Author

Maja Zlokic

Browsing

Donosimo nekoliko izvornih recepata iz poznate Dalmatinske kuhinje Dike Marjanović – Radice

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je sinjski-arambaši_1.jpg

Položaj na sjecištu trgovačkih puteva, čvorištu i dodiru civilizacija, Orijenta i Zapada, kontinenta i mora, ali i pogodna klima i stoljetna posvećenost poljoprivredi, stočarstvu i slatkovodnom ribarstvu, elementi su koji su stvorili u Sinju i Cetinskoj krajina pravi raj za gurmane, poznat po vrlo ukusnim i jedinstvenim jelima.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je 1793636993790810268806078119_scan0064.jpg

Osim sinjskih arambaša, uvijek gostoljubivi Sinjani rado će ponuditi i razne delicije poput žaba, riječnih rakova, cetinske pastrve, sinjskih rafiola te mnoge specijalitete karakteristične za dalmatinsku Zagoru. Bogata povijest je u Sinju uspjela sjediniti duh Mediterana, istoka i kontinentalne kuhinje u doista posebnu i cijenjenu gastronomsku sredinu.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je 20180720131743011389.jpg.768x0px.jpg

Za one koji se i sami žele okušati u spravljanju nekih od najukusnijih delicija sinjske kuhinje, donosimo nekoliko izvornih recepata iz poznate Dalmatinske kuhinje Dike Marjanović – Radica, jedne od naših najpoznatijih kuharica, žene koja je sačuvala kulinarsku tradiciju i narodnu baštinu dalmatinske kuhinje.

Niz godina predavala mladim djevojkama u Splitu, Sinju i drugim mjestima Dalmacije te održavala tečajeve kuhanja na otocima, u priobalju i u selima Dalmatinske zagore.  U želji da sačuva od zaborava bogatu gurmansku baštinu i da svoje znanje nesebično prenese drugima, neumorno je prikupljala izvorne recepte i sve ih sama iskušala. Prikupljene recepte objavila je u dvjema knjigama – Dalmatinska kuhinja (1939.) i Praktična kuharica (1944.), nezaobilaznim u svakom sinjskom domaćinstvu.


1. Sinjski arambaši

Najpoznatiji specijalitet sinjske kuhinje, odnedavno zaštićen kao nematerijalna kulturna baština. Naziv potječe vjerojatno od tur. harami – grešno, nedopustivo i başi – zapovjednik, poglavica (harambaša – vođa hajduka, a u Sinjskoj alci vođa alkarskih momaka). Arambaši su neizostavni dio svečanih jelovnika, za slavlje Uskrsa, Božića, Velike Gospe, Alke i sl.

Sinjski arambaši i Hrvaština – Cetinska-Krajina

  1. 
  • 60 dkg govedine
  • 15 dkg suhe slanine
  • 5-6 dkg loja od volovskog bubrežnjaka
  • 20 dkg svinjetine
  • 1 goveđa kost
  • suha svinjetina
  • kaštradina
  • pršut ili suhi jezik
  • juha ili voda
  • 2 velika luka
  • nekoliko česna češnjaka
  • limunova nastrugana kora
  • sol i papar
  • malo cimeta u prahu
  • 2-3 tučena klinčića
  • 1/4 nastrugana oraščića
  • 1 glavica kisela kupusa
  • 1 žlica masti
  • (umjesto kiselog kupusa može se upotrijebiti svježi kupus ili listovi vinove loze)

Za dobre i ukusne arambašiće uz ostalo najvažniji je uvjet dobar domaći kiseli kupus.

Sinjski arambaši i Hrvaština – Cetinska-Krajina

Uzme se 60 dkg fine sočne govedine (najbolja je vratina), 15 dkg domaće slanine, 5—6 dkg loja od volovskog bubrežnjaka i 20 dkg svježe svinjetine. Sve se ovo dobro i sitno isjecka nožem (satarom), jer je mnogo ukusnije ako se meso isjecka nego samelje. U meso se dodaju 2 dosta velika luka sitno isjeckana, tri česna sitno isjeckana češnjaka, nastrugane limunove kore, soli, papra, malo cimeta u prahu, 2—3 tučena klinčića, I/4 nastrugana oraščića i sve rukama neko vrijeme dobro miješa.

Zatim se uzme glavica kisela kupusa, rastavi u listove, bolji se izaberu, te im se odreže po sredini korijen, ali samo pri vrhu. Na svaki se list položi žlica smjese i saviju arambašići, počevši s one strane gdje leži korijen. Krajeve treba dobro obaviti i podvinuti da se ne bi pri kuhanju odmotali. Na dno duboke zemljane posude stavi se žlica masti, poredaju suvišni listovi kupusa, doda jedna goveđa kost i eventualno suhe svinjetine i kaštradine (suho bravlje meso). Arambašići se slože zbijeno jedan uz drugog, a između njih stavi suhog mesa, a još bolje suhe domaće šunke (pršuta) ili suhog jezika, jer moraju biti masni. Zatim se nalije juhe ili vode da budu pokriveni, dobro poklope i kuhaju 3—4 sata na laganoj vatri. Više puta strese se posudom, jer se ne smiju miješati. Obično se priprave naveče, tj. puste malo da prokuhaju i sutradan kuhaju do kraja. Arambašići su ukusni i u ljetno doba. Kad nema kiselog kupusa, uzme se obični glavati svježi ili pak listovi vinove loze. Listovi se odaberu, popare kipućom vodom da omekšaju. Smjesa se pripremi kao za kiseli kupus, a kuhaju se kao i oni u kiselom kupusu. Veoma su ukusni ako se između njih stavi kiselog kupusa ribanca, jer onda poprime kiseliji okus, pa se nimalo ne razlikuju od pravih.

Ako su trenutne okolnosti i u vama probudile skrivenog kuhara, predlažemo ukusnu domaću pogaču bez kvasca i seljačke uštipke, najpopularniji sinjski street food!

Foto Z 1

2. Pogača seljačka (Cetinska krajina)

  • 1 kg brašna
  • 8 jaja
  • 8 kocaka šećera
  • nastrugana limunova kora
  • 1 žličica soli
  • 1 žlica domaćeg masla
  • limunov sok

Gastronomija triljskog kraja - upoznajte rapsodiju okusa koja ...

