Vodimo Vas, dakle, u jednu ne tako običnu šetnju – sa mirisom mora i tradicije!
MILNU NA BRAČU, čiji je identitet od davnina snažno vezan uz more, mogli bismo nazvati pravom morskom sirenom među otočkim destinacijama – baš kao što su ova dražesna stvorenja prema predaji mamila mornare svojom pjesmom, tako je nemoguće odoljeti novom i atraktivnom ruhu kojim se zaogrnula ova morska ljepotica! U svrhu očuvanja i promocije maritimne baštine općine Milna osmišljena je tematska staza sa čak 10 atraktivnih punktova, a ovom prilikom detaljnije predstaviti 3 i 4 točku, Stari feral i zavjetnu crkvicu Sv Nikole.
Priču o kipu ribara i špilji u uvali Vlaška prve dvije točke pogledate na LINKU
IAKO GA JE ZAMIJENIO NOVI I MODERNIJI, stari feral, treći punkt tematske staze maritimne baštine općine Milna, bi i dan danas da treba, osobito noću i u nepovoljnim vremenskim uvjetima, neumorno ukazivao mornarima na sigurno utočište. Ondje ponosno stoji još od 1911., a čitavog ga je života, do njegove modernizacije, palila šjora Antula Butorović-Tošo, svakodnevno noseći skaline i petrolej. Jarkocrveni feral koji je u drevna vremena povećavao sigurnost plovidbe, dan danas ponosno blista na ljetnom suncu, te će također poslužiti kao sjajan motiv za inspirativnu fotografiiju – svjetionici su prekrasan simbol nade i sigurnosti!
ZAVJETNA CRKVICA SVETOG NIKOLE, sa lijeve strane na ulazu u milnarsku luku, četvrta je točka naše morske šetnje. Lokacija je i više nego očit odabir Milnarana – građena je sa željom da Sveti Nikola, veliki zaštitnik pomoraca, one koji dolaze dočeka u sigurnu luku, a one koji odlaze budnim okom štiti na otvorenom moru. Razgledajte ovu pitoresknu građevinu koju je 1844. godine za duhovne potrebe mještana dao sagraditi Arne Harašić, potrošivši za gradnju više od 600 firentinskih i ugarskih forinti, koji su sadržavali i 24-karatno zlato. Ondje zamolite Svetog Nikolu da štiti i Vas – da poput milnarskih pomoraca, sigurno brodite burama i neverama života!
Šesnaestak različitih okusa i mirisa sočnih burgera širit će se Titovim parkom sve do 28. kolovoza. U organizaciji kreativne agencije Kokoš ili jaje i uz podršku Grada Pule, Puljani će moći probati razne mesne poslastice, jer ovo je prvi put da Zagreb Burger Festival izlazi iz Zagreba.
Bilo da ste ljubitelj klasičnih ili možda neobičnijih okusa, moći ćete odabrati nešto po svom guštu. Važno je naglasiti da se burgeri na ovom Festivalu svrstavaju u gurmanske doživljaje, meso je domaće, umaci se uglavnom rade ručno uz prstohvat kreative, a i peciva su posebno odabrana. Naime organizatoru je cilj sa svakim festivalom podići ljestvicu kvalitete, kako bi burger dobio svoje zasluženo gurmansko mjesto i prestao se percipirati kao brza i nekvalitetna hrana.
Pet kućica s burgerima nestrpljivo čeka svoje posjetitelje. Po prvi put na festivalsku scenu izlazi novi nacionalni lanac fast casual koncepta 4 burgers sa četiri vrste burgera: C1ASSIC, B2CON, SMOK3 JALAPENO i CHIC4EN. Radi se o smash burgerima, čija je posebnost u izradi. Naime, kuglice od mljevene govedine se na roštilju stisnu prešom za burgere u tanku pljeskavicu, čime se zadržava sočnost. Zadarska vesela ekipa Picnic Mingle&Fun jako je ponosna na svoj Blackie burger, koji je nekoliko godina zaredom proglašen najboljim na zadarskom Adventu. Osim ovoga nude još dvije vrste burgera, jedan je živopisnog naziva Snow, uz batate s različitim umacima.
Chef’s burger by Ivan Pažanin je platforma, koja kombinira klasiku s modernim. Klasičari će guštati u okusu Cheeseburgera, a pravi hedonisti će zasigurno kušati Basil Garlic i Crispy Kapulu, uz slasne krumpiriće, džem od luka i čips od pancete. Institut za burgere, pojačan iskustvom i vještinom Mate Jankovića,već se pozicionirao kao mjesto dobrih okusa. Klasični Smoke burger, uz Pepper Jack Burger, pojačan relishem od paprike i ljutkastim umakom i Bacon jalapeno burger uz senf od meda zasigurno će privući dosta posjetitelja. Južna America poslužila je kao inspiracija Chefu Mariju Mihelju iz El Tora. Uz jedan klasik, ponosno se izdvajaju El Toro Asado Bacon i BBQ varijanta, sva tri obogaćena mesom black angusa, uz neke zanimljive umake kao što je majoneza od limete s dimljenom paprikom.
Slatkoljupce očekuje sladoledna fantazija, koju kreira Robert Hromalić na kućici Le Kolač. Osim prefinih okusa, od kojih izdvajamo vegansku varijantu, sladoled s komadićima palačinki i yuzu limun, za prave hedoniste tu je i nova slastica – tostirani sladoled.
Na Burger Festivalu bit će sasvim jednostavno utažiti žeđ. Osim zlatnih pivskih kapi, čeka vas na Cocktail baru bogata ponuda koktela kao što su Crazy Scientist, Blue Lagoon i drugi, a na centralnom baru više desetaka domaćih rakija. Uz burgere ćete moći i zaplesati, jer svakodnevno nastupaju jake lokalne DJ snage kao to su DjKool5, Jinxie Grooves i drugi. Svakako ne zaboravite na barem jedan selfie kako biste ovaj Festival još dugo pamtili.
Na Trgu dr. Franje Tuđmana od 5. do 6. kolovoza uspješno je održan 12. Sinjski sajam sela u organizaciji Turističke zajednice grada Sinja, uz potporu Grada Sinja i LAG Cetinske krajine – kroz projekt Dinara back to life (LIFE18NAT/HR/000847).
Na njemu je sudjelovalo više od 25 izlagača iz Cetinske krajine, Kaštela, Marine, Splita, Vrgorca i Zagorja koji su predstavili svoje proizvode, od ukrasa i rukotvorina do gurmanskih delicija i proizvoda našega sela i otoka, a predstavljeni su i autohtoni stari zanati, poput izrade narodnih nošnji, opanaka, peka, bakri, vrtnog alata i drugih rukotvorina od drveta izrađenih na tradicionalan način te kolekcionarske zbirke.
Sajam je otvorio Miro Bulj, gradonačelnik grada Sinja, a sve posjetitelje i sudionike Sajma blagoslovio je fra Marinko Vukman, gvardijan i upravitelj Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske.
