'CRO koja se održava u Solinu, na završnoj gala ceremoniji u hotelu President.

Turistička zajednica Bola dodijeljena festivalska nagrada „Posebno priznanje 25. ITF' CRO 2022''. Na ovaj je Festival prijavljeno čak 397 turističkih, putopisnih, dokumentarnih, kulturološko-povijesnih i ekoloških filmova i to iz 143 zemlje svijeta sa svih kontinenata. Nagrade je odabirao međunarodni žiri stručnjaka u šest kategorija. 

Turistička zajednica Bola videa je realizirala u suradnji s produkcijskim timom DOKU FILMS, producenticom Mihaelom Reščić i scenaristicom Hanom Klain. On je, kao dio kampanje Naše bolske priče, zapravo omnibus, koji povezuje tri atraktivne bolske lokacije i priče - Zmajevu špilju, Dominikanski samostan i Galeriju Branislava Deškovića.

Više: www.bol.hr

by Croatian Hot Spots

PROJEKT IN-KULTUR: Volonterske aktivnosti pokreću i motiviraju na akciju u cilju poboljšanja postojećih stanja i uvjeta 

U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta lokalnih organizacija civilnog društva formiran je online volonterski kamp u kojem je sudjelovalo 9 volontera. Volonterski kamp osmišljen je u cilju jačanja kapaciteta lokalne zajednice kroz valorizaciju kulturne baštine i stvaranje predispozicija za gospodarski rast u smislu uključivanja ranjivih skupina u gospodarske tokove. Aktivnost ima za cilj i    jačanje kapaciteta partnera na projektu za provedbu aktivnosti u lokalnim zajednicama u svrhu zapošljavanja, obrazovanja, socijalnog uključivanja, dobrog upravljanja i upravljanja u kriznim situacijama udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“,  Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).

Organiziranje volonterskih aktivnosti te upravljanje volonterima i uvođenje inovativnih alata i mehanizama za razvoj volontiranja na lokalnoj razini glavni je cilj aktivnosti volonterskog kampa u sklopu projekta IN-KULTUR.

Kroz volonterski kamp, volonteri su osmislili i predložili 9 potencijalnih kulturnih ruta koje oživljavaju baštinu na temu: dvoraca i kurija, tvrđava, Sv. Jeronima, slavnih izumitelja, čipke, rimskih careva i nogometa, priča i bajki, Zrinskih  Frankopana i kovnice novca. Prijedlozi kulturnih ruta kao predložak za organizaciju i valorizaciju baštine namijenjeni su lokalnim zajednicama, turističkim zajednicama, organizacijama civilnog društva, kulturnim institucijama i pojedincima zainteresiranim za kulturnu baštinu.

UN ističe kako se ljudi diljem svijeta uključuju u volontiranje iz raznih razloga: kako bi pomogli u uklanjanju siromaštva i poboljšali osnovno zdravstvo i obrazovanje, kako bi se uhvatili u koštac s problemima zaštite okoliša, kako bi smanjili rizik od katastrofa ili kako bi se borili protiv socijalne isključenosti i nasilnih sukoba. U svim ovim poljima volonterstvo daje poseban doprinos stvarajući dobrobit za ljude i njihove zajednice.

Volonteri su motivirani vrijednostima poput pravde, jednakosti i slobode kako je izraženo u Povelji Ujedinjenih naroda. Društvo koje podupire i potiče različite oblike volontiranja vjerojatno će biti društvo koje također promiče dobrobit svojih građana.

„Volontiranje je jako dobar način doprinosa pojedinaca zajednici u kojoj djeluju na način da svojim radom i iskustvom pomažu u poboljšanju postojećih uvjeta u težnji da se oni promjene na bolje“, istaknula je koordinatorica volontera Tamara Šašić.

Volonterizam je osnovni izraz međuljudskih odnosa. Radi se o potrebi ljudi da sudjeluju u svojim društvima i da osjećaju da su važni drugima. Vjeruje se da su društveni odnosi svojstveni volonterskom radu ključni za dobrobit pojedinca i zajednice. Etika volonterstva prožeta je vrijednostima kao što su solidarnost, uzajamnost, međusobno povjerenje, pripadnost i osnaživanje, a sve to značajno pridonosi kvaliteti života u zajednici.

„Volontirati i na taj način biti koristan zajednici, ostavlja osjećaj ispunjenosti. Posebno kad se mogu kreirati inovativni modeli i prijedlozi za unapređenje postojećeg stanja kao što je rad na valorizaciju kulturne baštine koja može postati atraktivna i poželjna aktivnost u sklopu kulturnih i kreativnih industrija“,  pojašnjava Larisa Vukić, volonterka na projektu.

Volonterski kamp je logična nadgradnja stjecanja znanja i vještina volontera za radu zajednici na konkretnim aktivnostima. Volonteri IN-KULTUR projekta aktivno su sudjelovali u kreiranju konkretnih projektnih ideja za aktivaciju resursa bogate kulturne baštine i povezivanje iste u kulturne rute. Znanja koje su stekli na obuci za trenere u kulturnim i kreativnim industrijama implementirali su u poduzetničke inicijative u lokalnim zajednicama. Ovom aktivnošću, volonteri su pripremili konkretne akcije za rad u zajednici, poglavito za rad u kriznim situacijama i zagovaranju kulturnih i kreativnih industrija kao odgovor na krizu.

Jedan o ciljeva volonterskog kampa je i daljnja stručna priprema volontera za aktivno djelovanje u zajednici na području kulturne baštine poglavito kod uključivanja i motiviranja ranjivih skupina društva kao što su mladi, žene , starija dob i nacionalne manjine  da kroz kulturne i kreativne industrije pokrenu inovativne poduzetničke poduhvate.

