NOVALJSKA TAVULA ZA NAJIZBIRLJIVA NEPCA Novaljski gastro-aduti sve su brojniji
MEKA ISTINSKIH GURMANA
Asocijacije na spomen Novalje na otoku Pagu su brojne, jedna ugodnija i poticajnija od druge. Aktivnosti tamošnje Turističke zajednice i lokalnih poduzetnika doveli su i do toga da nam, kad čujemo "Novalja" sve više - rastu i zazubice.
Vrhunska paška janjetina i sir već cijeli svijet zna za njih. No, novaljski gastro-aduti kudikamo su brojniji, a ponuda može zadovoljiti i najizbirljivija nepca!
Izdvojimo neke "highlightere" iliti naglaske među brojnim objektima - od domaćih, autohtonih OPG-ova do restorana s fine-dining ponudom - koji su Novalju prometnuli u meku istinskih gurmana.
Jedno od tih mjesta su Vidasovi stani na nekoliko kilometara od Novalje prema Lunu. Za imidž tog mjesta zaslužan je Ivan Vidas jedan od mlađih ugostitelja koji nastavlja tradiciju svoje obitelji a forte njihove ponude je vrhunski objekt Lastura. Tamo se mogu kušati i starinska jela otrgnuta od zaborava poput janjetine s graškom, tripica, koprtlice, uz zelje iz vrta i domaću zelenu mišancu – sve ono ča smo pomalo i zaboravili govori nam ovaj perspektivni predsjednik udruženja obrtnika Novalje.
Dakako, dio svake lokalne gastro-priče je i pečena janjetina od nadaleko poznate paške ovce, a ta slasna delicija dobila je i dodatni brending kroz projekt "MarsOvca" - onaj koji je u istom nazivu objedinio imidž otoka s obzirom na geografsku posebnost i - ovcu, drevnu hraniteljicu otočana. Te, eto, "roditeljicu" janjadi, od kojih vjerojatno ne postoji ukusnija na svijetu!
Taj hommage ovci - ili MarsOvci - zahvaljujući inicijativi Ceha ugostitelja, Turističke zajednice grada Novalje i Grada Novalje - ponovno stavlja u fokus čuvenu otočku deliciju, ujedno joj odavajući počast kao simbolu težačkog načina života, te "zaslužnu" za sekundarne produkte neizostavne na svakom pravom paškom stolu. Osim najukusnijeg mesa to je rečeni sir i skuta (prikladni i za deserte), ali i surotva, iznutrice...
Perjanica lokalne ponude je i - s druge strane - restoran Boškinac, nositelj prestižne Michelinove zvjezdice, međunarodnog priznanja koje ga je stavilo uz bok najboljim restoranima Hrvatske i svijeta! Dakako, timu Boškinac to je dodatna motivacija za daljnje gastro-kreacije, uvijek zasnovane na tradiciji otoka, ali s udjelom suvremenih elemenata i trendova priprave i serviranja delikatesa, uvijek uz pažljivo birana, visokokvalitetna vina kuće.
Ne zaboravimo da je Novalja locirana na otoku kojega oplakuje najčišće more na našoj planeti; stoga je ponuda plodova mora i ribe također sasvim prirodan izbor, a mjesta na kojima se i takva jela mogu degustirati ima jako puno.
Jedno od njih je Konoba Težak, raj okružen kamenom i sa predivnim pogledom na Ručicu i Pašku uvalu; tamo se može uživati u rustikalnim jelima po pristupačnim cijenama, a izbor je - neodoljiv. Neka od njih su: pršut i paški sir, domaće juhe i makaruni, janjetina s gradela, lungić punjen paškom skutom, pureći odrezak s paškom skutom i pršutom, ali i niz ribljih jela od oborite kao i plave ribe, škampi na buzaru, dagnje... Sve uvijek začinjeno najboljim maslinovim uljem, kojega na Pagu ima u izobilju!
Novalja je u gastronomskom smislu svakako izuzetno poticajna za istraživanje, s ponudom za svačiji ukus i džep.
Ugostiteljski objekti koji sudjeluju u projektu ‘MarsOvca’
Hospitality facilities participating in the “MarsOvca” project
Konoba Težak
Restoran Antonio
Restoran Timun
Restoran Riva
Restoran Boškinac
Restoran Starac i more
Restoran Lastura
Bikarija
Restoran Žal
Bena camping
Restoran Bazilika
Opg vidas
Mesnica Bikarija
Više: visitnovalja.hr
HOT SPOT LJETA - SUPETAR 4 impresivne tematske staze otkrivaju znamenitosti i štorije duboko utkane u identitet idilične bračke destinacije
HOT SPOTS DESTINACIJA LJETA - SUPETAR, još je jednom dokazao kako u spajanju tradicionalnog i modernog – zaista mu nema premca. Naime, nakon što su uspješno gastro brendirali destinaciju kroz projekt OTKLJUČAVANJE OKUS BRAČA i na naše pijate pokazali majstorije koje uspješno stvaraju virtuozi supetarskih kuhinja dostojnih Michelinovih preporuka, podjednako inspirirane starim receptima supetarskih nona i modernim fine dininga, gastronomski uspjesi kao da su se preslikali i na ostale segmente turističke ponude, pa su Supetrani svojim gostima ovoga puta odlučili prirediti – gozbu za dušu!
NARAVNO, NIPOŠTO NE SUGERIRAMO da zaobiđete njihove veličanstvene restorane i konobe, ali ovog puta čula ćemo nahraniti slikovitim vizurama, znamenitostima i štorijama duboko utkanim u sam identitet ove idilične destinacije.
Vodimo Vas na 4 impresivne tematske staze, koje su (ipak su ovo majstori spajanja tradicionalnog i modernog!) za još realističniji doživljaj dodatno oplemenjene prednostima moderne tehnologije. Povrh prekrasnog naselja Splitska, u slikovitim Mircima prožetim savršenim mirom i tišinom, te u samom gradu Supetru, čekaju nas intrigantni reljefi unutar netaknute prirode, bračko tekuće zlato, te ni više ni manje nego otac hrvatskog modernog kiparstva Rendić i najveći hrvatski pjesnik 20.stoljeća Ujević!
KAMEN KOJI UŽIVA SVJETSKU SLAVU. Kako bi nas još više zaintrigirali pričom o bračkom kamenu i to iz dalekog rimskog doba (uresio je impozantnu Dioklecijanovu palaču, ali i predvorje predvorje zgrade UN-a u New Yorku, dio Bijele kuće u Washingtonu, te zgrade parlamenta u Beču i Budimpešti!), krenut ćemo tematskom stazom ukupne dužine 1,1 km, koja započinje u dnu potkovaste luke Splitska i vodi do samog kamenoloma Rasohe.
Jedan je to od nekoliko rimskih kamenoloma (uz Plate i Stražišće) koji se nalaze povrh prekrasnog naselja Splitska, na svega kilometar udaljenosti od mora. Ondje ćemo, uživajući u idiličnom prirodnom ambijentu, sa zadovoljstvom pročitati omiljenu knjigu ili osmotriti intrigantni reljef Herkula visine 80 cm, uklesan u živoj stijeni.
Kako je godinama „samovao“, napravit ćemo pokoju sjajnu fotografiju ovog reljefa za naš news feed na društvenim mrežama, a znatiželjnim pratiteljima rado ćemo pojasniti kako su njegove nerazmjerno velike šake simbol iznimne snage i čvrste ljudske volje – baš su ga zato kamenari i uzeli za svog zaštitnika!
Za potpun doživljaj, kameru našeg mobilnog uređaja iskoristit ćemo kao pravi mali vremeplov. Naime, koristeći AI tehnologiju, TZG Supetar napravila je prezentaciju stvarnih povijesnih događanja kroz 3D likove, objekte i atraktivne animacije - vađenje kamena i robovi koji su mukotrpno radili na tome te vojnici koji su ih kontrolirali i zapovijedali, tek su neke od njih!
PUT DO TEKUĆEG ZLATA. Da li ste znali kako na otoku Braču danas raste oko milijun stabala maslina, a sam otok smatra se najvećim maslinarskim područjem u Republici Hrvatskoj? Sve o bračkom tekućem zlatu saznat ćemo u šetnji pješačkom stazom Maslinovi puti koja započinje u mirnom, pitoresknom mjestu Mirca.
Atraktivna kružna staza duljine 5 kilometara odvest će nas kroz najljepše maslinike povrh naselja, sve do Prihoda - starog sustava za navodnjavanje, koji od davnina ima vrlo važnu ulogu u povijesti Miraca (voda se iz ovih vodospremnika do mjesta prenosila u solme (bačve) ili u maštile (lavor) koje su mrčanske žene nosile na svojim glavama!)
U šetnji maslinovim putima, vođeni markacijom, upoznat ćemo se s tradicijom proizvodnje maslinovog ulja te dominantnim i autohtonim vrstama maslina (oblica, buhavica i levantinka), ali i prekrasnom gradnjom bračkih suhozida.
Ova tematska staza odolijeva sezonalnosti – za rekreaciju i opuštanje na svježem zraku, možemo je koristiti tijekom cijele godine, a raduje nas i činjenica da je TZ Grada Supetra dodatno oplemenila svoju ponudu web aplikacijom Olive Trek, koja nudi jedinstvenu šetnju i obilazak maslinika uz korištenje najmodernije tehnologije, s detaljnim prikazom ucrtanih digitalnih staza – od njihove duljine, vrste terena i nadmorske visine na kojoj se nalaze, pa do prosječnog vremena trajanja obilaska!