U zabavnom dijelu programa nastupile su naše Sinjske mažoretkinje koje svojim nastupima, koreografijom i pojavom uveličaju svaku manifestaciju na kojoj sudjeluju. Posjetitelji sajma imali su prigodu popratiti nastupe vjernih čuvara naše tradicije i običaja kroz napjeve i plesove Dalmatinske zagore, a isti se nalaze na popisu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske. To su Udruga za očuvanje baštine cetinskog kraja, KUD Vrilo – Obrovac Sinjski, URIG iz Otoka, KUD Krenica – Gala, KUD Cetina, KUD Glavice i KUD Dicmo, koji su nastupali s tradicionalnom rerom, sinjskim kolom i završnim vrličkim kolom iz opere Ero s onoga svijeta.
Zatim, Goran Mikas koji nam je prezentirao napjeve i glazbene instrumente Poljica, te gostujuća kulturno umjetnička društva, poput pjevačke skupine “Krčevljani” Vitez (BIH), HKUD sv. Ante Humac – Ljubuški (BIH), KUD-a “Ilinden” iz Demir Hisara (Sjeverna Makedonija), koji su nas upoznali s tradicijom i običajima svoga kraja. Završne večeri sajma nastupio je i sastav Ljuta kuća koji je u svom country stilu prigodno podigao atmosferu.
Posjetitelji su sudjelovali i u zanimljivim edukativnim radionicama. Tako su imali priliku upoznati se s tradicijskim lončarstvom ručnoga kola iz Potravlja, kroz izradu glinenog posuđa pod vještim rukama majstora Ivana Knezovića. Ovaj tradicijski zanat Ministarstvo kulture nominiralo je za UNESCO-ovu zaštitu, a Turistička zajednica pod pokroviteljstvom Ministarstva svake godine organizira iznimno dobro posjećene edukativne radionice.
Zatim, moglo se sudjelovati u prezentaciji zaboravljene vještine izrade opanaka, jedine obuće koju su poznavali naši stari i koja im je vjerno i dugo služila u svim aktivnostima, ali i tkalačkog umijeća i pletenja košara od šiblja, u radionici Ljilje Vojković.
Posjetitelji su se i sami okušali u izradi i tako iskoristili dragocjenu priliku približavanja i povezivanja s običajima našega kraja, njegovim autohtonim proizvodima, tradicijskim zanatima i vještinama poput gradnje suhozida s članovima Udruge Gaius Laberius iz Garduna, prvacima umijeća gradnje suhozida, koje redovito organizira Udruga Dragodid.
Tu je bila i radionica obrade vune koju su prezentirati članovi KUD-a Cetina. Ove godine imali smo, na opće oduševljenje svih polaznika i tri nove radionice: izradu i ukrašavanja medenjaka po tradicionalnoj sinjskoj recepturi koju je vodila Ankica Župić, radionicu Art & wine Ane Poljak uz izvrsne likovne radove i vino našeg OPG Mažurin, zatim radionicu flicanja vune koju su prezentirale Jasna i Domina Bilač, članice udruge Lipota tradicije. Na sajmu je bila upriličena i izložba učeničkih radova Obrtničke škole Split na temu „Žene u Alki“ kao i polaznika prošlogodišnje sinjske fotoradionice „Svijet u bojama“.
Svi posjetitelji sajma mogli su besplatno sudjelovati u svim radionicama i degustirati naše gastronomske poslastice: sinjske uštipke koje su za nas pripremali članovi Udruge Stari zanati kao i sinjske medenjake koje je pripremila Ankica Župić po izvornoj sinjskoj recepturi.
Program našeg 12. Sinjskog sajma sela, vodio je prof. Branimir Romac.
Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli u realizaciji ovog sajma, a posebno: Gradu Sinju i LAG Cetinske krajine – Dinara back to life (LIFE18NAT/HR/000847), Viteškom alkarskom društvu, Svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske, djelatnicima Čistoće Cetinske krajine, KUS-Sinj, Sinjskim mažoretkinjama, udruzi Srma, izlagačima, Kulturno umjetničkim društvima, Kamičak d.d., Sinjskim bobijima, MUP PP Sinj, HEP – Sinj, Elektro Bekan, Branki Marinović i Maji Kovačević.
Hvala Vam na posjeti i vidimo se sljedeće godine, na 13. Sinjskom sajmu sela!
Sinjski vremeplov – vratimo se zajedno u 1715., kad je sve započelo!
Predstava Opsada Sinja 1715. 11. kolovoza (četvrtak) 20:30 h (Pijaca – Trg kralja Tomislava) 21:15 h (Alkarski dvori)
U organizaciji Turističke zajednice grada Sinja, 11. kolovoza (četvrtak) u 20 sati i 30 minuta na Trgu kralja Tomislava (Pijaci) i ove godine, po šesnaesti put, održati će se uprizorenje slavne i mnogostruko opjevane i umjetnički ovjekovječene bitke pod Sinjem 1715., kao i događaja koji su joj netom prethodili.
Povijesni spektakl Opsada Sinja 1715. odvija se u dva čina. Prvi čin uprizoren je na Pijaci, glavnom sinjskom trgu, kada Osmanlije u dramatičnom i silovitom naletu osvajaju sinjsku varoš, pale crkvu i odvode narod u roblje. Iznimno realistični svjetlosni i zvučni efekti pridonose autentičnosti scena. Drugi čin odvija se u izvornom ambijentu Alkarskih dvora, nekadašnjih Kvartira. Vijeće obrane, unatoč gotovo bezizlaznoj situaciji, ni ne pomišlja na uzmak te odlučuje braniti svoj grad od brojnijega, nadmoćnijeg i snažnijeg neprijatelja. Prema predaji, upravo uz Gospinu pomoć, Osmanlije su poražene, a Sinj oslobođen prijetnje neprijateljskoga jarma, (p)ostavši predziđe kršćanstva. Predvođeni fra Pavlom Vučkovićem (utjelovljuje ga gimnazijski profesor, znanstvenik, pisac, urednik i izdavač fra Gabrijel Hrvatin Jurišić), radosni i zahvalni vjernici otad s još većim žarom slave svoju zaštitnicu.