„Iznad svega, volontiranje je način vraćanja zajednici uz istovremeno razvijanje bitnih društvenih vještina i stjecanje vrijednih iskustava. Ako želite napraviti veliku razliku u svijetu oko sebe, morat ćete dati sve od sebe; morat ćete ići iznad onoga što se od vas traži. Ono što čini dobrog volontera je njihova strast i entuzijazam da svojim radom donesu neku vrstu pozitivne promjene“, zaključuje Nikolina Surjan, volonterka na projektu IN-KULTUR.

U tom smislu svrha volontiranja, pored rada za zajednicu, ima i važnu ulogu u cilju unapređenja buduće poslovne karijere volontera. Volonterski kamp na projektu IN-KULTUR volonterima je bio izazovni način za još bolju izgradnju poslovne karijere kroz stjecanja iskustva u području kulturnih i kreativnih industrija na području baštine te možda i poticaj za profesionalno usmjerenje na tom području.  Volonteri su stekli značajne sposobnosti koje se cijene u radnom okruženju, poput suradnje, dopisivanja, kritičkog razmišljanja, upravljanja i udruživanja i to sve za rad u lokalno zajednici.

Projekt IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice  je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna a iz Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna. 

Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

 i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske

Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i http://www.strukturnifondovi.hr

by Croatian Hot Spots

PROJEKT IN-KULTUR: Primjeri dobre prakse najbolji su način prijenosa znanja i iskustava u kreiranju novih poduzetničkih inicijativa u kulturnim i kreativnim industrijama

U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta lokalnih organizacija civilnog društva kreiran je Laboratorij kreativnih i kulturnih industrija na području baštine. Cilj aktivnosti je jačanje kapaciteta partnera na projektu za provedbu aktivnosti u lokalnim zajednicama u svrhu zapošljavanja, obrazovanja, socijalnog uključivanja, dobrog upravljanja i upravljanja u kriznim situacijama udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“,  Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).

Laboratorij kreativnih i kulturnih industrija osmišljen je kao virtualno mjesto (www.inkultur.turkultur.hr/laboratorij) realiziranih ideja, projekata i razvojnih programa na području baštine. Cilj mu je potaknuti iskorištavanje resursa kulturne baštine na održiv, atraktivan i inovativan način. Laboratorij je namijenjen svim koji se zanimaju za kulturnu baštinu, poglavito ranjivim skupinama kao što su mladi, žene, stariji ljudi, autohtoni narodi, poglavito u ruralnim područjima i manjim sredinama koji kroz kulturno poduzetništvo mogu ostvariti svoje poslovne ideje. Također, namijenjen je i lokalnoj zajednici (jedinicama lokalne samouprave, turističkim zajednicama, razvojnim agencijama, kulturnim institucijama) u smislu aktiviranja postojećih resursa kulturne baštine u cilju stvaranja konkurentnog proizvoda ili usluge u interpretiranju baštine.

Mladi ljudi u ruralnim područjima suočavaju se s nizom poteškoća: relativno visoka nezaposlenost, marginalizacija, nedostatak odgovarajućih financijskih sredstava, razina obrazovanja niža od one u gradovima i slabi izgledi za karijeru. Radnih mjesta u poljoprivredi, akvakulturi, ribarstvu i šumarstvu, koji su nekada bili glavni izvor zapošljavanja na selu, sve je manje. S obzirom na te poteškoće, postavlja se pitanje mladih ljudi da li ostati ili otići potražiti prilike negdje drugdje. Nezaposleni mladi ljudi stoga se odlučuju preseliti u urbane sredine kako bi povećali šanse za pronalazak posla. Nove aktivnosti poput kulturnog turizma mogle bi pomoći mladim ljudima da pronađu alternativno zaposlenje u udaljenim područjima.

Žene u ruralnim područjima ključni su pokretači razvoja. Oni igraju ulogu katalizatora u postizanju transformacijskih gospodarskih, ekoloških i društvenih promjena potrebnih za održivi razvoj. Ali ograničeni pristup kreditima, zdravstvenoj skrbi i obrazovanju među

mnogim su izazovima s kojima se suočavaju. One su dodatno pogoršane globalnom prehrambenom i gospodarskom krizom te klimatskim promjenama. Njihovo osnaživanje ključno je ne samo za dobrobit pojedinaca, obitelji i ruralnih zajednica, već i za ukupnu ekonomsku produktivnost, s obzirom na veliku prisutnost žena u poljoprivrednoj radnoj snazi diljem svijeta. Osnaživanje seoskih žena u kulturnom turizmu može otključati promjene na mnogim frontama, posebno u naporima za iskorjenjivanje siromaštva.

U kulturnom turizmu starije osobe imaju ključnu ulogu u prijenosu znanja i vještina korištenih za tradiciju u lokalnom učenju kroz socijalnu uključenost. Također, kroz turizam postoji mogućnost njihovog aktivnog uključivanja kao pripovjedača žive povijesti i tumača kulturne baštine. Čineći to, moguće je olakšati bolju društvenu integraciju starijih ljudi u ruralnim zajednicama smanjujući potencijalne osjećaje izoliranosti i usamljenosti.

Autohtoni narodi su nasljednici i praktičari jedinstvenih kultura i načina odnosa prema drugima i prema okolišu. To su kulturno različita društva i zajednice. Zemlja na kojoj žive i prirodni resursi o kojima ovise neraskidivo su povezani s njihovim identitetima, kulturama, sredstvima za život, kao i njihovim fizičkim i duhovnim blagostanjem. Nasljednici i praktičari jedinstvenih kultura i načina života. Jezik, priče, glazba, odjeća i simboli rukotvorina autohtonih naroda moraju ostati održivi kako bi se razvijali i prenosili na buduće generacije.

Laboratorij sadrži 20 primjera dobre prakse iz Hrvatske i ostalih zemalja Europske unije. Podijeljen je u četiri tematska kabineta svaki po 5 primjera: tradicijska baština, oživljavanje baštine, digitalizacija baštine i interpretacijski centri.

