SILNO BISTE ŽELJELI Vašim nepcima priuštiti avanturu za pamćenje, ali ne znate otkud krenuti? Srećom, kada je riječ o Dalmatinskoj zagori i njenoj gastro mapi, mi znamo što vrijedi kušati! Poneka jela imaju neobična imena ili pak sastojke, no vjerujte nam na riječ – nepcima ćete priuštiti doživljaj za pamćenje!

AKO NISTE KUŠALI ŽABE, NE ZNATE ŠTO PROPUŠTATE. Krenite od žabljih krakova prelivenih limunovim sokom – oni se s ostalim aromatičnim sastojcima i limunovim sokom kuhaju na laganoj vatri i poslužuju sa hrskavim prepečenim kruhom. Ova gastro senzacija zove se brujet od žaba na baškotinu, a autohtono je jelo Dalmatinske zagore!

POLJIČKI SOPARNIK ILI ZELJANIK – OD TEŽAČKOG JELA DO PRAVOG GASTRO BRENDA. Gastronomska putanja soparnika veoma je interesantna, jer je dosegnuo status prave delikatese u svečanim prigodama, a oko sastojaka su se među znalcima znale voditi prave debate! Uživajte u ovom gastro simbolu stare Poljičke republike, spravljenom od namirnica koje su bile dostupne u svakom domaćinstvu: brašna, blitve, kapule, češnjaka i maslinova ulja!

PONOSNE SINJANE SILNO BISTE UVRIJEDILI da odbijete njihovo nadaleko poznato gostoprimstvo, pa tako i njihove čuvene arambašiće! U loncima umješnih domaćica krčkaju se ovi mali slasni svitci od listova kiselog ili svježeg kupusa nadjeveni mješavinom junećeg i svinjskog mesa, kao neizostavan dio svake svečane prigode. Ako ste vični kuhanju i poželite ih spraviti sami, obratite pozornost na nekoliko bitnih razlika: meso za punjenje se ne melje već se sjecka nožem, u njega se dodaju različite vrste sušenog mesa, ali ne i riža. Za neodoljivu, vrlo specifičnu aromu, „odgovorni“ su cimet, muškatni oraščić i klinčići.

JANJEĆI DROPČIĆ S KOROMAČEM osebujan je baš kao što i zvuči, a također ga možete probati na području Sinja. Ovo tradicionalno jelo se spravlja od rezanaca janjećih tripica i krumpira, začinjenih češnjakom i mediteranskim začinima, a poseban okus mu daje upravo koromač.

SIGURNO STE KUŠALI ČUVENI DALMATINSKI PRŠUT I SIR, a što kažete na sir iz mišine? Ovaj masni sir jakog i specifičnog okusa specifičan je po tome  što sazrijeva u mješinama od ovčje ili kozje kože, a najbolje ga je kušati uz domaći kruh ili pogaču, krumpir i suho meso!

Više: dalmacija.hr, www.dalmatia.hr, 

Foto: www.dalmatia.hr , croatia.hr, arhiva Turističkih zajednica

Treći put na Braču, otoku s milijun stabala maslina, jedinim koji ima Muzej maslinovog ulja i Svjetsko prvenstvo u branju maslina. Noćnjak se vraća kući, od 5. do 8. svibnja održava se u Waterman Svpetrvs Resortu

Supetar, 27. travnja 2022. – Nazivaju ga kolijevkom maslinarstva, a njegova ulja vrhunske kvalitete nedavno su dobila i EU zaštitu izvornog podrijetla. S više od milijun stabala maslina otok Brač najveće je maslinarsko područje u Hrvatskoj, stoga i savršen izbor za 24. Noćnjak, međunarodnu manifestaciju maslinara i uljara koja se od 5. do 8. svibnja održava u Supetru u hotelskom naselju Waterman Svpetrvs Resort.

Prezentacija certificiranog Bračkog maslinovog ulja s oznakom izvornosti, dodjela godišnjih priznanja i dodjela šampionskih titula za ulja u rinfuzi i pakovinama – u sklopu kojih se ocjenjuje i ambalaža, sajam maslinarstva i uljarstva, okrugli stolovi, znanstveno stručni skupovi, Wine-olio gastro show, mala škola maslinovog ulja, studijski obilazak Supetra uz praktično maslinarstvo…, bogati je program ovogodišnje manifestacije, koja se na Brač vraća u velikom stilu. Tradicionalno se održava u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije i pod pokroviteljstvom nekoliko ministarstava, Hrvatske gospodarske komore i Splitsko-dalmatinske županije, a ove godine i uz pokroviteljstvo domaćina – Turističke zajednice Grada Supetra i Grada Supetra.

Najmaslinarskiji otok

Bračko maslinovo ulje 33. je hrvatski proizvod upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla, nakon bračkog varenika drugi s ovog otoka. Veliko je to priznanje bračkim maslinarima i otoku na kojem su, pretpostavlja se, prvu maslinu zasadili još stari Grci.