Autor dramskog predloška uprizorenja je prof. Velimir Borković. Predstava je realizirana u suradnji sa Svetištem Čudotvorne Gospe Sinjske i Viteškim alkarskim društvom. Sudjeluju brojni glumci amaterskih kazališta, a nositelji glavnih uloga su: Gabrijel Jurišić, Marko Duvnjak, Bruno Barać, Marijan Grbavac, Damir Žane Alebić, Saša Miletić, Bobo Delonga, Dijana Ivić Kundid, Bože Pavić, Vedrana Vrgoč, Sanja Gojun, Mirjana Živalj, Anđelka Vučković, Marko Jelinčić, Anđelka Vučković, Dino Vuković, Dubravka Vuković, Marija Mandac, Dušan Roguljić, Tihana Jelić, članovi KU Marka Marulića, GZ Brodosplit, povijesne postrojbe Kliških uskoka, Braniteljske zadruge Patriot, Hrvatske gorske službe spašavanja, kuburaši „Gromovi Zagorja“, Udruge za očuvanje baštine cetinskog kraja, Udruge reraša i guslara iz Otoka, Sinjskih ferala, konjanici Viteškog alkarskog društva, konji Alkarske ergele; za kočiju se brinu Marko Vuković i Andrija Ribičić, za scenografiju Vesna Bader i Branka Marinović, a za zvučnu kulisu i specijalne efekte Miki Nopling, koji ove godine priprema posebno upečatljivo uprizorenje. Redatelj je naš istaknuti kazališni, televizijski i filmski glumac Robert Kurbaša, asistent režije je Bruno Barać, a dramaturg i producent Luka Perković. I ove godine, s izvedbom kantate Gospi Sinjskoj s nama je Gradski zbor Brodosplit, koji nastupa pod ravnanjem maestra Vlade Sunka, čuvenog glazbenog pedagoga, dirigenta i skladatelja.
Opsada Sinja 1715. jedinstven je scenski spektakl pod okriljem sinjske kolovoške noći, a cijeli grad postaje pozornica koja svojom izvornošću gledatelja u trenu prenese 307 godina u prošlost! Predstava se održava uz podršku Grada Sinja i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije!
Potezanje Mrduje svjedočanstvo je samoironične otočke duhovitosti, metafora prošlosti, slika sadašnjosti i pouka o budućnosti
Nakon dvije godine pauze vraća nam se najdraža Bračko – Šoltanska manifestacija Potezanje Mrduje! Od, sada već,davne 2008. godine svake godine Bračani i Šoltani potežu Mrduju, mali otok smješten u Splitskim vratima.
Ova prijateljska igra počiva na staroj legendi koja kaže da se Bračani i Šoltani nisu mogli dogovoriti čiji je ovaj otočić pa su ga zavezali i potezali svatko na svoju stranu. Konop je po legendi puknuo, pa je rezultat bio neriješen, ali Mrduja je ipak ostala malo bliže Braču.
“Tako blizu, a tako daleko” najbolje opisuje odnos ova dva otoka jer je Šolta od Brača udaljena svega 700 metara, a do prije par godina nisu imali brodsku vezu koja ih je povezivala. Danas je situacija drugačija, dva otoka imaju brzobrodsku liniju koja ih veže, ali dobre tradicije se nisu odrekli. I nakon dvije godine pauze zbog pandemije, Potezanje Mrduje se vraća i ove 2022. godine.
Na poznato pitanje “Čigova je Mrduja?” odgovoriti ćemo u posljepodnevnim satima subote, 30.7.2022., kada će Bračani i Šoltani još jednom dati sve od sebe da Mrduja pripadne upravo njima. U bogatom programu očekuje Vas nezaboravna zabava popraćena zvucima klape, limene glazbe, DJ-a i brodskim trubama, a najhrabriji mogu sudjelovati u natjecateljskom programu i osvojiti prigodne nagrade. Neka bolji pobjedi!
Za sve informacije vezane za Potezanje Mrduje možete se javiti u Turističku zajednicu Općine Milna na 021 636 233; [email protected] i Turističku zajednicu Općine Šolta na 021 654 657; [email protected].
Ako ste ljubitelji aktivnog odmora, a ovih dana razmišljate koju destinaciju iduću posjetiti, preporučujemo da na vašu „to visit“ listu obavezno stavite Podstranu. Vjerujte nam na riječ, jer osim što ćete se u Podstrani kvalitetno odmoriti, ona je idealan izbor i za aktivni odmor.
Prirodne ljepote, relaksirajuća atmosfera, brojne plaže, šetnica uz more, mitsko brdo Perun u pozadini, bajkovita Gornja Podstrana,kulturna baština, gastronomska i ostala ponuda spoj je u kojem uživaju baš svi-ljubitelji sporijeg, ali i jačeg tempa, turisti i domaći.
Kad je u pitanju aktivni turizam, Podstrana ima itekako što za ponuditi, a jedna od aktivnosti koju obavezno morate ubaciti na vašu „to do“ listu je jahačka tura Horseback Riding Podstrana.
Sigurni smo da je ova informacija razveselila brojne ljubitelje konja, a ranč je smješten u bajkovitom eko-selu Gornja Podstrana, podno mitskog Peruna. Udaljena je 12 kilometara od Splita te svega 10-ak minuta vožnje od samog centra Podstrane.
Zašto baš Horseback Riding avantura?
Jahačka tura Horseback Riding specifična je po tome što ćete istovremeno uživati u prizorima koji vas okružuju te osim mira, upijati i zanimljive povijesne detalje i tako bolje upoznati idiličnu Gornju Podstranu. Ova izvrsna jahačka avantura, predviđena je za početnke, ali i one iskusne jahače.
Starorimskim putevima… Imat ćete priliku jahati konja koji će vas voditi starorimskim putem koji se proteže duž brda Perun te spaja dva stara sela Podstranu i Krilo. Ovaj makadamski put, tada je bila jedina cesta koja je spajala ova idilična sela. Za to vrijeme, vodič će vas detaljno upoznati s mjestom i unijeti dašak starih vremena objašnjavajući vam tradiciju i običaje starih mještana.
Jahanje opušta… Osim što ćete obogatiti svoje znanje, ova jahačka tura Horseback Riding Podstrana idealna je za sve koji se žele na trenutak u potpunosti resetirati i zaboraviti na sve brige i obaveze. Uz ovakav panoramski pogled koji puca na otoke Hvar, Brač, Šoltu, Vis, poluotok Čiovo, Stobreč i Split, svježi zrak, zvukove prirode i topot konja definitivno ćete „napuniti baterije“ za dalje. Dok vi upijate mir i zanimljive priče, konj će vas polagano i ritmom koji vi želite voditi kroz oazu koju morate iskusiti.
Za koga je predviđena ova tura? Ne morate se brinuti, Hoseback Riding avantura predviđena je za početnike, ali i one iskusne kad je u pitanju jahanje. Kako su nam organizatori potvrdili, nije potrebno prethodno znanje jahanja. Dobna granica je 12 godina, a grupe se sastoje od 3-5 ljudi. Konji su mirne naravi i jako staloženi.
Upoznajte konje i naučite nešto novo Jedva čekamo da upoznate ovu pitomu petorku, izrazito mirne naravi. Kako nam je vlasnik potvrdio, konji dok su mladi znaju biti malo temperamentniji pa su baš zato odabrali starije konje, kastrate i kobile koje su odlične za početnike. Trenutačno se na ranču nalazi pet konja, a u planu je da im se pridruži još novih konja. Vodič će vas detaljno upoznati s njihovom rutinom i načinom na koji se brinu o njima.