„Laboratorij je osmišljen kako bi bio ne samo mjesto primjera dobrih praksi već mjesto gdje se ideje o artikuliranju kulturne baštine kao proizvode i usluge kulturnih  kreativnih industrija mogu iskristalizirati. Štoviše, namijenjen je da i se i dobila ideja kako i na koji način interpretirati neki resurs kulturne baštine na inovativna i kreativan način. Već postojeća iskustva neprocjenjiva u u stvaranju novih poslovnih ideja ali u načina kako adekvatno oživiti baštinu , sačuvati je i nanovo interpretirati za buduće generacije.“ istakla je voditeljica projekta Nikolina Jerković.

Namjera je prijavitelja i partnera projekta da laboratorij primjera dobre prakse preraste u svojevrstan inkubator ideja i projekata kulturnih i kreativnih industrija gdje bi zainteresirani imali mentore i uz stručnu pomoć i savjete svoje zamisli pretvorili u konkretnu inicijativu. Na tja način osigurati će se održivost projekta IN-KULTUR na način da se s aktivnostima nastavlja i nakon službenog završetka projekta.

„Kroz laboratorij želimo postaviti temelje nekog budućeg centra okupljanja svih koji žele kroz kulturnu baštinu pokrenuti kreativni biznis. Ovo će biti dodatan i konkretan doprinos da se osvijesti važnost kulturne baštine u zajednici ne samo poradi očuvanja identiteta zajednice

već i stvaranja mogućnosti uključivanja mladih ljudi, žena i ostalih ranjivih skupina da kroz kulturne i kreativne industrije pokrenu svoju poslovnu aktivnost.“ Istakao je Robert Baćac, predsjednik Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna a iz Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna. 

Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

 i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske

Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr

by Croatian Hot Spots

PROJEKT IN-KULTUR: Kulturno poduzetništvo poželjan je način realiziranja poslovnih ideja čija je osnova valorizacija kulturne baštine

U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta lokalnih organizacija civilnog društva kreirano je i „streamano“ 10 podcastova koji prezentiraju postojeće inovativne pristupe u samozapošljavanju i njihovom poslovanju. Cilj aktivnosti je prikazati uspješne priče kulturnih poduzetnika koje mogu biti poticaj svima koji su direktno ili indirektno zainteresirani za implementiranje svojih ideja u konkretne poslovne poduhvate. U tom smislu kulturno poduzetništvo poželjan je način realiziranja poslovnih ideja čija je osnova valorizacije kulturne baštine. Aktivnost ima za cilj i    jačanje kapaciteta partnera na projektu za provedbu aktivnosti u lokalnim zajednicama u svrhu zapošljavanja, obrazovanja, socijalnog uključivanja, dobrog upravljanja i upravljanja u kriznim situacijama udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“,  Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).

Kulturno poduzetništvo koje uključuje kulturne i kreativne industrije najdinamičniji je sektor u Europskoj Uniji. Materijalna i nematerijalna kulturna baština na kreativan i inovativan način biva revitalizirana, oživljena i interpretirana. Kroz kulturno poduzetništvo baština ne ostaje samo na razini naslijeđenog identiteta već postaje izazov za pokretanje poslovnih ideja koje rezultiraju gospodarskim djelatnostima i samozapošljavanju s jedne strane i novom kreativnom vrijednosti s druge strane.

UNESCO-ov ambasador dobre volje Jean- Michel Jarre izjavio je kako kreativne industrije pomažu stvoriti održiva gospodarstva i osiguravaju lokalna radna mjesta. Povodom prezentacije studije „Kulturne i kreativne industrije u Republici Hrvatskoj – prije i nakon Covid-19“ HDS ZAMP kao jedan od inicijatora izrade studije naglašava kako ova jedinstvena i prva svjetska studija kulturnih i kreativnih industrija dokaz je da autori širom svijeta, iz svih umjetničkih grana, znatno doprinose svjetskom gospodarstvu, kako po pitanju prihoda, tako i po pitanju radnih mjesta. Mora im se omogućiti da rade u okolini koja štiti njihova moralna i imovinska prava, kako bi mogli održati svoju kreativnost. Nadamo se da će ova studija otvoriti oči svjetskim političarima: zaštita kreativaca znači poticanje ekonomije. Naše kreativne industrije pomažu izgraditi održiva gospodarstva, osiguravaju lokalna radna mjesta, generiraju prihode i poreze te omogućuju milijunima ljudi, među kojima i mnogim mladima, da zarađuju za život od svog talenta.

Podcast aktivnost u projektu IN-KULTUR doprinos je promociji stvaranja održivog gospodarstva kroz kulturno poduzetništvo u izboru deset uspješnih, zanimljivih i inovativnih poduzetničkih priča koje su na raspolaganju svima zainteresiranima na virtualnom mjestu susreta: www.inkultur.turkultur.hr/podcast i uključuju slijedeće poduzetničke priče:

Obrt Cukarin, Korčula, vl. Smiljana Matijaca bavi se izradom tradicijskih slastica otoka Korčule, odnosno prezentacijom i interpretacijom gastronomske baštine, tj. specifičnih, slatkih specijaliteta. Poduzetnička aktivnost nastala je zbog težnje da se ova tradicijska baština očuva i nanovo prezentira.

Obrt Asztalos, Suza, Baranja, vl. Daniel Asztalos bavi se izradom upotrebne keramike. Poduzetnička aktivnost nastala je nakon pohađanja tečaja izrade tradicijske keramike i ne predstavlja samo puko reintepretiranje tradicijskog lončarstva već i kreativni način oblikovanja uporabne keramike s poboljšanim performansama.

Obrt Ma-La, Brodarci, Karlovac, vl. Tamara Krklec Čvangić bavi se izradom i rekonstrukcijom, odnosno, obnovom narodnih nošnji iz svih krajeva Hrvatske. Poduzetnička aktivnost nastala je nakon dugogodišnjeg hobističkog bavljenja izradom nošnji te sve većom potražnjom za ovom vrstom tradicijskog proizvoda.