Osim što putem opisa možemo saznati potrebne informacije, možemo vidjeti maslinarske mlinove, kamenice i prese, i fotografirati se s njima u stvarnom prostoru kroz kameru mobilnog uređaja!
KIPAR KOJI JE ODBIO BITI ZABORAVLJEN. Ima Supetar svog velikog umjetnika, hedonistu, šaljivdžiju, zaljubljenika u karnevale... pogađate, riječ je o neponovljivom Ivanu Rendiću, koji je po riječima svog imenjaka i također kiparskog virtuoza, Meštrovića, u domaćih umjetnika potaknuo žeđ za kiparstvom.
U čast Rendiću i njegovoj veličini TZ Grada Supetra u suradnji s Narodnom knjižnicom Supetar osmislila je i označila tematsku stazu koja nosi naziv Kulturni đir s Rendićem, a kojom su označene važne točke Rendićevog života, koje su nevjerojatno sinkrone s važnim točkama samog grada. Dovoljno je, primjerice, spomenuti predio Vrdolca u neposrednoj blizini kipareve kuće, koji je uz Glavicu i Varoš prava „žila kucavica“ Supetra, gdje je život grada i započeo i odakle se spustio prema moru.
Iznimno važnu ulogu, kako u kiparevu odrastanju, tako i u životu Supetra, imale su i Gustirne do kojih dolazimo laganom šetnjom u sklopu ove tematske staze – bunari su to u kojima se akumulirala kišnica s obližnjeg pjovera, te je ovaj način sakupljanja vode bio pravo supetarsko vrelo života - mjesto je to na kojem su se doznavale sve gradske tajne i ćakule, ali i prala roba i posuđe te „kalavala“ voda koja se potom koristila za svakodnevni život.
NAMA SE NAROČITO SVIĐA crescendo ove šetnje, za koji baš ni malo ne sumnjamo da bi se svidio i samom kiparu, prokušanom meštru o' bufonade!
Naime, koristeći AI (proširenu stvarnost), na zaslonu uređaja pojavljuje se sam kipar, koji korisnika upućuje da prošeta supetarskim grobljem koje obiluje njegovim prekrasnim spomenicima, da bi se, uz svoju legendarnu rečenicu: “Gdje je Rendić?“, još jednom pojavio na vlastitom posljednjem počivalištu.
Možda bi se pravi Rendić na trenutak začudio modernoj tehnologiji, ali bi bio prezadovoljan što je, kao u kakvom duhovitom triku kojima je za života bio sklon, oživio na zaslonu Vašeg telefona – mjesto u srcima svojih sugrađana osigurao je već odavno!
MJESTO POETSKE LJEPOTE. Poslasticu – stazu koja vodi malenim pitoresknim selom maslinara i poljoprivrednika, smo ostavili za kraj. Iako naziv Mirca dolazi od latinske riječi murus (zid), nas asocira upravo na ono čime obiluju u nevjerojatnim količinama – idiličan mir. „Mir ulazi u me, jer ovo je predgrađe tišine….“ - napisao je daleke 1929. Bračanin po majci, veliki Tin Ujević.
Njegovo djelo „Otkrivajući Mirca“ bilo je temelj i osnova osmišljavanja ove tematsko pješačke staze, a želja TZG Supetar MO Mirca bila je da uz ugodnu šetnju o povijesti i zanimljivostima Miraca nauči svatko tko njome krene.
Stazom ukupne duljine od oko 5 km na kojoj se nalazi 17 informativnih tabela o povijesti Miraca, kulturnim znamenitostima i zanimljivim crticama iz života ovog prekrasnog mjesta, rado ćemo krenuti i mi, diveći se uistinu poetskoj ljepoti - karakterističnoj gradnji starih kamenih kuća u Mutnim kalama, prekrasnim suhozidima i murvama...
Pomalo žaleći što nismo stigli u proljeće, kada ovo mjesto dodatno uljepšaju cvjetovi badema, shvatit ćemo jedno – Supetar nam je ovog puta zakazao rendez-vous s ljepotom koja nadahnjuje umjetnike, a mi, zaljubljeni iznova i iznova, nipošto nećemo odbiti!
Više: www.supetar.hr
Foto: Tz grada Supetra, Marko Lorenzo Blaslov
RAJ ZA UŽIVANJE I ODMOR Plaže Baške Vode među najljepšima su na svijetu
Zakriljene borovima s jedne strane, a bistrim morskim plavetnilom s druge baškovoške su plaže pravi raj za uživanje i odmor, ali i rekreaciju
Ljubitelji šljunčanih plaža dobro znaju kako su sve plaže na Makarskoj rivijeri, pa tako i baškovoške, gotovo redovito u izborima prestižnih svjetskih magazina za najljepše plaže na svijetu. Zakriljene borovima s jedne strane, a bistrim morskim plavetnilom s druge pravi su raj za uživanje i odmor, ali i rekreaciju.
Ali nisu samo more, sunce i duge bijele šljunčane plaže glavni motivi dolaska turista u Bašku Vodu i njezine vale. I dok su potoci provreli s Biokova tisućama godina donosili žalo do obale, a morski valovi stalno ih valjali i polako razvlačili duž današnjih plaža, vrijedne ruke domaćih ljudi pažljivo su čuvale i održavale ono što im je dano od Boga.
Tako je baškovoško Društvo za poljepšavanje mjesta još 1933. godine započelo sadnju borova duž plaža, pa one danas dobrim djelom pružaju prirodni hlad svim posjetiteljima. Uz to, po završetku svake turističke sezone TZO organizira akciju čišćenja podmorja svih kupališta na području općine, a akcije dodatnog uređenja i unaprjeđenja svih plaža podupire i TZ Splitsko-dalmatinske županije.
Glavna baškovoška plaža Nikolina 2008. godine dobila je najvrjedniju nacionalnu turističku nagradu Plavi cvijet kao najuređenija plaža u Hrvatskoj. Od raznih prestižnih priznanja svakako treba istaknuti kako je Daily Mail 2015. godine baškovoške plaže svrstao među 10 najprivlačnijih na Mediteranu, dok je pogled na plažu Nikolinu s jedne od sedam web kamera (6 u Baškoj Vodi i 1 u Promajni) Earth Cam svojedobno proglasio jednim od najljepših na svijetu.
Tražite li, uz more i sunce, i lijepe šetnice tada svakako trebate posjetiti plaže Nikolina i Stazica, odnosno Podluka i Ikovac, plaža prepoznatljiva po velikom kamenu u moru. Plaža Stazica uz to ima i dio na koji su dobrodošli i kućni ljubimci, a oni su drago gosti i na plaži Dječje selo, zapadno od Promajne.
Gotovo sve baškovoške plaže imaju tuševe i kabine za presvlačenje te ugostiteljske i rekreacijske sadržaje, a plaže Podluku, Baško polje, Promajnu, Krvavicu i Stazicu rado biraju i obitelji s djecom jer imaju dječje igralište, dok plaža Bratuš nudi i penjalište.
Posebnu draž i autohtonost lokalnog života nudi plaža Promajna s boćalištem na kojem domaći ljudi rado zaigraju 'na balote'.
Foto i više: www.baskavoda.hr
Sve je spremno da otpočne najveći sinjski šušur! Dani Alke i Velike Gospe: neraskidivi spoj viteštva i vjere u alkarskom gradu!
Dva su velika događaja središte ove krovne manifestacije koja okuplja šaroliki sadržajni program u kojem će svatko pronaći nešto za svoj gušt.
Dani su to kad sunce nemilosrdno prži drevne uglačane uličice i trgove, noć donosi ugodno osvježenje, u zraku se osjeća slatko iščekivanje u ritmu alkarskog bubnja i cijeli grad odiše posebnom svečanošću i žamorom veselih Sinjana i njihovih gostiju.
Grad pod Kamičkom diše kao jedno; stari i mladi, domaći i gosti, okupljaju se i zajedno slave svoju povijest i vjeru.
Dani Alke i Velike Gospe ispunjeni su ponosom i zajedništvom, podsjećajući nas na važnost čuvanja naših tradicija i identiteta.
U tim danima Sinj nije samo grad, već simbol hrabrosti, vjere i ljubavi prema domovini. Sinjani svojom gostoljubivošću i srdačnošću dočekuju svakoga tko želi osjetiti tu jedinstvenu atmosferu. Bilo da ste tu zbog alkarskih vitezova, blagoslova Gospe Sinjske ili mnogo drugih zanimljivih događaja, jedno je sigurno – Sinjani će vas dočekati otvorena srca i s osmijehom!
Nadaleko poznati sinjski šušur u dugim srpanjskim i kolovoškim danima donosi sve sadržajniji program, a osim žarko iščekivane svježine, noću se bajkovito pretvara u čarobnu pozornicu pod vedrim nebom.
Dane će otvoriti prvi Craft beer festival Only Hops & Horses (5. – 7. srpnja) koji će se odvijati na Hipodromu.