Kako izgleda tura? Transfer je organiziran, vozač će doći po vas na željenu lokaciju i krećete put ranča. Na ranču će vas dočekati vodič koji će vas upoznati s konjima i izložiti plan ture. Nakon pića dobrodošlice i potrebnih informacija, krećete na put dug 5 kilometara duge dvosmjerne staze, široke 3 metra. Cijeli put ide se hodom bez kasa, a vodič kontrolira tempo i raspored grupe tijekom traila.
Grupe su male i personalizirane (3-5 osoba) što vam ostavlja prostor da pitate vodiča sve što vas zanima u vezi podneblja, konja i svega ostalog. Avantura traje otprilike 2 sata, nakon čega vas čeka okrjepa uz tradicionalnu dalmatinsku hranu i piće. Po završetku, vozač vas vraća na željenu lokaciju.
Kako se trebam odjenuti? Ako se pitate što odjenuti, organizatori su potvrdili da se udobno odjenete uz obavezne duge hlače i tenisice.
Kako mogu rezervati ovu jahačku turu? Sve detalje možete pronaći na službenoj web stranici Horseback riding Podstrana, a tu su i Instagram i Facebook profili, s kontaktom i detaljima ove zanimljive ture. Uvijek ste dobrodošli na ranč i na jahačku turu, jer su otvoreni tijekom cijele godine.
Nadamo se da smo vas inspirirali i dali vam ideju za vašu iduću avanturu. Vjerujte nam na riječ i slobodno stavite kvačicu na ovu atraktivnu destinaciju nadomak Splitu, a mi vam garantiramo da ćete baš ovdje provesti odličan izlet ili godišnji odmor iz snova.
Nostalgija – 13. DANI TRADICIJE – KAŠTELA 2022 Vrijeme i mjesto održavanja: KAŠTEL NOVI, 27.-29. 06. 2022. EKO-ETNO SAJAM KAŠTELA 2022 – SAJAM OTOČKIH PROIZVODA
13. Dani tradicije “Nostalgija” – Kaštela 2022, održat će se od 27.- 29. lipnja 2022. g. u K. Novom u organizaciji TZG Kaštela, suorganizaciji udruge Šušur, a pod pokroviteljstvom Grada Kaštela, Županije splitsko-dalmatinske, TZ Splitsko-dalmatinske županije, Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, Ministarstva turizma, Cemex Hrvatska d.o.o.
U cilju očuvanja i promocije bogatstva kaštelanske i hrvatske baštine i produženja turističke sezone, Turistička zajednica grada Kaštela u suradnju s Udrugom za promicanje kvalitete života, kulturnih vrijednosti i baštine Šušur, započela je s organizacijom manifestacije „Nostalgija – Dani tradicije Kaštela“ od 2010 godine.
Svih ovih trinaest godina ovom kulturno-gastro-sajamskom manifestacijom željeli smo da posjetitelji osjete i dožive Kaštela i Hrvatsku kroz mirise i okuse gastro ponude autohtonih jela i pića, zvuke folklora i narodne običaje, klapsku i duhovnu pjesmu, tradicijske obrte i unikatne rukotvorine.
Od samog početka organizacije maifestacija je postala međunardona, a kaštelani i njhovi gosti imali su prigodu uživati u etno i gastro baštini Hrvatske i susjednih zemalja, posebno Slovenije, sa uvijek zanimljivim sudioncima iz Cerknice i okolnih mjesta.
Ova manifestacija 2017. godine dobila je posebno priznanje “Suncokret ruralnog turizma Hrvatske” za tradicijsku manifestaciju.
Na izložbeno-prodajnim štandovima na kojima će hrvatski proizvođači izložiti svoje proizvode, kroz klapsku pjesmu, prezentaciju narodnih nošnji i obićaja predstaviti ćemo bogatsvo hrvatske nematerijalne kulturne baštine.
Program 27.- 29. 06. 2022. Eko – etno Sajam I Sajam otočnih proizvoda od 1700 –2400 sata(Riva)
27.06. 2022 u 2000 defile riva K.Stari – K. Novi: KUD-ovi SDŽ, Kaštelanske mažoretkinje; HGD Zrinski: Kliški uskoci, Dječje kazalište Škatula u 2100 otvaranje Eko-etno sajma: Županijska smotra folklore, ženska klapa Neverin
28.06. 2022 Eko – etno Sajam
U 1930 Večer duhovnih šansona (na Brcu )
Promocija priručnika “ Što vjerujem” (na Brcu)
u 2030 defile riva K.Stari – K. Novi; HGD Biranj;KUD-ovi dalmatinske Zagore
u 2100 koncert gradskog muškog zbora Brodosplit
u 2200 koncert Nedo Kovačev i Rovinježovi
29. lipnja župa sv. Petra ap. Kaštel Novi tradicionalno će proslaviti svog zaštitnika sv. Petra svečanom svetom misom i procesijom u kojoj će kip sv. Petra biti jednim dijelom nošen brodicom dok će vjernici prateći ga uz obalu pjevati duhovne pjesme.
29.06.2022. – Eko – etno Sajam
u 1900 – Svečana sveta misa povodom blagdana Sv. Petra
u 2000 – Procesija brodicama s kipom Sv. Petra i blagoslov brodica
u 2100 – Koncert klape Sveti Jeronim; ŽVS Kaštelanke; KUD Putalj
u 22. 00 – Modna revija
Svi program biti će usklađeni sa preporukama Stožera civilne zaštite RH i grada Kaštela.
Preporuka – održavanje fizičkog razmaka, te dezinfekcije ruku.
Radujemo se Vašem dolasku!
Pokrovitelji: grad Kaštela, Ministarstvo turizma i sporta, Ministarstvo Regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo poljoprivrede, Županija SD, TZ ŽSD, Cemex
Medijski pokrovitelji : TV Jadran, TV Mreža, Portal grada Kaštela, Kaštelanski šušur, Kaštela.com, Dalmacija Danas
61.Hvarske ljetne priredbe, u organizaciji Grada Hvara,uz potporu Ministarstva kulture i medija te pod umjetničkim vodstvom Jure Radnića i Jelene Mićić, na živopisnim povijesnim lokacijama ugostit će velika imena hrvatske glazbene i dramske scene.
Svečanost otvaranja održat će se 21. lipnja uz gostovanje Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu s predstavom J.B.P. Molièrea: Tartuffe, Tartuffe, Tartuffe u režiji perspektivnog redatelja Ivana Plazibata.
Među ostalima, ovogodišnje izdanje festivala ugostit će i Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca iz Rijeke s baletom Čipka koreografkine Maše Kolar, Zvjezdana Ružića i njegov Pianotron, peterostruke pobjednike Festivala dalmatinskih klapa Omiš klapu Vinčace, jedan od najboljih europskih gypsy sastava Barcelona Gypsy BalKan Orchestra, Zoran Predin pjevat će Arsena, suvremenu plesnu scenu predstavlja Zagrebački plesni ansambl s predstavom Revel, Revel,a program zaključuje senzacionalni ansambl Acoustic Project,dobitnik Porina u kategoriji najbolji album klasične glazbe.