Obrt Antico, Motovun, vl. Jure Bralić, bavi se interpretacijom gutenbergovog tiskarskog stroja u maloj radionici uređenoj kao notarski ured u vrijeme renesanse. Poduzetnička aktivnost nastala je prilikom posjeta vlasnika sličnom projektu na Bledu kada se odlučuje pokrenuti svoju poduzetničku uz dodatak svojih kreativnih ideja.

Obrti Miko fashion, Vinkovci, vl. Matea Šimunić, bavi se modnim dizajnom na način da se koriste elementi tradicijske baštine. Poduzetnička aktivnost nastala je kada je vlasnica odlučila iskoristiti umjetničke radove svoga oca tj portrete Šokice i Šokca koji su postali brend dizajna.

Obrt Kazivačica, Zagreb, vl. Iva Silla, bavi se interpretacijskim vođenjem po Zagrebu na temu legendi i priča. Poduzetnička aktivnost nastala je nakon pohađanja edukacije za interpretatora baštine kada vlasnica osmišljava svoje vlastite programe koji se naslanjanju na živu baštinu grada Zagreba.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivica i Marica, Karanac, Baranja bavi se pružanjem turističkih usluga koje uključuju tradicijsku baštinu od arhitekture, gastronomije do dodatnih aktivnosti na domaćinstvu. Poduzetnička aktivnost nastala je iz čiste ljubavi prema seoskom načinu života i tradiciji s ciljem očuvanja izvorne seoske baštine.

Obrt AR Atelier, Ćilipi, Konavle, vl Antonia Rusković Radonić bavi se izradom konavoskog veza te proizvodnjom svile na tradicijski način kao izradom umjetničkih djela s motivima Konavala.

Poduzetnička aktivnost nastala je iz želje da se očuvaju tradicijski zanati i vještine ali i prezentacijom svojih umjetničkih djela inspiriranih motivima Konavala.

Udruga bratstvo svetog Mihovila, Karlovac, predsjednik Pavel Butolen, bavi se izradom povijesnih viteških oklopa kao nekadašnjeg tradicijskog obrta u srednjem vijeku. Kroz udrugu se obavlja poduzetnička aktivnost koja je nastala iz hobija, a uključuje  izradu oklopa, kaciga i štitnika kada su počele stizati narudžbe za izradu.

Obrt Heredo, Medulin, vl. Manuela Hrvatin, bavi se interpretacijom baštine po modelu storytellinga, odnosno oživljavanje baštine Istre (mitovi i legende kao i stvarni događaji) kroz scenski prikaz. Poduzetnička ideja nastala je nakon provođenja niza projekata financiranih iz fondova EU koji su valorizirali kulturnu baštinu.

Projekt IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice  je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna a iz Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna. 

Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

 i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske

Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr

by Croatian Hot Spots

Udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo” na konferenciji Ruralne Europljanke ugostila više od stotinu stručnjaka, predstavnika institucija i vlasnika OPG-ova

U Hrvatskoj oko 700 sela pred izumiranjem, zadnji je tren za depopulaciju i potpore ruralnim ženama

Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo” na čelu s predsjednicom Udruge, mr.sc. Dijanom Katicom, organizirala je 24. i 25. listopada konferenciju Ruralne Europljanke. Prvoga dana programi su se održali u zagrebačkoj Oris Kući arhitekture, a domaćin drugoga dana bila je Vinogradarska kuća Braje iz Jastrebarskog. Događanju su nazočile te svoja stajališta na panelu “Od izazova do uspjeha” podijelile s prisutnima uvažene gošće: Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije, Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, Sunčana Glavak - zastupnica u Europskom parlamentu, Marijana Petir iz Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kao i Tanja Cirba, načelnica Općine Lovas.

Uz njih u radu je sudjelovalo i više od stotinu sudionica iz Hrvatske i regije. Velik interes za ove aktualne teme pokazali su i predstavnici područne i lokalne samouprave kao i turističkih zajednica diljem Hrvatske, stručnjaci s Agronomskog  fakulteta u Zagrebu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, Veleučilišta u Virovitici, Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute te Instituta za turizam.

Predavači su govorili o baštini i identitetu ruralne žene, održivom turizmu kao novoj prilici te kulturnim rutama kao poticaju ruralnim ženama. Velik interes privukle su teme o razvoju inovacija u ruralnom poduzetništvu i lokalnoj gastronomiji kao i održivi turizam, a drugoga dana konferencije razgovaralo se o položaju hrvatskih ruralnih žena u medijima uz razmjenu iskustava.

Konferencija Ruralne Europljanke održava se po prvi put, a još prošle godine, na inicijativu Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo”, neformalno je pokrenuta zajednička platforma Ruralne Europljanke, kojom će se još više osnažiti položaj žena u ruralnim područjima. To je moguće učiniti kroz suradnju, širenje mreže na međunarodnoj i nacionalnoj razini te kontinuirano obrazovanje i promoviranje žena, koje su svoj život i rad posvetile ruralnim područjima.

Predsjednica Udruge Uzorne hrvatske seoske žene, gđa. Jerleković, predstavila je neke od hrvatskih uspješnih primjera seoskih žena, dok se  primjere iz inozemstva moglo pogledati na predavanju Roberta Baćca, Kulturne rute kao poticaj poduzetničkim inicijativama žena u ruralnim područjima. Kao iznimno važne teme na panelu pokazale su se depopulacija, odumiranje života na selu (npr u Hrvatskoj je oko 700 sela pred izumiranjem) te nedostatna kvalitetna infrastruktura, pri čemu je istaknut širokopojasni internet, kao jedan od glavnih elemenata za život u ruralnim krajevima uz osiguravanje vrtića, škola i ostalih potrebnih sadržaja. Gđa. Šuica naglašava da je 80% Europskog teritorija pokriveno ruralnim područjima, a slično je u Hrvatskoj, no na tom području živi samo trećina stanovništva, dakle teritorij treba bolje iskoristiti.  Uz širokopojasni internet, jer danas nije važno gdje živite nego kako ste povezani, istaknula je još jedan veliki problem a to je skrb. Na razini EU čak 8 milijuna žena ne sudjeluje na tržištu rada, jer ili skrbe o djetetu ili o starijim osobama. To je veliki nedostatak kako na tržištu rada, tako i u njihovim karijerama.

