Delta Neretve je jedno od najvrjednije močvarnih staništa među rijetkim preostalima u Europi
U dolini Neretve (5.-7. svibnja 2023.) održan je 1st Croatia Birdwatching festival – Neretva Valley. U organizaciji Turističke zajednice Grada Opuzena – nositelj projekta za područje doline Neretve, Turističke agencije Žabac i udruge za zaštitu ornitofaune “Gregula”. Partneri na provedbi projekta za područje doline Neretve: Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, Grad Metković, Grada Opuzena, Turistička zajednica Grada Metkovića i Turistička zajednica Grada Ploča.
Delta Neretve jedina je prava delta i ujedno najveće riječno ušće u Hrvatskoj ukupne površine od oko 20.000 ha, od čega hrvatski dio obuhvaća površinu od 12.000 ha. Delta Neretve je jedno od najvrjednijih močvarnih staništa među rijetkim preostalima u Europi te predstavlja žarište za promatranje ptica tijekom svih godišnjih doba.
U dvodnevnom programu 1st Croatia Birdwatching festival – Neretva Valley sudjelovalo je ukupno 36 registriranih sudionika, edukatora, ljubitelja ptica i prirode iz Hrvatske, BiH, Crne Gore, Srbije, Poljske i Austrije i volonteri iz Španjolske, Francuske i Bjelorusije.
Predavanja u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću održali su: Bolesław Słocinski, BIOM “The Neretva Delta – a birder’s paradise on the Adriatic Flyway” David Taylor, ALH “Alternative tourism options and why we need them” Zoran Popović, Monticola “Monticola Birdwatching tours – guidelines and experience” Herbert Boedendorfer, birder “Birding as a contribution to sustainable touristic development.”
Ovaj pilot projekt osmišljen je s ciljem stvaranja potencijala birdwatching turizma na području doline Neretve, a primarna namjera festivala je pozicioniranje neretvanskog područja ali i cijele Dubrovačko-neretvanske županije na svjetskoj karti zaljubljenika u promatranju ptica.
Ove će subote, točnije 6. Svibnja 2023., od 20:00 supetarska Riva biti u znaku craft piva.
Naime, u organizaciji Turističke zajednice Grada Supetra po prvi put na supetarskoj će Rivi, točnije na predjelu Ratac, biti prvi BEER’AJ FEST, festival craft piva.
Na ovom će se malom al za Supetar velikom i značajnom festivalu predstaviti pivovare Tap B, Familia i Sinjska pivovara (Udruga Dalmatinskih pivara), a da bi piva bolje išla potrudit će se Barbaross barbecue koji će pripremat sočne hamburgere.
Uz pivo i hamburgere naravno ide i dobra glazba, a na prvom BEER’AJ FESTU pravu će feštu učinit ” Čuvari svirala”.
Ovu našu supetarsku pivsku priču uljepšat će supetarski brijači koji će od 18:00 do 20:00 šišati i oblikovati brade i fizure našim umirovljenicima.
Eto, još jedan dokaz kako pivo, spiza i glazba uvijek mogu imat onu humanitarnu notu.
Povodom 100. obljetnice organiziranog turizma u Bolu, u organizaciji Općine Bol i Turističke zajednice općine Bol u partnerstvu sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Pokretom otoka, a pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva turizma i sporta i Jadrolinije, 28. travnja, održana je Konferencija o održivosti otoka i digitalizaciji u turizmu – GREEN ENERGY ISLANDS #BOL100.
Na samom početku konferencije, duboko iz arhive, kroz video materijale iz razdoblja 60ih godina domaćini su kao slavljenici obnovili sjećanja na početke organiziranog bavljenja turizmom. Od tada su puno toga promijenilo, Bol je postao višestruki prvak hrvatskoga turizma, a sada se u nekim novim vremenima razmišlja o budućnosti i održivosti.
“Potrebno je uvesti alate mjerenja održivosti i upravljanja destinacijom, a kroz nastavak reformskog procesa, gradovima i općinama dati mogućnost da značajnije upravljaju sa svim elementima turističke politike. Sve buduće odluke, potrebno je donositi na znanstvenom pristupu, studijama nosivosti kapaciteta i sličnim alatima.Korištenjem zelene energije i sustava novih tehnologija, te primjenom načela održivog razvoja cilj je da naši otoci budu samoodrživi”
Program se sastojao od tema i panel diskusija na temu razvoja pametnih i održivih otoka, energetske, zelene i digitalne tranzicije, boljeg prometnog povezivanja, održivog upravljanja plažama, obalnog planiranja, europskih fondova i potpora… ukazalo se i na pozitivne primjere iz prakse te su se dodijelila priznanja najuspješnijim održivim otočkim projektima.
“U novim vremenima Bol razmišlja o budućnosti i održivosti”
„Bol ove god slavi 100 god organiziranog turizma. Okupili smo se da bi proslavili ali i učili od najboljih među nama. U ovih 100 god prošli smo razne faze u razvoju destinacije, te naučili da se održivi razvoj ne ogleda samo u ekologiji već i u socio – kulturnom aspektu, očuvanju sustava vrijednost lokalnog stanovništva. Nadamo se da će ova konferencija, te razmjena iskustava pomoći da izbjegnemo zamke masovnog turizma koliko je moguće, te da će novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama unaprijediti buduće korake i procese po pitanju očuvanja naših najvrijednijih resursa“, na samom početku konferencije, kazala je općinska načelnica Katarina Marčić, domaćin konferencije.
“Razvijajmo pametne i samoodržive otoke”
“100 obljetnica organiziranog turizma veliki je jubilej koji zaslužuje pažnju Europskog parlamenta, čestitam Bolu te zahvaljujem svima koji su svojim radom, predanošću i vizijom doprinijeli da je naš višestruki turistički šampion što je danas, simbol turističke prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu. Sa slavom dolazi i odgovornost. Težite ciljevima održivog razvoja, kako bi ljepote Bola, kulturna baština ostali očuvani za generacije koje dolaze. Živite promjene koje želite vidjeti u vašoj zajednici, s ciljem stvaranja samoodrživog životnog prostora.” kazala je putem video javljanja zastupnica u Eu parlametu Sunčana Glavak.
“Brač je bio održiv kad nitko nije”
“Čestitam Bolu i Boljanima jubilarnih 100.! Brač je održiv odavno, ali sada je važno te vrijednosti prepoznati i sačuvati. Vlada RH sustavno brine o otocima. Brač ima poljoprivrednu priču koju živi i konstantno stvara brandove otoka kroz proizvodnju neovisno o turizmu. Naš je cilj da primjenom načela održivog razvoja naši otoci budu samodostatni.” kazala je u pozdravnom govoru saborska zastupnica Danica Baričević
“Imamo veliku odgovornost, obvezu transformacije prema održivosti“
“Ovu obljetnicu potrebno je promatrati u kontekstu budućnosti te osvijestiti svih nas u kojem smjeru trebamo ići. U svjetskim okvirima Hrvatska ima dugu tradiciju bavljenja turizmom. Poslijednjih trideset godina na tragu naše politike gradimo, širimo i razvijamo, u novom poimanju budućnosti trebamo prepoznati kako očuvati naše resurse. Jedinstvena smo zemlja u svijetu s preko 20 milijuna gostiju godišnje, sve to skupa ima cijenu. Imamo veliku odgovornost, obvezu transformacije prema održivosti, u kojoj održivost postaje stil života kako pojedinca tako zajednice”, kazao je državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tonči Glavina
” 150 milijuna eura iz EU fondova za razvoj otoka, dati će novi zamah razvoju!”
“Hrvatska vlada mjerama i politikom pokušava ravnopravno doprinijeti regionalnom razvoju. U samo zadnjih šest godina kroz Ministarstvo regionalnog razvoja i Europskih fondova u otoke je uloženo 600 miljuna kuna nacionalnih sredstava, dok kroz europska sredstava uloženo je višestruko više. Raduje nas da smo uspjeli osigurati, kroz novu omotnicu, nikada većih, 150 milijuna eura europskih sredstava za razvoj otoka, koja će dodatno dati novi zamah razvoju. U programskom razdoblju 2021. – 2027. pred Hrvatskom je čak 25 milijardi eura europskih sredstava, koji će se kanalizirati prema svim dijelovima države.”
“Otoci i more naše su najveće blago”
“Čestitam Bolu 100. obljetnicu turizma! U proteklih sto godina puno smo toga naučili. Jedna od najvrijednijih definicija održivosti je to da je čovjek na prvom mjestu. Potrebno je da znamo što mi svi možemo napraviti za našu zajednicu, prijelaz s JA na MI. Ulaganja u infrastrukturu, izgradnju cesta, projekte energetske neovisnosti otoka, inovacije zelene industrije, IT industriju, centre izvrsnosti te centre kompetencija u fokusu su politike Vlade RH i Splitsko – dalmatinske županije u idućem razdoblju, posebice radimo na edukativnom dijelu, važno je educirati mlade ljude da su otoci i more naše najveće blago.” kazao je Stipe Čogelja, Splitsko – dalmatinski dožupan.
“Čestitam Bolu veliku 100. obljetnicu turizma. Brač bi mogao patentirati održivost. Gdje su ljubav i trud od škrte zemlje i kamena stvorili čudesan prizor. Naučimo puno iz ove konferencije. Upravo Bol kao domaćin konferencije i slavljenik dobar je primjer održivosti u kojem smjeru treba krenuti u budućnost.” kazala je Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije.”
” Čestitke Bolu, na velikoj obljetnici. Održivo, zeleno i odgovorno ključne su riječi u vremenu pred nama. Kako su moji prethodni sugovornici kazali, sredstava ima, pred Hrvatskom gospodarskom komorom predstoji veliki posao, 150 miljuna eura treba rasporediti na naše otoke. Spomenut ću konkretan projekt HGK – European Tourism Going Green (ETGG) 2030, u kojem je HGK – ŽK Split partner, naime 11 tvrtki iz naše županije dobitnici su prestižnog certifikata održivog turizma u svrhu postizanja konkuretnosti na europskom i svjetskom tržištu.” kazao nam je Joze Tomaš predsjednik HGK Županijska komora Split.