  • 

Prosije se po prilici I kg pšeničnog brašna, još bolje polovica bijelog, a polovica pšeničnog i zamijesi se bez vode. Doda se 8 tučenih jaja, 8 kocaka šećera, limunova nastrugana kora, žličica soli, dobra žlica domaćeg masla i ako je potrebno još brašna, tako da tijesto bude glatko i mekano. Tijesto se dobro izradi skoro cijeli sat. Razvalja se okrugla pogača, prst debela i peče se pod pekom pola sata. Prije nego se stavi peći, nabocka se odozgo viljuškom i ukrasi raznim figurama. Kad je pečena, premaže se odozgo domaćim maslom i limunovim sokom da dobije sjaj te pokrije ubrusom da se ohladi.

IMG_5764

3. Uštipci seljački

  • 5 dkg brašna
  • 4 jaja
  • 2 žlice šećera
  • vode po potrebi
  • domaće maslo
  • sitni šećer

Poziv na 2. svjetsko prvenstvo u pečenju uštipaka

  • 

Prosije se i osoli 5 dkg bijelog ili pšeničnog brašna, doda 4 cijela jaja, 2 žlice šećera i mlake vode koliko je potrebno, dobro miješa i žlicom lupa. Tijesto mora da bude rijetko kao za palačinke i da se dobro tuče žlicom. Na plitki tiganj stavi se dosta domaćeg masla i u vruće stavljaju uštipci žlicom da se razliju dugi i tanki po tignju. Kad su gotovi, pospu se sitnim šećerom i topli služe.

Za ljubitelje divljači…

4. Zec na sinjski način

  • zec
  • češnjak
  • slanina
  • nekoliko zrna papra
  • dosta ružmarina
  • 2 čaše ulja
  • pola čaše kvasine (octa)
  •  1/2 čaše crnog vina i kvasine
  • 3-4 kocke šećera

Zec se odere, opere, nabocka češnjakom i duguljasto rezanom slaninom. Natare se sa soli, položi u tepsiju, polije sa čašom ulja, s pola čaše octa, doda nekoliko zrna papra i obilato ružmarina. Pečen zec se izreže na lijepe komade i naslaže u posudu, polije opet sa čašom ulja i procijeđenim sokom u kojem se pekao, dolije se 1/2 čaše crnog vina i kvasine (octa), doda 3—4 kocke šećera, protrese dobro posudom i pusti na laganoj vatri da kuha dok se sok ne zgusne.

Slatkovodni specijaliteti…

Hotel Sv. Mihovil - Trilj, Croatia

5. Raci kuhani na sinjski način s vinom

  • 1 kg rakova
  • čaša vode
  • šaka soli
  • čaša vina
  • 6 žlica ulja
  • 6 česna češnjaka
  • peršin
  • papar

Opere se 1 kg raka, stavi u lonac, zalije se čašom vode i doda šaka soli. Kad su kuhali 10 minuta, doda se čaša vina, zapapri, doda 6 krišaka isjeckanog češnjaka i peršina te 6 žlica ulja i ostavi da se prokuha još 5 minuta, a zatim se digne s vatre i posluži.

Ili možda da se osladite jednostavnim, slatkim a laganim desertima…

Deserti:

Dalmatinski rafioli

Rafioli sinjski

  • 50 dkg brašna
  • 4 jaja
  • 12 dkg maslaca
  • 12 dkg šećera
  • malo nastrugane limunove kore
  • malo vanilin-šećera

Imotski rafijoli moje strine Ančice | Recipe | Cooking recipes ...

  • 

Za nadjev:

  • 25 dkg badema
  • 25 dkg šećera u prahu
  • 2 jaja ili snijeg od 2-4 bjelanca
  • limunova nastrugana kora
  • sok od 1/2 limuna
  • malo vanilije
  • malo maraskina
  • 1 komad čokolade

Tijesto od 50 dkg brašna, 4 žumanca, 12 dkg maslaca, 12 dkg šećera, malo nastrugane limunove kore i vanilin-šećera, tanko se provalja i režu okrugli oblici sa čašom ili limenim obručem. Na svaki krug stavi se žličica sljedećeg nadjeva: 25 dkg poprženih i samljevenih badema, 25 dkg šećera u prahu, 2 jaja ili snijeg od 2—4 bjelanca, limunova nastrugana kora, sok od pola limuna, malo vanilije, maraskina i komad izribane čokolade. Sve se dobro izmiješa, a nadjev treba da je dosta gust. Tijesto se poklopi, a krajevi namažu bjelancem da se bolje spoje. Rafijoli se malo pritisnu, slože u namazanu tepsiju i peku na dobroj vatri.

Krokant selber machen - so einfach geht's | LECKER

Krokanti alkarski tradicionalni (Sinj)

  • 2 jaja
  • 25 dkg šećera
  • 25 dkg brašna
  • 1 žličica cimeta (kanele)

Pjenasto se tuku 2 cijela jaja sa 25 dkg šećera, doda 25 dkg brašna, 1 žličica cimeta (kanele). Od ovog se napravi tijesto, razvalja list srednje debljine, režu se duge pruge širine 2 cm, odozgo se ukrase polovicama oljuštenih badema. Jedna do druge slože se na lim, koji se premaže uljem i peče.

Dobar tek!

Više: visitsinj.com

Foto: Tz Sinj, Dalmatia Explorer, Cetina region

10 TISUĆA KORAKA ZA KVALITETNIJI ŽIVOT

Stručnjaci sa zagrebačkog Kineziološkog fakulteta upozoravaju na velike probleme koji dolaze nakon samo 30 dana tjelesne neaktivnosti. Provedeno je istraživanje za cijeli svijet koje pokazuje kako je uslijed pandemije COVID-19 došlo do velikog pada aktivnosti ljudi. U Hrvatskoj se u odnosu na isto vrijeme ona itekako smanjila i to za 21% u odnosu na isto vrijeme prošle godine kad su aktivnosti na otvorenom i u parkovima u pitanju.

„Nakon samo 30 dana tjelesne neaktivnosti dolazi do značajnog slabljenja funkcija srca i žila, narušava se metabolizam glukoze, smanjuje se gustoća kostiju i količina mišića!“ – ističe dr. sc. Maroje Sorić, docent Kineziološkog fakulteta.