Niz raznolikih glazbenih manifestacija započinje Ljetna glazbena škola (08. – 20. srpnja), a nastavljaju: Nebesa Fest (13. srpnja), S.A.R.S. festival (19. – 20. srpnja), Klape Gospi Sinjskoj (1. kolovoza), koncert duhovno - domoljubne pjesme „Ususret majci“ (5. kolovoza na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja), Glazbene večeri na utvrdi Kamičak (26. srpnja - Marius Preda i Revolution Trio, 16.kolvoza Filip Pavić kvartet i 17. kolovoza – Tamara Obrovac Transhistria ensemble) i Kamičak etno festival (23. – 24. kolovoza).
Alkarske svečanosti ove godine održavaju se 2., 3. i 4. kolovoza, a proslava blagdana Velike Gospe i Dan grada Sinja 15. kolovoza. 2. i 3. kolovoza rezervirani su, osim za Baru i Čoju, i za tradicionalni Sinjski sajam sela.
Sinjani i njihovi gosti uživat će i u nastupu Ladarica i orkestra LADO (22. srpnja) zatim povijesno scenskom spektaklu Opsada Sinja 1715. (8. kolovoza). U sklopu Dana antike na nogometnom terenu snage će se odmjeriti utakmicom Delmata i Rimljana (28. srpnja).
Najdugovječnija dječja alka, ona Vučkovića, održat će se od 09. do 11. kolovoza.
Svakako je za istaknuti promociju knjige „Sikirica – život, obitelj, prijatelji“ (31. srpnja) u Gradskoj Galeriji Sikirica, zatim izložbu u Muzeju Cetinske krajine – Sinj: Sinjska priča jedne "hrvatske orlice" (od 2. kolovoza).
Dođite u alkarski grad i saznajte zašto Sinj s pravom nosi titulu destinacije koja osvaja srca svih posjetitelja. Prođite slikovitim ulicama i zaronite u lokalnu kulturu. Uživajte u tradicionalnoj gastronomiji koja će oduševiti vaše nepce, a ljubazni domaćini rado će vam predstaviti svoje najbolje specijalitete.
Svakim korakom ćete osjetiti autentičnu atmosferu i toplinu koju Sinjani s ljubavlju dijele s gostima. Opipajte puls povijesti, tradicije i gostoljubivosti koji će vas obgrliti na svakom koraku.
Dobro nam došli! Vidimo se u Sinju!
Izvor i više: Tz grada Sinja
ČIJA LI JE MRDUJA? Potezanje Mrduje, malog otočića nasred splitskih vrata, ove godine u najatraktivnijem izdanju!
Manifestacija "Potezanje Mrduje" već dulje od desetljeća donosi svjedočanstva samoironične otočke duhovitosti.
Vrijeme održavanja: 18. ,19. i 20. srpnja 2024.
JOŠ OD 2008. GODINE svake zadnje subote u srpnju Milnarani i Šoltani imaju samo jedan tvrdoglavi cilj - osvojiti Mrduju! Iako su pokušali 14 puta do sada, ikonički otočić oko čijeg vlasništva su se vjekovima lomila koplja, čini se ravnodušnim na njihove napore te se i dalje - ne pomiče, pa im nije preostalo ništa drugo već pobjednicima dodijeliti - simbolično vlasništvo nad istim, u trajanju od godinu dana!
POSTALA JE FEST. Jedna od najomiljenijih otočkih fjeri pravi je simbol dalmatinskog dišpeta, a Bračani su je od prošle godine odlučili pojačati proširenim programom po prokušanom domaćem receptu – osim sportskog dijela natjecanja, sada su tu i atraktivne degustacije te ozbiljno dobre glazbene poslastice.
Na naše oduševljenje Mrduja je od prošle godine postala Fest, održava se u programu proširenom na tri dana: 18. ,19. i 20. srpnja, a trud Turističke zajednice Općine Milna uz financijsku potporu Općine Milna i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, prepoznala je i struka – ovjenčala se Mrduja nacionalnom godišnjom Simply the best nagradom u turizmu, za kreativnost, inovativnost, razvoj i unapređenje turističke ponude destinacije!
PUTOVANJE GASTRO KARTOM HRVATSKE. Nama se jako sviđa prvi dio manifestacije s atraktivnim gastronomskim predznakom - Mrduja Wine fest (Milna, četvrtak, 18. 07. 2023, 19.30 – 23.00h) će naša nepca provesti kroz sve 4 hrvatske vinske regije. Hrvatska Istra i Kvarner se predstavljaju svojom bijelom autohtonom sortom malvazija istarska koja se nalazi samo u Hrvatskoj i Slovenskoj Istri, te u Friuli Venezia Giulia i Venetu; poznata je po svojoj svježini, mineralnosti, aromi bijele breskve i versatilnosti, jer može popratiti cijeli meni od aperitiva do desserta.
Dalmacija je sinonim za moćna bijela i crvena vina kao što je grk, autohtona bijela sorta s otoka Korčule koja je pronašla svoje mjesto na tržištu radi svoje posebnosti i jedinstvenosti, lepršavosti ali i ozbiljne strukturi, te vrhunske kvalitete.
Središnja bregovita Hrvatska će publiku oduševiti svojim pušipelom, bijela je to sorta koja potječe iz Mađarske pod nazivom furmint i koja se je odlično adaptirala našem terroiru pružajući jedinstvenu svježinu, posebnu aromatiku i vina koja imaju dugi potencijal za odležavanje.
Slavonija i Hrvatsko Podunavlje će pokazati kako je Hrvatska također idealna vinska država za internacionalne sorte kao što je autohtona crvena sorta Bordeaux-a cabernet sauvignon, koji se razlikuje svojim kompleksnim karakterom, džemastom aromom te punim tijelom.
Ove će se vrhunske sorte majstorski sljubiti sa gastro delicijama šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER), koji će od 20.00 do 23h pripremati i služiti tjesteninu s umakom od tartufa i malvazije (Istra i Kvarner), slasni ragu od divljači s njokima (Istočna Hrvatska i Podunavlje), orzo/ječmenu kašu s umakom od teletine i povrća (Gorska Hrvatska), te bakalar na brujet s fažolima (Dalmacija); a za glazbene delicije će se, na oduševljenje prisutnih, od 22.00 h pobrinuti klapa Cambi official!
UŽEŽIN MRDUJE – SPORTSKA NATJECANJA U MORU. Idućeg dana valja zasukati rukave – u petak, 19. srpnja održati će se Užežin Mrduje, čiji se program sastoji od sportskih natjecanja u moru sa kategorijama za djecu i odrasle, a za pobjednike u svakoj od navedenih utrka osigurana je nagrada.
U Utrci na SUP daskama i Utrci na kajacima natjecatelji odmjeravaju snage u po 6 kategorija određenih po starosnim skupinama, dok je Utrka u kajacima dvosjedima predviđena samo za odrasle i natjecat će se parovi. I dok pobjednik u svakoj kategoriji za odrasle dobiva novčanu nagradu, pobjednike u dječjim kategorijama zasigurno će oduševiti ulaznice za do 5 osoba za Kids Escape Room Split; a sve natjecatelje zajedno nakon napornog sportskog dana razveselit će nastup grupe A Live!
UZBUDLJIVO FINALE. Ipak, veliko finale Mrduje slijedi u subotu, 20. srpnja - tada se odvija centralni događaj, onaj radi kojeg su se dišpetožasti otočani najviše i okupili – veličanstveno Potezanje Mrduje!
Program počinje u popodnevnim satima od 16.00 uz piće dobrodošlice na milnarskoj rivi i nastup B benda. Iz Milne prema Mrduji polazi komandni brod Kuzma, a čak i na brodu glazbe neće nedostajati - ondje će vas zabavljati Limeni puhački mješoviti zbor Olinta i DJ!
Kako bi se krenulo s Potezanjem Mrduje, u akvatoriju otočića do 17:40 bi trebale biti sve brodice, koće i gliseri. Početak Potezanja Mrduje će biti označen u 17.40 signalnom raketom i tada se brodovi sa Šolte trebaju poredati na konop na šoltanskoj, a brodovi sa Brača na bračkoj strani!
Budući da se ni nakon 14 dosadašnjih pokušaja Mrduja nije pomakla, bodove za potezanje ponijeti će otok koji bude imao više brodica; a kako bi natjecanje bilo što pravednije, ali i neizvjesnije, na komandnom brodu će se održati dodatna natjecanja kojima i Šolta i Brač mogu osvojiti dodatne bodove i osigurati pobjedu.
SAZNAT ĆEMO ČIHOVA JE u 22.30 sati, kada će u Milni biti proglašen pobjednik koji dobija vlasništvo nad otočićem Mrduja na sljedećih godinu dana, a što se nas tiče, zabava tada – tek počinje! Naime, dovoljno je reći da je dobra atmosfera povjerena prokušanom meštru – omiljenom domaćem pjevaču Mladenu Grdoviću!
Foto i više: Tz općine Milna, Hrvoje Gabrić
TRADICIJA PROTKANA LJUBAVLJU Održan 13. Međunarodni festival čipke u Pagu
Grad Pag je od 20. do 23. lipnja bio središte kulturnih zbivanja zahvaljujući 13. Međunarodnom festivalu čipke. Ovaj prestižni događaj, organiziran od strane Turističke zajednice Grada Paga, Grada Paga i Društva paških čipkarica Frane Budak, okupio je čipkarice iz Europe te brojne ljubitelje umjetnosti i tradicije.