“Bol je simbol hrvatskog turizma, simbol djelovanja Pokreta otoka. Ostao je simbol otočkog otpora prema nezakonitim radnjama i pokušajima otimanja otočnog bogatstva, njegovih plaža, luka i uvala. U izazovnim smo vremenima, sve definicije i znanja održivosti su počeli s otoka. Možemo samo se prisjetiti kako su opstali naši predci na otocima i na taj način ukomponirat budućne radnje, otoci su bili održivi kad nitko drugi nije. Odgovornost je na svima nama. Principom održivog razvoja želimo omogućiti sveobuhvatan razvoj otočnih zajednica s posebnim naglaskom na dobrobit i potencijale lokalne zajednice. Upravo je to jedan od glavnih strateških ciljeva Pokreta otoka”, kazala je Maja Jurišić, predsjednica Pokreta otoka
Održani su paneli o razvoju pametnih otoka, energetske, zelene i digitalne tranzicije i dobivanju potpora iz europskih fondova. Razgovaralo se i o upravljanju pomorskim dobrom, povezivanju otoka s kopnom kao temeljem razvoja i nezaobilaznoj temi održivosti sveprisutnoj u turističkom svijetu koja napokon dobiva svoje jasnije obrise.
Na prvom panelu diskutiralo se o dozvolama i koncesijama, upravljanju plažama, i osvrnulo se na Nacrt Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Panelisti su bili: Stipe Čogelja, zamjenik župana Splitsko – dalmatinske županija, prof.dr.sc. Alen Soldo sa Sveučilišnog Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, Ivan Dabo, gradonačelnik Novalje, Ranko Blažević, načelnik Sutivana i gospođa Katarina Marčić, načelnica općine Bol. Moderator panela je bio Saša Ljubičić.
Kao najveće probleme Stipe Čogelja ističe kaos i rupe u zakonu, koje drski pojedinci itekako zloupotrebljavaju:
– Veliki broj nadležnih inspekcijskih tijela i različito postupanje sudova dovelo je do pravnih i sličnih praznina koje su omugućile krajnje drsko ponašanje pojedinaca. Novim zakonom o inspekciji i valorizaciji pomorskog dobra, na koji smo i mi dali svoje mišljenje, daje se veća ovlast jedinicama lokalne samouprave i Županiji. To je bitno iz jednostavnog razloga što je lokalnim službenicima jednostavnije i važnije organizirati rad vikendom kada se većina devastacija zapravo i događa. Kada bi se ovlasti spustile na lučke redare, lučkog kapetana, sustav biti puno operativniji i brži, najvažnije neovisniji. Državni inspektorat treba kadrovski i financijski osnažit, da što više inspecija može biti na terenu, treba reagirat u startu, ne kada je šteta već napravljena. “
Prof Alen Soldo“Pomorsko dobro zadnja točka suvereniteta RH, ne smijemo dozvoliti da privatni interes prevlada društveni”
” Od 1960. do 2000. betonizirano je pet puta više obale nego ikad prije u povijesti Jadrana, višak kapitala u industrijskom razdoblju se pretvarao u beton. Nadam se da će novim zakonom o pomorskom dobru zaštiti obala od devastacije, te da nam se neće dogoditi scenarij Albanije ili Crne Gore, s plažama ograđenima žicom i noružanim čuvarima, da građani RH moraju plaćati naknadu da bi išli na plažu. Više puta sam izjavio da je pomorsko dobro zadnja točka suvereniteta RH. Dok malim Hrvatima konzervatorski zavodi i slične institucije zabranjuju promjenu škura iz zelenih u smeđe, dotle veliki Hrvati grade betonska zdanja po našim škrapama i uvalama bez problema, sve pod izlikom nekakvog napretka. Ugledajmo se a Franscusku koja je već 1986. zabranila gradnju 200 m od mora.”
“U Hrvatskoj ne postoji sustav prevencije onečišćenja“
“Najveći oneščićivač Jadrana je turistička industrija, s preko 20 miljuna turista, mi smo drugi u svijetu po broj turista u odnosu na broj stanovnika, jedino je Vatikan ispred nas. Plastika je preplavila Jadran. Naše je more malo i zatvoreno. Svjedoci smo ogromnih količina smeća koje svake godine iz susjedne Albanije, more nanese na područje hrvatskog Juga. Svi morski organizmi puni su mikroplastike. Ugledajmo se na pozitivne primjere iz prakse, otoka Visa koji je potpuno energetski neovisan, Bola gdje su hoteli sagrađeni 200-300 m od obale, savršeno uklopljeni u ambijent borove šume.” – kazao je profesor Alen Soldo
“Pomirili smo život između domaćih i stranaca”
” Još 93 godine smo krenuli promišljati i planirati turizam Novalje, koja ove godine slavi 70 godina bavljenja turizmom. Tražili smo načine kako turizmu dati nove šanse. Jedno od viđenja je bilo kako razvijati turizam za mlade, inspiracija nam je bila bogomdana plaža Zrće, izolirana od grada. Novalja je prošle sezone realizirala 1,9 milijuna komercijalnih noćenja, pomirili smo život mladih i starije populacije, razvijali najkvalitetniji oblik zabavnog turizma, privukli mlade visoko obrazovane ljude visoke potrošačke moći, koji se zabavljaju na kontroliranom prostoru i uvjetima. Novalja se ponosi postignutim, isto tako ustrajemo na razvoju drugih oblika turizma, ulažemo značajna sredstva u razvoj sportsko turističke infrastrukture. Tako smo od početka godine imali nekoliko vrhunskih poslovno športskih događanja, kongresa na kojima je sudjelovalo 2500 sudionika, poput prvenstva Hrvatske u šahu, prvenstva Hrvatske u Taekwandou…u najavi su i brojna druga događanja.
Uz potporu Vlade RH realizirali smo značajna ulaganja, 450 miljuna kuna uloženo je agromeraciju, 70 milijuna kuna ulaženo je u luku Žigljen, dogradnju osnovne škole. To će uvelike doprinijeti razvitku održivog turizma na otoku i biti putokaz i drugim gradovima u priobalnim područjima da se može puno postići kada se projekti dobro pripreme… zelena energija je ključna za opstojnost i budućnost pučanstva na otoku, vjetropotencijal je također resurs koji bi trebalo valorizirati.” – kazao je gradonačelnik Novalje Ivan Dabo.
” Sutivan smo uspjeli stvorit mjestom poželjnim za život. Našom demografskom politikom nastojimo pomoći svakom stanovniku Sutivana, svakom djetetu u vrtiću ili školi, svim roditeljima, osobama treće životne dobi i onima koji trebaju posebnu skrb da osjete kako žive u mjestu koje pokušavamo oblikovati prema ljudima i za ljude koji u njemu žive. Radimo na boljem povezivanju mjesta s kopnom. Bilježimo doseljavanje 17 % na godišnjoj bazi, na 100 domaćih ljudi dolazi 17 fureštih, slavonaca, stranaca… tzv internet nomada. Sve to nosi i svoje zamke, imamo problem kad se događa veliko doseljavanje, gubi se tradicija i običaji, na razne načine trudimo se ljude asimilirati. Naveo bi kao pozitivan primjer prakse naš htl Lemon Garden, s 90 kreveta, visokokvalitetnom uslugom.” kazao je Ranko Blažević
“Ne može se biti održiv i imati konstantan rast brojki, Bol se želi profilirati kao obiteljska i sportska destinacija. Naša tržišna niša je sportski turizam, avaturistički turizam, Bol ima idealni geostrateški položaj i idealne preduvjete za razvoj sportskog turizma na vodi. Takvi gosti su poželji bolu, obiteljski gosti koji borave u Bolu 7-15 dana. Želimo biti motiv dolaska na otok, ne tranzitna luka, smatramo da je Brač otok koji je dosta dobro povezan, potrebna je još koja katamaranska linija, luke Supetar i Sumartin su na svega 30 min od Bola. Težimo da nam gosti dolaze direktno avionom, brzobrodskim linijama. Iak turističke brojke nisu dosegli rezultate 2019., prijevoz vozila je porastao za 40% u odnosu na 2019. najviše se radi o dostavnim vozilima, kada bi se taj segment prijevoza dislocirao na drugu luku ili liniju, imali bi prometno rasterećenje” rekla je Katarina Marčić
ZELENU TRANZICIJU OTOKA BRAČA komentirao je načelnik općine Milna Frane Lozić “Potrebe za zelenom energijom su sve veće a prostor na kojem možete razvijati te tehnologije su sve manji“
“Akcijski Plan tranzicije prema čistoj energiji otoka Brača strateški je i planski dokument tranzicijskog procesa prema čistoj energiji koji opisuje dekarbonizaciju otoka Brača prema Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Za izradu programa osnovana je radna skupina pod nazivom Otok Brač. Problem je u prostornom planiranju, imamo sredstava, nemamo lokacije. Po izradi novog prostornog plana po zakonu morate izać na javnu ispravu, dođe vam 200, 300 ljudi čije zemljište izlazi iz građevnog pojasa. Potrebe za zelenom energijom su sve veće a prostor na kojem možete razvijati te tehnologije su sve manji. Zakon o prostornom uređenju ima niz nelogičnosti, dopušta da u starim gradskim jezgrama možete planirat hotele i do 5 katova, na udaljenosti 10 m od mora. Urbanistička struka nije dorasla problemima.”
“Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama u drugom je čitanju u Saboru do 15.7.2023., prema novom zakonu neće se dozvoliti ograđivanje plaža, niti jedna plaža neće biti zabranjena Hrvatskom građaninu i turistu, ne moramo se bojati da će nam se dogoditi scenarij Crne Gore i Albanije” – dodala je saborska zastupnica Danica Baričević
Gradonačelnik Hvara Rikardo Novak: Pametno, prostorno planiranje preduvjet je razvoja jedinica lokalne samouprave
“Grad Hvar ima goste koje bi htjeli svi, na prvom mjestu su Britanci, na drugom Amerikanci. Bavimo se organiziranim turizmom već 155 godina. Potrebno je prihvatit nuspojave turizma, poput prometne povezanosti, zahtjeva infrastrukture. Spomenuo bi primjer da se turizam planirao u gradu Hvaru i u proteklom stoljeću, iako su aglomeracije u tijeku u nekim otočkim općinama, Grad hvar je taj problem riješio davnih 60 godina proteklog stoljeća. Razmišljamo o budućnosti, o nasljeđu onih koji će doći poslije nas, pametno i prostorno planiranje preduvjet je razvoja. Jedinice lokalne samouprave nemoćne su po pitanju bespravne gradnje, građevinska inspekcija mora doći s kopna, što je često dugotrajan postupak. Razvoj otoka kroz zelenu tranziciju je na Hvaru vrlo kompliciran, postoji jedna lokacija na kojoj možemo postavit solarne panele, problem su imovinsko pravni odnosi.”