Uz gostujuće izvođače nastupat će i lokalni umjetnici te kulturno-umjetnička društva, a ove godine dio programa koji uključuje predstave, koncerte i radionice posvećen je i najmlađoj publici.
Više informacija na stranicama Hvarskih ljetnih priredbi: http://www.hvarsummerfestival.hr/
Jelsa ponovno privukla posjetitelje željne autohtonih doživljaja, terroirskih vina i mirisa lavande i smilja
Jelsa, 20. lipnja 2022. – Ususret ljetu i ove je godine Turistička zajednica općine Jelse, manifestacijom „3. Wine, olive & heritage festival“ pokazala autohtone vrijednosti otoka Hvara u okrilju Mediterana, kroz organizirane posjete vinarijama, uljarama i OPG-ovima, uz kušanje domaćih proizvoda. „Koncept našeg Festivala pokazao se uspješnim pa smo ga ponovili jer nam je važna promocija otočnih proizvoda u pomno osmišljenoj manifestaciji namjenjenoj domaćim i stranim gostima kojima želimo pokazati „najboje od Hvara“.
Dnevni izleti vode goste po selima u našoj općini (Zastražišće, Svirče, Vrboska, Vrbanj) a navečer se svi druže u prelijepo uređenom jelšanskom parku – na promenadnom kušanju hrane, vina, slastica uz glazbu na koju su mnogi i zasplesali! Ove godine uključili smo u program i umjetničku radionicu na otvorenom „Art& Wine“. Jelšanski park bio je prepun posjetitelja u petak i subotu, zadovoljni su bili i izlagači i gosti, a to nam daje poticaj da već sada razmišljamo kako organizirati festival sljedeće godine, potkraj svibnja 2023. Važno je kontinuirano stavljati u prvi plan otočke proizvode, pokazati domaćim i stranim turistima značaj i ljepotu otoka Hvara i malih gradića poput Jelse koji imaju itekako puno sadržaja za ponuditi – naglasila je gđa Marija Marjan, direktorica TZ Općine Jelsa.
Festival se sastojao od dnevnih izleta u vinarije, uljare i OPG-ove na području općine Jelsa: prvi je izlet bio u najdulje mjesto na otoku – Zastražišće, posjetitelji su upoznali OPG-ove Ante Mateljan Babić (degustacija domaćih proizvoda), Grgo Lučić (destilacija smilja i lavande) i Kod Kućera (kušanje domaćih proizvoda, upoznavanje farme koza). U petak su posjetitelji kušali vina i ulja – u vinarijama je naglasak bio na izvornim sortama (bogdanuša, prč, darnekuša, plavac mali): svoja vina su u kušaonicama predstavile vinarije Carić, Ventus, Plančić, Tomić, Pavičić i PZ Svirče. Maslinova ulja predstavila je višestruko nagrađivana uljara Božić, OPG Murvica ponudio je svoje domaće proizvode, a OPG Deanović ispričao je priču o povijesti „levande“ na otoku i njezinim blagodatima za zdravlje. U Wine & Oil baru Nono u Vrboskoj, gosti su mogli nazočiti i vinskoj radionici o zanimljivoj i jedinstvenoj hvarskoj sorti „p(a)rč“.
Večernji program bio je u središnjem jelšanskom parku: ondje su se mogla kušati vina članova Udruge „Hvarski vinari“ i drugi otočki proizvodi (slastice, kolači) te proizvodi od lavande, smilja i različitog drugog bilja s otoka Hvara. Veliku pozornost privukla je Jelšanska gregada koju su u parku pripremali uživo pred publikom vlasnici restorana „Nono“ (Ivo Drinković) i „Davor“ (Krišto Barbić), a subotnju je gozbu pripremio mladi kuhar Kristijan Rojnica sa svojom „janjetinom s bižima“.
U nedjelju, 19.6. festival je zatvorio vrata glazbom i poezijom – koncertom „Bašćinu gledajuć, oh koli lipa je“ i poetskom večeri „Od Hektorovića do suvremenika“.
Ljetni događaji u organizaciji TZ Jelse se nastavljaju, pred nama je dugo, toplo ljeto – pozivamo vas da doživite Jelsu i okolinu na poseban način i uživate ljetnom programu koji će vam sačuvati posebne autohtone doživljaje u dugom sjećanju. Informacije potražite na [email protected](TZO Jelsa, Trg Tome Gamulina 1, 21465 Jelsa, otok Hvar)
U Splitu u hotelu Amfora na Žnjanu, 2. lipnja 2022. održana je konferencija Digitalni marketing i inovativne tehnologije u turizmu. Na konferenciji su se predstavile inovacije u digitalnome marketingu, novosti, digitalna rješenja hrvatskih destinacija ali i privatnih subjekata u turizmu.
TURIZAM I INOVATIVNA DIGITALNA RJEŠENJA Konferencija je povezala poduzetnički i turistički sektor – ukazala na najbolje primjere iz prakse kako turizam i poduzetništvo mogu djelovati u sinergiji – međusobno se potpomagati, te uz pomoć modernih tehnologija komunicirati sa tržištem. Predstavljeni su i istaknuti primjeri turističke promocije diljem zemlje, te smo imali priliku vidjeti na konkretnim primjerima kako turistički djelatnici koriste digitalne platforme u poduzetnicke svrhe, za stvaranje novog turističkog proizvoda, konkuretnog na tržištu.
Na konferenciji su nastupili eminentni hrvatski marketinški i digitalni stručnjaci, koji su ukazali na važnost korištenja digitalnog marketinga i novih tehnologija u promociji destinacije i poslovnog subjekta. U programu konferencije održana su predavanja: 1. Nove tehnologije i digitalni marketing u radu Tz Splitsko – dalmatinske županije – direktor Tz SDŽ Joško Stella 2. Hrvatska turistička zajednica – Natalija Jerković, direktorica za globalni Pr u HTZ-u, digitalni marketing i predstavljanje digitalnih projektata u radu HTZ-a 3.Utjecaj popularnih društvenih kultura na turističku industriju – predstojnik odjela Novi mediji na fakultetu Političkih znanosti u Zagrebu – Domagoj Bebić 4. Važnost digitalnog marketinga u odabiru destinacije – fotopisac, humanitarac i pustolov Goran Jović 5. Stories hoteli –direktorica hotela Santa Lucia, Nevena Čikeš online promocija i digitalni projekti u svrsi promocije grupacije
Održan je i okrugli stol na temu digitalnih medija i popularnih društvenih kultura u svrsi promocije destinacije.