Izvanredni profesor s KIF-a Luka Milanović, inače i kondicijski trener Hrvatske nogometne reprezentacije, ističe: “Postoji stručni konsenzus da je minimalna količina kretanja u danu oko pet tisuća koraka, a 10 tisuća koraka se smatra optimalnom količinom kretanja. Drugim riječima, 5000 koraka za preživljavanje, 10000 za kvalitetu života. Trenutno se nalazimo u začaranom krugu smanjene tjelesne aktivnosti koja nam oslabljuje imunitet i tako nas čini podložnijima zaraznim bolestima. Ta ista tjelesna neaktivnost nas vodi i prema kroničnim nezaraznim bolestima zbog kojih u ovoj pandemiji možemo biti životno ugroženi!”

Nakon dva tjedna neaktivnosti značajno opada maksimalni primitak kisika. Ako opterećenja dolaze u pravo vrijeme, adaptacija će biti pozitivna. Za početak te pozitivne prilagodbe evo i nekoliko preporuka:

  • Pokušajte svakih 30-60 minuta sjedenja prekinuti kratkim ustajanjem i istezanjem
  • Zavolite stepenice, 10 katova dnevno za početnike, a 20 i više katova za napredne
  • U slučaju dugog sjedenja ili ležanja napravite nekoliko vježbi mobilnosti i aktivacije mišića koji vas drže uspravnima
  • Svaki dan vježbanjem podignite frekvenciju srca, način i trajanje prilagodite trenutnoj tjelesnoj formi
  • Uključite vježbe disanja
  • Vodite računa o uravnoteženoj prehrani, unosu tekućine i kvalitetnom snu

Ako ste u ovom razdoblju imali smanjenu aktivnost, ovo idealno vrijeme za promjenu i podizanje razine aktivnosti jer za nekoliko tjedana očekujemo vraćanje mnogih obaveza koje su tražile izlazak iz kuće. Naše tijelo je stroj koji specifično reagira na podražaj tako da mu se prilagođava. U slučaju aktivnosti, tijelo gradi ili održava mišićnu ili koštanu masu ovisno o težini podražaja i njegovoj frekventnosti. Isto vrijedi i za kardiovaskularni sustav. Započnite dan s 10 minuta vježbi mobilnosti. Osigurajte minimalno 5000 koraka tijekom dana, već ako telefonirate hodajući po stanu se u minuti napravi otprilike 80 koraka.

U doba koronavirusa stručnjaci Kineziološkog fakulteta iz Zagreba redovito savjetuju i educiraju građane o potrebi redovne tjelesne aktivnosti.

Piše: HotSpots gourmet bloger, Ela Vrsalović, konoba Bokuncin, Sutivan

Pinca, pogača ili sirnica je slatki kruh koji se u Dalmaciji peče za Uskrs.

Nema kuće iz koje ne dopiru mirisi rakije od ruže, maraschina, korice naranče i limuna i svih ostalih mirodija koje nas podsjećaju na djetinjstvo i isto tako nema kuće u kojoj se bar pola jedne sirnice ne provlači par dana nakon Uskrsa po kuhinji.

Donosimo jedan jednostavan recept za recikliranje sirnice:

Posudu za pečenje premažemo maslacem i pospemo sa malo šećera. Ostatke sirnice izrežemo fete te dvije po dvije međusobno spojimo marmeladom, izrežemo ih na kocke, poslažemo u posudu za pečenje.

Pripremimo smjesu za zalijevanje sirnice od 4 jaja, 400ml vrhnja za kuhanje, 200g šećera, malo arome vanilije i korice naranče. Prelijemo preko pripremljene sirnice i pustimo da se natopi, najbolje preko noći. Pečemo na 180C dok ne porumeni. Kad je gotovo pospemo šećerom u prahu i sjeckanim orasima a možemo poslužiti sa kremom od vanilije, karamelom ili sladoledom.

Guštajte! 🙂

Pozdrav sa Brača od naše Ele!

slika 1

NJIHOVA PRIČA INSPIRIRA!

Njihova imena dobro su poznata u svijetu kvalitetnih vina i dobre hrane. Vedrana i Giuliano Dodig vjerovatno su najpoznatiji hedonistički par u regiji, ambasadori modnog brenda Fidelio i projekta Eudaimonia, redovni posjetitelji svih vinskih manifestacija i autori bloga Drinking Up With Dodigs, na koji odlazimo po dozu inspiracije. Treći član njihove male vinske obitelji je i kćerka Donna, magistra sociologije, rasla okružena vinskim pričama, danas dijeli njihovu strast.

Blog Drinking Up With Dodigs jedinstven je po tome što spaja vino i stil života, posvećen je čistom hedonizmu i jedan je od najboljih blogova za vino kako za vinske znalce tako i za početnike. Na ovom blogu ćete uživati u anegdotama iz vinskih putopisa, iskustvima sa vinskih degustacija i odličnim pregledima vinogorja i vinarija, koji su vrijedni pažnje i vašeg vremena provedenog u čitanju. Svakodnevno se virtualno druže i ugošćuju najpoznatije hrvatske kuhare i vinare.

NAŠI HEDONISTI KUHAJU, DEGUSTIRAJU ODLIČNA VINA I OSTAJU KOD KUĆE!

Vinske priče u vrijeme korone uključuju dvije stvari – vino i ostanak doma. Vrijeme kod kuće može se kvalitetno iskoristiti. Svi smo doma, željni smo lijepih i zanimljivih vijesti, možemo se educirati, odlučiti što nas zanima i biti spremni sve ovo probati čim prođe sve ovo. 

Dodigi kažu da nikada nisu imali više obaveza nego sada od kada su u karanteni, koju odlično podnose jer su se predhodno dobro opskrbili hranom i vinima. 

Čovjeka za života svašta snađe i nema osobe čiji život nebi mogao biti roman ili film, ali ovaj scenarij koji je nedavno ekraniziran strpavši cijeli svijet u karantenu zbog virusa, prvi put gledamo. O režiji bi se dalo govoriti i tu će kritika davati svoje osvrte sigurni smo međutim ono kako su se statisti (mi ljudi) snašli plijeni našu pažnju i vrijedno je nekoliko riječi. Preskačemo one negativne retorike jer svaka staza i oputina ima veće ili manje kamenje o koje se pozitivno razmišljanje spotiče. Želimo zahvaliti svim onim individualnim pozitivcima koji iz svoje špilje odašilju aktivne i signale života koji se lijepe na naše ispružene antene. Nada u tim visokim frekvencijama ubrzava usporene dane izolacije i besmisla.