Na temu “Razvoja pametnih i održivih otoka, prometne povezanosti i zelene tranzicije, održan je drugi panel na kojem su sudjelovali: saborska zastupnica Danica Baričević, Dominik Paparić, ravnatelj Uprave za otoke u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, državni tajnik Tonči Glavina iz Ministarstva turizma i sporta, Joze Tomaš, predsjednik HGK Županijske komore Split, Jelena Ivulić, voditeljica Jadrolinijine agencije Split
Sredstvima za potpore otocima, cilj je smanjiti energetsku ovisnost o kopnu i potaknuti zelenu tranziciju na otocima.
“Za otočane i jedinice lokalne samouprave na otocima osigurano od EU fondova za obnovljive izvore energije i energetsku tranziciju, 150 milijuna eura, kroz četiri programa: za održivo upravljane otočnim prostorima, unapređenje otočne infrastrukture, valorizaciju kulturne baštine, poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Potiče se otoke da zajedno nastupaju na natječajima, jer ima malih otoka sa jedva nekoliko stanovnika, ide se prema županijama, otočnim skupinama. Cilj je smanjiti energetsku ovisnost o kopnu i potaknuti zelenu tranziciju na otocima. Otočani su sami kreatori svoje politike razvoja, treba krenuti od pojedinaca i primjera dobre prakse, gradimo za budućnost i za našu djecu.” – kazao je Dominik Paparić, ravnatelj Uprave za otoke u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije
” Nakon pandemije hrvatski se turizam jako brzo oporavio, ako ćemo promatrati druge turističke zemlje na Mediteranu koje se još nisu vratile brojke iz referentne 2019.g. Mi smo mala zemlja koja je dobro povezana i razvojem turizma utječe se na cijeli niz drugih djelatnosti i potiče njihov razvoj, dok u većim zemljama to nije moguće. Duži niz godina imamo samo rast, a sada trebamo razmišljati da je u tom smislu dosta i sada je naglasak na upravljanju. Treba usmjeriti turizam da raste u kontinuitetu, u pred i posezoni i podizanjem cijelog niza sektora vezanog uz turizam. Ne trebamo gledati samo velike projekte, nego počnimo od sebe samog i mali čovjekt može doprinijeti da bude energetski neovisan i samodorživ za svoje goste.” kazao je državni tajnikMinistarstva turizma i sporta Tonči Glavina
“Koliko bi zapravo turizam bio kvalitetan u ljetnom periodu ako imate uplove prevelikog broja katamarana. Pokazalo se na nekim primjerima u mjestima gdje se povećao broj linija da su se ljudi su se počeli buniti. Pitanje je do koje granice uopće ići. Broj državnih linija je zadnjih godina isti povećava se u ljetnim mjesecima u odnosu na zimske. Ali ako se vidi da su dodatne linije potrebne, onda lokalna samouprava iz svojih sredstava financira nove linije. Znači može se iznaći način da se Bolu osiguraju dodatne linije iz proračuna agencije, koje će financirati lokalne samouprave. Ako se priča o dodatnom razvoju turizma koji generira dodatna sredstva sasvim je razumljiva opcija da se subvencioniraju dodatne linije.” kazala je Paula Vidović – ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski prijevoz.
Pokret Otoka, predsjednica Maja Jurišić“Zelena tranzicija znači neovisnost o kopnu, Lokalna samouprava je kadrovski podkapacitirana za izazove održivosti“
“Pokret otoka svojim aktivnostima upravo potiče ujedinjavanje otoka i otočane i osviješćuje da se trebaju uključiti u val zelene tranzicije jer je to zapravo jedini način opstanka na otoku. Gledajući u prošlost, inicijativa Pokret otoka djeluje od 2015 g. kada se započelo s edukacijom otočana o potrebama otoka za zelenom tranzicijom. Sedam godina je bilo potrebno da otočani shvate da im zelena tranzicija znači neovisnot o kopnu. Što je napravljeno: realizacija je prespora, inicijativa lokalne samouprave slaba – kadrovski podkapacitirana za izazove održivosti.“
“Važno je da novac koji se proizvede od solarne energije ostane u lokalnoj samoupravi i da otočanima donese prihod”
“Ipak neki otoci idu naprijed. Novac koji se proizvede npr. od Solarne elektrane na Visu (Vis primjer), nažalost ne ostaje u jedinicama lokalne samouprave. Prije svega važno je građane osvjetiti kolika je njihova uloga u energetskoj tranziciji, jer npr. postavljanjem solarnih elektrana ne otvaraju se toliko nova radna mjesta ali se zato proizvode velike količine novca koji je važno da ostane u lokalnoj samoupravi i da otočanima donese prihod. Znači nije samo proizvodnja nego i ušteda i promjena ponašanja a i prostorno planiranje . Postoji način po kojem bi lokalna samouprava dala zemljište i napravila solarnu elekrtanu gdje bi otočani bili dioničari i tako zarađivali novac od solarne elektrane na njihovom otoku- da novac ostane lokalnoj zajednici.”
“Problem zaštićenih područja ili neriješeni imovinsko pravni odnosi, glavni su problemi zašto stambeni objekti ne mogu postaviti solarne elektrane na zgradu. Obični građanin za jednu solarnu elektranu treba izdvojiti 10 -15 tisuća eura što je dosta. Povrat ulaganja je kroz 5 godina i treba razmišljati dugoročno, to je ulaganje u održivost. Treba razmišljati da ćemo biti samodostatni, nećemo imati troškove režija od energije jer ćemo je sami proizvoditi” kazala je Maja Jurišić
” Trajakata ima dosta, može ih biti još i više, nikad ranije kao ove godine nije uveden ovoliki broj linija, čak 12 linija dnevno prometuje za Supetar, a uvode se i dodatne linije uoči blagdana. Jadrolinija radi sve što može kako bi se turistima olakšalo i ubrzalo putovanje. Svi živimo od turizma, i radi se najbolje što se može, biti će lakše kad se teretna vozila premjeste u sjevernu luku. Mi se pripremamo za sezonu za koju očekujemo da će biti bolja nego prošla. Ulažemo u nove brodove, uređujemo postojeće, kako bi usluga bila što kvalitetnija ne samo za naše otočane već i turiste koje očekujemo.” kazala nam je Jelena Ivulić- voditeljica Jadrolinijine agencije u Splitu
Hrvatski sabor, saborska zastupnica Danica Baričević“Trebamo očuvati održivost koju otoci žive”
“Brač je otok vrijednih ljudi i ne mora se živjeti isključivo o turizma i iznajmljivanja smještajnih kapaciteta. Bračani su održivi odavno, ali je važno te vrijednosti prepoznati i sačuvati. Vlada RH sustavno brine o otocima. Zakonom o otocima iz 2018 godine, posebno se vodilo računa o posebnosti otoka i ravnomjernom regionalnom razvoju, kao jednom od glavnih ciljeva Vlade. Zakon je izrađen multi sektorski i ide u korak sa vremenom. Brač ima poljoprivrednu priču koju živi i konstantno stvara brandove otoka kroz proizvodnju neovisno o turizmu. Naš je cilj da primjenom načela održivog razvoja naši otoci budu samodostatni.” kazala je Danica Baričević
“Ovisni smo o turizmu ali turizam generira i potiče i druge djelatnosti: IT industriju, prehrambenu, prerađivačku i druge. Orijentirani smo na turizam i to je dobro ali trebamo uvijek razmišljati koja nam je gornja granica. Održivi turizam nije zapravo nova tema, promišljalo se o tome i prije desetak godina, sa inicijativom kako produžiti sezonu. Disperzijom gostiju i produljnjem sezone potiče se također održivost, kako rasterititi infrastrukturu, kazao je Joze Tomaš, predsjednikHGK Županijske komore Split
Kao dobar primjer iz prakse istaknuta je hotelska kuća Sunčani Hvar
“Sunčani Hvar postao je najveći privatni proizvođač energije iz solara na svim hrvatskim otocima te u Dalmaciji. Predviđena količina električne energije koju ćemo proizvesti u postavljenim solarnim elektranama dovoljna je za 40 posto cjelokupnih godišnjih potreba Sunčanog Hvara, čime će se značajno smanjiti utjecaj povišenih troškova energenata, a samim time podići i konkurentnost i održivost poslovanja” kazao je Zdravko Tudor, direktor marketinga i prodaje Sunčanog Hvara
Trebamo biti održivi i autohtoni, i ne smije se Split, Brač i Hvar pretvoriti u hamburger city, kazao je voditelj Saša Ljubičić i istaknuo primjer održivosti kroz uključivanje lokalno stanovništva u gastro brendiranje destinacije.
Pokretanjem priče o Dalmatinskoj marendi – Turistička zajednica Splitsko –dalmatinske županije na čelu sa direktoricom Ivanom Vladović potaknula je održivost naše gastronomske baštine.
“Gosti u Hrvatsku dolaze upoznati nas i naš način života, trebamo brendirati ono što smo mi!. Naš način života, našu marendu prodavati kao proizvod. Nema bolje turističke priče, od one autohtone. Ovaj projekt u fokus stavlja zdravu mediteransku prehranu po kojoj smo već prepoznatljivi na svjetskoj turističkoj mapi. Projekt Dalmatinske marende je upravo to, sve ono što smo mi, za marendu se spremaju jela od sezone, kuha se u jednoj “teći” i ništa se ne baca ( zero waste), pojede se i podjeli sa prijateljima!”