Na okruglom stolu su sudjelovali: Državni tajnik Tonči Glavina iz Ministarstva turizma i sporta, Natalija Jerković – Hrvatska turistička zajednica, Joško Stella – Tz Splitsko Dalmatinske županije, Alijana Vukšić – Tz grada Splita, Siniša Žakula – Tz grada Dubrovnika, Nevena Čikeš – Stories hotels i agencija Cosmic production. Moderator Okruglog stola bio je profesor Domagoj Bebić.
Trodnevni MTB spektakl „Uvati Vitar“, nakon dvogodišnje stanke, ponovno oduševio organizacijom, stazama i gostoprimstvom Sutivana, najbiciklističkijeg mjesta na Braču
SUTIVAN, 27-29. svibnja – Biciklisti i Sutivan pravom su biciklističkom feštom još jednom pokazali i dokazali međusobnu ljubav. Peto izdanje brdsko-biciklističkog festivala „Uvati Vitar“ okupilo je oko 200 raspoloženih biciklista iz nekoliko zemalja, koji su uživali u trodnevnom druženju i subotnjoj utrci na tri izazovne „vjetrovite“ staze: 20 km dugoj Bonaci, 40 kilometarskom Vitru i zahtjevnoj 75 km dugoj Buri.
Prestižnu maratonsku stazu koja nosi ime zloglasnog jadranskog vjetra najuspješnije je savladao trenutno vodeći biciklist u hrvatskom MTB kupu, Vodičanin Marko Fržop, koji je novim rekordom staze od 3h11’40” dokazao da se i na rekreativnim utrkama, kakva je „Uvati Vitar“, itekako mogu postizati vrhunski rezultati.
Uz klasične bicikliste, svoju su posebnu kategoriju imali i ljubitelji sve popularnijih e-bicikala. Njih petnaestak imali su odvojeni start, a vozili su samo na jednoj stazi – 40 km dugom Vitru.
Najviše veselja, ali i beskompromisnog natjecateljskog duha, pokazali su u nedjeljno jutro 40-ak sudionika dječje utrke, kojom je na najljepši mogući način zaključen bogati trodnevni program „Uvati Vitar“ MTB maratona.
Slikoviti brački gradić Sutivan potpuno je opravdao naziv „bike friendly“, kojim se službeno diči još od 2015. godine. Svaka kala i svaki kutak ovog otočkog mjesta, bili su u znaku biciklizma, a sami biciklisti uživali su u toploj dobrodošlici svih mještana i brojnih volontera. Osim vjetrovitih utrka, na velikom molu sutivanske luke mogao se obići veliki izložbeni sajam biciklističke opreme i bicikala najpoznatijih svjetskih proizvođača, a za dobro raspoloženje pobrinuli su se sutivanski ugostitelji, muzički program i lutrija s brojnim vrijednim nagradama.
Događaj organiziraju TZ Sutivan, Općina Sutivan i iskusan tim magazina Biker, uz snažnu podršku općine i brojnih volontera. Od samih početaka vitar u leđa svojim pokroviteljstvom daju i institucije, prije svih Splitsko-dalmatinska županija i županijska turistička zajednica.
ŠTO BISTE REKLI NA KUŽINU u kojoj ruku pod ruku idu slatko i kiselo, grčko i rimsko, bizantsko i mletačko, a sve povezuje uistinu poseban sastojak – zrno onog tvrdoglavog, izvorno dalmatinskog dišpeta?
Dalmatinska kužina razmazit će Vaša nepca domaćim pršutom i sirom, brujetima i gustim ribljim juhama, rižotima i njokima oplemenjenim ukusnim umacima, buzarama sa plodovima mora, a sve je zaokruženo domaćim maslinovim uljem, mediteranskim aromatičnim biljem i upareno sa širokom paletom sjajnih domaćih vina. Želite li svojim nepcima priuštiti pravu pustolovinu, pravi je trenutak da upoznate zanosna jela – prave gastro ambasadore dalmatinske kužine!
KRALJICA ZVANA PAŠTICADA. Pravi primjer slatko-kiselog jela (primjetite kako je dalmatinska kuhinja, uvijek spoj nekakvih krajnosti, koje nitko tako majstorski ne umije upariti!) je raskošna pašticada, gastro ostavština Venecije i Bizanta, koja se i dan danas sprema za posebne prigode, od goveđe ruže u vinu, prošeku, kvasini, začinima i povrću. “Društvo” joj prave ukusni domaći njoki, a zbog složenosti pripreme često se sprema za posebne prigode. Pašticada je toliko karakteristična za ovo podneblje da gotovo svaka kuća ima svoj način pripreme, a dijeli tron sa famoznom ribljom ili mesnom pekom!
Naime, ako niste probali teletinu, janjetinu ili pak hobotnicu pod željeznim zvonom koje omogućava da se hrana istovremeno kuha i peče, s gastronomskog gledišta u Dalmaciji kao da niste ni bili, pa je nipošto nemojte propustiti!
A nađete li se na otocima, prepustite se čaroliji malih obiteljskih restorana, koji će Vam, osim ovim dalmatinskim klasicima, razgaliti srce pomno osmišljenim specijalitetima, poput bravetine koja se peče na štapu od primorske kleke i oduševljava smolastom aromom drva, ili primjerice, drevnim jelom od janjećih iznutrica koje se služi u “prijestolnici janjetine”, otoku Braču, te je gastro poveznica s Grcima – hrskavim vitalcem!
Naravno, ukoliko tražite nešto modernije gastronomske interpretacije, izbora u posvuda razasutim modernim gurmanskim oazama je napretek – infišajte se (žargonski, zaluditi se nečim, op.a.) gulašem i polpetama od hobotnice, medaljonima od jadranske grdobine, sipom s bobom, carpacciom od škampi sa prahom od maslina i perlicama od smokve, ili pak cijelom tećom sa školjkama, škampima i makarunima!
VINA S KARAKTEROM. Pravi gastronomadi i ljubitelji kvalitetne kapljice mogli bi Vam učas nacrtati zemljopisni prikaz Splitsko-dalmatinske županije – prema područjima gdje uspijevaju najbolja autohtona vina!
Da u elegantnoj vinskoj čaši ovdje možete otkriti čitav jedan svijet, zna svatko tko je probao elegantni kaštelanski crljenak, najcrnje dalmatinsko vino – šoltanski dobričić, hvarsku bogdanušu i plavac mali, ili pak višku vugavu!
Crljenak će se, sa svojim otmjenim barrique notama i primjesama kupine, borovnice i zapečene višnje, svidjeti svim ljubiteljima voćnih, krepkih vina – iako su ga povezivali sa talijanskim primitivom i kalifornijskim zinfandelom, lišen je njihove slatkastosti i mekoće, te je pravo – vino s karakterom!