Stoga kao prvo na što se naša mala vinska obitelj zakačila kao mačić na topli džemper svojim kandžama  je Vinska karantena našeg sommelierskog prvaka Siniše Lasana. Svakodnevna obiteljska konekcija u 16:00h za nas je prije svega prozor u svijet u danima kad je svijet stao. Siniša Lasan svakodnevno nam predstavlja hrvatske vinarije, kuša, priča o njima, potiče prodaju hrvatskih vina u ovim teškim vremenima kad možemo i mi pomoći hrvatskom vinaru, poljoprivredniku, čovjeku odlučivši se za njegov proizvod. Siniša to radi istovremeno profesionalno i zabavno te nas svaki dan zalijepi za ekrane. Djeca imaju svoje školske sate na TV-u, a mi naše kod Siniše.Chef Kuha Doma https://www.facebook.com/chefkuhadoma/Pero Savanović

Ideja Pere Savanovića – Chef Kuha Doma dovela nam je osim jedinstvenog Pere najbolje Chefove Hrvatske koji nas svakodnevno obogaćuju maestralnim repertoarom svojih jednostavnih, a savršenih recepata. Zalihe smo svi stvorili, u dućane se trudimo što manje, stoga imamo ograničenost u namirnicama. Tome su doskočili Savanović, Zirojević, Pažanin, Božikov, Rendić, Miloš, Štefan, Janković i drugi priznati Chefovi pripremom jela koja su dostupna svakom prosječnom čovjeku, sa sastojcima koje više-manje svi imamo u kućnim špajzama. Virtualne radionice i edukacije nesebični su pokušaji struke da približi njihov hvalevrijedan rad svakom u ovim vremenima kad su se i oni koji inače bježe od kuhinje odlučili pokušati ispeći svoj prvi kruh ili napraviti njoke. Bravo za naše Chefove čije smo ideje i mi već počeli koristiti u svojim kućnim receptima.Mario Meštrović https://www.facebook.com/kaiserrestoran/

Sommerlierski as i vlasnik restorana Kaiser Mario Meštrović na društvenim mrežama piše svoju abecedu o hranjivosti namirnica koju bi definitivno na kraju trebalo i uknjižiti ili uglaviti u statut gastronomije i ugostiteljstva.

Promatrajući te ljude koji su se nastavili pozitivno gibati shvaćamo kako su to prije svega iznimni radnici i stručnjaci koji će svoju kreativnost i znanje dijeliti besplatno. Ljudi navikli na rad koji nastavljaju i zatvoreni u svoja četiri zida.

Kao i vinari čiji paketi s vinima pronalaze put do kućnog praga svakog vinoljupca. Na naš prag su stigle tako butelje vinarija Trdenić, Kolarić-Coletti, Poletti, Štekar, Rizman, Prović, a mogu se naći na svakom pragu ako se odlučimo podržati naše ljude i njihov trud.

Hrvatske vinarije i vinoteke nude dostavu na kućni prag

Saša i Magdalena Senjković (vinarija Senjković) s Brača odlučili su pokloniti oko 200 boca svog rosea Spoža koje dostavljaju na kućni prag s personaliziranim posvetama. Nikola Božić iz Đurine Hiže nije kući sjedio skrštenih ruku jer trenutno nema posla. Sjeo je u svoj Caddy, stavio masku i rukavice i odlučio obići Hrvatsku (Deda ide po svetu) donoseći ljudima svoje specijalitete sa sjevera Hrvatske. Ramstek od jelena, burgeri, salama od vepra, sve ono što nam u ovim situacijama začini život, podigne nam krvni tlak kad smo malo down i daje nam onaj traženi udarac elana po leđima. Takvi i slični i nose ovu karantenu.Đurina Hiža – Deda ide po svetu https://www.facebook.com/durinahiza/

Nekako upravo takve neobjašnjive i teške situacije koje čovjeka stjeraju u kut često izvuku iz nas ono najbolje. Oslobode kreativnost kao krik za preživljavanjem i slobodom koja je jedini autoritativan, prirodan i relevantan zakon. Potaknuti izazovom opstanka i naša je kreativnost dosegla vrhunac te snaše savijače, pizze i ostali specijaliteti predstavljaju stvarnost modeliranu svojom voljom u minimalnim uvjetima koja želi izići iz tih skučenih okvira i podijeliti svoje oduševljenje životom bez obzira na ograničenja i zabrane. Sa svog prozora svaki dan čujemo buđenje proljeća i cvrkut ptica koje slave sunce i pupanje prirode. Malo smo zamijenili uloge, mi smo u kavezima, a one slobodno upijaju zrak. No ptice pjevaju čak i u kavezima, pa tako i svi mi možemo izvući najbolje iz ovih dana kad smo zatvoreni, a zahvaljujući ovakvim pojedincima možemo i nešto novo naučiti, raditi na sebi, promijeniti nešto i ne čekati posebne prilike za onaj Barolo što odležava, jer ovo zaista i jesu posebne prilike da slavimo život.

Više: thedodigs.com/

Hoće li u Hrvatsku dolaziti češki i drugi turisti ili ne, neće ovisiti samo o njihovim željama i hrvatskom turističkom sektoru, nego i o odlukama nacionalnih stožera i vlada, izjavio je u četvrtak uoči sjednice Vlade ministar turizma Gari Cappelli.

Time je odgovorio na pitanje novinara hoće li početi dolaziti češki turisti, a slijedom objave u četvrtak u Jutarnjem listu, dodavši na ta pitanja i: “Pitajte Čehe ako dolaze.”

Objasnio je da je češko udruženje putnčkih agencija, koje broji, kako je dodao, njih oko 200, na taj način pokazalo kako pokušavaju nešto raditi, što je objavljeno i u tom dnevnom listu, da je to udruženje od češke vlade tražilo i predložilo da se uspostave tzv. turistički koridori za dolazak u Hrvatsku, koja im je, kako su naveli, uz Sloveniju epidemiološki sigurnija.

“Ni oni, kao ni drugi, nemaju sada puno prostora za poslove i putovanja, a traže da negdje idu na more i nekako im je najlakše doći do Hrvatske, gdje smatraju da su postizali dobre rezultate i dobar buking. Hoće li u tome uspjeti ili ne, vidjet ćemo, ne ovisi samo o nama nego i o drugim zemljama”, kazao je Cappelli.