Dodjeljena su i priznanja najuspješnijim održivim otočkim projektima Dobitnici su:
Energetska zadruga Apsyrtides, projekt energetske tranzicije otoka Cresa
Energetska zadruga Novi Otok Korčula i Otočna razvojna agencija Cres/Lošinj OTRA – projekt SOLAR ISLANDS
Društvo Samotvorac i Udruga mladih Tarabuži Iž, projekt ”Pokretanje energetske tranzicije na zadarskim otocima”
Udruga Tatavaka – Inicijativa za Zlarin bez plastike
Maslina Resort, Stari Grad, koncept održive filozofije poslovanja „Mindful luxury“,
LAG Brač, LAG 5 i LAG Škoji O-kupi otok
Turistička zajednica općine Postira „Mala noćna regata“
Općina Milna „Interpretacijski centar maritimne povijesti Milne“
Centar za posjetitelje Modra Špilja – Biševo
Utrka Life on Mars – Turistička zajednica grada Novalje
Heritage hotel Martinis Marchi – E mobility park
Općina Sutivan „Nauka i lavura o stivanskom brodovlju”
Geopark Viški arhipelag
Grad Hvar – obnova Hvarskog arsenala i hvarskog kazališta
Općina Jelsa, projekt Međunarodne zajednice tamnog neba 2022 godine
Srednja škola Bartula Kašića Pag – očuvanje tradicionalne gastronomije „Ca, ča, što se nekad kuhalo na našem otoku“
Udruga proizvođača Paškog sira, promocija i zaštita izvornosti paškog sira
Hotelska kuća Sunčani Hvar dd, projekt solarnih elektrana, priznanje preuzima direktor Marketinga i prodaje Zdravko Tudor
Grad Supetar, aplikacija za kontrolu prometne gužve e- promet Supetar
Općina Selca, Interpretacijski centar ribarstva Mario Puratić
Klesarska škola Pučišća, očuvanja kamenoklesarske tradicije
Biomania, Bol primjer održivog ugostiteljstva i suradnje s lokalnom zajednicom
LAG I FLAG – povezivanje otoka i alociranje EU sredstava za projekte
Osnovna škola Vladimir Nazor Postira i Srednja škola Brač, “S ribom mogu sve”,
Srednja škola Bol u partnerstvu s Udrugom Imena, edukativan projekt i promocije autohtone, lokalne kuhinje i kuharica „Divlji pijat“
MI OLIVE, Bol, ekstra djevičansko maslinovo ulje, OPG Nikola Bodlović
Ronilački centar BIG BLUE DIVING, Sub Eco Bol, akcija čiščenja podmorja,
Svpetrus hoteli dd WATERMAN RESORTS, ČLANICA Travelife organizacije za održivi turizam
“Zahvalio bi se svima na dolasku, osobito pokroviteljima Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvu turizma i sporta, partnerima projekta Splitsko – dalmatinskoj županiji i Pokretu otoka, hvala svima koji su svojim dolaskom veličali ovu obljetnicu. Cilj konferencije je već ispunjen, umrežavanje otočkih gradova i općina, razmjena iskustva i znanja, da zajedno skupa dođemo do formule održivog turizma.” kazao je Ante Trutanić, direktor Turističke zajednice općine Bol
Održan je i 3. Panel „Primjeri dobre prakse“, na kojem su sudionici prezentirali svoje aktivnosti vezane uz održivost lokalne zajednice, upravljanje otpadom i energijom, kružnu ekonomiju i operativne procedure.
Sudjelovali su tvrtke: u ime tvrtke Biomania, Bol, vlasnik Dario Kožul, pozitivan primjer održivog ugostiteljstva i suradnje s lokalnom zajednicom, Life on Mars trail, Novalja, otok Pag, primjer održivog razvoja aktivnog turizma koji svojim sadržajem obogaćuje turističku ponudu, direktorica Tz grada Novalje Marina Šćiran Rizner, Sustav ebicikli Heritage hotel Martinis Marchi, otok Šolta, direktor Ivan Kuret, LAGUR-a Brač, voditelj Vanja Purić, Maslina Resort Stari Grad, otok Hvar, Sanja Huljić, Sunčani Hvar hoteli, Zdravko Tudor i u ime Udruge paških proizvođača sira i Paške Sirane, Martina Pernar.
“Osnovani smo 2018. sa željom da budemo predvodnici promjene u percepciji zdrave prehrane i održivog življenja u destinaciji. Naša filozofija je inspirirati ljude i industriju da žive u simbiozi s planetom. U današnje vrijeme to je važnije nego ikada prije” kazao je vlasnik Biomanie Dario Kožul
“E mobility park – projekt je energetske učinkovitosti i i mobilnosti marina na Jadranu. Izgrađen je sredstvima iz projekta DEEP-SEA koji uključuje punionicu za električna vozila i plovila, četiri električna i obična bicikla sa stalkom i sustavom za najam i punjenje, mikromrežni sustav za proizvodnju solarne energije i električni automobil.” kazao je heritage hotela Dvorca Martinis Marchi direktor Ivan Kuret
“Udruga proizvođača paškog sira osnovana je 2005. godine s ciljem zaštite i promocije paškog sira i nositelj je oznake izvornosti. Osnovni cilj je ostvaren 2019. godine, kada je paški sir zaštićen i dobio oznaku izvornosti, te je jamstvo potrošačima da je sir proizveden na otoku Pagu i od mlijeka paške ovce.” dodala je Martina Pernar, predsjednica Udruge proizvođača paškog sira
“LAG I FLAG Brač– za povezivanje otoka i alociranje EU sredstava za projekte održivog razvoja na području otoka Brača, surađuje sa svim otočkim općinama i gradovima na projektima razvoja otoka, unaprijeđenja ribarstva i poljoprivrede”
“Pojam luksuza kod nas dobiva sasvim novo značenje, nazvanog ‘mindful luxury’, u definiciji kao ugoda za sva čula, uz maksimalnu svjesnost o okolišu podrazumijeva spoj personalizirane i profesionalne usluge, čudesne lokacije, te interijera čiji je dizajn istovremeno suvremen i chic, ali je i prikladan za obitelj. Maslina resort nudi vrhunsko gostoprimstvo, a cijela priča je nadahnuta otokom Hvarom.” kazala je brend ambasadorica Maslina resorta Sanja Huljić
“Life on Mars utrka atraktivna je i jedinstvena manifestacija koja se održava na istoimenoj pješačko – trkačkoj stazi na području Metajne. Najljepša staza Mediterana prolazi nekim od najljepših i najsurovijih krajolika, koju stoljećima oblikuju bura i sol. Pokazatelj je koliko je važna sinergija turizma i sporta, posebno gradeći strategiju outdoor turizma Novalje” kazala je direktorica Tz grada Novalje, Marina Šćiran Rizner
“Sunčani Hvar je prva hotelska grupa koja proizvodi vlastitu struju: postavljene su solarne elektrane na sve hotele.” kazao je Zdravko Tudor direktor prodaje i marketinga Sunčanog Hvara
Povodom 100. obljetnice organiziranog turizma u Bolu, 28. travnja 2023. u hotelu Elaphusa u Bolu, održava se Green Energy Islands #BOL100 – Konferencija oodrživom razvoju otoka i digitalnoj transformaciji u turizmu”.
Organizatori su Općina Bol i Turistička zajednica općine Bol u partnerstvu sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Pokretom otoka, a pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva turizma i sporta i Jadrolinije.
TEME KONFERENCIJE Razvoj pametnih i održivih otoka / Zelena tranzicija / Digitalizacija/ Upravljanje lukama i pomorskim dobrom / Povezivanje otoka kao temelj razvoja
Prošlo je cijelo stoljeće otkad Bol – simbol hrvatskog turizma gradi nadaleko prepoznatljiv imidž destinacije koja odgovorno planira i u suradnji s lokalnim stanovništvom provodi odgovorni turizam s naglaskom na načelima održivosti.
Točno stotinu godina – davne 1923. – na Zlatnom ratu snimljena je fotografija skupine ferijalaca iz Sarajeva, koji su tijekom svog ljetovanja boravili u zgradi osnovne škole. Premda su svi protagonisti tog davnog ljetovanja već odavno na “nebeskoj plaži” – još uvijek živi svjedočanstvo zabilježeno na staroj fotografiji, dokaz o prvim turističkim lastama u Bolu.
Proslava velike – 100. obljetnice turizma trajat će cijelu godinu kroz različite sadržaje, a nadolazeća će konferencija biti iznimno važna za hrvatske otoke i ljude iz struke.
ZAJEDNO IZGRADIMO PREPOZNATLJIVI OTOČKI BREND
Program se sastoji od tema i panel diskusija na temu razvoja pametnih i održivih otoka, energetske, zelene i digitalne tranzicije, boljeg prometnog povezivanja, održivog upravljanja plažama, obalnog planiranja, europskih fondova i potpora… ukazat će na pozitivne primjere iz prakse te dodijelit priznanja najuspješnijim održivim otočkim projektima.
Partneri koji podupiru konferenciju su: Europski parlament, Hrvatski sabor, Ministarstvo turizma i sporta te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Splitsko – dalmatinska županija, Pokret Otoka, Agencija za obalni linijski pomorski prijevoz, Sveučilišni Odjel za studije mora Sveučilišta u Splitu, Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (CRA/PPA) te Jadrolinija kao najvažnija spona svakodnevne brodske povezanosti otoka s kopnom.
Među sudionicima naći će se i predstavnici jedinica lokalne samouprave, javnih ustanova, otočki OPG-ovi, obrti i trgovačka društva, hotelijeri, predstavnici udruga i razvojnih agencija…
Na obljetnici bolskog turizma bit će dodijeljena i priznanja najuspješnijim otočnim održivim projektima: među nagrađenima su Energetska zadruga Apsyrtides, Srednja škola Blato, Energetska zadruga Novi Otok Korčula i Otočna razvojna agencija Cres/Lošinj, Društvo Samotvorac i Udruga mladih Tarabuži (otok Iž), Udruga Tatavaka za inicijativu, TZ Postira, Općina Milna, Općina Sutivan, Grad Supetar, Grad Hvar, Sunčani Hvar, Centar za posjetitelje Modra Špilja – Biševo, Geopark Viški arhipelag, Paška sirana, Srednja škola bartula Kašića (Pag) Dvorac Martinis Marchi, Klesarska škola Pučišća…te brojni drugi. Teško je nabrojiti sve koji su vlastitim primjerom javnog djelovanja zaslužili priznanje.
Bit će to, uz edukativno-potpornu komponentu, prava fešta o’ turizma u Bolu!
PROGRAM DOGAĐANJA:
27.4.2023
17:30 – Svečana proslava i otvaranje Konferencije u Galeriji Dešković uz izložbu 100 godina turizma u Bolu #BOL100 i druženje uz klapu
28.4.2023
Petak 28.04.2023.