Gđa. Sunčana Glavak spomenula je da se žene u današnje vrijeme nažalost još uvijek suočavaju s izborom hoće li raditi ili će brinuti o djeci, obitelji ili starijim osobama. Stoga im treba osigurati dostupnost vrtića, socijalne skrbi… Okolnosti u Europi su se promijenile, novaca ima dovoljno, samo treba vidjeti na koji način preoblikovati ruralni prostor i riješiti depopulaciju stanovništva. Pozvala je sve žene s ruralnih područja da joj pošalju primjedbe i prijedloge kako poboljšati zakonodavne okvire. Žene čine ukupno  51% populacije u našoj zemlji i taj glas više dragocjen je za mijenjanje stvari.

Gđa. Petir istaknula je pitanje vrednovanja uloge žena u ruralnom prostoru. Odbor za poljoprivredu je u  suradnji s Ministarstvom poljoprivrede dogovorio da će se u Nacionalni program za ravnopravnost spolova do 2024. godine preuzeti neki programi koji se odnose na vještine i znanja ruralnih žena, kako bi ih podržali i konkretnim mjerama. Apeliraju da se kroz Nacionalnu strategiju poljoprivrede prepozna ta multifunkcionalna uloga seoskih žena, kako bi ona bila priznata uz dodjeljivanje sredstava. Nedavno je usvojen i prijedlog za žene poljoprivrednice da se uvedu dodatni bodovi kao i za mlade poljoprivrednike kod zakupa poljoprivrednog zemljišta.

Izgleda da je upravo sada pravo vrijeme za jači angažman u pravcu većeg razvoja ruralnih žena, jer je plan Ministarstva poljoprivrede do 2030. godine utrošiti oko 7,5 milijardi EUR sredstava. Danas je kod nas svega 1/3 ruralnoga stanovništva i trend je jako jako loš. U sljedećih 5 godina na raspolaganju će biti 3 milijarde i 800 milijuna EUR, iz Nacionalnog programa za otpornost i oporavak, kao i svih državnih potpora. Prije svega, po riječima ministrice Vučković, važno je osigurati temeljnu infrastrukturu, koja će se i dalje osiguravati iz programa ruralnog razvoja, putem državnog proračuna i kohezijske politike.

Često se zaboravlja iznimno važna uloga i odgovornost lokalne zajednice pri razvoju žena u ruralnim područjima. Gđa. Ljubičić ističe koliko je  potrebna osmišljenost i rast lokalne zajednice, koja podupire razvoj ruralnih obitelji. Već postoje sjajni primjeri, gdje se subvencioniraju jaslički servisi, vrtići, topli obroci - takvom kvalitetom života čak se privlače i ljudi iz urbanih područja i stoga je taj senzibilitet za depopulaciju i demografiju jedan od ključnih. Gđa Cira, načelnica općine Lovas smatra da je prije svega važno osposobiti seosku ruralnu ženu za tržište rada oživljavanjem starih zanata, a planiraju uključiti žene iz svoje sredine u društveno poduzetništvo te im osigurati dodatnu potrebnu edukaciju, osobito u pravcu europskih projekata. 

Na Konferenciji se otvorila i tema percepcije ruralnih žena - često se mogu o njima u medijima, no i drugdje čuti vrlo ružni komentari o ruralnim ženama, a one su toliko kreativne, radišne, ulažu puno ljubavi u svoj posao. Stoga je važno da istaknu svoju snagu, moraju jačati svoje pouzdanje i ono što imaju pokazati svijetu, jer s tim sposobnostima mogu unijeti promjene. Bez tih žena nema očuvanja ruralnih prostora, jer ako žene odu otići će cijele obitelji. Gđa. Findak smatra da je jako važno da ruralne žene budu tamo gdje se odnose odluke, a s njom su se složile i ostale panelistice, čak štoviše, trebale bi se kandidirati na lokalnoj razini, ući i u politiku, jer ipak je 51% žena i taj jedan glas iznimno je važan u donošenju odluka. Sazrijelo je vrijeme da žene, koje su već neko vrijeme u ruralnom turizmu, jasno artikuliraju koje su to poteškoće, s kojim problemima se bore te da predlože moguća rješenja, jer one sada imaju dovoljno znanja i iskustva za utjecaj na zakonodavni okvir, kako bi se poboljšao  i osnažio njihov položaj.

Drugi dan konferencije istaknuo je važnost komunikacije s medijima. S pojavom COVID-a sve je veći interes za OPG-e i njihove proizvode i usluge, no ruralne žene trebaju same ponuditi medijima svoje sjajne priče i tako ih približiti potencijalnim kupcima i posjetiteljima. Važno je istaknuti kvalitetne proizvode, no i obiteljske priče te postati svjestan svoje vrijednosti i “blaga” zahvaljujući kojem mogu posjetiteljima povećati kvalitetu života.

Gđa. Dijana Katica najavila je i sljedeću konferenciju, koja će se održati u Osijeku 21. studenoga, na temu vinskog turizma, koji se sve više razvija u Hrvatskoj i jedna je od važnih odrednica ruralnoga turizma.