Festival je službeno otvoren 20. lipnja promenadnim koncertom na glavnom gradskom
trgu, nakon čega je uslijedila ceremonija otvorenja. Posjetitelji su prvi dan mogli uživati u
izložbama čipkarica u Kneževom dvoru i koncertu klape Munita.
Radionice početnog tečaja za ažure, cijanotipije i filcanja vune održane su 21. lipnja, pružajući priliku sudionicima da nauče tajne ovih zanata.
Drugog dana festivala održane su radionice paške čipke i izrade unikatnih torbi transfer tehnikom, a navečer je promovirana slikovnica „Legenda o Paškoj čipki”.
Sve radionice bile su popunjene do zadnjeg mjesta, pokazujući veliki interes sudionika za moderne i tradicionalne tehnike.
Vrhunac festivala bila je modna revija "Tradicija protkana ljubavlju" koja je održana 21.
lipnja na trgu Petra Krešimira IV.
Ova revija spojila je suvremeni dizajn s tradicijom paške čipke, predstavljajući jedinstvene modne komade koje su nosile predivne djevojke i žene kao prave manekenke. Kreacije su isticale delikatnost i eleganciju čipke, dok su modeli ponosno pokazivali sklad između modernih krojeva i tradicionalnih elemenata.
Posebnu pažnju privukli su ekskluzivni modeli inspirirani paškom čipkom koje su izradile učenice Škola za trgovinu i modni dizajn iz Rijeke te nakit od paške čipke kojeg su izradile učenice SŠ Bartola Kašića – Zadruge Slani škoj.
Veliki pljesak izazvale su dvije malene manekenke Mare i Antonela obučene po pravilima
nosive tradicije te Korina, beba od šest mjeseci koju je prošetao modnom pistom njezin
tata. Nakon modne revije, klapa HRM Sv. Juraj svojim je nastupom obogatila festivalsku
atmosferu.
Tijekom festivala, izložbe paške čipke bile su otvorene na više lokacija: Galerija paške
čipke, Samostan sv. Margarite, glavna Zborna crkva Marijinog Uznesenja, crkva sv. Jurja i
Gradska čitaonica. Posjetitelji su imali priliku diviti se ljepoti i eleganciji paške čipke te
vidjeti radove djece iz dječjeg vrtića „Paški mališani” na izložbi nazvanoj „Pag – grad čipke i
kamena“.
U crkvi sv. Jurja bile su izložene fotografije članova Foto kluba Pag pod nazivom „Vridne
ruke moje nane“ koje su već dokumentarne jer prikazuju paške čipkarice koje nisu više
među nama.
Sajam „Najboje od Paga” privukao je brojne posjetitelje ispred I Magazina soli gdje su se
predstavili lokalni proizvođači s autentičnim proizvodima. Festivalski dan završio je
nastupima folklornih društava KUD Lovro Ježek iz Marije Bistrice i KUD sv. Andrija iz Svete Nedjelje, koji su dočarali autentičan duh i kulturnu baštinu kroz pjesmu, ples i nošnje. Festival je završio podjelom zahvalnica svim sudionicima.
Festival je i ove godine potvrdio svoj status jednog od najvažnijih događanja posvećenih
paškoj čipki promovirajući ovaj prekrasan zanat na globalnoj razini te okupljajući čipkarice i
ljubitelje tradicije iz cijelog svijeta.
Organizatori zahvaljuju donatorima koji su omogućili da se 13. Međunarodni festival čipke
u Pagu održi kao i svima koji su sudjelovali u bogatom programu i time dali svoj doprinos.
Pokrovitelji 13. Međunarodnog festivala čipke su Ministarstvo kulture i medija RH,
Ministarstvo turizma i sporta RH, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Hrvatsko
povjerenstvo za UNESCO, Zadarska županija i Turistička zajednica Zadarske županije.
Foto: Fran Bukša, Tz grada Paga
"Borimo se za ljepotu i doživljaje, a ne brojke!" ČELNI LJUDI ČETIRI SREDNJE – DALMATINSKIH OTOKA OKUPILI SU SE U MILNI NA OTOKU BRAČU KAKO BI RASPRAVLJALI O BUDUĆNOSTI NAUTIČKOG TURIZMA I ODRŽIVOSTI OTOKA
S 86 marina, te 220 luka nautičkog turizma, Hrvatska je u samom svjetskom vrhu nautičkog turizma, u prošloj godini postjetilo nas je 585.000 charter gostiju, koji su ostvarili gotovo 4 milijuna noćenja. Velike turističke brojke traže i velika ulaganja.
SVI ISTINSKI ZALJUBLJENICI U NAUTIČKI TURIZAM poželjeli su da su se 13. lipnja u jutarnjim satima našli u prostorijama Interpretacijskog centra maritimne povijesti Milne – naime, toga dana ondje se žustro izlagalo i debatiralo na temu nautičkog turizma, održivosti, maritimne baštine i zelene tranzicije, a govornici su stigli - iz svih relevantnih sektora važnih za njegov razvoj. Na konferenciji su se okupili pravi biseri nautičkog turizma otoci: BRAČ, VIS, HVAR i ŠOLTA.
„Centar maritimne povijesti Milne u kojem se nalazimo, ustvari je preteča nautičkog turizma“ – istaknula je Ana. „Na nekadašnjim mjestima gdje su se gradili brodovi i jedrenjaci, nalaze se danas marine. Zbog toga je jako važno na ovoj konferenciji govoriti o očuvanju mora, da bi ga
slijedeće generacije mogle baštiniti na neki drugi način.“
Važnost očuvanja okoliša i održivosti kao da je već i samim svojim outfitom u zelenim nijansama željela naglasiti naša uvažena panelistica, pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet, Matea Dorčić.
Uvodni dio savršeno je zaokružila direktorica TZ Splitsko-Dalmatinske županije, Ivana Vladović. „Doživljaja koje mi ovdje imamo, žargonski rečeno, nema nigdi na svitu. Nemojmo se boriti za turističke brojke – borimo se za doživljaje, borimo se za ljepotu, i za budućnost onih
kojima to ostavljamo! Cilj Splitsko – dalmatinske županije je brendirati naš način života, prikazati Dalmaciju kakva iskonska je. 365 dana u godini ovdje se lijepo živi, 365 dana u godini imamo vrhunsku gastronomiju, kulturu, povijest je na sve strane, naše čarobno more je i u najvećim neverama ipak sigurno. S 23 zračne linije smo tokom cijele godine povezani. Sretna sam što sam danas tu među otočanima., u Milni koja priča divnu nautičku priču, mjesto koje je
ribarstvom i brodogradnjom ohranilo generacije.“
Na konferenciji održane su dvije panel diskusije na temu održivih otoka, zelene tranzicije, obnovljivljivih izvora energije, prometnog povezivanja, europskih fondova i potpora… te su predstavljeni primjeri pozitivne prakse u nautičkom turizmu.