Hotel Bluesun Elaphusa – dvorana
09:30 – pozdravni govori sudionika konferencije, predstavnici – Općina Bol, Europski parlament, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo turizma , Splitsko dalmatinska Županija, Pokret Otoka, Županijska komora Split
10:00 Bol – prezentacija 100 godina turizma – kroz slike i videa – Održivost u strategiji destinacije
10:30 Panel 1. „Razvoj pametnih i održivih otoka/ Zelena tranzicija – ključan gospodarski motor za razvoj otoka“ Teme:
Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. ulaganja u javnu društvenu i poslovnu infrastrukturu
Razvoj zelene i plave infrastrukture
Energetska tranzicija
Ulaganje u fizičku obnovu i revitalizaciju objekata kulturne baštine
Povezivanje otoka kao temelj razvoja
Sudionici
Hrvatski sabor, saborska zastupnica Danica Baričević
Ministarstvo regionalnoga razvoja i europskih fondova, ravnatelj uprave za regionalni razvoj, Ivan Bota
Ministarstvo turizma i sporta, državni tajnik Tonči Glavina
Jadrolinija, predsjednik Uprave David Sopta
Pokret Otoka, predsjednica Maja Jurišić
Agencija za obalni linijski pomorski prijevoz, ravnateljica Paula Vidović
Grad Cres, gradonačelnik Marin Gregorović
HGK Županijska komora Split, predsjednik Joze Tomaš
11:30 Pauza za kavu
11:45 2. Panel „Modeli održivog upravljanja – fokus na obalno planiranje, upravljanje plažama, izdavanje dozvola i koncesija, osvrt na nacrt zakona o pomorskom dobru i morskim lukama“
Teme:
ulaganja u infrastrukturu – europski izvori financiranja i nacionalna sredstva
Obalno planiranje
nacrt zakona o pomorskom dobru i morskim lukama
upravljanje plažama, koncesije
Sudionici
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, državni tajnik Josip Bilaver
Grad Korčula izrada investicijskog koncepta ulaganja u OIE
Srednja škola Blato – izgradnja solarne elektrane na školi
Energetska zadruga Novi Otok Korčula i Otočna razvojna agencija Cres/Lošinj – SOLAR ISLANDS
Društvo Samotvorac i Udruga mladih Tarabuži Iž
Udruga Tatavaka – Inicijativa za Zlarin bez plastike
Maslina Resort, Stari Grad
LAG Brač, LAG 5 i LAG Škoji O-kupi otok
Turistička zajednica općine Postira „Mala noćna regata“
Općina Milna „Interpretacijski centar maritimne povijesti Milne“
Centar za posjetitelje Modra Špilja – Biševo
Utrka Life on Mars – Turistička zajednica grada Novalje
Heritage hotel Martinis Marchi – Sustavi e bicikli
Općina Sutivan „Nauka i lavura o stivanskom brodovlju”
Geopark Viški arhipelag
Grad Hvar – obnova Hvarskog arsenala
Općina Jelsa, projekt Međunarodne zajednice tamnog neba
Srednja škola Bartula Kašića Pag, promoviranje tradicionalne gastronomije otoka Paga
Udruga proizvođača Paškog sira, manifestacija Fešta o sira
Sunčani Hvar, projekt solarnih elektrana
Grad Supetar, aplikacija za kontrolu prometne gužve e- promet Supetar
Općina Selca, Interpretacijski centar ribarstva Mario Puratić
Klesarska škola Pučišća
Biomania, Bol primjer održivog ugostiteljstva i suradnje s lokalnom zajednicom
For plastic free Croatian Islands, Grad Stari Grad i Udruga Sunce
Dalmatia Green projekt, Udruga Sunce
13:30 – 15:30 pauza za ručak
15:40 3. Panel „Primjeri dobre prakse“
Na ovom panelu sudionici će prezentirati svoje aktivnosti vezane uz održivost lokalne zajednice, upravljanje otpadom i energijom, kružnu ekonomiju i operativne procedure.
Sudionici
Biomania, Bol, Dario Kožul
Life on Mars, otok Pag, direktorica Tz grada Novalje Marina Šćiran Rizner
Sustav ebicikli Dvorac Martinis Marchi, otok Šolta
LAGUR-a Brač, voditelj Vanja Purić
Maslina Resort Stari Grad, otok Hvar, Sanja Huljić
Akcijom čišćenja plaže “Acapulco” u petak 21. travnja i parka “Ratac” u ponedjeljak 24. travnja obilježit ćemo Dan planeta Zemlja i početak 3. faze zajedničkog projekta „Dica mora“.
Ponukani poraznom činjenicom kako je, globalno gledajući, naš ljudski okoliš, posebno more, zagađeno otpadom do zabrinjavajućih razmjera i vodeći se onom starom uzrečicom „misli globalno, djeluj lokalno“ mi smo se u Gradu Supetru odlučili pokrenuti i učiniti onoliko koliko možemo kako bi zagađenje smanjili te kako bi o ovom velikom problemu javno govorili i na njega kontinuirano upozoravali.
Projekt „DICA MORA“ projekt je koji ima ekološku i edukativnu dimenziju, a one se provodite kontinuirano kroz niz edukativnih radionica na terenu i online. Projekt ima i svoju komunalnu dimenziju.
U prvoj fazi projekta tiskali smo promotivne materijale projekta, nabavili tabele za plaže s pravilima ponašanja i upozorenjima o važnosti čuvanja mora i obalnog pojasa, nabavili veći broj pepeljara za plaže, te svlačionice za plaže koje su također svojevrsni promotori osnovnih ciljeva projekta.
U drugoj fazi na plažama su postavljene svlačionice za plaže s posebno osmišljenim i tiskanim dvojezičnim ekološkim porukama na platnima, sve kako bi se podigla svijest lokalnog stanovništva i posjetitelja o važnosti očuvanja okoliša, posebno mora i obalnog pojasa
. Treća faza započinje u petak velikom akcijom čišćenja plaže „Acapulcu“ u suradnji s Djeljim vrtićem „Mrvica“, Osnovnom školom „Supetar“ I Srednjom školom „Brač“.
Prije same akcije, djeca će dobiti poduku o razvrstavanju prikupljenog otpada, ali i mogućnost recikliranja naplavina i ostalih materijala i njihovu iskoristivost u nastavi.
Ovom akcijom izričemo veliko „PLAŽA NIJE PEPELJARA“, a shodno tome postavit ćemo tablu edukativnog sadržaja o važnosti čistoće plaže , priobalnog pojasa i mora općenito a sve bez opušaka.
Projekt „Dica mora“ prijavljen je na natječaj SDŽ-ije, a kroz njega se planira osiguravanje sredstava info table s nosačima i besplatnim pepeljarama koje bi bile smještene na dvije gradske plaže. Idejno rješenje i sam dizajn jednokratnih pepeljara napravljenih od biorazgradivog materijala, te info tabele kojima ćemo educirati, poticati i opominjati lokalno stanovništvo i posjetitelje na odgovornije ponašanje nas samih, ali i očuvanje same prirode i bioraznolikosti mora i podmorja.
Edukativna radionica koja će se održati u Dječjem vrtiću „Mrvica“ pod nazivom „Vrste riba, rakova i školjaka u Jadranu i kako ih prepoznati“ naučit će naše mališe što je to ekologija i kako štiti naše more od zagađenja. Cilj radionice je širenje dječje spoznaje o morskim organizmima, te očuvanju i revitalizaciji ribarstva kao i podizanje svijesti o smanjenju onečišćenja mora i podmorja.
PROGRAM 21. travanj 2023. od 10:00 do 11:30 plaža Acapulco – okupljanje ispred KŠR „Arbun“ 24. travanj 2023. od 10:00 do 11:30 park Ratac
Turističke zajednice otoka Brača i općina Nerežišća pokreću novi turistički proizvod na otoku – Camino Brač. Rutom Camino Brač spojit će se sakralne, kulturne i prirodne znamenitosti Brača kojima ćemo hodočasnicima, turistima i lokalnom stanovništvu ponuditi novi doživljaj našeg otoka.
Ovim projektom turističke zajednice i općina Nerećišća radit će na povećanju broja dolazaka i noćenja i to poglavito u pred i posezoni, a samim tim i uključiti se u hrvatsku i europsku mrežu Camino de Santiago puteva. Camino je jedna od kulturnih ruta Vijeća Europe, a pokretanjem ovog proizvoda Brač se upisuje na istu.
Ovo je zajednički projekt, a realizira se u suradnji Bratovštine sv. Jakova, službenog hrvatskog predstavnika u središnjoj Camino instituciji – Nadbratovštini Sv. Jakova u Santiago de Composteli, te uz potporu Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske.
Foto: Camino Imota
Osim označavanja i uređivanja staze, namjera je napraviti veliku marketinšku akciju kako bi se novi proizvodotoka Brača predstavio široj javnosti.
Otok Brač postaje tako šesta dionica hrvatske mreže Camino puteva kojima je u posljednje dvije godine hodalo više od 3000 hodočasnika i to poglavito iz SAD-a, Australije i Južne Afrike, ali i sve više Hrvata, pa i naših Bračana.
“Cilj projekta je povezati sve krajeve otoka u jedinstvenu kulturno – turističku rutu, te osim popularizacije vjere i hodočašća, podignuti razinu turističke ponude i potaknuti snažniji razvoj djelova otoka kroz koje će Camino prolaziti. Također, valorizirati ćemo i široj javnosti predstaviti bogatu kulturnu i prirodnu baštinu otoka Brača, pridonijeti disperziji turista u period predsezone i posezone.” – kazala nam je Martina Rendić, direktorica Turističke zajednice grada Supetra.
Godina Bola i Boljana u znaku impresivne obljetnice!
POČECI BOLSKOG TURIZMA vezani su za 1923. godinu kada je na Zlatnom ratu je snimljena fotografija skupine ferijalaca iz Sarajeva koji su bili smješteni u zgradi osnovne škole. Tu fotografiju Boljani čuvaju kao dokaz da se turizam kod njih događao i prije stotinu godina. Prvi gosti u Bolu su registrirani 1929. godine, a Pansion Vidošević smatra se početkom turizma u Bolu, koji je nakon Drugog svjetskog rata nacionaliziran. Objekt i inventar postaju 1948. godine osnova za rad novoformiranog poduzeća “Zlatni rat”.
#BOL100 – GODINA KULTURE Cjelogodišnja proslava godine obljetnice započela je u siječnju s Noći muzeja izložbom u prostorijama Galerije umjetnina “Branislav Dešković” u organizaciji Centra za kulturu Brač i Turističke zajednice općine Bol, kojom su čelni ljudi bolskog turizma još jednom pokazali umješnost i inovativnost.
Naime participativna izložba u konstantnom nastajanju, izrađena je na prekrasnim promotivnim materijalima – panoima retro štiha u plavim tonovima, kojom je najavljen bogat cjelogodišnji kulturni, gastronomski i glazbeni program, za koju je najvažnije aktivno sudjelovanje lokalne zajednice u bilježenju priča i prikupljanju izložaka, i tako na simboličan način dočarava bolsku stoljetnu turističku priču.