Foto: Tea Lukinić Marić

by Croatian Hot Spots

Predstavnici vodećih hrvatskih putničkih agencija posjetili Brodsko-posavsku županiju

Predstavnici renomiranih putničkih agencija posjetili su Slavonski dućan, obiteljska-poljoprivredna gospodarstva  i salaše, brodsku Tvrđavu i dva nova turistička proizvoda – Adrenalinsku šumu u Bebrini i Interpretacijski centar Ivane Brlić-Mažuranić u kući Brlić na brodskom korzu

Slavonski Brod, 27. listopada 2022. - Svojim ljepotama i posebnostima Udruzi hrvatskih putničkih agencija (UHPA) predstavila se Brodsko-posavska županija čija je Turistička zajednica bila domaćinom predstavnicima renomiranih putničkih agencija. Uz studijski posjet i individualne  sastanke s dionicima turizma u Brodsko-posavskoj županiji – od hotelijera, vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, rančeva i salaša do turističkih stručnjaka iz ovoga kraja – članovi Udruge hrvatskih putničkih agencija tijekom dvodnevnog posjeta održali su i sjednicu Upravnog i Nadzornog odbora, uoči koje ih je pozdravio Marko Šimić, zamjenik župana Brodsko-posavske županije.

Domaćini su svojim gostima u Slavonskom dućanu u Novoj Gradiški pripremili pravu slavonsku dobrodošlicu, uz degustaciju finih i originalnih slavonskih specijaliteta, a uz šunku, kulin, kobasicu, slaninu... imali su prilike kušati i jedinstvene cerničke ćuptete.

Članovi Udruge hrvatskih putničkih agencija posjetili su i novi turistički adut „Adrenalinsku šumu“ u Bebrini na području zaštićenog krajolika Jelas polja. U Slavonskom Brodu prošetali su najvećim korzom u Hrvatskoj uz posjet novom Interpretacijskom centru Ivana Brlić Mažuranić u obnovljenoj kući Brlić, obišli su jedinstvenu brodsku Tvrđavu uz obilazak Muzeja tambure i Galerije Ružić.

Zbog čega su stanovnici Brodsko-posavske županije "čuvari okusa", putnički agenti imali su se prilike uvjeriti na eko-etno salašu Savus u Bukovlju i OPG-u Paljevine u brdskom dijelu općine Sibinj, gdje je za njih organizirana prezentacija brenda "Okusi graničarskog Posavlja".

„Nakon koronakrize koja je gotovo zaustavila organizirana putovanja, veselim što ove godine bilježimo rast organiziranih putovanja od čak 113 posto. Vjerujem da će nakon posjeta predstavnika Udruge hrvatskih putničkih agencija ovaj trend nastaviti. Zahvaljujući bogatoj prirodnoj i kulturnoj baštini Brodsko-posavska županija oduvijek je bila atraktivna destinacija za školska putovanja, no proteklih godina sve nas više otkrivaju ljubitelji ruralnog i aktivnog turizma“, istaknula je Ružica Vidaković, direktorica Turističke zajednice Brodsko-posavske županije.

Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija kaže kako je UHPA najdugovječnija i jedna od vodećih strukovnih udruga u turizmu u Hrvatskoj, a ove je godine obilježila 30 godina od osnutka. Studijski posjet nekoj od destinacija koje organiziraju najmanje jednom godišnje prilika je destinaciji da se prezentira organizatorima putovanja i otvori nove mogućnosti suradnje.

„Brodsko-posavska županija nam se predstavila svojom autentičnom ponudom i na najbolji način opravdala naš odabir za ovogodišnje studijsko putovanje. Svojom urbanom pričom u Slavonskom Brodu i bogatom eno-gastro ponudom na salašima, OPG-ovima, rančevima i u restoranima domaćini su nam ponudili novi doživljaj Slavonije, a upravo novo i drugačije iskustvo postaju glavni motivi odabira destinacije i u organiziranim putovanjima. Naše članice u svojoj ponudi imaju raznoliku lepezu usluga i siguran sam kao će turistički potencijal ovog područja pronaći svoje mjesto u njihovoj ponudi za organizirane dolaske, ali i individualne posjete zaljubljenika u ruralni i aktivni turizam“, poručio je Fain.

by Croatian Hot Spots

SUPETARSKI MILJENIK IZ DRUGOG KANTUNA Ivan Rendić kakvog niste poznavali

MEŠTAR O' BUFONADE!

SIGURNO STE ČULI za njegovu alegoriju „Um“, veličastvene biste i spomenike značajnih ličnosti koji su ga vinuli u sam vrh domaćeg kiparstva. No, jeste li znali da je Ivan Rendić ostvario još jednu podjednako zavidnu karijeru, koja nije zaslužila da ostane u sjeni – onu nepopravljivog šaljivdžije koji nikad ne miruje i uvijek je „na manevru“?

PETNAESTOGODIŠNJI MAĐIONIČAR.  Iako nije rođen u Supetru (slučaj je htio da se to desi u Imotskom), upravo je naša otočka metropola mjesto njegove vedre mladosti. Obiteljska zanatska klesarska tradicija bila je presudna za Rendićevo životno opredjeljenje, pa je tako sa svega 15 godina izradio impresivan reljef ugrađen u zid obiteljske kuće.

No, paralelno s kiparskom karijerom, otpočinje i karijera vragolana koja se nije pretjerano svidjela njegovim učiteljima (a ni djevojčicama čije je haljine zašio!), pa je istu izbjegavao u strahu od učiteljevih batina. A kako živa dječačka mašta nije mogla mirovati, mladi je kipar na krovu kuće izgradio mlin na vjetar, kakav je postojao na ulazu u supetarsku luku. Ugradio je u njega majčin mlinac za kavu i za maestrala mljeo kavu čitavom susjedstvu i uzimao desetinu, poput pravog mlinara!