Hvarskoj bogdanuši nisu svojedobno mogli odoljeti ni na bečkom dvoru, te se zbog svoje otmjenosti služila samo za blagdane, dok iznenađujuće osvježavajuća viška vugava osvaja diskretnim aromama breskve, badema i naranče! Volite li, pak, više crna vina, uživajte u punom, zaokruženom, profinjeno drvenastom okusu hvarskog plavca malog, zanosnom poput lijepe, dotjerane djevojke u šetnji hvarskom rivom!
NEŠTO SLATKO ZA KRAJ. Kakav bi to slijed jela bio bez dobre, ukusne slastice? Prekrasna rožata potječe još iz doba Mlečana, a smatrana je ponosom dalmatinskog slastičarstva! Kuha se u karameliziranoj košuljici, a čaroban dodatak njenu jednostavnu receptu od mlijeka, jaja, vanilije i šećera, mirisni je liker od ruže! Splitska torta očarat će Vas rapsodijom smokava, badema, oraha, datulja, grožđica i ruma, a revne dalmatinske domaćice prišapnule su nam da u biskvit i kremu ide čak 10 jaja!
Jednostavan, a preukusan paradižot radi se diljem Dalmacije, baš kao i sveprisutne fritule, kroštule i uštipci, po kojima je naročito poznato dalmatinsko zaleđe. A, da za ovom slatkom listom ne zaostaju ni otoci, dokazuje nam sam pogled na popis nematerijalnih dobara hrvatske baštine, na kojem se ponosno šepure dolska hrapoćuša izgledom nalik na sam brački krš, te čuveni starogrojski paprenjok! Zalijte ih sa nekoliko kapi zamamnih likera od lavande ili rogača, i stavili ste točku na i na jednu sjajnu (i veoma ukusnu!) dalmatinsku avanturu!
Malo gdje se modrina priobalja tako približila dašku kontinenta kao što je to u Dalmatinskoj zagori, zelenom srcu dolina i rijeke, koju od mora dijele tek planine Kozjak, Mosor i Biokovo. Nevjerojatan je to „iskorak“ u zeleni kontinentalni dio regije tek tridesetak kilometara od mora, s autohtonim naseljima i gostoljubivim domaćinima.
Zagorski dio Srednje Dalmacije čine Sinj, Trilj, Dugopolje, Imotski, Vrgorac, Klis, Vrlika, Šestanovac i Zagvozd, a to su mjesta nekih od najznačajnijih događaja početaka hrvatske povijesti. Samo naizgled surovo područje obrubljeno planinama, pred vašim očima u trenutku se pretvara u zelene pitome doline kojima vijuga Cetina predstavljajući spoj baštine, prostranstva, vode, različitosti i nedinute prirode. Rijeka Cetina izvor je života i opstanka Zagore, ona od žeđi čuva ljude i bogato natapa njihova plodna polja.
A kršne Zagorce ona stoljećima zadržava na toj plodnoj zemlji koju oni trudom ruku otimaju kamenu, obrađujući polja, vrtače, njive i vinograde iz čijih plodova su nastali najljepši okusi i mirisi tradicionalne kuhinje Dalmatinske zagore koji su se očuvali do danas. Mnoga jela pripremljena u starim kamenim kućama Dalmatinske zagore specijaliteti su čiji se recepti prenose naraštajima. Duga je i jaka tradicija okupljanja za stolom u Dalmatinskoj zagori uz domaću hranu proizvedenu miješanjem oštrog planinskog zraka i bogato natopljenih sunčanih dolina. Vrlo star način pripremanja kruha, te jela od mesa i povrća je na kominu – ispod peke, cripnje ili sača, posude od pečene gline ili lijevanog željeza.
Od kuda krenuti na bogatoj trpezi dalmatinskog zaleđa nego od dalmatinskog pršuta, usoljenog svinjskog dimljenog buta sušenog na sjevernom vjetru-buri. Za tu pravu dalmatinsku deliciju znalci kažu da je treba sedamdesetak dana lagano dimiti u hladnoj prostoriji pa potom je sušiti još barem godinu dana. Ništa manje slasna nije ni dalmatinska panceta, svinjska dimljena slanina sušena na buri, ali i dalmatinska pečenica.
Tradicionalni obroci Zagore kojima će se pohvaliti svaki ljubitelj dobrog zalogaja u tom dijelu Splitsko-dalmatinske županije jesu cetinske pastrve, žabe i rakovi, sinjski arambaši, janjetina na lešo, teletina ispod peke, pulestar ( mladi pijevac) ispod peke, koštradina, janjeća đigerica na kiselo, tripice, vrlički uštipak, peke, poljička kaštradina s raštikom…. Uz to valja probati divljač, ovčji, kozji i kravlji sir. Sir iz mišine također je zagorska posebnost, fermentira u janjećoj koži i daje vrlo cijenjen, pikantan okus, a može ga se naći krajem ljeta i na jesen.
Kaštradina, jelo od suhe bravetine i ovčetine, soljeno morskom soli s dodatkom rašćike, potomka divljeg kupusa koji se uzgaja na kršu, pruža davno zaboravljen okus moćnih jela pastira s dalmatinskih vrhova. Ime koštradina veže se uz Zagoru gdje se tradicionalno kuha u loncu s keljom ili raštikom.
Sinjski arambaši još su jedan od specijaliteta koji se nalaze i na popisu zaštićenih nematerijalnih hrvatskih kulturnih dobara. Naziv jela vjerojatno ima porijeklo u harambaši koji je vođa čete alkarskih momaka, a sarmice čini sjeckano goveđe i svinjsko meso omotano u listove kiselog kupusa. Meso za punjenje se ne melje već se sjecka nožem, u njega se dodaju i različite vrste sušenog mesa, ali ne i riža. Osim toga, u jelo se stavljaju cimet, muškatni oraščić i klinčići, što mu daje vrlo specifičnu aromu. Obavezan prilog zagorskim jelima je pura, kaša od kukuruzne krupice. Valja potražiti kukuruzno brašno mljeveno na vodenici ili žrvnju, a koje se još uvijek na isti način proizvodi u mlinicama Dalmatinske zagore.
Poljički soparnik drevno je jelo, vrlo je jednostavno, a čini ga tijesto, blitva, luk, peršin, maslinovo ulje i sol. Na sinijama (okruglim daskama promjera 80-90 cm) se razvaljaju tanka tijesta tako da padaju preko ruba sinije. Potom se blitva sa začinima rasporedi po jednom dijelu tijesta, prekrije drugim tijestom i soparnik se lagano sa sinije ispusti na komin. Prekrije se žarom i peče 15-20 minuta, a kada se otrese pepeo od žara vatre, dobija se najjednostavnija i najukusnija delicija bez koje ne može proći ni jedno okupljanje u Zagori.
Cetinskoj krajini svakako treba probati cetinsku pastrvu. Sinjani, Triljani i ostali Cetinjani najčešće pastrvu kuhaju ili peku na gradelama, a vrlo je ukusna ako se pospe kukuruznim brašnom prije pečenja. U Dalmatinskoj zagori uz cetinsku pastrvu autohtono jelo je i brujet od žaba na baškotinu kojeg čine žablji krakovi preliveni limunovim sokom. Oni se s ostalim aromatičnim sastojcima i limunovim sokom kuhaju na laganoj vatri i poslužuju s prepečenim kruhom.