U suradnji s poljoprivrednim zadrugama Postira, Selca, Bol i Milna, zaštitu izvornog podrijetala na razini EU, inicirala je Poljoprivredna zadruga Supetar, a njezina direktorica Tija Mlinac ističe kako se masline danas na Braču uzgajaju na oko 1,9 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, što je ukupno oko dvije trećine svih poljoprivrednih kultura na otoku.

„Brač danas ima sedam suvremenih postrojenja koja omogućuju bržu preradu ubranog ploda u ulje vrhunske kvalitete, a oblica  je naša najzastupljenija sorta, otporna na sušu, vjetrove i niske temperature, pa je pogodna  za uzgoj na škrtijim, plitkim i kamenitim terenima“, kaže Mlinac.

Turisti obožavaju bračko maslinovo ulje

„Turisti se s odmora u Supetru ne vraćaju kući bez bračkog maslinovog ulja, suvenira od bračkog kamena ili bračkog varenika. Šetnja šest kilometra dugom pješačkom stazom „Maslinovi puti“, koja počinje i završava u Mircima jedna im je od omiljenijih aktivnosti, Muzej maslinovog ulja obitelji Cukrov u živopisnom Škripu otočka je atrakcija, a već se godinama u listopadu u Postirama organizira Svjetsko prvenstvo u branju malina na kojem rado sudjeluju i turisti. Naša kužina nezamisliva je bez bračkog maslinovog ulja koje će svakom jelu dati poseban okus“, ističe Ive Cvitanić, direktor TZ grada Supetra. Ima li ljepše pozivnice za istinske gurmane i zaljubljenike u ležeran „otočki“ životni stil?

Fotografije: Autor Sanja Grgić Ćurić, izvor TZ grada Supetra

Više informacija: https://supetar.hr/hr/kljuc-zabava/dogadanja/nocnjak-2020-2/

Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo” priprema devetu dodjelu nagrade Suncokret – Sunflower Award

U kojoj je fazi digitalizacija hrvatskih sela, je li korona kriza za ruralni turizam bila prilika ili je prouzročila gubitke, kako brendirati OPG-ove i njihove djelatnosti te kakav je naš ruralni turizam usporedimo li ga s onim u susjednim zemljama, samo su neke od tema o kojima će se govoriti na 5. međunarodnom kongresu o ruralnom turizmu. Kongres će se održati od 27. do 30. travnja u organizaciji Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj “Klub članova selo”, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini, Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, Sveučilište u Rijeci, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Veleučilišta u Virovitici te nevladine znanstvene organizacije Balkan Environmental Association.

Slogan kongresa je “Ruralni turizam: kvaliteta, održivost, uključivost”, a glavna tema “Konkurentnost i pozicioniranje ruralnog turizma nakon krize turističkog sektora izazvane pandemijom Covid-19”. Cavtatski hotel Croatia bit će domaćin događanja, a očekuje se dolazak tristotinjak sudionika; predstavnika ministarstava, turističkih zajednica, LAG-ova, OPG-ova te ostalih djelatnika u turizmu.

Koncept 5. međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu doista je poseban, jer se od svih europskih država organizira jedino u Hrvatskoj. Njegovo održavanje omogućuje kontinuiranu razmjenu iskustava i znanja, uz povezivanje znanosti i struke. Konkurentnost turističke ponude jača se povećanom sviješću i educiranosti o ruralno turističkoj destinaciji i tako poboljšava način i razina usluge. Na događanju će svoja iskustva i istraživanja predstaviti veliki broj znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije, Rumunjske, Grčke, Italije, Velike Britanije i Španjolske. Održat će se i četiri atraktivna panela, a bit će predstavljeni i primjeri dobre prakse s posebnim naglaskom na EU projekte. Tematska područja koja će obuhvatiti ovaj Kongres su: Europski ruralni prostor: jučer, danas, sutra, Održivi razvoj u ruralnom turizmu, Krizno upravljanje i nove tehnologije u ruralnom turizmu, Umrežavanje i interesno udruživanje u ruralnom turizmu, Digitalni marketing, brendiranje i STEM u turizmu, Formalno i neformalno obrazovanje za ruralni turizam te Primjeri dobre prakse iz javnog i privatnog sektora. 

U sklopu 5. međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu održat će se deveto izdanje već tradicionalnoga događanja: Dodjela nagrada Suncokret ruralnog turizma Hrvatske – Sunflower Award. Svake se godine ocjenjuju na nacionalnoj razini:  turistička seljačka (obiteljska) gospodarstva, tradicijska (ruralna) domaćinstva, tradicijska (ruralna) gastronomija,  vinski turizam, craft turizam, aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru, ruralno turistički projekti te projekti/nositelji zaštićenih i marketinških oznaka. Jako veseli činjenica da je ove godine prijavljeno 138 projekata iz 19 županija pa pred komisijom za evaluaciju projekata nije nimalo lak zadatak. 

Nezaobilazan dio događanja bit će i posjet predivnim ruralnim dijelovima Dubrovačko-neretvanske županije, osobito Konavlima te obilazak najpoznatijeg i najživopisnijeg grada na Jadranu – Dubrovnika.

Više informacija dostupno je na web stranici Kongresa: https://kongres.klubselo.hr/