Ocijenio je i da su to neki prvi pokušaji s tržišta i vjeruje da će toga biti još i iz drugih zemalja, pri čemu je naglasio i da tu nije samo pitanje želja Čeha ili drugih turista da dođu u Hrvatsku, nego i naših mogućnosti da ih primimo.

Slika /AAA_2020_ABC/b_logos/capelli15_roa_041116.jpeg

“Takve želje se mogu očekivati, jer nitko ne može dugo izdržati situaciju bez posla, bit će toga i iz Austrije, Slovačke, Mađarske i drugih zemalja, a pogotovo od njihovih građana koji su vlasnici brodova, kuća i drugog u Hrvatskoj i htjet će doći u svoju imovinu u Hrvatsku na određeni način”, smatra Cappelli, ističući kako upravo u tim ljudima, vlasnicima, vidi one prve koji bi mogli na neki način ‘probiti’ tržište.

Važnim drži i što Hrvatska “daje i dobre signale iz zdravstvenog sustava te da je možda i najrigidnija u mjerama, ali i najsigurnija”.

Ponovio je i da će se ove godine ići s projektom Cro kartice s popustima za domaće turiste, za što još pokušavaju doraditi model, a da će prioritet biti, što je i realnost, veće isticanje smještaja u kampovima, prirodi, privatnim kućama na osami i slično zbog mogućnosti distanciranja,

Vjeruje da će se osim privatnog smještaja i kampova u to lakše moći uključiti i nautika te dio hotela koji će moći ponuditi sve u skladu s mjerama zaštite. (Hina)

Više: mint.gov.hr

Domaći turisti ne mogu spasiti turističku sezonu u Hrvatskoj, jer je njihov udjel u ukupnom prometu u zadnje dvije rekordne godine bio oko 12 posto, ali turizam na njih svakako računa kada popuste mjere zaštite od koronavirusa, o čemu odlučuje civilni stožer, izjavio je u srijedu ministar turizma Gari Cappelli.

“Za domaće turiste smo uvijek pripremali neke posebne projekte. Ove je godine to trebao biti Tjedan odmora vrijedan i tzv. Cro kartica s popustima. To ništa nije bilo vezano za doba korone, jer smo ih pripremali puno prije nego se zaraza otkrila u svijetu”, kazao je Cappelli odgovarajući na pitanja novinara uoči užeg kabineta Vlade.

Pritom je najavio da će se Cro karticu sada redefinirati i sigurno pokušati na neki način iskoristiti da služi svrsi u Hrvatskoj, i to ne samo na moru i u restoranima, nego da se koristi po cijeloj zemlji i za razne ponude, čime se jača domaća turistička potrošnja i prihodi. 

Na pitanje novinara bi li cijene u turizmu ove godine trebale biti niže, čime bi se moglo i privući domaće turiste, ako će to dopustiti zdravstvena situacija, ministar je odgovorio “naravno da će cijene biti niže, da će biti jeftinije”.

“Bit će jeftinije, pogotovo privatni smještaj, koji će sigurno za turističku potražnju biti važniji u dijelu gdje se gleda kako biti u boljoj izolaciji, kvalitetniji i bliži pristup prirodi s manje kuća u okolini i slično”, kazao je Cappelli, ističući da su u sličnoj poziciji i kampovi.

Osim toga, smatra da će do izražaja doći i nautika te da će činjenica što je Hrvatska, kako je kazao, zemlja s najviše charter plovila u svijetu, sigurno biti važna, a vjeruje i da će moguće uz kvalitetne cijene biti više dostupna i domaćim turistima u određenim terminima.

“Ako dođe do turističke aktivnosti i ako se situacija oko koronavirusa poboljša, u privatnom smještaju, nautici i kampovima vidim priliku za ovo ljeto, i to prije nego u nekom hotelskom smještaju, koji će morati biti ‘rigidniji’ u primanju gostiju, i tu će i epidemiolozi imati riječ koliko soba otvoriti i slično”, naglasio je Cappelli.

Podsjetio je i da je HTZ zbog nemogućnosti ostvarenja planova za ovu godinu van snage stavio godišnji i financijski program rada, uz najavu smanjenja plaća zaposlenima u HTZ-u u Zagrebu i predstavništvima u svijetu do 30 posto, a savjetovali su da slično učine i niže razine sustava turističkih zajednica.

Na pitanje što se čini i kako se hrvatski turizam priprema za neko eventualno popuštanje mjera pa moguće i ponovno otvaranje ugostiteljskih objekata, ministar je kazao da to prije svega ovisi o odlukama epidemiološke službe i nacionalnog stožera, ali i da imaju “neke svoje planove ako se nešto od toga dogodi sutra”.

“Imamo planove za marketinške aktivnosti u slučaju popuštanja mjera i otvaranja objekata te smo jučer dali zadatak da HTZ u roku 14 dana pripremi prijedloge što ako se dogodi da primjerice iz Austrije žele i mogu doći turisti, ili iz neke druge zemlje koja nam je blizu. Tu ćemo svakako pokušati iskoristiti prednosti te blizine i mogućnost dolaska automobilima i autocestom. Znači, ako vidimo da se granice počinju otvarati ili slično, mi ćemo na tim tržištima u roku 14 dana biti spremni za marketinške aktivnosti”, najavio je Cappelli. (Hina)

Više: mint.gov.hr

Vedrana Ilić vlasnica je instagram profila Mu Cephei na koji odlazimo po dozu inspiracije

Ako su vam klasične boje i ljuskice luka već dosadile, splitska lifestyle blogerica Vedrana Ilić ima pregršt ideja za najkreativniji Uskrs.

Vedrana je jedna od popularnijih modnih i lifestyle blogerica u Hrvatskoj. Pod imenom Mu Cephei na Instagramu je prati preko 17 tisuća sljedbenika. Mu Cephei je brend koji je nastao sasvim spontano, a nosi ime najsjajnije zvijezde na Mliječnoj stazi.

Svoje obožavatelje svakodnevno uveseljava fotografijama iz privatnog života, a njezin je profil nepresušna inspiracija za sve ljubitelje interijera, mode, joge, zdravog života i kreativne kuhinje.

Pisanice je ukrasila metodom – ubrala suho cijeće na brdu pokraj kuće i jaja omotala u fine ubruse. Oživjela ih je tako što im je nacrtala flomasterima male zečje njuškice.