“Milna desetljećima gradi svoju nautičku priču, zajednički cilj svih nas koji se bavimo turizmom, Milnarana i svih koji tu dolaze je da razmišljamo o održivosti, te kako unaprijediti naš turizam kako bi nam se gosti ponovno vraćali. Na današnoj konferenciji raspravljalo se kako zaštititi naše resurse, kako pomiriti brojke i održivost, Milna ima viziju. Milna je nautički centar Brača, na nama je koji vodimo jedinice lokalne samourprave da određujemo smjernice turizma. U Milni se ulaže na svakom kantunu. Upravo završavamo 420 m rive koja je građena još u vrijeme Austro-ugarske, cara Franje Josipa, posebno sam ponosan što je nova riva zadržala stari štih, stare kuvertele implementirali smo u novo rekonstruiranu rivu." kazao je načelnik Frane Lozić
"Grad Hvar se bori protiv masovnog turizma kao i ostala atraktivna Hrvatska turistička središta. Svake se godine traži od nas 10 % povećanje turističkog prometa, održivost i brojke ne idu zajedno. Trebamo sačuvati našu baštinu, sretan sam što sam danas ovdje, na konferenciji o nautici i održivosti. Ponosan sam što su danas s nama moji kolege s četiri otoka Splitsko
- dalmatinske županije - perjanice nautičkog turizma, raspravljamo kako zadržati autentičnost, graditi i ulagati u infrastrukturu, kako bi prvo domaćem stanovništvu bilo ugodno za život, da bi i naši gosti mogli uživati u ovim ljepotama." - kazao je gradonačelnik Hvara Rikardo Novak
lučke uprave Domagoj Maroević
"Na Visu je izgrađena najveća solarna elektrana na Jadranu, koja omogućava otoku Visu da 60% godine bude energetski neovisan, krećemo s dodatnim ulaganjima u zelenu tranziciju, s
primjenom zelenom vodika, proizvodnjom etanola iz otpada. Vis kao jedna od najvećih nautičkih destinacija na Jadranu uz energetsku neovisnost, vlastite izvore vode, investije u lučku infrastrukturu, uređenjem dodatnih komunalnih vezova, te krunom projekata - novom natičkom lukom otvorenom za javni promet, poboljšati će demografsku sliku mjesta." kazao je gradonačelnik grada Visa Ivo Radica
Ekologija i održivost naša su obveza'Plan o upravljanju lukama i sidrištima Splitsko - dalmatinske županije prilika je da naš najvrjedniji resurs - more i obalu dugoročno zaštitimo. Plan rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije služi kao temeljni dokument u postupku poziva za dostavu zahtjeva za izradu prostornih planova uređenja gradova i općina. Županijski upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet gradovima i općinama će dostaviti podatke o broju nautičkih sidrišta, lokaciji, veličini i maksimalnom kapacitetu sidrišnih polja na njihovom području. Ti
podaci predstavljaju obvezujuće parametre za izradu prostornih planova uređenja gradova i općina i u daljnjem postupku izdavanja koncesija za gospodarsko korištenje nautičkih sidrišta ne mogu mijenjati. ' - kazala je Matea Dorčić, županijska pročelnica za turizam, pomorstvo i promet
"U dogledno vrijeme Sjeverna luka bi trebala rješiti problem razdvajanja putničkog i transportnog prometa. Ove godine uveli smo i nove linije, pojačali flotu, od 23. ožujka već plovi 12 linija prema Supetru. Potreba za novim linijama pokazatelj je kako se otoci razvijaju tako su potrebe otočana za dostavom sve veće. Prošle godine je Jadrolinija prevezla 12 milijuna putnika, to je izniman napor za našu flotu, naše pomorce, dajemo sve od sebe
kako bi putnici i vozili brzo i sigurno stigli na destinaciju" - kazala je Jelena Ivulić, regionalna voditeljica Jadrolinije
"Povećanje broja turista podrazumjeva i potrebu ulaganja u lučku infrastrukturu. I ove godine očekujemo porast prometa, unatoč činjenici da se luke mahom grade sredstvima Europske unije, veliki broj luka je ograničen prometnom infrastrukturom, rješenje je na jedinicama lokalne samouprave i potrebi prilagodbe prostornih planova." - kazala je Paula Vidović,
ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet
„Šolta je povezana sa Splitom sa šest trajekata i katamaranskih linija dnevno, što je zadovoljavajuće, loše smo povezani s drugim otocima, izgradnjom luke u Stomorskoj nadamo da će se i za to stvoriti preduvjeti. U protekloj godini imamo 33 % porast broja novorođene djece, što je ujedno pokazatelj da je Šolta poželjno mjesto za život mladih obitelji i to je naš najveći uspjeh. Novim prostornim planom želimo potaknuti ulaganja u nautički turizam i ograničiti apartmanizaciju. U toku sezone čak 250 plovila dnevno se nalazi na divljim vezovima, puštanje fekalija i otpad na moru veliki su problem" - kazao je načelnik Općine Šolta Nikola Cecić Karuzić
"Brendiranje i ulaganje u Sutivan kao obiteljsku i bike friendly destinaciju, odrazilo se na produljenje pred i posezone. Naš plan je zaustavit daljnje povećanje turističkog prometa u glavnoj sezoni. U srpnju i kolovozu u Sutivanu boravi 6000 ljudi dnevno, imamo više apartmana nego stanovnika. U projekt deapartmanizacije krenuli smo još 2017. godine kada smo zabranili izgradnju apartmanskih zgrada, iako smo prostornim planom predvidili nove turističke zone, ne želimo poticati gradnju hotelskih kompleksa u kojima neće imati tko raditi" kazao je načelnik Općine Sutivan Ranko Blažević
" U prosjeku 7,5 dana borave gosti u Milni, novootvoreni Centar maritimne baštine povijesti Milne upravo je priča za naše nautičare da im približimo našu baštinu, tradiciju, povijest, također i tematske staze. Turistička zajednica u suradnji s Općinom ulaže u digitalne sadržaje za nove generacije, sve su popularniji naši "photo - pointovi", zastupljeni smo putem društvenih mreža. U suranju s FLAG-om Brač pokrenuli smo strategiju i aplicirali na EU projekte, prošle godine smo odradili 3 projekta financirana u stopostotnom iznosu EU sredstava" kazala je Ana Grassi, direktorica turističke zajednce općine Milna"Od ove godine uveli smo i direktnu liniju s Jelsom.
"Sve su brojniji individualni gosti koji žele što više toga posjetiti u jednom danu. Žele obići Hvar, Brač, Šoltu, Vis... žele se okupati na našim otocima pritom vratiti natrag u Split. Sa povećanjem broja linija i brzim brodovima, to im je omogućeno kazao je Jure Naranča, vlasnik Krilo shipping company d.o.o.
Dan ranije u poslijepodnevnim satima u prostorijama Interpretativnog centra imali smo uvodno druženje uz razgled novootvorenog Interpretacijskog centra maritimne povijesti Milne uz stručno vođenje Margarite Šimat, otvaranje Milnarskog srca Lita, nastup klapa Partenca i Morbin.
Foto: Hrvoje Gabrić
Milna – bajkovita nautička luka Srednje Dalmacije, riznica je bogatog nasljeđa!
'Valle di mille navi', u prijevodu 'uvala tisuću brodova' – to je Milna, pitoreskno mjesto i luka duboko utisnuta u zapadnu obalu otoka Brača. Kao čuvarica Splitskih vrata Milna je posljednjih desetljeća postala omiljena luka sve brojnijih nautičara - što zbog izvrsnog položaja jer je zaštićena od svih vjetrova, a što zbog ljepote i bogatog naslijeđa koje mnoge ostavlja bez riječi.
Naime, priroda je bogato nagradila ovaj kraj pa su u njemu dom pronašle izvrsno opremljene marine s više od 300 vezova i tako stavile Milnu na pijedestal kao nautički centar Brača.
Uz iznimno povoljnu mikroklimu i godišnje gotovo 70 % vedrih dana, u Milni nema industrijskih pogona, a čistoća, prozirnost i modrina mora u njezinim uvalama jedna je od najistaknutijih i danas u svijetu gotovo nenadmašivih turističkih prednosti.
Uz marinu Kanarija i Milna Invest marina Vlaška, posebno se izdvaja moderno opremljena ACI marina Milna koja raspolaže sa 183 veza u moru i 15 mjesta za smještaj plovila na kopnu te je definitivno jedna od najpoznatijih sigurnih uvala za charter tijekom ljetne sezone.
Duga je i bogata pomorska i ribarska tradicija ovog dijela Brača, starog više od četiri stotine godina. Uz kamene kuće i baroknu crkvu glasovitoga majstora Ignjaca Macanovića, upravo je maritimna kultura utkana u sve pore života lokalnog stanovništva - živeći uz more, naučili su i živjeti od mora.
Kako bi otrgnula od zaborava konačno će dobiti svoj 'dom' - Interpretacijski centar maritimne povijesti Milne, smješten u centru naselja. Centar se otvara 24. travnja 2024. i sažet će tri dominantna aspekta: ribarstvo, pomorstvo i tradicionalnu brodogradnju.
U stalnom postavu čuvat će se i prezentirati memorije i identitet utemeljen u maritimnoj baštini, a u izložbenom dijelu panoi s povijesnim pregledom razvitka brodogradnje u Milni, kao i prikaz sastavnih dijelova broda. U središnjem djelu nalazit će se prikupljena građa te razni uporabni dokumenti, predmeti, oprema s brodova, alat, zapisi, knjige, fotografije...
Tradicija pomorstva i brodogradnje njeguje se s koljena na koljeno pa je posebna fešta u gradu na dan Sv. Nikole, zaštitnika pomoraca i djece, kada se tradicionalno održava manifestacija 'Lampadu ferali' – u kojoj s osvijetljenim i ukrašenim jedrilicama po milnarskoj vali zasvijetle jedra malih jedriličara Pomorsko-sportsko-ribolovnog društva Mrduja.
Ovo se društvo može podičiti i hvalevrijednim projektom 'I u moja jidra vitar piše', kojem je cilj edukacija djece s posebnim potrebama.
Kao spomen na dugu i važnu povijest brodogradnje i plovila stoji i maketa bracere kao vrste broda za koju se vjeruje da je dobila naziv po otoku Braču i da je njen prototip nastao u jednom od milnarskih brodogradilišta.
Ona je jedan dio tematske staze maritimne baštine Milne koja uključuje čak 10 atraktivnih punktova. Među njima je i utvrda 'Baterija' koju možete razgledati i preko aplikacije. Naime, općina ulaže velika sredstva u promociju lokalne maritimne baštine bez utjecaja na okoliš, što otvara novo poglavlje u interpretaciji svega onog što nudi.
A upravo će se ovdje, u zvijezdi nautičkog turizma Srednje dalmatinskih otoka, 25. travnja 2024. održati 'Konferencija o održivosti u nautičkom turizmu' - isti dan kada će se svečano otvoriti rekonstruirani i dograđeni dio luke Milna, odnosno obalni zid i proširenje obale 'Racić'.
Više i foto: www.tz-milna.hr
POŠTUJMO GRAD – kako je Dubrovnik postao predvodnik održivog turizma na Mediteranu
Još prije desetak godina Dubrovniku, šampionu hrvatskog turizma, prijetio je krah zbog nepodnošljivih turističkih gužvi tijekom ljetnih mjeseci, a koje su dovele do toga da su i Dubrovčani postali nezadovoljni životom u vlastitom gradu.
Stoga je gradska uprava 2017. pokrenula program 'Poštujmo grad' koji je iz godine u godinu donosio uspješne rezultate i modelirao Dubrovnik u predvodnika održivog turizma na Mediteranu.