Izložba je istinski spomenar jednoga vremena koji vjerno prikazuje povijest gostoprimstva Boljana, kako se malo težačko mjesto vinulo u turističke visine i sa svojom plažom Zlatni rat postalo najatraktivnija turistička priča i najprepoznatljivi simbol hrvatskog turizma.
#BOL100 – FOKUS NA ODRŽIVOSTI! GREEN ENERGY ISLANDS – KONFERENCIJA O ODRŽIVOM RAZVOJU OTOKA I DIGITALNOJ TRANSFORMACIJI U TURIZMU Krajem travnja, točnije, 27 i 28. travnja 2023. Bol je domaćin konferencije o održivom razvoju otoka i digitalnoj transformaciji u turizmu koja se organizira u partnerstvu sa Splitsko – dalmatinskom županijom i Pokretom otoka, pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva turizma i sporta.
Program se sastoji od tema i panel diskusija na temu razvoja pametnih i održivih otoka, energetske, zelene i digitalne tranzicije, boljeg prometnog povezivanja, održivog upravljanja plažama, obalnog planiranja, europskih fondova i potpora… ukazat će na pozitivne primjere iz prakse te dodijelit priznanja najuspješnijim održivim otočkim projektima.
BRIGA O PODMORJU Turistička zajednica Općine Bol svake godine početkom svibnja organizira akciju čišćenja podmorja kroz provođenje niza ekoloških akcija te na taj način ujedno i educira građane koliko je važno brinuti za naš okoliš.
LJETO 2023. PRŠTI OD DOGAĐANJA. Kako bi se stota obljetnica dostojno obilježila, u pripremi je i ljetni program prepun događanja, pa tako ovogodišnje kulturno ljeto, 34. Bolsko lito, i ove godine sprema Centar za kulturu Bol. Tu su koncerti klasične glazbe, klapske večeri, ciklus ljetnih izložbi u Galeriji Centra za kulturu Bol, kazališne predstave i radionice, ali i atraktivni interdisciplinarni festivali. Tako će i ovog lipnja vrhunski svjetski chefovi u Bolu kuhati mediteranske specijalitete na 14. Festivalu Imena.
Ovaj kulturni festival na originalan način povezuje knjigu, glazbu i mediteransku prehranu, a prošle godine u Bolu je obilježeno 10 godina od uvrštenja Mediteranske prehrane na UNESCO-vu reprezentativnu listu svjetske nematerijalne baštine.
Čak 11. godinu zaredom, Bol će na nekoliko dana postati domaćinom međunarodnog graffiti festivala Graffiti na Gradele, koji je u deset godina svog održavanja od malog art boutique festivala postao nezaobilazna postaja najboljih svjetskih graffiti umjetnika i muralista, ali i čitave plejade uspješnih DJ-eva, te posjetitelja željnih dobrog programa, opuštene i prijateljske atmosfere i prekrasnih, nadaleko poznatih bolskih plaža i mora.
Vrhunac ljetne proslave bit će „BOLSKA FJERA“ 5. kolovoza kada će se na centralnoj pozornici održati veliki ljetni koncert. Točno u ponoć predviđen je veliki vatromet na Velom mostu kojim će završiti službena proslava dana Općine Bol, a turisti i domaći zasigurno će se nastaviti zabavljati na rivi.
Sedmu godinu za redom, u Bolu na Braču koncem kolovoza održava se i pjesnički festival ‘Odvalimo se poezijom’, koji donosi tri dana poezije, druženja i razgovora s autorima u posebnom ambijentu na otvorenom, s prirodnom kulisom mediteranskog pejzaža; a ljubitelje suvremene umjetničke produkcije u formi videa i filma zacijelo će oduševiti dani umjetničkog filma ‘Films Like No Other’ – očekuje ih čak 3 dana začudnih i magičnih projekcija, svi filmski programi su besplatni, a prikazivanje počinje svake večeri u 22 sata.
Kada vidimo dio atraktivnih sadržaja i manifestacija koje su nam Boljani priredili, možemo im poželjeti samo jedno – da i idućih 100 bude jednako sjajno!
U organizaciji Biciklističkog saveza Splitsko – dalmatinske županije i Turističke zajednice Imota, ovog vikenda je u Imotskoj krajini boravilo 70 slovenskih biciklista koji će narednih tjedan dana voziti cestama Splitsko – dalmatinske županije.
Slovenski cikloturisti oduševljeni su ljepotama Imotske krajine i imotskih jezera te kvalitetom imotskih vina i vrhunske gastro ponude te su iduće godine najavili dolazak u puno većem broju.
S ljepotama Imotske krajine upoznali su ih biciklistički vodiči lokalnog kluba Bike IM.
CIKLOTURISTIČKI POTENCIJAL IMOTSKOG KRAJA
Imotska krajina kao cikloturistička destinacija sadrži ogroman potencijal zbog svoje očuvane prirode, raznolikih prirodnih bogatstava i razgranate mreže cestovnih i makadamskih puteva s niskim intezitetom prometa. Sve je češće omiljena destinacija rekreativaca i profesionalnih biciklista, te se pored svog prepoznatljivog i brižno njegovanog vjerskog i kulturnog identiteta, sve više afirmira kao atraktivna destinacija za cikloturizam.
TKO SU CIKLOTURISTI?
Riječ o veoma unosnoj turističkoj grani, ali i gostima visoke platežne moći, koji troše od 50 do 100% više nego ostali. Uz biciklističke staze potreban je i smještaj za cikloturiste, a na svemu profitiraju smještajni, ugostiteljski objekti, obiteljska gospodarstva, prijevoznici…
Avanturistički nastrojeni, to su profili gostiju koji dva do tri puta godišnje kreću na desetodnevne cikloturističke avanture, uvijek spremni produžiti svoj boravak te uživati u onome što sama destinacija pruža.
Foto: Biciklistički klub Timul, Biciklistički savez Dalmacije, Bike IM
Jedan od najboljih domaćih umjetničko-glazbenih projekata, Velvet festival, ove se godine održava po sedmi puta i to od 29. lipnja do 2. srpnja u očaravajućem Puntu na otoku Krku. Riječ je o festivalu koji je ultimativni place to be te svojevrsni showcase glazbe, fotografije i dizajna, a na kojem se može odmoriti, dobro jesti, poslušati super koncerte i DJ-eve, kupati po cijele dane, zabavljati na boat partyjima te upoznati ekipu iz svih dijelova svijeta.
Svake godine Velvet privuče veliki broj posjetitelja iz Hrvatske, ali i cijele regije koji uživaju u različitim glazbenim žanrovima poput elektronske glazbe, indie rocka i hip hopa. Uz to, Velvet je poznat i po svojoj fantastičnoj, intimnoj atmosferi gdje se posjetitelji mogu opustiti i uživati u hedonizmu uz zanimljivu gastronomsku ponudu, kulturne znamenitosti te razne radionice. Ovaj je festival čak osvojio i Nagradu publike za najbolji domaći festival 2022. godine, a ujedno je i prvi hrvatski festival koji surađuje s arhitektonskim biroom.
Velvet festival se od prvoga dana održava tik uz more na otoku Krku, točnije na prekrasnom kompleksu plaža „Medane“. Geografski to smješta Velvet relativno blizu centru mjesta Punat, točno tamo gdje se susreću civilizacija i potpuna priroda.
„Naša vizija je festivalom voditi put u razvoju mladih, kreativnih industrija i brendiranju destinacija. Pri tome želimo stvoriti pozitivne društvene promjene, te biti izvor snažne energije koja ujedinjuje ljude, inspirira i potiče vjeru u vlastitu moć stvaranja čuda na ovoj planeti. Drago nam je što se broj posjetitelja Velveta iz godine u godinu povećava, a ponosni smo i na činjenicu što na Krku pri tome okupljamo mlade iz čak 22 zemlje svijeta. Cijeli organizacijski tim iznimno je posvećen i strastven u realizaciji festivala, a ljubav prema tome što radimo jedan je od razloga zašto nas ljudi vole. Zbog toga sa sigurnošću mogu reći da će ovogodišnje izdanje Velveta biti najveće i najbolje do sada“, izjavio je Dino Grgurić, organizator Velveta.
Velvet na tri dana vrhunske glazbe na jadranskoj obali svake godine dovodi probrane izvođače iz cijelog svijeta. Impresivan lineup na rasporedu je i ove godine, a uključuje neka od najvećih imena domaće glazbene scene. Live će nastupiti freekind., a za DJ pult stat će Adriatic Social Club DJs i Stankoff. Osim toga, festival će ugostiti i međunarodne izvođače, kao što su Raphael Top-Secret iz Francuske, londonska DJ-ica Shy One, Napoli Segreta i Eternal Love iz Italije, Hector Gachan iz Australije, The Zenmenn iz Njemačke, Buč Kesidi iz Srbije, kao i mladi predstavnici beogradske scene Little Lu i Aleksandra Hrib, te Deeport iz Crne Gore i crnogorski pionir jugoslavenske scene 70-ih i 80-ih Peđa Radović.
Kako bi se dodatno zagrijala atmosfera ususret fantastičnog sedmog izdanja na Krku, Velvet organizira warmupovediljem Hrvatske i regije i to u sljedećim gradovima – Bassano del Grappa, Veneto u Italiji 7. travnja, u Rijeci 8. travnja, Splitu 6. svibnja, Podgorici 13. svibnja, Ljubljani 19. svibnja, Zagrebu 20. svibnja, Beogradu 27. svibnja, Bruxellesu 9. lipnja te Puli 17. lipnja. To će biti sjajna prilika za uživanje u glazbi i druženju s ljudima koji dijele istu strast, dok se nestrpljivo iščekuje početak Velveta 29. lipnja. Ulaznice su već sada dostupne putem sustava CoreEvent.
Na prestižnom natjecanju u New Yorku nagrađena ulja Vergal Frantoio i Vergal Leccino
Novigrad, 7. travnja 2023. – Dva maslinova ulja novigradske turističke kompanije Aminess proglašena su jednima od najboljih na svijetu. Na natjecanju The New York International Olive Oil Competition u New Yorku ekstra djevičansko maslinovo ulje Vergal Frantoio po peti puta je izborilo zlatnu medalju. Zlatom je po prvi puta okrunjeno i ulje Vergal Leccino.