TRST JE OBILJEŽIO NJEGOV ŽIVOT, iako je boravak u njemu kipar uvijek smatrao privremenim. Ondje je otpočeo školovanje i proveo veći dio svog aktivnog životnog vijeka, uključujući neke od najplodonosnijih faza svog opusa. Iako su brojne narudžbe za spomenike, vile i portrete naprosto pljuštale, Rendić kipar uvijek se trudio da i Rendić šaljivdžija bude jednako aktivan – zabavljački duh nikad ga nije napuštao. Nas je od srca nasmijala šala koju je izveo u otmjenom Caffeu degli Specchi – sve kockice šećera Rendić je zamijenio mramorom i naravno da se ni uz uporno miješanje kava nije mogla zasladiti!

Čini se da je živopisan ambijent kafea nerijetko inspirirao kipara za razne podvale, pa se tako na urnebesan način osvetio kibiceru koji mu je dosađivao spavajući za njegovim stolom. Ugasio je svjetlo u kavani, a svi su gosti, na njegov nagovor, nastavili kartati, igrati biljar, razgovarati. Kad se spavač probudio, čuvši žamor, a okružen mrklim mrakom, u panici je počeo vikati misleći da je – oslijepio!

I ZAGREB I SUPETAR podjednako su poslužili kao atraktivna kulisa za „smicalice“. Možda najsmješnija je zgoda koju je izveo sa slikarem Medovićem, koji je bio malena rasta i jako je želio narasti. Rendić mu je za dobru večeru obećao pomoći i spremio mu tinkturu koju je ovaj redovito pio. Svaku mu je večer u kavani skraćivao štap te je ovaj rapidno rastao. Priredio je obećanu večeru, na kojoj je Rendić pred čitavim društvom otkrio tajnu „rasta”!

Od supetarskih zgoda, posebno je „urnebesna“ ona s maškarade - Krnje koji petaje roge, naliven gipsom koji – razumije se - ne može goriti, uz veliku pompu poklonjen Splićanima, samo je potvrdio kiparev renome nepopravljivog šaljivdžije.

ULTIMATIVNI ŠKERAC. Želeći biti pokopan samo sa štapom i šeširom, te natpisom „Rendiću, gdje si?“ ovaj velikan domaćeg kiparstva kao da je prorekao vlastitu sudbinu i u samoj smrti ostao dosljedan svojoj boemskoj i teatralnoj prirodi.

Naime, zahvaljujući nevjerojatnom spletu okolnosti gdje je organizator njegovog splitskog ispraćaja – umro, u jednom se trenutku doista nije znalo gdje je kipar! A njegov je sin Dunav, da završimo ovu priču u vedrom tonu kakav bi i sam umjetnik preferirao, boem kao i otac sam, mjesec dana zbog korote pio samo – crno vino.

Više i foto: TZG Supetar

by Croatian Hot Spots

PROJEKT IN-KULTUR: Još je Aristotel govorio da “uvijek treba očekivati nešto neočekivano”. Krizne situacije su uvijek neočekivane i treba znati odgovoriti na njih.

U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta organizacija civilnoga društva za unapređivanje javne svijesti i aktivnosti zagovaranja i rješavanja potreba ranjivih skupina posebno uslijed kriznih situacija, provedene su radionice o kriznom upravljanju i zagovaranju kulturnih i kreativnih industrija za upravljanje u kriznim situacijama. Cilj neformalne edukacije je jačanje ljudskih kapaciteta (stjecanje znanja i vještina) partnera na projektu, odnosno kako biti aktivan u zajednici u vremenima kriznih situacija te kako zagovarati i promovirati rad u kulturnim i kreativnim industrijama u doba krize.

Obrazovanje u trajanju od 2 jednodnevnih radionica (16 sati) organizirano je za pet predstavnika udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“,  Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).

Radionice je vodio g. Dubravko Fijačko, certificirani interpretator baštine od strane Interpret Europe.

“Kriza nije privremeni prekid u rastu, već drastična opomena da se ne može ponašati kao prije“, istaknuo je svojevremeno Željko Rohatinski, bivši guverner Hrvatske narodne banke. Kriza (od grč. krisis) znači znači prijelom, polazno teško stanje u svakom, prirodnom, društvenom i misaonom procesu. U samoj biti krize jest da treba odlučiti, odnosno donijeti novu odluku. Kriza je šansa za resetiranje i stvaranje novog početka, odnosno postavljanje novih modela poslovanja i privređivanja. Također, krizna vremena nameću nova rješenja, nove, kreativne načine promišljanja i nove načine ponašanja kao što je covid-19 kriza snažno potaknula online komunikaciju, obrazovanje pa i poslovanje.

Prema studiji „Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj“ iz 2015. godine, koju je proveo Ekonomski institut iz Zagreba za HKKKI (Hrvatski klaster kreativnih i kulturnih industrija), kreativne i kulturne industrije vrlo su stabilne na turbulentna ekonomska vremena i krize. Može se reći kako su kulturne i kreativne industrije otporne na krizne situacije upravo zbog inovacija koje su sastavni dio njihovih aktivnosti.

U tijeku pandemije COVID-19 bilježi se porast za internet uslugama svih oblika za više od 60%. Takav porast potražnje rezultat je  povećanom prisutnosti na internetu, ponajviše većim angažmanom na društvenim mrežama, praćenjem aktivnih predstavljanja događaja (on-line festivala, sajmova, manifestacija) i eksponata (on-line izložbe, virtualni muzeji) i prijenosom sadržaja uživo, kao i poticajnim podcastovima te igrama i aplikacijama za internet posjetitelje. To je dovelo i do razvoja novih znanja i vještina koje korespondiraju internetskoj tehnologiji a samim time i do novih zapošljavanja i otvaranja radnih mjesta potrebnih za pružanje takvih vrsta usluga.

Krizno upravljanje uključuje ovladavanje kriznim situacijama, uspostavljanje kriznog menedžmenta, uspostava sustava koji će omogućiti fleksibilnost i otpornost, anticipativne i reaktivne aktivnosti, analiza scenarija i intervencijski plan djelovanja kroz krizno komuniciranje.