Kao jedan od ključeva uspjeha pokazala su zajednička inicijativa u ograničavanju broja cruisera u suradnji s Cruise Lines International Association (CLIA) pa je upravo Dubrovnik postao prva jedinica lokalne samouprave za koju je GSTC proveo cjelovitu procjenu stanja održivosti destinacije. Ono je lani iznosilo čak 86,04 %, a s obzirom na to da su ovi rezultati temeljeni i na kriterijima Ujedinjenih naroda, to je najbolji dokaz da je Dubrovnik na pravom putu prema potpunoj i trajnoj održivosti.
Multidisciplinarni strateški projekt Poštujmo Grad/Respect the City (RTC) nastao je dakle kao odgovor na pojavu nekontroliranog turizma, no dugoročna je inicijativa Grada da se kroz razna ulaganja, suradnje i najbolje prakse gradom upravlja na zadovoljstvo i stanovnika i posjetitelja. Zato su se kroz godine implementirala i razna Smart-city rješenja; od brojača posjetitelja u staroj gradskoj jezgri do posebne aplikacije koja, uz poseban algoritam, predviđa broj posjetitelja u staroj jezgri u određenom terminu te turiste upozorava kad se očekuju gužve, a kada je povoljan trenutak za obilazak grada. U nadogradnji tog sustava planira se i povezivanje s platformama za rezervaciju smještaja u gradu i okolici, pa će turisti moći i dugoročno planirati posjet u terminima u kojima se ne očekuju veće gužve.
Takvim rješenjima, pokazala su i istraživanja Sveučilišta u Dubrovniku, došlo se do značajno manjeg pritiska i gužvi u povijesnoj jezgri, ali i povećanja ukupnog broja turista!
Grad Dubrovnik istodobno nastavlja razvijati Smart City rješenja, bolju komunikaciju sa svim dionicima te brigu o baštini i ekologiji. Tako je usvojen i Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a 'Starim gradom Dubrovnikom', u travnju 2021. – čime je Dubrovnik postao i prvi grad u Hrvatskoj koji primjenjuje strateški dokument nulte kategorije!
U primjeni su i razni Smart City alati - Du Pass, digitalna turistička gradska kartica koja je usklađen s EU zelenim planom a koja omogućuje kupnju ulaznica u najznačajnije kulturne i spomeničke objekte Grada te nudi cijeli niz popusta i pogodnosti koje osiguravaju brojni partneri projekta.
Uz Dubrovnik Visitor, aplikaciju za praćenje broja posjetitelja unutar povijesne jezgre s predviđanjem gužvi, još je čitav niz drugih aplikacija, poput smart parkinga, koje i turistima i domaćim stanovnicima, štede vrijeme i preveniraju prometna zagušenja.
Tako je, primjerice, postavljen i video nadzor za regulaciju zaustavljanja i parkiranja turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1) a aplikacija Bus Web Shop omogućuje autobusima agencija online kupnju vaučera za zaustavljanje i iskrcavanje putnika na Pilama.
S ciljem rasterećenja grada od gužvi kupljena je i Tvornice ugljenografitnih i elektrokontaktnih proizvoda pa će nekadašnji industrijski pogon uz Luku Dubrovnik postati novo urbano središte. Ovaj je projekt revitalizacije EK odabrala kao jedan od 20 najboljih u Europi u sklopu programa 'Novi europski Bauhaus'!
Grad Dubrovnik obilježio je 2023. osvajanjem prestižnih nagrada i priznanja, potvrđujući izvrsnost i predanost održivom turizmu. Uz pet međunarodnih, vrhunac je titula 'Turistička destinacija godine - Šampion hrvatskog turizma' dodijeljena na 'Danima hrvatskog turizma 2023' u Rovinju.
Foto: Julian Duval, Igor Brautović, Zoran Marinović, Ivan Vuković, DHT
Izabrali smo najatraktivnije lokacije koje morate posjetiti ovog proljeća!
Iako vjerojatno mislite da nema mjesta na koje Vas već nismo odveli, i ovoga puta iznova vas vodimo na ona najatraktivnija!
Da li je to bike avantura, upoznavanje zaboravljenih okusa, il možda pravi pravcati „put kroz vrijeme“, na koji se možete otisnuti u prvim danima proljeća? Žudi li Vam srce za prekrasnim jugom, skrivenim kantunima dalmatinskog zaleđa, Brača, Visa ili jedinstvenog Paga? Odlučit ćete sami!
Još prije desetak godina Dubrovniku, šampionu hrvatskog turizma, prijetio je kolaps zbog nepodnošljivih turističkih gužvi tijekom ljetnih mjeseci, a koje su dovele do toga da su i Dubrovčani postali nezadovoljni životom u vlastitom gradu. Stoga je gradska uprava 2017. pokrenula program 'Poštujmo grad' koji je iz godine u godinu donosio uspješne rezultate i modelirao Dubrovnik u predvodnika održivog turizma na Mediteranu.
Važnost dobre dalmatinske marende kao ne samo jela nego i prigode za druženje, prepoznala je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije. Marenda kao dio lokalnog "lifestylea", ali i potencijalno brend u duhu samoodrživog turizma adut je koji će svakog turista u Dalmaciji ne samo razveseliti i nahraniti, nego i - produžiti sezonu. Jer, ljeti i zimi, po vrućini i kišnoj južini – u Srednjoj Dalmaciji svaki dan je za marendu dobar dan!
Potragu za najukusnijim zalogajima, nastavili smo tamo gdje se ljube rijeka i more, u neretvanskom kraju. Gastronomija doline Neretve izuzetno je uzbudljiva priča, a delicije koje se tamo mogu kušati jedinstveno su iskustvo!
Otok Pag jedini je otok koji se može pohvaliti s čak tri zaštićena proizvoda: paškim sirom, paškom solju i paškom janjetinom. A jeste li znali kako je baš proljeće najbolje vrijeme za degustaciju ovih delikatesa?
Pag je must-have destinacija za sve gurmane pa donosimo listu nekih od najvažnijih gastro fešta koje mame mirisima i okusima. Kad ste već na Pagu ne propustite sudjelovati u utrci „Life on Mars“, koja je postavila Metajnu i Novalju na kartu outdoora Hrvatske i Europe, te pokrenula nove održive turističke smjerove.
Supetar se voli u svojem brendiranju poigrati simbolikom ključa, a ovoga je puta - da mu pomognu otključati autohtone okuse i fantastične senzacije za nepca, u pomoć pozvao prave gastro čarobnjake.
Riječ je o vrsnim kulinarskim znalcima a ujedno i digitalnim kreatorima, Mihaeli Vargašević i Vedranu Boškoviću, koji ljubav prema hrani i njenoj pripremi putem detaljnih fotografija i video zapisa dijele na svojim društvenim mrežama. U reportaži iz Supetra saznat će te kako su se proveli i što su zabilježili u pohodu na najvažnije supetarske gastro adrese!
Za sve željne adrenalina – na kopnu, moru, pod morem ili u zraku, preporučamo posjetiti jednu od najatraktivnijih otočkih outdoor destinacija – Bol, okušati se na popularnom „Uvati vitar“ biciklističkom maratonu u Sutivanu na otoku Braču, krenuti na izlet u dalmatinsko zaleđe te posjet marinskom i segetskom kraju, posebno omiljenom među pješacima i biciklistima jer ima nešto magnetski privlačno u njegovom slikovitom ambijentu – od kulturno-arheološkog nasljeđa, suhozida i maslinika, plaža i tajnovitih crkvica, rustikalnih ribarskih kućica do veličanstvenog i jedinstvenog pogleda na otoke, Trogir i njegovu okolicu.
Pohvale u ovom broju idu posebno općini Milna za promociju lokalne maritimne baštine, što otvara novo poglavlje u interpretaciji svega onog što ova općina nudi. A upravo će se ovdje, u zvijezdi nautičkog turizma srednje dalmatinskih otoka, 25. travnja 2024. održati 'Konferencija o održivosti u nautičkom turizmu' - isti dan kada će se svečano otvoriti Interpretativni centar maritimne povijesti Milne te rekonstruirani i dograđeni dio luke.
Pomorska baština i morske dubine Splitsko-dalmatinske županije, postali su jedna od najtraženijih filmskih kulisa za produkcijske kompanije diljem svijeta. Upravo je u Srednjoj Dalmaciji sniman film „The Odyssey“, o najpoznatijem podvodnom istraživaču Jacquesu Cousteauu, na Hvaru te Paklenom otočju kao i na otoku Visu i Biševu koji su poslužili kao set za južni dio Francuske. Posebnost Biševa te čuvene Modre špilje pokazana je i u nastavku popularnog filma „The Hitman’s Wife’s Bodyguard“.
Predstavljamo i 7 autohtonih priča zbog kojih ćete se uvijek vraćati u šibenski kraj. U potrazi za autentičnošću sve je više turista koji traže nezaboravne doživljaje, a mi smo izdvojili neke od najljepših priča koje zaslužuju posebno mjesto u turističkoj ponudi ovog kraja.
Atraktivni krajolik, bogata prošlost, arhitektura i skladan život - svega 20-ak km južnije od Dubrovnika, Konavle privlače vrhunskom gastronomijom, outdoor aktivnostima i nevjerojatno lijepom prirodom. Posjetom Kanavlima stvorit ćete uspomene koje će obogatiti i ispuniti vaš život na najljepše načine.