Na ovom prestižnom natjecanju, najvećem i najcjenjenijem po pitanju kvalitete maslinovih ulja, ove godine analizirano je ukupno 1244 uzoraka iz 28 zemalja. Hrvatska je na natjecanju sudjelovala s čak 128 uzoraka ulja, čiju kvalitetu je ispitivao tim od 21 stručnjaka.
Peterostruki pobjednik – Vergal Frantoio, je visokokvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje, a Aminess već 15 godina njeguje tradiciju proizvodnje istog, dok je Vergal Leccino maslinovo ulje naglašene kvalitete, svježeg mirisa i voćnog okusa masline, blago gorkog i pikantnog. Riječ je o ulju koje se izvrsno sljubljuje s ribom, škampima ili kozicama, lignjama i sipama na žaru te raznim salatama.
Maslinova ulja Vergal dolaze iz vlastite proizvodnje Aminessa koji već godinama ulaže u kvalitetno uzgajanje sortnih ulja Frantoio, Leccino, Pendolino i Istarska bjelica. Maslinici se nalaze u neposrednoj blizini mora, što uvelike pogoduje plodu masline i kvaliteti ulja. Od plodova Aminess maslinika u prošloj godini proizvedeno je 8000 litara ulja. Sam naziv Vergal potječe od starog izvora slatke vode koji je bio sinonim za zdravlje, čistoću i život.
Vergal je već godinama prepoznatljiv brand na tržištu visokokvalitetnih ulja, za što potvrde stižu sa svih strana. Osim zlatnih medalja iz New Yorka, ulja koja proizvodi Aminess, jedna od najbrže rastućih hotelskih grupacija, ove su godine jubilarni deseti puta ušla u Flos Olei – najcjenjeniji vodič maslinovih ulja na svijetu.
Čak 700 uzoraka vina i jakih alkoholnih pića i 317 malvazija iz sedam zemalja stiglo je u Poreč na Vinistrino ocjenjivanje. Šamponi će se doznati uoči 29. Vinistre koja se održava u porečkoj Žatiki od 5. do 7. svibnja
Nikad veći broj uzoraka na Vinistrinom ocjenjivanju vina i jakih alkoholnih pića i 14. Svijetu malvazija. U Poreč je stiglo njih čak 700, što je 30 posto više nego prošle godine. Rekordi su pali u svim kategorijama. Ukupno 90 ocjenjivača – 20 više nego prošle godine – iz 17 zemalja ocjenjuje 317 malvazija, 325 ostalih vina i 58 jakih i alkoholnih pića.
„Za zlatnu medalju potrebno je minimalno 90 bodova, a od prošle godine imamo dvije nove kategorije – platinastu za osvojenih 95 bodova i više te Best in Show za najbolje ocijenjenu malvaziju, a za ovu titulu uz hrvatske vinare bore se proizvođači iz još šest zemalja –Slovenije, Italije, Španjolske, Grčke, Portugala i Srbije“, rekao je predsjednik Vinistre Luka Rossi.
Fantastični terani i iznimne malvazije
„Za vinare 2022. nije bila lagana godina, obilježena je velikim sušama. Unatoč izazovima imamo vrlo lijepa vina, fantastične terane i iznimne malvazije. Veseli me činjenica da vinari i u izazovnim godinama rade vina koja vesele vinoljupce, imaju sve više povjerenja u autohtone sorte i vode računa o mikroklimi. Volim isticati kako će vas vino povezati s destinacijom, ispričati vam priču o klimi, tlu, načinu proizvodnje… Sve što trebate znati o mikrolokaciju u čaši je vina“, poručila je Caroline Gilby, koja u devet godina, koliko je na čelu Vinistrine ocjenjivačke komisije, primjećuje ogroman napredak u proizvodnji, ali i kvaliteti Vinistrinog ocjenjivanja.
Na ocjenjivanju koje se godinama održava u hotelu Parentium Plava Laguna tradicionalno se najavljuje Vinistra, najveća izložba vina i vinogradarske opreme.
„Kako se od 10. do 15. svibnja u porečkoj Žatiki održava prestižno svjetsko ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles, ove je godine Vinistra prvog vikenda u svibnju, točnije od 5. do 7. svibnja. Ova dva iznimno važna događaja za regionalnu i svjetsku vinsku scenu potvrđuju status Poreča i Istre kao poznate i cijenjene vinske regije“, istaknuo je Rossi.
Vinistra što starija to bolja
S predsjednikom Vinistre složio se i porečki gradonačelnik Loris Peršurić koji je kazao kako je Vinistra u gotovo tri desetljeća postojanja sinonim Poreča.
„Vinistra je kao vino, što zrelija to kvalitetnija, što starija to bolja. Iznimna mi je čast što smo sve ove godine partneri jer ova manifestacija znači puno za naš grad. Već tjedan nakon Vinistre, Poreč će ugostiti više od 350 ocjenjivača iz čitavog svijeta i to je velika prilika za gospodarstvo našeg grada, a u promotivnom i marketinškom smislu veliki uspjeh za Poreč i čitavu Istru“, istaknuo je gradonačelnik Poreča.
Direktor turističke zajednice grada Poreča Nenad Velenik najavio je odličan Uskrs i predsezonu, u kojoj značajnu ulogu igra i Vinistra, jer se u vrijeme njezina trajanja u Poreču napune svi kapaciteti.
Više od 100 izlagača
„Vjerujem kako su ovakva događanja veliki pomak naprijed i u povezivanju proizvodnje i ozbiljnog ugostiteljstva, ali isto tako stavljanje Istre kao vinske regije na ozbiljno više mjesto na vinskoj karti Europe pa i svijeta. Suradnja Plave Lagune i Vinistre traje već dugo i vjerujemo da će tako ostati i u narednim godinama“, istaknuo je Emil Perdec, predstavnik Plave Lagune koja je dugogodišnji partner Vinistre.
Na Vinistri se očekuje dolazak više od stotinu izlagača, od čega više od 70 vinara. Posebno veseli da će i ove godine uz najpoznatija imena vinske scene predstaviti nove generacije istarskih vinara s odličnim vinima čije vrijeme tek dolazi i o kojima će se sigurno pričati“ kaže Rossi.
GASTRONOMIJA U TURISTIČKOM FOKUSU. Zajedno sa svojim partnerima, Hrvatskom turističkom zajednicom, Turističkom zajednicom grada Splita i Croatia Airlinesom, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije predstavila je danas projekt ‘Croatia, Full of Flavours‘ na temu promoviranja regionalne gastronomije Dalmacije, te projekt ‘Dalmatinska marenda’, kojeg razvija u suradnji s ugostiteljima s područja cijele županije.
Ove hvalevrijedne inicijative u fokus stavljaju zdravu mediteransku prehranu po kojoj smo već prepoznatljivi na svjetskoj turističkoj mapi, a čelni ljudi domaćeg turizma slažu se u jednom – krajnje je vrijeme da to počnemo transparentno naglašavati!
NEIZOSTAVAN DIO DOMAĆEG GASTRO IDENTITETA. Definirali bismo je kao obrok između doručka i ručka, a kronološki ju možemo smjestiti od 11, pa sve do 17 sati. Obiluje mirisima i okusima Dalmacije koji će razoružati svako nepce, a čelni ljudi domaćeg turizma odlučili su od nje napraviti – pravi brend, što ona, kao neizostavan dio domaćeg gastro identiteta, itekako zaslužuje! Riječ je o kraljici dalmatinskih pijata – marendi.
– Turistima poručujemo – ostavite svoj brunch doma i dođite kod nas na dalmatinsku marendu! – riječi su direktorice Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Ivane Vladović. – Želimo vratiti u život nešto što je naša tradicija – kaže Ivana. – Mi živimo marende, druženja, pjesmu, od stađuna do stađuna. Od divljeg zelja, preko ribe do pršuta. To smo prepoznali kao našu prednost, nešto na čemu svi radimo kroz ovaj projekt.
Croatia Airlines uvrstio Dalmatinsku marednu na sve svoje linije
Atraktivnoj inicijativi priključio se i nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines, koji će na svim svojim letovima od 1. travnja do 31. srpnja nuditi ‘Dalmatinsku marendu’.
– Tako će putnici, ovisno o duljini leta, imati prilike uživati u čarobnim, slanim i slatkim okusima Dalmacije – poput slasnog pršuta, šalše i krekera od maslinovog ulja i ružmarina, ili pak mandulata i arancina – kazala nam je voditeljica marketinga Croatia Airlinesa Anamarija Jurinjak
SJAJNE NOVE PERSPEKTIVE. Prema riječima direktorice Turističke zajednice grada Splita, Alijane Vukšić, ova je ponuda svojevrstan hint onoga što posjetitelje u destinaciji očekuje. – Želimo da gosti dobiju doživljaj već dok su na putu za svoju destinaciju. Stoga smo ove godine pokrenuli novu priču da kroz okuse i mirise dočaramo mjesto na koje dolaze. Baš u Dalmaciji tradicija marende je prisutna oduvijek i pokušali smo je prenijeti kroz ovu priču našim posjetiteljima – kaže Alijana, te naglašava da se od ove godine čitava perspektiva domaćeg turizma mijenja – Ne brojimo goste, već se trudimo da budu zadovoljni i naši domaćini i turisti!
MEŠTRI I MEŠTROVICE ZNAJU NAJBOLJE. Projekt su, razumije se, najbolje predstavili meštri i meštrovice o’ marende, koji su, kako bi podržali ovu priču, pripremili specijalne jelovnike. Dugogodišnji ugostitelj Ivica Knezović ispričao nam je kakva je marenda cetinskog kraja, koja, ako vrijedi, može zamijeniti čak dva obroka! Nađu se tu pozamašna tradicionalna jela poput sinjskih arambašića, dalmatinske pašticade, tripica, teletine na lešo, pa čak i dodaci poput sinjskih uštipaka, stoga nije ni čudo da ju turisti obožavaju!
Jelena Tabak otkrila nam je da u njenom Dujkinom dvoru marenda podrazumijeva bakalar, sipu i bob, gulaš od hobotnice, šparoge, artičoke i brudet, a Josipa Velić Karpa prezentirala je marendu tipičnu za Jelsu – brudet spravljen od ribe ulovljene nakon cjelonoćnog ribarenja i dodatno začinjen dobrom pjesmom i domaćim vinom! Očarani mirisima maslinovog ulja, ružmarina i petrusimula, i zadovoljnih nepaca, s njenom konstatacijom složili smo se s lakoćom – nema bolje turističke priče, od Dalmatinske marende!