Posebno se to odnosi na organizacije civilnoga društva koje su svojim radom i djelovanjem upućene na rad u lokalnoj zajednici što znači da adekvatno postavljanja svih elemenata kriznog upravljanja može rezultirati pozitivnim odgovorom i novim inicijativama što se i pokazalo kroz primjer kulturnih i kreativnih industrija.

 „Krizne situacije veliki su izazov za organizacije civilnoga društva. Posebno za one koje se bave promocijom i unapređivanjem kulturne baštine gdje je potrebno tražiti nove paradigme i načine unapređivanja kad nastupi kriza.  Kulturne i kreativne industrije predstavljanju odgovor i izazov na krizne situacije kojima se može zadržati pa čak i povećati efikasnost udruga obzirom na mnogobrojna inovativna i kreativna rješenja koja su  rezultat dobrog kriznog upravljanja“, naglasila je Jesenka Ricl, predsjednica udruge CroCulTour.

Krizno upravljanje zahtijeva i zagovaranje kulturnih i kreativnih industrija poglavito u kriznim vremenima. Zagovaranje podrazumijeva utjecanje na javne politike ili ponašanja, usmjerava pozornost zajednice na važna pitanja, a donositelje odluka prema rješenju te može uključivati ​​i društveni marketing, informacije, obrazovanje i komunikaciju, organiziranje zajednice, i mnoge druge taktike.

„Organizacije civilnoga društva suočavaju se s velikim izazovima kada je u pitanju zagovaranje kulturnih i kreativnih industrija. S jedne strane moraju adekvatno i promptno odgovoriti novim načinom djelovanja i aktivnosti kada su u pitanju krizne situacije, dok s druge strane, moraju i aktivno djelovati u zajednici. Stoga zagovaranje treba biti dobro isplaniran proces koji je usmjeren na postizanje jasnih ciljeva i kreiranja podrške u određenom vremenskom razdoblju“, istaknula je Maja Zlokić, predsjednica udruge „Dalmata Event.

Stečena znanja, iskustva i vještine u upravljanjima procesima u kriznim situacijama i zagovaranju, poglavito u sferi rasta gospodarstva, OCD-ovi partneri na projektu IN-KULTUR će se koristiti za daljnji rad u zajednici za organizaciju inovativnih proizvoda i usluga kroz kreativne i kulturne industrije, a u svrhu kreiranja mogućnosti stvaranja uvjeta za zapošljavanje i samozapošljavanje poglavito ranjavih skupina.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna. 

Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

 i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske

Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr

by Croatian Hot Spots

Na Kliškoj tvrđavi otvorena izložba Nikad zaboravljena "FERATA"

Na Kliškoj tvrđavi, u prepunom izložbenom prostoru Topničke vojarne, 30. rujna 2022. otvorena je izložba Nikad zaboravljena "FERATA", izložba fotografija, dokumenata, razglednica i svega što se povezuje s Feratom - Rerom. 

Na današnji dan 30. rujna 1962. prometnik Marko Grbeša je zviždaljkom označio posljednji polazak „Rere“ iz Sinja.

Izložbu je otvorio i s nekoliko riječi se obratio načelnik općine Klis gosp. Jakov Vetma, te istaknuo je kako je Ferata zaslužna je za razvoj Klisa, Sinja, Splita i brojnih mjesta kroz koje je prolazila. U sjećanju naroda Splita i Dalmatinske zagore je prva i posljednja željeznica koja je povezivala Split i Sinj u periodu od 1903. do 1962. godine. Istaknuo gospodarski i socijalni značaj za stanovništvo ovoga kraja, te kako je on je rođen u blizini Vetminog mosta, preko kojeg je prolazila željeznica, kojeg je gradio njegov pokojni pradjed, u čijoj je gradnji izgubio nogu.

Posjetiteljima se obratio gosp. Ante Meštrović autor izložbe i vlasnik zbirke, koji je vrijednu zbirku i izložene predmete marljivo sakupljao i sačuvao kao spomen na neka druga vremena. U svom obraćanju prisutnima istaknuo je njezin povijesni i gospodarski značaj za razvoj ovog kraja.

- Ferata je bila u gospodarskom i socijalnom smislu poveznica između Cetinske krajine i središta Dalmacije Splita. Naziv ‘rera’ u narodu je dobila zbog putnika koji su se vozili njome i pjevali reru, pučke dvoglasne pjesme karakteristične za sinjsku krajinu. U početku su je zbog izgleda i sporosti nazivali ‘šuljarica’, potom ‘sinjska željeznica’, ‘sinjski vlak’, ‘sinjska ferata’. U ono vrijeme imala je ogroman utjecaj na trgovinu ovog kraja jer su se proizvodi sela mogli plasirat u Splitu te na drugim stajalištima praktički u jedan dan, vožnja rerom se preporučala pacijentima koji su bolovali o bronhitisa (prolazak kroz tunel je poticao iskašljavanje), po njoj se računalo vrijeme..." dodao je autor izložbe Ante Meštrović

Ferata je polazila iz Splita, preko Solin Vranjice, stajališta Mravinaca, Klis Kosa stajališta, Klis Megdan stanice, stanice Dugopolje, stajališta Prosik prije Dicma, stanice Dicmo, stajališta Mojanke do Sinja.

Ferata će ostati zapamćena po sporoj vožnji (45.5 kilometara za 3 sata), impresivnom terenu po kojem je prometovala (veliki uspon uz Klis i Rupotine), brojnim nezgodama i pjesmi (rera - narodni napjev sinjske krajine) koja je orila iz kompozicije.

U svojoj kratkoj, ali burnoj povijesti, bila je dijelom Austro-ugarske monarhije, Kraljevine Jugoslavije, istodobno Italije i NDH u drugom svjetskom ratu (kada je doživjela brojne diverzije i sabotaže) i u konačnici SFR Jugoslavije.

by Maja Zlokic