Postoji nešto mistično u otoku Visu što privlači turista iz cijelog svijeta u potrazi za autentičnim Mediteranom. Jer ovdje kao da je vrijeme stalo - povrće i voće bere se direktno iz vrta, svježa hrana servira na stol pod krošnjama stoljetnih stabala, pješčani žali i bistro more magnetski privlače…
I to nije sve... u idućim objavama pokazat ćemo vam sve mogućnosti koje pruža proljetni odmor na Jadranu.
VIS – otkrijte autentični hedonizam na prvom zelenom otoku na Mediteranu
Postoji nešto mistično u otoku Visu što privlači turiste iz cijelog svijeta u potrazi za autentičnim Mediteranom.
Jer ovdje kao da je vrijeme stalo - povrće i voće bere se direktno iz vrta, svježa hrana servira na stol pod krošnjama stoljetnih stabala, pješčani žali i bistro more magnetski privlače…
Burna povijest otoka predodredila mu je jedinstvenu sudbinu, a zbog iznimne prirodne i geološke baštine proglašen je UNESCO-ovim geoparkom.
Poželite li istražiti jednu od posljednjih prirodnih oaza na Mediteranu obiđite brodom otočiće Brusnik, Jabuku, Palagružu, Svetac i Biševo.
Zbog dugog razdoblja izolacije otok je izbjegao pretjeranu gradnju i komercijalizaciju pa se ponosi netaknutom prirodom. Viške se plaže Stončica, Milna i Zaglav te šljunčana uvala Srebrna redovito biraju među najljepše na svijetu.
Vis je omiljen i među nautičarima, a poseban doživljaj posjeti su Zelenoj i Kraljičinoj špilji za koju se veže legenda da je bila utočište ilirske kraljice Teute. Ne čudi da su čari viških ljepota privukli i producente hollywoodskog hita ‘Mamma Mia’ pa se ovdje snimao i nastavak 2017., a Visu se dive i zvijezde popt Meryl Streep, Colina Firtha i Piercea Brosnana.
Otok krije fascinantnu vojnu prošlost kroz koju će vas provesti labirint tunela duž cijelog otoka a može se razgledati u sklopu vojne ture; dok su ostaci rimskih termi, antički teatar, kuća u kojoj je živio Ranko Marinković, a koju je sagradio hvarski pjesnik Hanibal Lucić… tek manji dio povijesti s kojom se možete upoznati na kulturnoj ruti.
U Gospinoj Batariji, utvrdi sagrađenoj u 19. st., nalazi se obnovljen Arheološki muzej sa sjajnom građom; od posuđa koje su drevni Grci koristili u svakodnevnom životu, kamenih reljefa rimskog boga Marsa iz 1.-2. st., do središnjeg eksponata - pramca ribarskog broad. Posebnu pažnju plijene i hidroarheološka zbirka amfora iz uvale Vela Svitnja te najveća zbirka helenističkih spomenika u Hrvatskoj kao i kopija brončane glave božice Artemide s kraja 4. st. prije Krista - jedan od najznačajnijih grčkih brončanih spomenika u Hrvatskoj!
Čuli ste za Višku pogaču, jelo staro tisuću godina koje se radi od usitnjenih inćuna ili srdela, pirjanog luka, mediteranskih začina, maslinovog ulja i kapara.
No, znate li kako se Vis ponosi i fantastičnim vinima?
Autohtona Vugava i Plavac mali glavni su aduti koji se toče u obiteljskim konobama, podrumima i vinarijama. Vugavu krasi svježina i pitkost, a Plavca malog ugodno trpki okus i savršeno nijansirani finiš.
Kad ste na otoku probajte i brojne vrste domaćih rakija i likera od ljekovitog i aromatičnog bilja s viških vrleti. Među njima su lozovača, komovica i travarica te slatki zavodnik - liker od aromatične viške naranče! U ponudi viških OPG-ova je i širok spektar džemova od svih vrsta agruma, planike, divljeg šipka, smokve, kupine te slani proizvodi od plave i bijele ribe i tapenade.
Jeste li znali da bi Vis uskoro mogao postati prvi energetski neovisan i potpuno zeleni otok na Sredozemlju?
Više od dvije godine postoji Solarna elektrana Vis, koja je povećala energetsku neovisnost Grada Visa na 60 %, a sljedeći korak je proizvodnja zelenog vodika i izgradnja punionice vodika za linijske brodove. Tako bi plovila i komunalna vozila koristila struju iz otočne solarne elektrane i iz obrade otpada. U duhu ove inicijative, Vis će i ove godine biti domaćin međunarodne multidisciplinarne znanstvene konferencije o razvoju mediteranskih otoka - Mediterranean Islands Conference 2024 (MIC – Vis 2024).
Foto: Tz grada Visa, Jurica Galić (foto vojne ture), Lola bar, Croatia.hr
U SUPETRU SE KUHAJU NAJBOLJE GASTRO PRIČE! Mihaela Vargašević i Vedran Bošković otključali nova, uzbudljiva okusna poglavlja Supetra!
KAO GRAD POD NEBESKOM ZAŠTITOM SVETOG PETRA I PAVLA, Supetar se voli u svojem brendiranju poigrati simbolikom ključa, a ovoga je puta - da mu pomognu otključati autohtone okuse i fantastične senzacije za nepca! - u pomoć pozvao prave gastro čarobnjake.
JER KOD NJIH SE KUHAJU NAJBOLJE PRIČE
Riječ je o vrsnim kulinarskim znalcima a ujedno i digitalnim kreatorima, Mihaeli Vargašević i Vedranu Boškoviću, koji ljubav prema hrani i njenoj pripremi putem detaljnih fotografija i video zapisa dijele na Instagram adresama seasoned.with.love i studio_kotluša.
Saznajmo kako su se proveli i što su zabilježili u pohodu na najvažnije supetarske gastro adrese!
POSJETILI SU ČAK 8 ATRAKTIVNIH LOKACIJA, a prvi je bio pravi mali obiteljski raj kilometar iznad samog grada - Muzej uja u vlasništvu obitelji Cukrov. Oduševilo ih je njihovo maslinovo ulje, džemovi i namazi rađeni s puno ljubavi, te obnovljena uljara u tradicionalnom ruhu. Umjesto da se osjećaju kao gosti, kaže Mihaela, osjećali su se kao da su nakon dugog puta - došli doma!
NIŠTA MANJE ODUŠEVLJENJE nastupilo je u restoranu Kala u samom centru Supetra – ondje su ih zadivile preciznost i vještina mladog chefa Dina Šeparovića, koji je vješto baratajući svježim namirnicama s domaće tržnice, pokazao da s pravom zaslužuje Michelinovu preporuku! Potom je na red došla...
PIZZERIA PRPOŠNA NAZIVA Peperoncin, koja je ponudila mnogo više od same pizze – u društvu vlasnika Marka Gospodnetić prvo su se uputili do lokalne mesnice, te potom nazad u restoran gdje je chef pripremao janjeći ragu koristeći, uz domaću janjetinu i lokalne namirnice, fascinantni varenik – reducirani vinski mošt koji se tradicionalno koristio pri pripravi prošeka, a u kuhinji kao zaslađivač i začin!
CHEF MIRKO GANIĆ iz Pizzerie&Grilla Bonaca impresionirao ih je kako znanjem i iskustvom u kuhinji, tako i slasnim raguom od hobotnice sa svježe pripremljenom tjesteninom – orecchiettama, a namirnice su, razumije se, kupili tog jutra na domaćoj ribarnici!
U HOTELU OSAM nepca naših kulinarskih virtuoza razoružao je glavni chef Nevres Dostović, koji je im je spravio kozice i škampe s lokalne ribarnice i pokazao dva načina pripreme tjestenine. Koliko mu to dobro ide potvrđuje i Michelinova preporuka, a sam ambijent hotela osvojio ih je iznimnom lokacijom, divnom open space kuhinjom, roof topom za večernja uživanja, kao i prekrasnom terasom zaštićenom hladom maslina!
JEDNAKO JE UKUSAN BILO kada su naši food bloggeri pripremali jela u konobi Štorija, vlasnika Mate Mladine, gdje su uživali u, kako kažu, najdivnijoj hobotnici ispod peke. Ona se priprema na tradicionalan način koji su rado i detaljno zabilježili, od samog loženja vatre do serviranja hobotnice na stol! Dodatan bonus bili su vanjski stolovi sa pogledom na more smješteni pod okriljem maslina i zalazak sunca koji doslovno oduzima dah!
CHOPSTIX je restoran koji ih je oduševio modernošću, ali i uvođenjem lokalnih namirnica koliko god to priprema sushija dozvoljava - tako se tu našlo voće i povrće sa lokalne tržnice, baš kao i riba, a naročito ih je razgalila mlada ekipa koja u restoranu priprema koktele sa svježim domaćim začinskim biljem!
ATRAKTIVNU FUZIJU TRADICIONALNOG I MODERNOG ponudio im je i restoran Families, čija mlada chefica Tea Pilat spaja tradicionalne namirnice na suvremeni način - domaća janjetina, kozji sir, povrće i voće pripremljeni na potpuno inovativan način, čine jednu sasvim novu priču!
Brendiranje Supetra kroz gastro priču primjer je koji valja slijediti - kako bismo zadržali prepoznatljivost, domaće i autohtona kuhinja segmenti su na kojima treba inzistirati“ zaključak Mihaeline i Vedranove supetarske gastro avanture!