Na njezinom Uskrsnom stolu naći će se Sirnica od batata, jaja classic, “bokunić” (malo) francuske salate bez majoneze, kitica ravanela (rotkvica), mlada kapulica, pečeni pureći bataci, puno zelene salate i torta Pavlova sa prvim svježim jagodama.

Vedrana Ilić uspješna je blogerica, supruga, majka, dizajnerica, prijateljica, a da joj ruže cvatu na svakom koraku pročitat možemo iz njenog hrabrog stava i vječno interesantnih tema o kojima piše na društvenim mrežama.

Za sebe kaže da je kreativnost pokreće i njezina je najveća strast, sredstvo iscjeljivanja… crpi je iz svakodnevnog života, iz vizualnih doživljaja, jakih emocija, prirode i glazbe. Obitelj joj je najvažnija u životu… podrška za sve njezine “hirove” i hobije.

Piše: HotSpots gourmet bloger, Ela Vrsalović, konoba Bokuncin, Sutivan

Stiglo proljeće, s njim i mišancija, koja nas toliko veseli, jer je svi jako volimo, a nadasve je zdrava i super čistač našeg organizma

Zdrava prehrana je stil života

Mediteranska prehrana proglašena je najboljom dijetom 2019. prema odabiru portala US News i World Report. ‘To je više od dijete, to je stil života’, tvrdi nutricionistica Rahaf Al Bochi, jedna od zagovornika mediteranske prehrane. ‘Mediteranska prehrana potiče druženje s prijateljima i obitelji putem hrane‘, dodaje Al Bochi.

Namirnica s livade prava je “bomba zdravlja”

Mišancija je mješavina samoniklog bilja i prava je bomba zdravlja, a može se jesti na salatu, ali i kuhana. Najjednostavnije ju je pripremiti kao blitvu, a možete biti i nešto kreativniji pa je ubaciti u juhe, variva.

Donosimo recept za izradu kremaste palente sa mišancijom:

Priprema:

-skuhati 150g palente u 750ml mlijeka u koje ste dodali par listova kadulje, sol, papar, muškatni oraščića i 50 g maslaca

– divlje zelje na kratko potopiti u kipuću posoljenu vodu, ocijediti, posoliti, popapriti i zaliti maslinovim uljem

-sitno isjeckanu slaninu ispržiti i posuti po zelju i palenti

Guštajte! 🙂

Pozdrav sa Brača od naše Ele!

slika 1

Nakon četrdeset dana korizme, nakon muke i smrti, rađa se novi život. Proljeće neminovno budi prirodu, oblači stabla u cvjetne haljine, presvlači zimsko sivilo zelenim livadama i proplancima. U iščekivanju smo Uskrsa, koji će se ove godine zbog trenutne epidemiološke situacije slaviti na vidno drukčiji način, no u samoj srži sve je nepromijenjeno – pobjeda je to vjere i nade, života nad smrću.

Cijelu korizmu svaki petak, vjernici sudjeluju u križnome putu na Starome gradu. U meditativnom okruženju stoljetne crnogorice, na par koraka od centra grada, oaza je mira i tišine i idealan ambijent za ovaj obred.

Stazom koja vodi do tvrđave i zavjetne crkvice na vrhu postavljeno je monumentalnih 14 postaja Kristove patnje na putu za Golgotu.

Svaka je rad nekog od eminentnih hrvatskih kipara i pravo umjetničko remek-djelo. Križni put je pobožnost je u kojoj rado sudjeluju sve generacije.

Blagdanom Cvjetnice vjernici se pripremaju za Veliki tjedan, tjedan Muke Gospodnje. Blagoslovljene maslinove grančice spominju nas na Isusov ulazak u Jeruzalem, i kao simbol i podsjetnik  bit će prisutne u našim domovima, ali i na grobovima dragih pokojnika. Obredi Velikoga tjedna, kao i Cvjetnica, ove godine, odvijat će se bez prisutnosti vjernika, no duhom sigurno nitko neće izostati.

Poznat po iznimnim i jedinstvenim kulinarskim specijalitetima, alkarski grad se ponosi ponudom blagdanskih jela u kojima ničiji stol ne oskudijeva.

Od tradicionalne janjetine i zelja na Veliki četvrtak, do bakalara, cetinske pastrve, rakova i žaba na post Velikoga petka, kada i „vino ide u krv“. Na sam Uskrs slavlje dostiže vrhunac – u rano nedjeljno jutro blaguje se uskrsni doručak, kako u domovima, tako i sa sugrađanima. Sinjani su, naime, posljednjih nekoliko godina, zahvaljujući naporima Turističke zajednice grada Sinja i aktivnih udruga, na radost lokalaca i njihovih gostiju, organizirali uskrsni doručak na otvorenome, inicijativu koja je doživjela brojne pozitivne reakcije. Najveći kršćanski blagdan na taj način se slavi doista svečano, u duhu zajedništva i blagostanja. Poslijepodne je obično rezervirano za obiteljsko druženje u prirodi – pitomih gajeva, šumaraka i ledina ne nedostaje – Cetinska krajina doista je djelić raja na Zemlji.

Moramo vjerovati da će sadašnje okolnosti uskoro minuti i da će nam svjetlo uskrsloga Krista rastjerati tamu i donijeti spasenje. Podsjetimo se vjere naših predaka koju je u svom Razgovoru ugodnome opjevao veliki fra Andrija Kačić Miošić:

Zahvaljujte, od Sinja junaci,
brez pristanka Isusovoj Majci,
kojano vas od Turak’ obrani!
I da ste mi zdravi, Cetinjani!

U 103. pjesmi fra Andrija svojim stihovima za vječnost kazuje nedvosmisleno kome Sinjani duguju zahvalnost za obranu od nadmoćnijega neprijatelja, i da joj brez pristanka zahvaljuju. Tako i bude – otkad je 1687. goloruki fra Pavao Vučković poveo ezgodus iz Rame, vođen samo Marijin milosrđem i krstom svetim, franjevci i vjernici u Sinju časte „svoju“ Bogorodicu, Čudotvornu Gospu Sinjsku. Očiju i srca uprtog u lik Majke od Milosrđa, prebrodili su mnoge nevolje i muke, gradili iznova više puta porušenu i zapaljenu crkvu, iz pepela podizali zidove i temelje na kojima danas čvrsto stojimo.