A kakav bi to obrok bio da se na kraju ne zasladi kolačem. Od slastica Dalmatinske zagore koje se tradicionalno desetljećima pripravljaju vrijedi se osladiti Imotskom tortom i rafiolima. Imotska torta radi se od badema, šećera, brašna i jaja. U čudesnom miksu, sastojci složeni na najjednostavniji mogući način doveli su do torte koja okusima ostavlja bez daha. Imotski rafioli su tradicionalni hrvatski kolač s područja Imotske krajine koji se spravlja po recepturi koja je stara više od 150 godina.
Samo u Dalmatinskoj zagori ćete popiti biklu koja se dobiva miješanjem crnog vina i mlijeka najčešće u istom omjeru. Boja bikle može biti svjetlije ili tamnije ljubičaste boje, ovisno o količini crnoga vina. Sve dobre zalogaje u Dalmatinskoj zagori valja začiniti čašom dobrog vina.
Na području Dalmatinske zagore tri su vinogorja i to vinogorje Sinj-Vrlika, Imotski i Vrgorac. Sunce, kvalitetna zemlja i ručno branje grožđa koje se i danas primjenjuje, odlike su kojima se ti vinogradi ponose. Tematske staze prekrivene vinogradima vode do kušaonica autohtonih sorti vina: crljenak, pošip, maraština, debit, hrvaština, dok je kujundžuša vodeća bijela sorta grožđa imotskog kraja.
Zato gastro-putovanje Dalmatinskom zagorom nije melem samo za nepca, nego i za dušu jer način pripreme hrane, tradicija koja se njeguje za stolom i odlične domaće namirnice daju poseban pečat svakom jelu iza kojega stoje generacije koje ga spravljaju na isti tradicionalni način.
Sponzorirani članak Splitsko – dalmatinske županije www.dalmacija.hr
TURIZAM KOJI UJEDNO I ZVUČI LIJEPO. U današnje zahtjevno vrijeme, opterećeno iznimno izazovnim uvjetima (ponajprije onim pandemijskim, a potom i globalnom napetošću zbog rata u Ukrajini!) pravo je umijeće privući i zadržati gosta. Turistički stručnjaci veoma dobro znaju da su upravo inovacije ključ uspjeha u stvaranju novih vrijednosti i turističkih proizvoda, a samim time i repozicioniranju destinacije i njenoj vidljivosti na svjetskoj turističkoj mapi.
Naš simbol Jadrana – Bol, stoga se odlučio za audio brendiranje – naime, niz glazbenih sadržaja, ali i video uradaka sa milijunskim pregledima kojima je upravo ovaj brački biser poslužio kao atraktivna kulisa, potaknuli su čelne ljude destinacije da jedan od alata njena predstavljanja bude upravo – glazba!
GLAZBA U SLUŽBI PROMOCIJE. Pojavljivanje glazbenih i zvučnih turističkih proizvoda u funkciji promocije destinacije nije nikakva rijetkost, ali do sada se uglavnom svodilo na sadržaje u sklopu folklora i tradicije. Iako se nekome mogu učiniti sporedni jer su svuda oko nas, glazba i zvuk kao turistički proizvodi razvojem kulturnog turizma postaju sve značajniji turistički aduti. Njihov je forte i to što se uglavnom vezuju za zabavne sadržaje, odnosno one koji kod turista potiču pozitivna iskustva.
UPRAVO OVO JE POZNATO čelnim ljudima bolskog turizma, koji su do sada već izgradili snažan audio-vizualni identitet.
“Cijeli naš verbalno-vizualni identitet smo izgradili upravo na plaži Zlatni rat kao simbolu Jadrana, a audio brendiranje destinacije je tek nadogradnja u tom smislu.“ pojašnjava Markito Marinković, direktor TZ Bola. Bol je prije pet godina prvi put ozbiljnije krenuo u tom smjeru s čuvenim duom 2Cellos, koji su baš na pješčanoj plaži idilična izgleda snimili video za Vangelisovu skladbu ‘Chariots of Fire’. Kako naglašava gospodin Marinković, taj je video do sada prikupio čak 8 milijuna pregleda, i tako postao prava virtualna razglednica koja je približila ljepotu Bola čitavom svijetu.
Nakon toga uspješne suradnje su se samo nizale – uslijedila je ona sa svjetski poznatom pijanisticom Lolom Astanovom koja je na Ratu snimila spot za svoju skladbu ‘Inspirit’, kao i kolaboracija s našom poznatom violončelisticom Anom Rucner, koja se pokazala sjajnom unatoč zahtjevnim pandemijskim uvjetima u kojima je snimljena. Zajedničkim snagama nastala je tako Bolska rapsodija, snimljena u 7 kratkih glazbenih priča. Ohrabreni uspjehom projekta, čelni ljudi bolskog turizma odlučili su glazbom zaokružiti i bolsku priču o ljetu.
Na tom je tragu i razvoj njihovog najnovijeg turističkog audio-proizvoda, o kojem Marinković kaže: “Ana Rucner već tradicionalno s prvim zrakama sunca na prvi dan ljeta održava koncert na dubrovačkoj tvrđavi Srđ – ‘Pozdrav suncu’. Upitali smo se: zašto ne bismo na jednoj od najljepših plaža Jadrana i Mediterana, po zalasku sunca, na zadnji dan ljeta, suncu rekli ‘Adio!’? Taj smo projekt pokrenuli lani i bilo je vrlo lijepo. Na plaži se okupilo više od 300 ljudi i namjera nam je da ta priča postane tradicionalna.”
ODA RADOSTI S BOLSKIM POTPISOM – U EUROPSKOM PARLAMENTU! Kao pravi promotor turizma koji ne samo da izgleda, već i zvuči sjajno, dospio je Bol ni više ni manje nego do – Europskog parlamenta. Naime, snimku himne Europske unije – Beethovenovu ‘Odu radosti’ – u izvedbi Ane Rucner na Zlatnome ratu, hrvatski zastupnici rado su podijelili svim svojim kolegama u Europskom parlamentu tako na sjajan način promovirajući Bol. No, na ovim aktivnostima Bol se ne namjerava zaustaviti – u planu je snimanje i igranog materijala, pa će tako naš simbol Jadrana zablistati na velikom platnu baš kao Dubrovnik i Split.
Ove inovativne inicijative TZ Bol potvrđuju tezu da segment upravljanja zvukom i glazbom nije ni malo banalan – štoviše, fantastičan je alat za ojačavanje konkurentnosti. Želimo im stoga puno uspjeha u daljnjem brendiranju otoka kao destinacije koja može ponuditi vrhunski multisenzorni doživljaj!