Puno je razloga za posjetiti upravo Opuzen. Taj gradić-dragulj na hrvatskom jugu, između Metkovića i Ploča, sve je zanimljiviji domaćim i inozemnim posjetiteljima, a prva asocijacija na njega su – mandarine i lubenice.
Posljednjih godina i Art Zen festival Opuzen, koji je Opuzen doveo na mapu “najumjetničkijih” gradova Europe po pitanju street-art scene. Svake godine sklopu Art Zen festivala fasade starih kuća oslikavaju se muralima, pa tako Opuzen ukupno broji 96 murala.
No taj gradić na ušću Neretve ima još sjajnih aduta koje posjetitelji počinju otkrivati u velikom broju – tu je outdoor-scena za one koji imaju ne samo umjetnički i(li) ekološki, nego i sportski, pustolovan duh.
No, ni to nije sve. Opuzen ima i bogatu povijest, koja seže od antike preko kasnijeg razvoja Mletačke Republike do u sedamnaesto stoljeće, kad je ukazom tadašnje vlasti grad dobio i ime po fortici. Fort Opus naziv je tvrđe, kasnije kroatiziran u Opuzen.
Prvotna funkcija utvrde je bila obrambena, ali je ujedno služila I kao trgovačko mjesto sa zalihama soli. Tvrđava je zadržala funkciju utvrde sve do druge polovice 19. Stoljeća kada je za austrijsku vladu postala bolnica za zarazne bolesti.
Dakako, još i puno prije toga, kad je Opuzen bio svojevrsno predziđe Dubrovačke Republike, o čemu postoje antički nalazi. Jedan od važnih kulturnih resursa Opuzena je i posjed (tijela) statue rimske carice Livije Drusille. Carica je rođena 58. godine prije Krista, a bila je supruga cara Augusta i majka cara Tiberija. Spletom okolnosti, glava kipa nalazi se u Engleskoj, u Oxfordu, dok je tijelo iskopano 1847. godine u Opuzenu, te se i danas nalazi upravo u tom, našem djeliću Mediterana s pripadajućim kulturnim nasljeđem.
No, vratimo se malo novom valu, onom slobodnih umjetnika i muralista koji su svojim kreativnim izrazom Opuzen učinili jednim od najživopisnijih gradića – na svijetu čak!
Tamo svaka ulica ima svoje boje, zidovi pričaju priče, iznenađenja koja ćete poželjeti ovjekovječiti na društvenim mrežama bezbroj je, bilo da je ljeto ili zima. To se može zahvaliti entuzijastima iz Art festivala Zen, utemeljenog 2015. godine, koji je od lokalnih “zanesenjaka u pinel” izrastao do respektabilnog međunarodnog praznika za ulične performere, likovnjake u velikom broju. Oni svake godine ostavljaju djelić sebe na dar Opuzenu, zbog čega je sve ljepši i vedriji.
Među njima su, poimence: Anthony Brooks (USA), Kosmik (Njemačka), Willann Wln (Francuska, Chifumi Krohom (Kambodža), Mabel Vicentef (Argentina), Fernando Leon, Marije Maria (Nizozemska), Mane Mei, Jure Jurinović, Koraljko Greben, Ojo Magico i Ivan Blažetić Šumski (Hrvatska), Jana Danilović (Srbija)…
Opuzen je poznat po Maratonu lađa, amaterskom sportskom natjecanju u utrci lađama, tradicionalnim autohtonim plovilima u dolini rijeke Neretve.
Održava se jednom godišnje, druge subote u kolovozu, na ruti dugoj 22.500 metara. Preko 400 veslača sudjeluje na utrci koja se vesla rijekom Neretvom i njenim rukavcima na potezu od Metkovića do Ploča. Maraton lađa tijekom godina postao je najveći maritimni sportski događaj u ovom dijelu Europe te iz godine u godinu privlači sve veći broj veslača i gledatelja.
Postavljanje kišobrana koji se dvije godine za redom početkom ljetne sezone postavljaju u Poljani Mate Pečića vedar su “palac gore” za vrijeme kad mnogi požele doći baš u Opuzen.
Najnoviji pothvat i umjetnička priča ispisani su – u pijesku, i djelo su Nikole Fallera iz Osijeka. Fotografije i videa njegovih osebujnih crteža u neretvanskom pijesku oduševili su svijet, te ušli i u aktualnu kampanju modnog brenda H&M!
Uz likovno stvaralaštvo sljubljiva je – glazba, pa tako Opuzen obiluje glazbenim nastupima tijekom turistički najplodnije sezone, a posebnu pozornost posvećuje se djeci s brojnim programima te popratnim radionicama prilagođenima dječjem uzrastu.
Srdačnost Opuzenaca posebna je priča, oni su izuzetno ljubazni domaćini, reklo bi se, pravi toplokrvni južnjaci uvijek spremni pomoći, informirati, ugostiti…
Uz art-festival i uživanje u glazbi i umjetnosti svakako se preporuča i posjetiti Arheološki muzej Narona, u kojemu su izloženi eksponati-svjedoci antičkog nasljeđa destinacije.
Dobro je imati na umu i kiteboarding kao još jedan od aduta u”u rukavu” opuzenske turističke ponude, sa školom i lokalitetom kojega mnogi drže najboljim u Hrvatskoj!
Valja ukazati i na jednu lijepu, novu priču koja će se tek razviti u tradiciju: od ove godine prvi put se održava Sajam “Mandarina and Wine Market”, i to zadnje dvije subote mjeseca listopada. Cilj sajma je promocija neretvanske mandarine i lokalnih vinara (Vinarija Rizman, Vina Deak, Opus Vina i Terra Madre), a osmišljen je kao produžetak projekta “Uspostava sustava kvalitete i valorizacija turističkog brenda MANDARINA”.
Na koncu, ne zaboravimo ni važnu komponentu, komparativnu prednost Opuzena u odnosu na, pa rekli bismo čak – ostatak svijeta, a ta je sažeta u riječ: brudet! Nije to običan brudet, to je jelo s krunom!
Naime, neretvanski brudet je od travnja prošle godine Rješenjem zaštićen kao nematerijalno dobro. Udruga Družba građana Pivčeva kala stoji iza projekta Brudetijade, koja se već dva desetljeća (upravo lani je bilo jubilarno izdanje) održava zadnju subotu sedmog mjeseca, kad Opuzen miriše po deliciji za koju se traži “tanjur više”, pogotovo ako se vremenski preklopi sa održavanjem Melodija hrvatskog juga Opuzen – najstarijim festivalom zabavne glazbe u samostalnoj Hrvatskoj, koji se zbiva svake godine u kolovozu upravo na krasnom opuzenskom trgu!
Veselimo se dolasku u Opuzen svake godine sve više!
U Tenis centru Makarska Valamar Rivijere radovi su na vrhuncu jer lipanj je blizu i sve treba biti spremno za najveću sportsku manifestaciju u gradu pod Biokovom – 17. izdanje WTA turnira. Od 5. do 11. lipnja četrdesetak tenisačica među kojima i najbolje rangirane iz Švedske, Nizozemske, Belgije, Slovačke, Crne Gore, Italije, Kine, Luksemburga, Srbije, Slovenije, Hrvatske…, zaigrat će na makarskim terenima s pogledom na more.
„Grad Makarska kao atraktivna turistička destinacija s dugogodišnjom sportskom tradicijom i Valamar Riviera kao vodeća turistička grupacija pokazali su se kao pravi izbor za rast naše manifestacije. Tenisačice su prošle godine iznimno pozitivno reagirale, oduševljene su makarskim plažama i ambijentom dalmatinskog grada te će se mnoge od njih s veseljem vratiti i ove godine, a očekujemo i dolazak najpoznatije svjetske pijanistice Lole Astanove, koja će prvi put zasvirati u ovom gradu, ali spremamo i druga iznenađenja koja će Makarsku snažno pozicionirati na mapi svijeta“, ističe Feliks Lukas, direktor turnira WTA Makarska Open hosted by Valamar.
WTACity vrhunska zabava u staroj gradskoj jezgri
Kada se u predsezoni 2022. ovaj najpoznatiji turnir ženskog tenisa u regiji doselio iz Bola, Makarska se potvrdila kao odličan domaćin i sjajnu atmosferu s terena nakon mečeva preselila na glavni trg na kojem su nastupile zvijezde hrvatske glazbene scene poput Zdenke Kovačiček, Nene Belana, Vokalnog sastava Cambi…
„Spremni smo za Makarska Open 2023. koji i ove godine osim vrhunskog tenisa u čarobnom ambijentu Tenis centra s pogledom na more i Biokovo, donosi niz kvalitetnih zabavno-glazbenih događanja. Kao i prošle godine, domaće i turiste očekuju odlični koncerti na najatraktivnijim gradskim lokacijama u staroj gradskoj jezgri koji će cijeli grad pretvoriti U WTACity. Vjerujemo da će i ovogodišnji WTA tjedan, koji nudi nova iskustva i zanimljive sadržaje, biti najbolja uvertira u ljetnu sezonu što je i bio jedan od naših glavnih ciljeva kada smo prišle godine preuzimali domaćinstvo turnira. Pozivamo sve ljubitelje sporta, dobre glazbe i zabave da tjedan od 5. do 11. lipnja obavezno rezerviraju za posjet Makarskoj“, poručio je gradonačelnik Makarske Zoran Paunović.
Ženska teniska asocijacija (WTA) slavi 50. rođendan
U Makarskoj u lipnju očekuje i slavljenička atmosfera jer WTA (Ženska teniska asocijacija) obilježava 50. rođendan.
„U 2023. imat ćemo mnogo uzbudljivih proslava dok slavimo prošlost, uživamo u sadašnjosti i gledamo u budućnost. Makarska Open igra važnu ulogu u seriji WTA 125 turnira, kao platforma etabliranim WTA igračicama i novim zvijezdama ovog sporta, nudeći im mogućnost natjecanja i nastavka napredovanja u postizanju najviših ciljeva na WTA natjecanjima“, istaknuo je Steve Simon, čelni čovjek WTA, uz zahvalu predanom timu Makarska Opena – od sponzora i lokalnih dobavljača do osoblja i volontera – na kontinuiranoj predanosti ženskom tenisu.
Uz Grad Makarsku i Valamar Rivijeru, WTA Makarska Open i ove se godine održava uz snažnu potporu i pokroviteljstvo Ministarstva turizma i sporta i Splitsko-dalmatinske županije.