Gospino svetište danas je remek-djelo sakralne arhitekture i ukrašeno mnoštvom umjetničkih detalja hrvatskih slikara i kipara – od vitraja, mozaika, oltara, medaljona do freski, monumentalnih orgulja i ulaznih vrata te novoobnovljenoga klaustra.  Utočište je mira i spokoja, izvor nade i radosti, sigurna luka na uzburkanome moru svakodnevice.

Uoči samoga blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije, 15. kolovoza, i nekoliko tjedana ranije, sinjske ulice vrve narodom – vruće kolovoško sunce ne smeta vjerniku koji je došao svojoj Majci, da se pokloni pred njenim likom, da joj zahvali, zavjetuje se ili zaiska pomoć u teškom trenutku. Došao je otvorene duše, sa srcem na dlanu, možda bosonog, hodajući stazom posvećenom njegovoj Gospi.

Sinjani i brojni hodočasnici slave Veliku Gospu i Dan Grada ...

Na tom duhovnom pohodu prošao je tradicionalnim pješačkim i konjskim stazama i napuštenom trasom rere, nekadašnje sinjske željeznice, uz ostatke starih staza i mostova, gradina, utvrde, stećaka – živih dokaza vjere i rada žuljevitih ruku predaka. Staza Gospi Sinjskoj proteže se na relaciji Solin – Sinj – Livno – Tomislavgrad – Rama i duga je 148 kilometara.

Na Veliku Gospu, praćena slavljenjem zvona i sviranjem fanfara, slika Čudotovorne Gospe Sinjske se iznosi iz crkve u svečanu procesiju ulicama grada. Velika je čast ponijeti Sliku na ramenima.

In perpetuum coronata triumphat (anno MDCCXV) „najvjernija odvjetnica Hrvata“ zauvijek okrunjena slavi slavlje!

Foto: TZ grada Sinja

Više: visitsinj.com

Poziv i ostalim ugostiteljima na darivanje hrane zdravstvenim radnicima

Teška i izazovna vremena, kao što je ova pandemija, nerijetko potaknu ono najbolje u ljudima i pokrenu val podrške i dobrote. Među nama su ljudi, koji na prvoj liniji obrane već tjednima pokazuju posvećenost, ulažu neizmjerne napore i svakodnevno riskiraju svoje zdravlje kako bi pomogli drugima. Liječnici i medicinsko osoblje rade bez prestanka, bez radnog vremena, u plemenitoj misiji pomoći bolesnicima.

09.10.2019., Zagreb – Otvorenje novog Submarine restorana u Tkalcicevoj ulici. Photo: Matija Habljak/PIXSELL

Njihov entuzijazam i požrtvovnost, od prvog dana širenja koronavirusa, prepoznala je i ekipa Submarine Burgera i među prvima u ožujku pokrenula besplatnu dostavu hrane članovima tima Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, kako bi im se zahvalila za sve što čine.

Redovito pripremaju ručak i večeru našim istinskim herojima s odjela intenzivne njege. No, u toj misiji nisu sami, pridružio  im se i Wolt koji iz Submarineovih restorana obroke dostavlja bez naknade.  

“Od samog početka krize htjeli smo se nekako uključiti i pomoći. U naš DNK čvrsto su upisani   socijalna osjetljivost i briga za zajednicu u kojoj djelujemo. Nakon sastanka cijelog tima, odlučili smo barem malo uljepšati napornu svakodnevicu liječnicima s intenzivne skrbi zagrebačke Klinike za infektivne bolesti. Hranu ćemo dostavljati dokle god nam to bude moguće, a jako smo sretni jer smo uspjeli zadržati sve naše zaposlenike. Ovim putem želimo pozvati sve dostavljače hrane i ostale ugostiteljske tvrtke da se, sukladno svojim mogućnostima, uključe u dostavu besplatnih obroka zdravstvenim djelatnicima, koji svakodnevno uz ogromne napore brinu o bolesnicima.” rekao je g. Dragoljub Božović, direktor tvrtke Submarine Burger.

“Čast nam je sudjelovati u ovoj akciji i pomoći snažnom brendu poput Submarinea. Sretni smo što uz kvalitetnu dostavu možemo ponuditi i utjehu kada je najpotrebnije. Ponosni smo što smo uz Submarine među prvima pokrenuli trend ovakve vrste pomoći  onima koji su na prvoj crti obrane od korona virusa. Nastavljamo i dalje sa sličnim aktivnostima te želimo potaknuti i ostatak industrije da pomognu onima kojima to trenutno najviše treba.” dodao je direktor Wolta, g. Matko Katanec.

Ova entuzijastična ekipa dobrog srca ovih dana započinje suradnju i dostavu hrane i liječnicima Klinike za infektivne bolesti u Rijeci, a nadaju se da će njihovu inicijativu prihvatiti i ostali ugostitelji i tako im barem malo olakšati izazovnu svakodnevicu.

Facebook stranica Chef kuha doma pravi je hit na Fejsu. Najbolji hrvatski kuhari, svakog dana donose nove recepte, snimaju hranu koju pripremaju doma i objavljuju na Facebooku, a koliko Hrvati uživaju u njihovim objavama najbolje pokazuju lajkovi kojih je pod objavama uvijek po nekoliko stotina ili čak i više.

Sirnica, pinca ili slatki kruh nezaobilazan je dio uskrsnog stola. Želite li stvoriti pravi blagdanski ugođaj u svom domu napravite je sami. A kako bi vaša sirnica ispala savršeno donosimo recept popularnog hrvatskog chefa Marina Rendića.

U nastavku su potrebne namirnice:

Sastojci za 4 sirnice:
– 900g brašna
– 300g šećera
– 1 mala žlica vanilije
– 100g maslaca
– 2,5 dcl mlijeka
– 1 naranča
– 2 žlice meda
– 2 žlice grožđica namočenih u 0,05l ruma
– 30g sviježeg kvasca
– 0,05l rakije
– 5 žumanjaca

Kvasac izmiješamo sa 1dcl tople vode, s malo šećera i brašna. Pustimo da odstoji 3-5 minuta.
U posudu dodamo: kvasac, šećer, žumanjke, koricu i sok od naranče, rakiju, namočene grožđice, vaniliju, med, maslac i sve zajedno izmiješamo da se poveže.
Dodamo hladno mlijeko i postepeno dodavamo brašno uz konstantno miješanje.
Tijesto ostavimo da odstoji na toplom mjestu 1,5 h.
Tijesto izrežemo na 4 dijela, oblikujemo 4 jednake sirnice i pustimo da se diže 1,5 h.
Izrežemo ga, premažemo žumanjcem i pečemo u ugrijanoj pećnici 25-30 min na 180*C.