Više: supetar.hr
Kaštelanska veljača pršti od maškaranog šarenila
JESTE LI ZNALI DA U KAŠTELIMA krajem božićnih blagdana šušur ne jenjava, nego - tek počinje?
Naime, krajem siječnja, u Kaštelima počinje svojevrsno peto godišnje doba – ono najluđe, kada vlast (i ključeve!) grada simbolično preuzimaju – maškare!
Ceremonija „primopredaje“ ključeva na kojoj se bira i kraljica maškara, održana je 20. siječnja, a svega nekoliko dana kasnije, maškare su imale i urnebesni pidžama party. Ovi sadržaji u organizaciji Kaštelanske kulturne udruge „Poklade“ i suorganizaciji Krnjevalske pučke udruge „Kampanel“, poprimili su već odavno tradicijski karakter, a ukoliko ste ih kojim slučajem propustili, Kaštelani poručuju – budite bez brige!
NAIME, JOŠ UVIJEK STIGNETE odabrati alter ego po želji i prisustvovati događanjima – primjerice, 43. Dičjem krnjevalu, u nedjelju, 4. veljače 2024., koji kreće u 13 sati iz Lucijinog puta u Kaštel Štafiliću do parkinga (ex Plavi Jadran) u Kaštel Starom. Najmlađe maškare će bez sumnje biti oduševljene druženjem s maskotama i klaunom Šarenkom, a naročito prigodnim face paintingom!
Na sam pokladni utorak, 13. veljače, poznatom rutom od Nehaja preko Donjokaštelanske rive do Porta u Kaštel Starom, u 15 i 30 sati kreće 211. Krnjeval Donjih Kaštela, a nakon povorke, u 20 sati, slijedi maskenbal u šatoru na Portu, gdje će sve maškare zabavljati grupa Pink Panther, kao i gost iznenađenja. Naravno, jedva čekamo vidjeti i tko će biti ovogodišnji „Krnje“, simbolično utjelovljenje svih nedaća, koje će Kaštelani spaliti uz duhovitu optužnicu obilato začinjenu peckavim dalmatinskim humorom!
KAKO SE ZABAVLJA NA KARNEVALU U KAŠTELIMA, možete vidjeti i na društvenim mrežama. Mi smo se slatko ismijali obilju raznih maski – od Pata i Mata, simpatičnih nespretnih likova iz animiranog serijala „A je to“, pa do čitave obitelji Kremenko.
Maštovitosti čak 30 maškaranih grupa s gotovo 500 sudionika, uključujući prijateljske krnjevalske udruge i goste iz Trogira, Zadra, Primoštena, Vinišća, Ivaneca, Kornata, Gospića, Korenice i naravno Rijeke, te maškarane grupe iz Livna i iz Sumartona iz Mađarske, zaista nema kraja.
Ipak, najviše su nas nasmijale fantastično izrađene maske koje su ponijele ulogu prošlogodišnjeg Krnje - iako su maškare „porekle“ svaku sličnost, maske koje su se dovezle u ratnom avionu i osuđene su rimovanom optužnicom, neodoljivo su nas podsjetile na aktualne pojave i prilike u domaćem javnom životu. Ne sumnjamo da će i ove godine prizor njihova spaljivanja biti – upravo spektakularan!
ZABAVAN „SUVENIR“. Imaju maškare u Kaštelima i svoje glasilo – prezabavni časopis Maškadur čiju naslovnicu – razumije se! - resi Krnje. Ugrabite njegovo urnebesno 35. izdanje, kao uspomenu na komadić prštavog maškaranog veselja s kaštelanskim potpisom!
Više: www.kastela-info.hr
Jedan od najvećih projekata na istoku Hrvatske - Uskoro završava projekt rekonstrukcije zidina, zgrade Žitnice, Podrumareve kuće i franjevačkog samostana u Iloku
Ilok, 20. prosinca 2023. - Rekonstrukcija zidina, zgrade Žitnice, Podrumareve kuće i franjevačkog samostana u Iloku, jedan je od najvećih projekata na istoku Hrvatske. Vrijedan je nešto manje od devet milijuna eura, a s gotovo 6,7 milijuna eura sufinancira ga Europska unija iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020.
Ovaj iznimno zahtjevan projekt je pri kraju, a o njegovom značenju za Ilok, Vukovarsko-srijemsku županiju i čitavu Hrvatsku bilo je riječi na konferenciji za medije održanoj u Kuriji Brnjaković 20. prosinca.
Tom je prigodom Marina Budimir, gradonačelnica grada Iloka istaknula kako Ilok često nazivaju Dubrovnikom na Dunavu.
„Riječ je o pravom biseru istočne Hrvatske, iznimno vrijednom za našu županiju, ali i za čitavu Hrvatsku. Zidine koje je izgradio Nikola Iločki, zaštitni su znak grada Iloka. Načete zubom vremena doista su trebale kvalitetnu sanaciju. Ponosna sam što smo za vrijeme mog mandata i započeli i završavamo itekako zahtjevne radove. Ovaj projekt još je jedan dodatak našoj turističkoj ponudi. Vjerujem kako nitko tko dođe u Ilok neće propustiti šetnju zidinama duž južne strane koja gleda prema gradu. Na sjevernom dijelu bit će još jedan punkt, polu-kula s koje se prostire prekrasan pogled na Dunav i Vojvodinu“, rekla je gradonačelnica.
Otkrila je kako je projekt osmišljen davno, 2011. kada je napravljena prva projektna dokumentacija, no prva prilika za obnovu otvorila se deset godina kasnije kada su se učvrstili temelji, očistile zidine, nadomjestile cigle koje su nedostajale.
„Vjerujem kako će našim turistima zidine biti posebna atrakcija i veselim se što smo radove priveli kraju. Vidim da još mnogi tek otkrivaju Ilok, ali jednom kada vam uđe u srce često ćete dolaziti k nama“, poručila je Marina Budimir, uz poziv novinarima da se vrate na proljeće kada budu sanirane i zelene površine i Ilok bude u punom sjaju, a riječ je o gradu s iznimno bogatom poviješću, sadržajima zanimljivim sportašima te ponudom vrhunskih vina i hrane.
A da se Ilok najčešće vezuje uz bogatu eno-gastro ponudu istaknula je i Majda Jakša, direktorica TZ Vukovarsko-srijemske županije. No, ovim projektom percepcija će se sigurno mijenja, a lok će se pozicionirati i kao atraktivno odredište kulturnog turizma.
„Ovaj projekt pravi je primjer kvalitetnog upravljanja i održivog razvoja o čemu se posljednje vrijeme često priča i na čemu se inzistira, a na tome se temelji i razvoj turizma u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Presretna sam što smo obnovom zidina sačuvali kulturnu baštinu za naše buduće naraštaje, na zadovoljstvo lokalnog stanovništva ali i gostiju koji posjećuju ovaj grad i našu županiju. Samo ću se dotaknuti činjenice da će u sklopu projekta Ilok dobiti i nove smještajne kapacitete jer nam je cilj što dulje zadržati goste u našoj destinaciji. Plan nam je još više ulagati u obnovu kulturne baštine na području županije kako bismo je zaštitili, turistički valorizirali i njome kvalitetno upravljali. Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije kao jedan od partnera na projektu nastavit će s intenzivnom promocijom zidina, ali i čitavog kompleksa te ponude i sadržaja u Iloku“, istaknula je Majda Jakša.
Jedan od partnera na ovom iznimno zahtjevnom i opsežnom projektu su i Iločki podrumi, pokretači gospodarstva u Iloku, koji uz proizvodnju vina kao osnovnu djelatnost, od 2006. kontinuirano razvijaju i turističku ponudu. Vesna Šnajder iz odjela marketinga Iločkih podruma d.d. istaknula je kako ova tvrtka u vlasništvu ima vrijedne povijesne objekte poput Starog podruma u srednjovjekovnoj gradskoj jezgri, ali i obnovljenog Ladanjskog imanja Principovac na istoimenom poznatom vinorodnom položaju iznad grada, pa će se obnovom Podrumareve kuće i Žitnice koji su također u vlasništvu tvrtke dodatno podignuti kvaliteta ponude Iloka.
„Ova dva iznimno vrijedna objekta obnovom dobivaju novi sjaj i novu vrijednost, prvenstveno u turističkom smislu. Kasnobarokna Žitnica nudit će i smještajne kapacitete, 12 soba u kategoriji četiri zvjezdice, a u sklopu objekta uredit ćemo i postav o povijesti nadaleko poznatog iločkog traminca. I obnovljena Podrumareva kuća nudit će dva luksuzna apartmana koji će nadopuniti turističke sadržaje i smještajne kapacitete Iloka za kojima posljednjih desetak godina potražnja raste“, naglasila je Vesna Šnajder te istaknula iznimnu suradnju Iločkih podruma s dionicima turizma u gradu i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
„Iločki podrumi kroz turističke usluge pokrivaju gotovo 70 posto ponude grada, imamo zaokruženi turistički proizvod od kulturno-povijesnih spomenika i tradicije uzgoja vinove loze, do eno-gastro ponude i smještajnih kapaciteta. Upravo kroz takve proizvode turisti mogu najbolje upoznati grad Ilok, a obnovom Podrumarove kuće i Žitnice naša lijepa turistička priča bit će u potpunosti zaokružena“, poručila je Šnajder.
Sadržaj materijala isključiva je odgovornost Grada Iloka.