Uživajte!

Unazad nekoliko tjedana, naša se svakodnevica u mnogočemu promijenila. Smanjili smo socijalne kontakte i izlaske iz kuće, a povećali broj sati provedenih sjedeći i ležeći ispred računala ili malih ekrana. 

No, usprkos svemu, ne smijemo zaboraviti neizmjernu važnost svakodnevne tjelesne aktivnosti koja čuva i poboljšava naše zdravlje, prevenira kronične bolesti, pomaže kod održavanja tjelesne mase te povećanja kvalitete života.

Tim projekta Živjeti zdravo, čiji rad možete pratiti i na njihovoj službenoj stranici www.zivjetizdravo.eu  brzo je reagirao na cjelokupnu situaciju vezanu uz pandemiju koronavirusa, pa je tako svoje aktivnosti usmjerio na promicanje zdravog načina života kod kuće pod sloganom ”Živjeti zdravo kod kuće”.


Pogledajte koje vježbe možete svakodnevno provoditi s cijelom obitelji.
U ovom ćemo se tekstu detaljnije posvetiti tjelesnoj aktivnosti.
„Kretanje je, uz potrebu za vodom, hranom, snom i kisikom, jedna od osnovnih ljudskih biotičkih potreba. Kako je ljudsko tijelo građeno za kretanje,redovita tjelesna aktivnost nam je neophodna za optimalno funkcioniranje i razvoj. Kako bismo građanima pomogli u novonastaloj situaciji i prvom koraku prema usvajanju zdravih životnih navika, pripremili smo kompleks desetminutnih pripremnih vježbi koje se vrlo lako mogu provoditi i kod kuće“, kazao je dr.sc. Slaven Krtalić, voditelj Odsjeka za tjelesnu aktivnost, u Službi za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i voditelj elementa Zdravlje i tjelesna aktivnost u sklopu projekta “Živjeti zdravo”.

Dodao je i kako je, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, svakodnevno za zdravlje potrebno izdvojiti najmanje:

180 minuta za tjelesne aktivnosti različitog intenziteta za djecu do šest godina kako bi spriječili dugotrajne periode sjedilačkih aktivnosti, 60 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti za djecu i mlade u dobi od šest do 18 godina, te 30 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti za odrasle.

U videima u nastavku pronađite vježbe za vrat, ruke i rameni pojas, trup i ruke te noge i zdjelični pojas. Jedan je video namijenjen odraslim osobama, a drugi je namijenjen djeci.

Voditelji elemenata Živjeti Zdravo, dostupni su za izjave i intervjue u vašim medijima.
Ukoliko ste zainteresirani, pišite nam na [email protected] i [email protected]

Ugostitelji diljem Hrvatske trenutno su u velikom problemu zbog pandemije, a mnogi su restorani nažalost zatvoreni. Među njima je i Đurina Hiža iz Varaždinskih Toplica, no njezin vlasnik, Nikola Božić jedan je  od rijetkih koji je odlučio zadržati sve svoje djelatnike i zaposliti troje novih te svima isplaćivati plaću tijekom krize.

Nije to bila jednostavna odluka, no vidjevši da se približava poslovna nevolja, počeo je tražiti novi poslovni koncept,  koji će i njemu i djelatnicima pomoći da prebrode ovo teško razdoblje. 

Mnogi su se ovih dana okrenuli dostavi gotovih obroka, no to nije njegov izbor. Dok stigne do naručitelja, hrana definitivno gubi na kvaliteti, što može utjecati i na integritet branda, a ionako ljudi ovih dana često sami kuhaju kod kuće.

No, kvalitetne namirnice nikad ne gube svoju vrijednost i zato je okupio obitelj i suradnike te započeo distribuciju vlastitih mesnih i vinskih delikatesa, koje dostavlja u pet hrvatskih gradova (Zagreb, Varaždin, Koprivnica, Ludbreg, Čakovec). Ovog tjedna svoju listu širi i na Split, Rijeku, Osijek i još neke gradove, jer interes za domaćim specijalitetima sve je veći.

Dok majka peče domaći kruh i spravlja kosanu mast te od medvjeđeg luka spravlja pesto,a od koprive i mente prirodne sokove, otac s velikom ljubavlju priprema Sauvignon i Rizling rajnski od grožđa iz vlastitog vinograda. Nikolina velika strast su steakovi kao npr.  T-Bone, Rib Eye i Tomahawk, koje odležava u ogromnom Dry Ageru, a nudi i sušenu šunku i domaće kobasice od divljači. Uz meso će rado podijeliti i savjet o pripremi mesa.  

Ovih je dana, putem društvenih mreža, pozvao i ostale OPG-ove na suradnju. Želi distribuirati i njihove proizvode, prije svega kako bi pomogao, no i kako bi stanovnicima ostalih gradova omogućio uživanje u domaćim delicijama. 

Sve spomenute proizvode, a uskoro i kvasac, moguće je naručiti mailom: [email protected], a pošiljka stiže na vaša kućna vrata. Dostava je besplatna, a više informacija potražite na  FB stranici – Đurina Hiža.

Vjerojatno najemotivniji party na balkonima ikad održan razveselio je stotine stanara na Jaruščici na zagrebačkom Laništu. Nešto iza 20 sati simpatični DJ Dado iz kluba H2O pozvao je susjede na balkone pjesmom „Poljubi zemlju“ Mate Miše Kovača. Ono što je uslijedilo nije ama baš nikog ostavilo ravnodušnim.

Sve generacije stanara pjevale su 45 minuta u jedan glas. Hitovi Prljavog kazališta, Parnog Valjka, Novih Fosila i drugih redali su se jedan za drugim. Sve više i više ljudi izlazilo je na balkone. Posljednja pjesma Moja domovina bila je posebno emotivna. Publika je gotovo pola pjesme pjevala sama, Lanište je pokazalo kako i u ovim teškim vremenima, kada smo primorani biti u svojim domovima ne treba gubiti nadu i dobri duh.

Pogledajte kako je izgledao balkon party: