Nastavak projekta „NOVA GENERACIJA za novi razvojni koncept ruralnog turizma“ ponovno je u Čilipima okupio značajni broj mladih Konavljana koji se žele dodatno educirati i doprinijeti daljnjem razvoju ruralnog turizma.
Jučer su, tom prilikom, prezentirani rezultati ankete u kojoj je sudjelovalo 43 sudionika projekta. Bitna činjenica je ta što je većina prisutnih u dobi od 20 do 40 godina, a svi sudionici se žele baviti ruralnim turizmom dok ih većina želi i razvijati te unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju. Najzastupljenija vrsta ugostiteljsko-turističke ponude među sudionicima je ruralni smještaj u kućama za odmor, no većina želi i dodatno proširiti ponudu.
Među ankteiranim mladim Konavljanima čak njih petnaest planira otvoriti nove kušaonice poljoprivrednih proizvoda, četrnaestorica organizirati različite aktivnosti i izlete na svojim OPG-ima, jedanaest novih razmišlja o otvaranju objekata za usluživanje tradicijska jela, a sedmorica žele svoju ponudu obogatiti proizvodnjom i plasmanom tradicijskih suvenira.
Sukladno interesima i u suradnji s prisutnima su i predložene edukacijske teme koje će se obrađivati početkom sljedeće godine nakon čega je planirano edukacijsko putovanje i posjet primjerima dobre prakse.
Renomirani stručnjak za ruralni turizam iz Istre Robert Bačac prezentirao je brojne nove trendove u ruralnom turizmu u svijetu i u Hrvatskoj te analizirao stanje i mogućnosti daljnjeg razvoja ruralnog turizma u Konavlima. Predavanje i prezentacija pod nazivom „Ruralne Konavle, verzija 2.0“ je prisutnima donijela nove prijedloge i ideje koje u Konavlima nisu zastupljene, a koje je moguće razvijati sukladno iskazanim interesima kako bi postali kvalitetnija ruralna mikro destinacija. Osim različite interpretacije autentične i tradicijske ponude na popisu ideja su se tako našli i Milk & Cheese bar, Butique mesnih delicija, konavoska kušaonica craft piva, mirisna suvenirnica, OPG s ECO/BIO autohtonim proizvodima i druge.
Kreativnost, raznovrsnost ponude, ekskluzivnost, primjena novih tehnologija i butique pristup su osnovne smijernice daljnjeg razvoja kojih bi se trebalo pridržavati kako se ne bi zapalo u prosječnost koja bi mogla dovesti do zasićenosti i pada kvalitete. Taj novi zamah je sposobna provesti samo NOVA GENERACIJA koja će usvajanjem novih znanja biti sposobna pratiti nove trendove.
Udruga Agroturizam Konavle uz potporu Ministarstva turizma i sporta provodi ovaj projekt u nastojanju da će kod mladih poduzetnika i potencijalnih sudionika u ruralnom turizmu pobuditi želju za daljnjim razvojem kako bi se i u budućnosti zadržala pozicija jedne od vodećih regija ruralnog turizma u Hrvatskoj.
Jučer (26.10.2022.) se u Sutivanu u organizaciji Turističke zajednice Općine Sutivan održala tradicionalna manifestacija JE BILO SRIĆE? – natjecanje u lignjolovu čija je provedba povjerena sportsko-ribolovnom klubu Kalamuc.
Obilježila ga je mala količina ulovljenih liganja ali i rekordan broj prijavljenih ekipa i odlična zabava koja je potrajala do kasno u noć. Natjecale su se 33 ekipe sa do četiri člana u plovilima i to iz Supetra, Splitske i matične luke Sutivana a na brodovima su bili i strani gosti hotela Lemon Garden iz Sutivana.
Na moru je bila i bracera Gospa od mora iz Omiša kao i brod sa sucima i snimateljima HTV-a koji su snimali reportažu za emisiju MORE. Na predivnoj 9-metarskoj Gospi od mora plovili su gosti TZO-a i Općine Sutivan koji su lovili izvan konkurencije, a među njima su bili i državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Spomenka Đurić i ravnatelj Uprave za otoke Dominik Paparić.
Ukupno je ulovljeno 6,64 kg liganja a koliko je slabo lignja „radila“ govori i podatak da je čak 14 posada bilo bez ulova. Ipak je prelijepo vrijeme umanjilo tugu zbog lošeg ulova i osiguralo čaroban boravak na moru.
U konačnici je najuspješnija bila ekipa FUMARI iz Supetra sa 812 g ulovljenih liganja, drugo mjesto je također pripalo supetarskoj ekipi ARBUN 2 sa 666 g ulova a treće sa 615 g pripalo je domaćem ribolovcu Borisu Sabi. Najveća lignja od 444 g ulovljena je u ekipi BRZI I ŽESTOKI.
Pobjednici su osvojili vrijedne nagrade u poklon bonovima ribolovne opreme i medalje, a za sve sudionike i goste natjecanja organizirana je večera i zabava u prostoru Kavanjinova ljetnikovca u Sutivanu. U ponudi se bili crni i bijeli rižot od sipe a nakon toga su se svi osladili ulovljenim lignjama spremljenim na roštilju.
U Hrvatskoj oko 700 sela pred izumiranjem, zadnji je tren za depopulaciju i potpore ruralnim ženama
Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo” na čelu s predsjednicom Udruge, mr.sc. Dijanom Katicom, organizirala je 24. i 25. listopada konferenciju Ruralne Europljanke. Prvoga dana programi su se održali u zagrebačkoj Oris Kući arhitekture, a domaćin drugoga dana bila je Vinogradarska kuća Braje iz Jastrebarskog. Događanju su nazočile te svoja stajališta na panelu “Od izazova do uspjeha” podijelile s prisutnima uvažene gošće: Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije, Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, Sunčana Glavak – zastupnica u Europskom parlamentu, Marijana Petir iz Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kao i Tanja Cirba, načelnica Općine Lovas.
Uz njih u radu je sudjelovalo i više od stotinu sudionica iz Hrvatske i regije. Velik interes za ove aktualne teme pokazali su i predstavnici područne i lokalne samouprave kao i turističkih zajednica diljem Hrvatske, stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, Veleučilišta u Virovitici, Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute te Instituta za turizam.
Predavači su govorili o baštini i identitetu ruralne žene, održivom turizmu kao novoj prilici te kulturnim rutama kao poticaju ruralnim ženama. Velik interes privukle su teme o razvoju inovacija u ruralnom poduzetništvu i lokalnoj gastronomiji kao i održivi turizam, a drugoga dana konferencije razgovaralo se o položaju hrvatskih ruralnih žena u medijima uz razmjenu iskustava.
Konferencija Ruralne Europljanke održava se po prvi put, a još prošle godine, na inicijativu Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo”, neformalno je pokrenuta zajednička platforma Ruralne Europljanke, kojom će se još više osnažiti položaj žena u ruralnim područjima. To je moguće učiniti kroz suradnju, širenje mreže na međunarodnoj i nacionalnoj razini te kontinuirano obrazovanje i promoviranje žena, koje su svoj život i rad posvetile ruralnim područjima.
Predsjednica Udruge Uzorne hrvatske seoske žene, gđa. Jerleković, predstavila je neke od hrvatskih uspješnih primjera seoskih žena, dok se primjere iz inozemstva moglo pogledati na predavanju Roberta Baćca, Kulturne rute kao poticaj poduzetničkim inicijativama žena u ruralnim područjima. Kao iznimno važne teme na panelu pokazale su se depopulacija, odumiranje života na selu (npr u Hrvatskoj je oko 700 sela pred izumiranjem) te nedostatna kvalitetna infrastruktura, pri čemu je istaknut širokopojasni internet, kao jedan od glavnih elemenata za život u ruralnim krajevima uz osiguravanje vrtića, škola i ostalih potrebnih sadržaja. Gđa. Šuica naglašava da je 80% Europskog teritorija pokriveno ruralnim područjima, a slično je u Hrvatskoj, no na tom području živi samo trećina stanovništva, dakle teritorij treba bolje iskoristiti. Uz širokopojasni internet, jer danas nije važno gdje živite nego kako ste povezani, istaknula je još jedan veliki problem a to je skrb. Na razini EU čak 8 milijuna žena ne sudjeluje na tržištu rada, jer ili skrbe o djetetu ili o starijim osobama. To je veliki nedostatak kako na tržištu rada, tako i u njihovim karijerama.
Gđa. Sunčana Glavak spomenula je da se žene u današnje vrijeme nažalost još uvijek suočavaju s izborom hoće li raditi ili će brinuti o djeci, obitelji ili starijim osobama. Stoga im treba osigurati dostupnost vrtića, socijalne skrbi… Okolnosti u Europi su se promijenile, novaca ima dovoljno, samo treba vidjeti na koji način preoblikovati ruralni prostor i riješiti depopulaciju stanovništva. Pozvala je sve žene s ruralnih područja da joj pošalju primjedbe i prijedloge kako poboljšati zakonodavne okvire. Žene čine ukupno 51% populacije u našoj zemlji i taj glas više dragocjen je za mijenjanje stvari.
Gđa. Petir istaknula je pitanje vrednovanja uloge žena u ruralnom prostoru. Odbor za poljoprivredu je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede dogovorio da će se u Nacionalni program za ravnopravnost spolova do 2024. godine preuzeti neki programi koji se odnose na vještine i znanja ruralnih žena, kako bi ih podržali i konkretnim mjerama. Apeliraju da se kroz Nacionalnu strategiju poljoprivrede prepozna ta multifunkcionalna uloga seoskih žena, kako bi ona bila priznata uz dodjeljivanje sredstava. Nedavno je usvojen i prijedlog za žene poljoprivrednice da se uvedu dodatni bodovi kao i za mlade poljoprivrednike kod zakupa poljoprivrednog zemljišta.
Izgleda da je upravo sada pravo vrijeme za jači angažman u pravcu većeg razvoja ruralnih žena, jer je plan Ministarstva poljoprivrede do 2030. godine utrošiti oko 7,5 milijardi EUR sredstava. Danas je kod nas svega 1/3 ruralnoga stanovništva i trend je jako jako loš. U sljedećih 5 godina na raspolaganju će biti 3 milijarde i 800 milijuna EUR, iz Nacionalnog programa za otpornost i oporavak, kao i svih državnih potpora. Prije svega, po riječima ministrice Vučković, važno je osigurati temeljnu infrastrukturu, koja će se i dalje osiguravati iz programa ruralnog razvoja, putem državnog proračuna i kohezijske politike.
Često se zaboravlja iznimno važna uloga i odgovornost lokalne zajednice pri razvoju žena u ruralnim područjima. Gđa. Ljubičić ističe koliko je potrebna osmišljenost i rast lokalne zajednice, koja podupire razvoj ruralnih obitelji. Već postoje sjajni primjeri, gdje se subvencioniraju jaslički servisi, vrtići, topli obroci – takvom kvalitetom života čak se privlače i ljudi iz urbanih područja i stoga je taj senzibilitet za depopulaciju i demografiju jedan od ključnih. Gđa Cira, načelnica općine Lovas smatra da je prije svega važno osposobiti seosku ruralnu ženu za tržište rada oživljavanjem starih zanata, a planiraju uključiti žene iz svoje sredine u društveno poduzetništvo te im osigurati dodatnu potrebnu edukaciju, osobito u pravcu europskih projekata.
Na Konferenciji se otvorila i tema percepcije ruralnih žena – često se mogu o njima u medijima, no i drugdje čuti vrlo ružni komentari o ruralnim ženama, a one su toliko kreativne, radišne, ulažu puno ljubavi u svoj posao. Stoga je važno da istaknu svoju snagu, moraju jačati svoje pouzdanje i ono što imaju pokazati svijetu, jer s tim sposobnostima mogu unijeti promjene. Bez tih žena nema očuvanja ruralnih prostora, jer ako žene odu otići će cijele obitelji. Gđa. Findak smatra da je jako važno da ruralne žene budu tamo gdje se odnose odluke, a s njom su se složile i ostale panelistice, čak štoviše, trebale bi se kandidirati na lokalnoj razini, ući i u politiku, jer ipak je 51% žena i taj jedan glas iznimno je važan u donošenju odluka. Sazrijelo je vrijeme da žene, koje su već neko vrijeme u ruralnom turizmu, jasno artikuliraju koje su to poteškoće, s kojim problemima se bore te da predlože moguća rješenja, jer one sada imaju dovoljno znanja i iskustva za utjecaj na zakonodavni okvir, kako bi se poboljšao i osnažio njihov položaj.
Drugi dan konferencije istaknuo je važnost komunikacije s medijima. S pojavom COVID-a sve je veći interes za OPG-e i njihove proizvode i usluge, no ruralne žene trebaju same ponuditi medijima svoje sjajne priče i tako ih približiti potencijalnim kupcima i posjetiteljima. Važno je istaknuti kvalitetne proizvode, no i obiteljske priče te postati svjestan svoje vrijednosti i “blaga” zahvaljujući kojem mogu posjetiteljima povećati kvalitetu života.
Gđa. Dijana Katica najavila je i sljedeću konferenciju, koja će se održati u Osijeku 21. studenoga, na temu vinskog turizma, koji se sve više razvija u Hrvatskoj i jedna je od važnih odrednica ruralnoga turizma.
Predstavnici renomiranih putničkih agencija posjetili su Slavonski dućan, obiteljska-poljoprivredna gospodarstva i salaše, brodsku Tvrđavu i dva nova turistička proizvoda – Adrenalinsku šumu u Bebrini i Interpretacijski centar Ivane Brlić-Mažuranić u kući Brlić na brodskom korzu
Slavonski Brod, 27. listopada 2022. – Svojim ljepotama i posebnostima Udruzi hrvatskih putničkih agencija (UHPA) predstavila se Brodsko-posavska županija čija je Turistička zajednica bila domaćinom predstavnicima renomiranih putničkih agencija. Uz studijski posjet i individualne sastanke s dionicima turizma u Brodsko-posavskoj županiji – od hotelijera, vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, rančeva i salaša do turističkih stručnjaka iz ovoga kraja – članovi Udruge hrvatskih putničkih agencija tijekom dvodnevnog posjeta održali su i sjednicu Upravnog i Nadzornog odbora, uoči koje ih je pozdravio Marko Šimić, zamjenik župana Brodsko-posavske županije.
Domaćini su svojim gostima u Slavonskom dućanu u Novoj Gradiški pripremili pravu slavonsku dobrodošlicu, uz degustaciju finih i originalnih slavonskih specijaliteta, a uz šunku, kulin, kobasicu, slaninu… imali su prilike kušati i jedinstvene cerničke ćuptete.
Članovi Udruge hrvatskih putničkih agencija posjetili su i novi turistički adut „Adrenalinsku šumu“ u Bebrini na području zaštićenog krajolika Jelas polja. U Slavonskom Brodu prošetali su najvećim korzom u Hrvatskoj uz posjet novom Interpretacijskom centru Ivana Brlić Mažuranić u obnovljenoj kući Brlić, obišli su jedinstvenu brodsku Tvrđavu uz obilazak Muzeja tambure i Galerije Ružić.
Zbog čega su stanovnici Brodsko-posavske županije “čuvari okusa”, putnički agenti imali su se prilike uvjeriti na eko-etno salašu Savus u Bukovlju i OPG-u Paljevine u brdskom dijelu općine Sibinj, gdje je za njih organizirana prezentacija brenda “Okusi graničarskog Posavlja”.
„Nakon koronakrize koja je gotovo zaustavila organizirana putovanja, veselim što ove godine bilježimo rast organiziranih putovanja od čak 113 posto. Vjerujem da će nakon posjeta predstavnika Udruge hrvatskih putničkih agencija ovaj trend nastaviti. Zahvaljujući bogatoj prirodnoj i kulturnoj baštini Brodsko-posavska županija oduvijek je bila atraktivna destinacija za školska putovanja, no proteklih godina sve nas više otkrivaju ljubitelji ruralnog i aktivnog turizma“, istaknula je Ružica Vidaković, direktorica Turističke zajednice Brodsko-posavske županije.
Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija kaže kako je UHPA najdugovječnija i jedna od vodećih strukovnih udruga u turizmu u Hrvatskoj, a ove je godine obilježila 30 godina od osnutka. Studijski posjet nekoj od destinacija koje organiziraju najmanje jednom godišnje prilika je destinaciji da se prezentira organizatorima putovanja i otvori nove mogućnosti suradnje.
„Brodsko-posavska županija nam se predstavila svojom autentičnom ponudom i na najbolji način opravdala naš odabir za ovogodišnje studijsko putovanje. Svojom urbanom pričom u Slavonskom Brodu i bogatom eno-gastro ponudom na salašima, OPG-ovima, rančevima i u restoranima domaćini su nam ponudili novi doživljaj Slavonije, a upravo novo i drugačije iskustvo postaju glavni motivi odabira destinacije i u organiziranim putovanjima. Naše članice u svojoj ponudi imaju raznoliku lepezu usluga i siguran sam kao će turistički potencijal ovog područja pronaći svoje mjesto u njihovoj ponudi za organizirane dolaske, ali i individualne posjete zaljubljenika u ruralni i aktivni turizam“, poručio je Fain.
Nositelj projekta,Turističko-ugostiteljska škola iz Splita i partnerske škole zaslužne su za još jednu u nizu fantastičnih manifestacija u sklopu 1. Mjeseca gastronomije – Štorije o’spize, u organizaciji Grada Splita i Turističke zajednice grada Splita. Prva manifestacija, Dan otvorenih vrata, naziva Kad narastem bit ću…Chef, protekla je na splitskim Prokurativama u edukativno-zabavnoj atmosferi.
Podrške budućim chefovima nije nedostajalo. Svoju su im podršku došli dati i državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tonči Glavina, predstavnici županije, Stipe Čogelja i Ante Šošić – zamjenici župana Splitsko – dalmatinske županije, te Tomislav Đonlić – pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport te direktorica Turističke zajednice grada Splita, Alijana Vukšić.
Stipe Čogelja, zamjenik župana Splitsko – dalmatinske županije kaže da županija kao osnivač pomaže svim školama, a da su posebno ponosni na izgradnju nove Turističko – ugostiteljske škole u Splitu čija je investicija teška 180 milijuna kuna.
“Ponosni smo na ovu investiciju jer znamo da radimo na dodatnoj kvaliteti i izobrazbi mladih kadrova. Izvrsnost je naš pravac, radit ćemo na tome stalno jer to je naša komparativna prednost na ovom zahtjevnom globalnom tržištu. Cilj nam je da naši mladi, ali stariji polaznici cjeloživotnog školovanja uče i rade, budu sve bolji, a s tim i najbolji na svijetu. Stoga i ulažemo u njih jer čovjek je ključ uspjeha u turizmu” – kazao je mladi dožupan Čogelja.
Učenici su u posebnom ambijentu splitskog trga, na nekoliko kuharskih jedinica kuhali slasna jela u čemu su im pomagali njihovi mentori, Hrvoja Zirojević iz restorana Dvor, Ivica Katić iz hotela Ambasador, Gorana Milaković – Missy B. i Ivan Temšić, pobjednika Masterchefa 2021.
Sjeckalo se, pripremalo, kuhalo i strpljivo miješalo da bi se na kraju prisutnima podijelilo oko 200-ak porcija neobičnih i ukusnih jela. Orzot s kozicama i dimljenim plodovima mora; vegetarijanski rižot s pestom od badema, bosiljka i čipsa od bukovače; vesele njoke sa skutom, rajčicama i bosiljkom te pljukance s junećim fileom. Nakon degustacije ukusno pripremljenih jela tražila se i porcija više, a u čemu je tajna dobro skuhanih jela objasnio je vrsni chef Hrvoje Zirojević.
“ Važan je pravilan pristup namirnicama i utkati srce u jelo koje se priprema. Imao sam sreću gledati kako kuhaju moja mama i baka. Ti stari okusi su mi ostali duboko zabilježeni u memoriji i danas kada kuham pokušavam ih ponovo vratiti. Međutim, to danas iziskuje mnogo više energije. Moraš biti jako posvećen svome poslu da se tome približiš. Ne samo radi toga što su naše mame i bake bolje kuhale nego je kvaliteta namirnica bila puno bolja i kvalitetnija” – kazao je Zirojević dok je sa svojim mladim timom učenika pripremao orzot s dimljenim plodovima mora.
Pretvarali su učenici i raznobojne likere u živopisne koktele u čemu im je pomagao hrvatski barmen, svjetskog glasa Jure Vojković iz Antique sushi bar Split. Autor je on i poznatog koktela Alkar kojeg je napravio povodom 300 godina Sinjske alke. Pronio je njegove okuse svijetom, sve do Tokya gdje je 2016. godine sudjelovao na svjetskom prvenstvu barmena.
Savjetovao je Jure ovom prigodom mlade kolege kako da postanu što uspješniji u poslu.
“Prvenstveno se mora voljeti ono što se radi i biti predan. Završiti srednju turističko -ugostiteljsku školu i onda se nastaviti educirati doma i u svijetu. Najbolje je proći svjetske edukacije na kojima se okupljaju svjetski barmeni jer tu se stvarno puno može naučiti, a na nekoj od edukacija savladati i izradu dekoracija. Iako mi barmeni mnogo radimo s alkoholom potrebno ga je što manje konzumirati. Morate biti primjer u poslu i izvan njega” – savjetuje Jure dok je pripremao piće za koktele.
U pravljenju koktela u pomoć je priskočila i seniorska plesna skupina Clique. Oni su svojim hip hop plesnim koreografijama cijeloj manifestaciji podarili notu mladenačke lepršavosti, opuštenosti i zaigranosti.
“ Kad se koktel uz ples mućka još se bolje smućka” – kroz smijeh je kazala skupina mladih plesača nakon što su sa sheikerima u rukama otplesali svoju točku.
Nije se zaboravilo koktelima počastiti ni male “chefove” plesne skupine Clique koji su odjeveni u male kuhare s kuhačama u ruci i otvorili manifestaciju.
Po završetku kuhanja vidno zadovoljna bila je i chefica Gorana Milaković – Missy B. “Srce mi je kao kuća pogotovo u mome gradu jer gastronomski nije lako zadovoljiti Splićane i Splićanke. Guštala sam kuhati sa mojom ekipom srednjoškolaca za koje sam sigurna da će jednog dana postati veliki kuhari. Nadam se da će me se jednog dana sjetiti” – kazala je chefica Gorana.
Cijela manifestacija proizišla je na temelju zaključaka izvedenih iz Projekta uspostave regionalnog centra kompetentnosti (RCK) u sektoru turizma i ugostiteljstva. Prema rečenom radi se o poboljšanju kompetencije učenika, podizanju razine stručnosti i kreativnost strukovnih nastavnika i mentora u gospodarstvu, mogućnostima zapošljavanja u struci i nastavak obrazovanja na srodnim studijima te promociju zanimanja usmjerenu na učenike osnovnih škola.
“Stoga se program manifestacije Future in Tourism nastavlja 24.-25. listopada u Tehnološkom parku Spinit. Tijekom ta dva dana održat će Dan karijera – Danas mentori… sutra poslodavci i Dan obrazovanja – Ključ za pravi odabir studija.
Na okruglim stolovima, panel raspravama i prezentacijam aučenici će iz prve ruke od poslodavaca čuti kako se integrirati u realni sektor. Predstavnici visokih učilišta će ih informirati kako nastaviti školovanje na jednom od visokih učilišta dok će im predstavnici Ministarstva turizma objasniti sve o mogućnostima stipendiranja” -poručila je Andrea Bilandžić, voditeljica promidžbe RCK Turističko -ugostiteljske škole Split.
U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta organizacija civilnoga društva za unapređivanje javne svijesti i aktivnosti zagovaranja i rješavanja potreba ranjivih skupina posebno uslijed kriznih situacija, provedene su radionice za osposobljavanje volontera za trenere u kulturnim i kreativnim industrijama za rad u zajednici. Cilj treninga je poticanje volonterstva za rad u zajednici, odnosno osposobljavanje volontera za buduće trenere/savjetodavce kako koristiti kulturnu baštinu kao proizvode i usluge kulturnih i kreativnih industrija.
Obrazovanje u trajanju od 2 jednodnevne radionice (16 sati) organizirano je za devet volontera iz udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“, Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).
Radionice je vodio g. Dubravko Fijačko, certificirani interpretator baštine od strane Interpret Europe.
Osposobljavanje po principu treniranje trenera po prvi put je korišten u organizacijama civilnoga društva kao model jačanja unutarnjih ljudskih kapaciteta i osnaživanja organizacija kao odgovor za učinkoviti rad u zajednici, odnosno transfer znanja prema zainteresiranim ciljnim skupinama. Kasnije je ovaj model postao prihvaćen i prepoznatljiv i u ostalim organizacijama (poduzećima) kao program učenja i razvoja i postao učinkoviti alat za transfer i implementaciju znanja.
Ključna prednost modela treniranje trenera je njegova učinkovitost u poučavanju novih vještina i znanja širokom rasponu ljudi unutar organizacije uključivanjem internih resursa za pružanje obuke. Također, postati trener i stjecanje novih kompetencija odlična je prilika za profesionalni razvoj za uključene osobe, odnosno volontere.
Kulturna baština kao resurs ima ogroman potencijal za kreiranje inovativnih i konkurentnih proizvoda i usluga. Prečesto, zbog manjka iskustva, znanja i vještina, kulturna baština ostaje neiskorištena i zaboravljena a u većini slučajeva, poglavito kod nematerijalne kulturne baštine, nepovratno nestaje.
U tom smislu kulturne i kreativne industrije važne su za osiguravanje kontinuiranog razvoja društava i okosnica su kreativnog gospodarstva. Budući da zahtijevaju mnogo stručnog znanja i temelje se na kreativnosti i talentu pojedinaca, stvaraju znatno ekonomsko bogatstvo. U gospodarskom smislu, ostvaruju iznadprosječan rast i u njima se otvaraju radna mjesta, osobito za mlade, uz istodobno jačanje socijalne kohezije.
„Kulturne i kreativne industrije pokretač su inovativnih ideja i rješenja u promociji kulturne baštine i kulture uopće. Mogu biti izvrstan način pokretanja poduzetničkih aktivnosti ali i motivacije za nova, kreativna zanimanja što u konačnici, lokalnoj zajednici donosi veliku korist.“ pojasnila je Nikoina Surjan, volonterka na projektu.
Kulturne i kreativne imaju izniman značaj u poticanju kulturne raznolikosti, te pozitivno utječu na kulturu općenito, na znanost, obrazovanje i razvoj cjelokupnog društva. Usko su vezane za ekonomiju znanja, nove tehnologije i promicanje koncepta održivog razvoja.
„Kulturne i kreativne industrije temelje se na kulturnoj baštini koju koriste za stvara je novih identiteta. Stoga su ovakve edukacije za trenere od ogromne važnosti ne samo za nas volontere već i za zajednicu općenito. Mi volonteri osposobljeni smo za rad u zajednici i vjerujem da ćemo svojim znanjima i iskustvom, kao treneri, potaknuti zainteresirane za kulturnu baštinu da baš kroz kulturne i kreativne industrije stvaraju nove kulturne identitete u svojoj zajednici.“ Istaknuo je Benjamin Relić, volonter na projektu.
UK department for Culture Media and Sports navodi kako su kulturne i kreativne industrije aktivnosti koje imaju svoj korijen u individualnoj kreativnosti, vještini i talentu, i koje imaju
potencijal za bogatstvo i kreiranje radnih mjesta kroz generaciju i eksploataciju intelektualnog vlasništva. Kreativnost u korištenju kulturnih raznolikosti može potaknuti profesionalne i poduzetničke aktivnosti koje su značajne ne samo za očuvanje i interpretaciju baštine već i za stvaranje nove dodane vrijednosti.
„Kulturne raznolikosti ključne su za stvaranje kreativnih proizvoda kulturnih i kreativnih industrija. Znanja stečena o interpretativnom pristupu i načinima kako se kulturna baština može uobličiti kao inovativni model, kako je učiniti zanimljivom, poželjnom i atraktivnom neprocjenjiva su. Nadam se da ćemo, kao volonteri, uspješno moći doprinijeti daljnjim naporima za popularizaciju kulturne baštine kroz kulturne i kreativne industrije pa čak i profesionalizirati se u tom smislu.“ naglasio je Andrija Pavljak, volonter na projektu
Ciklusom osposobljavanja trenera za kulturne i kreativne industrije u smislu stjecanja znanja, iskustva i vještina u upravljanjima procesima u kriznim situacijama i zagovaranju, poglavito u sferi rasta gospodarstva, volonteri na projektu IN-KULTUR će se koristiti za daljnji rad u zajednici za transfer znanja i organizaciju inovativnih proizvoda i usluga kroz kreativne i kulturne industrije, a u svrhu kreiranja mogućnosti stvaranja uvjeta za zapošljavanje i samozapošljavanje poglavito ranjavih skupina.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna.
Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“ i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr
SIGURNO STE ČULI za njegovu alegoriju „Um“, veličastvene biste i spomenike značajnih ličnosti koji su ga vinuli u sam vrh domaćeg kiparstva. No, jeste li znali da je Ivan Rendić ostvario još jednu podjednako zavidnu karijeru, koja nije zaslužila da ostane u sjeni – onu nepopravljivog šaljivdžije koji nikad ne miruje i uvijek je „na manevru“?
PETNAESTOGODIŠNJI MAĐIONIČAR. Iako nije rođen u Supetru (slučaj je htio da se to desi u Imotskom), upravo je naša otočka metropola mjesto njegove vedre mladosti. Obiteljska zanatska klesarska tradicija bila je presudna za Rendićevo životno opredjeljenje, pa je tako sa svega 15 godina izradio impresivan reljef ugrađen u zid obiteljske kuće.
No, paralelno s kiparskom karijerom, otpočinje i karijera vragolana koja se nije pretjerano svidjela njegovim učiteljima (a ni djevojčicama čije je haljine zašio!), pa je istu izbjegavao u strahu od učiteljevih batina. A kako živa dječačka mašta nije mogla mirovati, mladi je kipar na krovu kuće izgradio mlin na vjetar, kakav je postojao na ulazu u supetarsku luku. Ugradio je u njega majčin mlinac za kavu i za maestrala mljeo kavu čitavom susjedstvu i uzimao desetinu, poput pravog mlinara!
TRST JE OBILJEŽIO NJEGOV ŽIVOT, iako je boravak u njemu kipar uvijek smatrao privremenim. Ondje je otpočeo školovanje i proveo veći dio svog aktivnog životnog vijeka, uključujući neke od najplodonosnijih faza svog opusa. Iako su brojne narudžbe za spomenike, vile i portrete naprosto pljuštale, Rendić kipar uvijek se trudio da i Rendić šaljivdžija bude jednako aktivan – zabavljački duh nikad ga nije napuštao. Nas je od srca nasmijala šala koju je izveo u otmjenom Caffeu degli Specchi – sve kockice šećera Rendić je zamijenio mramorom i naravno da se ni uz uporno miješanje kava nije mogla zasladiti!
Čini se da je živopisan ambijent kafea nerijetko inspirirao kipara za razne podvale, pa se tako na urnebesan način osvetio kibiceru koji mu je dosađivao spavajući za njegovim stolom. Ugasio je svjetlo u kavani, a svi su gosti, na njegov nagovor, nastavili kartati, igrati biljar, razgovarati. Kad se spavač probudio, čuvši žamor, a okružen mrklim mrakom, u panici je počeo vikati misleći da je – oslijepio!
Rendićeva kuća u Supetru
I ZAGREB I SUPETAR podjednako su poslužili kao atraktivna kulisa za „smicalice“. Možda najsmješnija je zgoda koju je izveo sa slikarem Medovićem, koji je bio malena rasta i jako je želio narasti. Rendić mu je za dobru večeru obećao pomoći i spremio mu tinkturu koju je ovaj redovito pio. Svaku mu je večer u kavani skraćivao štap te je ovaj rapidno rastao. Priredio je obećanu večeru, na kojoj je Rendić pred čitavim društvom otkrio tajnu „rasta”!
Od supetarskih zgoda, posebno je „urnebesna“ ona s maškarade – Krnje koji petaje roge, naliven gipsom koji – razumije se – ne može goriti, uz veliku pompu poklonjen Splićanima, samo je potvrdio kiparev renome nepopravljivog šaljivdžije.
ULTIMATIVNI ŠKERAC. Želeći biti pokopan samo sa štapom i šeširom, te natpisom „Rendiću, gdje si?“ ovaj velikan domaćeg kiparstva kao da je prorekao vlastitu sudbinu i u samoj smrti ostao dosljedan svojoj boemskoj i teatralnoj prirodi.
Naime, zahvaljujući nevjerojatnom spletu okolnosti gdje je organizator njegovog splitskog ispraćaja – umro, u jednom se trenutku doista nije znalo gdje je kipar! A njegov je sin Dunav, da završimo ovu priču u vedrom tonu kakav bi i sam umjetnik preferirao, boem kao i otac sam, mjesec dana zbog korote pio samo – crno vino.
Promotivni film Bol & Culture iz ciklusa Naše bolske priče osvojio članove žirija
Jedno od glavnih pitanja, o kojem se često razmišlja u turističkim destinacijama, jest kako sačuvati tradicionalne vrijednosti i kulturno nasljeđe od zaborava. To je brinulo i TZO Bol, svjesnu kulturnih ljepota kojima se ponose pa su, u suradnji s produkcijskim timom DOKU FILMS, producenticom Mihaelom Reščić i scenaristicom Hanom Klain osmislili i snimili promotivan film Bol & Culture.
On je, kao dio kampanje Naše bolske priče, zapravo omnibus koji povezuje tri atraktivne bolske lokacije i priče – Zmajevu špilju, Dominikanski samostan i Galeriju Branislava Deškovića. U jakoj međunarodnoj konkurenciji od 106 filmova iz 31 svjetske zemlje, promo film Bol & Culture osvojio je Special Award 2022 u kategoriji Cultural Tourism za film Bol & Culture i tako postao jedan od bisera u riznici nagrađenih filmova na jedanaestom Zagreb Tourfilm Festivalu.
Najbolje filmove odabrao je stručni žiri sastavljen od domaćih i svjetskih stručnjaka kao što su predsjednik žirija Bobby Boško Grubić, dobitnik Emmy nagrada kao i mnogih priznanja za produkciju, Tsuyoshi Kigawa, profesor na Fakultetu za turizam Sveučilišta Wakayama i Gabriela Tigu, turistička novinarka i dekanica Fakulteta za poslovanje i turizam, Sveučilišta za ekonomske studije u Bukureštu.
Zmajeva špilja fascinantno je mjesto, skriveno duboko na vrhu stijene. U njoj se mogu vidjeti uklesani reljefi, kao i prostorije u kojima su svećenici čuvali i propovijedali svoju vjeru. Do nje se može stići u pratnji vodiča Zorana, koji je i u videu podijelio ljepotu i autentičnost ovoga mjesta u kojem je vjera uklesana u kamen. Dominikanski samostan gordo se uzdiže na poluotoku Glavici, u sjeni drevnih borova.
U njemu se nalazi biblioteka s rijetkim primjercima starijih izdanja knjiga, a u nedavno obnovljenom muzeju svoj su dom pronašle mnoge umjetnine i ostali vrijedni predmeti. Među slikama istaknuto mjesto zauzima oltarna pala „Bogorodica sa svecima“, porijeklom iz radionice Jacopa Tintoretta. Renesansno barokna palača u središtu Bola s ponosom čuva djela najvećih slikara i kipara hrvatske umjetnosti 20. stoljeća.
U Galeriji su zastupljena djela Emanuela Vidovića, Ive Šebalja, Ede Murtića, Ivana Rendića te kipara Ivana Meštrovića i Antuna Augustinčića, kao i mnogih drugih, kojima je upravo otok Brač bio iznimna inspiracija. Ovo je već druga ovogodišnja nagrada (od ukupno osvojene četiri) za bolsku kampanju. Prije nekoliko mjeseci TZO Bol osvojila je, na prestižnom berlinskom međunarodnom natjecanju turističkog filma i multimedije The Golden City Gate 2022 statuu “Zlatnog medvjeda” u kategoriji “Art & Culture”.
Osim prikaza doista posebnih mjesta koja dišu i žive kulturu, posebnost ovoga filma, kao i ostalih iz ciklusa Naše bolske priče jest što u njima nastupaju Boljani, koji žive u svom kraju. Gospodin Markito Marinković iz TZO Bol s ponosom ističe kako je ovaj projekt odličan primjer uključenosti lokalne zajednice u promociju svoga mjesta i zahvaljuje svim mještanima Bola, koji su prepoznali vrijednost ovoga projekta te se u njega aktivno uključili.
Bol se, osim osvojenim nagradama ponosi i sjajnom turističkom sezonom. Do danas je ukupno ostvareno 527.799 noćenja i 93.742 dolaska. Najbrojniji turisti dolaze iz Njemačke i ostvaruju 79.323 noćenja, na drugom je mjestu Austrija sa 59.190 noćenja, a na trećem mjestu nalaze se domaći gosti. U Bolu je još uvijek oko 800 gostiju, hoteli su otvoreni do daljnjeg, a lijepo vrijeme omogućava nastavak turističke sezone.
PROBALI STE SLASNI DOMAĆI PRŠUT I SIR, mesne i morske plate, otmjene risotte i ribu na gradele? Iako ste ovime dobili sjajan uvid (ili pak uvod!) u segetske gastro čarolije, mi znamo što baš nikako ne smijete propustiti!
KUŠAJTE PRAVU KRALJICU TRADICIONALNE KUŽINE. Njen slatko-kiseli okus potječe iz starih grčkih i rimskih kuharica, i opstao je do današnjih dana. I to kako! Ova se prpošna kraljica domaće kužine služi na najsvečanijim prigodama u Dalmaciji. Njeno ime je pašticada, služi se s domaćim njokima od krumpira, a njen specifičan, aromatični okus razveselit će svakog pravog gastronomada. Potražite ju u segetskim konobama i restoranima koji nude autohtonu kuhinju.
NIŠTA BEZ PEKE. Pašticada nije jedina koja uživa istinski kultni status – jednako omiljena, i usudimo se reći, okusom veličanstvena, je i mesna ili riblja peka. Pekač od gline ili kovanog željeza zvonolikog oblika najčešće krije najukusniju teletinu, janjetinu ili pak hobotnicu koju ćete ikada probati, najčešće u društvu preukusnog krumpira koji se istovremeno kuha i peče u mesnom soku.
ISKORISTITE BLIZINU TROGIRA. U gastronomskom smislu, samo 5 kilometara udaljenosti Segeta od grada muzeja, znači i blizinu slasnih rafiola! Mnogi smatraju da je ovo najbolji suhi dalmatinski kolač, a legenda kaže da je dobio naziv prema izvjesnoj gospođici Rafioli koja je, zatočena u kuli, dane kratila pečenjem kolača!
Neka Vas osvoji okusna rapsodija badema i raznovrsnih aroma – limuna, maraschina, naranče i ruže. Volite li tradicionalne slastice, sigurno će Vas oduševiti i delicije koje se pripremaju u blagdansko vrijeme – tada će Vas ljubazni segetski domaćini rado poslužiti fritulama i kroštulama! Istinskim sladokuscima preporučamo da u segetskim restoranima i domaćim slastičarnama potraže i raskošnu splitsku tortu, ili pak rožatu.
VINSKE KAPLJICE PAR EXCELLENCE. Ukusna jela zaokružite fantastičnim domaćim vinima. Plavac mali je najznačajnija dalmatinska vinska sorta, koja osvaja sočnim notama suhog ili čak zapečenog voća, no u Segetu ćete pronaći i njegovu roditeljsku sortu nastalu na području obližnjih Kaštela – kaštelanski crljenak!
Prepustite se širokoj lepezi njegovih aroma – od cvjetne mediteranske makije, pa do bobičastog voća i suhih šljiva!
Foto: Tz općine Seget, dalmatia.hr, croatia.hr, restoran Barba
Centar za posjetitelje Splitsko-dalmatinske županijebit će na ponos ne samo Dugopoljcima nego i cijeloj Dalmatinskoj zagori
Centar je dio ukupnog projekta ‘Skriveni habitati’ iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost procijenjena je na 34.548.820 kuna. Sredstva su najvećim dijelom upravo iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ostatak sredstava je iz proračuna Splitsko-dalmatinske županije i partnera.
Unutar centra predviđeno je predstavljanje svih atrakcija Splitsko-Dalmatinsko županije omogućujući novo iskustvo multimedijalnog doživljaja najznačajnijih lokaliteta.
Nalazi se u Dugopolju, u neposrednoj blizini izlaza s autoceste, okružen recentno izgrađenim poslovnim objektima i smješten uz stadion Dugopolje. U prostoru Centra nalaziti će se multimedijalni centar, restoran, caffe bar i kiosk.
“Otvoriti ćemo cijelu Zagoru turistima“
“Ovaj prostor će biti edukativan, multimedijalan i interpretativan i bit će na ponos ne samo našim Dugopoljcima nego i cijeloj Dalmatinskoj zagori. Ovo je svojevrsni ulazak u otkrivanje svih čari naše Zagore. Službeno otvorenje Centra je 28. listopada 2022., a za javnost planirano otvorenje u prosincu 2022.” – kazala je voditeljica projekta Renata Tešija
Projekt obuhvaća: – Centar za posjetitelje u Dugopolju, – Izgradnju interpretacijske infrastrukture Mosor-Sjever – Interpretacijsku infrastrukturu Mosor-Jug – Interpretacijski Info punkt – Maslina – Na lokaciji stoljetne Masline u Kaštel Štafiliću uredit će se svojevrsno edukativno ” odmorište”
Župan Blaženko Boban istaknuo je kako ovaj projekt otvara vrata onoga što se u turizmu treba promovirati od Vrlike do Vrgorca. „Vidimo koliko su prebukirana turistička središta na Jadranu. Ovim projektom uistinu i formaliziramo otvaranje vrata Zagore. Projekt je iznimno vrijedan i zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske kao i Europskoj uniji na njezinim fondovima, ali i svojim suradnicima koji su zaista na ovom projektu dali cijeloga sebe“
U sklopu EU projekta “Skriveni habitati”, napravljeno je nekoliko atraktivnih interpretacijskih staza. Interpretacijska staza kroz prirodu Mosor-Sjever – “Mali put Dugopolje” uređena je sa svojim centralnim edukativnim ”odmorištem” idealnim za školu u prirodi i ugodno turističko razgledavanje.
Proteže se duž dugopoljskog polja.
U sklopu projekta opremljena je i interpretacijska staza Mosor-Sjever. Partneri na projektu Općina Dugopolje i TZ Općine Dugopolje opremili su interpretacijsku stazu, koja se proteže se duž dugopoljskog polja. Početak staze je u Balića-Džakića gdje se nalazi učionica na otvorenom sa stolovima, sjedalima, penjalištem… Završetak staze je na Plitači gdje je također učionica na otvorenom sa malim gledalištem, info totemima, metalnom stazom…
Poučno – interpretacijska staza i škola u prirodi u Žrnovnici
Kroz radionicu vas vodi gospodin Ivan Knezović, jedan od posljednjih majstora ovoga tradicijskog zanata
Nakon niza uspješnih i rado posjećenih radionica, Turistička zajednica grada Sinja, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i u suradnji s Muzejom Cetinske krajine u Sinju i ove godine, organizira edukativnu radionicu ‘Tradicijsko lončarstvo ručnog kola iz Potravlja’.
Ovogodišnja radionica bit će održana u petak, 14. listopada u 18 sati u prostorijama Muzeja Cetinske krajine u Sinju. U uvodom dijelu ove edukativne radionice čut ćemo zanimljivo predavanje naših muzealaca koji će posjetitelje upoznati s lončarstvom i njegovom ulogom u razvoju kultura i civilizacija.
Zatim će voditelj radionice gospodin Ivan Knezović, jedan od posljednjih majstora ovoga tradicijskog zanata, prezentirati izradu glinenog, zemljanog posuđa. Polaznici radionice, ukoliko žele, moći će se i samostalno okušati u izradi glinenih posuda uz stručnu pomoć majstora Knezovića.
Valja istaknuti kako početci lončarstva ručnog kola sežu u 4. stoljeće prije Krista, te da je selo Potravlje njegova kolijevka. Naime, stoljetnom tradicijom izrade zemljanog posuđa do Drugog svjetskog rata bavilo se pedesetak obitelji u selima Cetinske krajine, a u samom Potravlju njih dvadesetak. Još je davne 1774. slavni talijanski putopisac Alberto Fortis ustvrdio kako su potravski grubi lonci izdržljiviji od onih iz njegove domovine.
To je bilo vrijeme kad su se u domaćinstvu upotrebljavale razne zemljane posude, lonci, bakre za kuhanje mlijeka ili za pripremanje pure – rijetke kukuruzne palente, ćupovi za držanje masla i kiseloga mlijeka, lonci za čuvanje vina, žita, škaldini – posude za nošenje žara, peke, cripnje – zvonoliki poklopci kojima se pokrivalo tijesto za pogaču ili neko drugo jelo na otvorenom ognjištu, pjati – tanjuri za serviranje jela, zdile – plitke zdjele, ruketnjaci – vrčevi za piće, muzine -male štedne kasice…
Svaka je posuda imala naziv prema namjeni (bakra mlikarica, purarica, dubočica, … ). Danas se, uz neke tradicijske posude, izrađuju i one novih oblika i namjene, npr. amfore (za turističku prodaju), lonci za cvijeće – pitari te razni minijaturni oblici tradicijskoga posuđa koji se nude kao suveniri.
Tradicijsko lončarstvo ručnoga kola iz Potravlja je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Svi zainteresirani mogu svoje prijave poslati na e-mail: [email protected] ili se prijaviti na broj mobitela 099 4500305 do petka, 14. listopada u 12 sati.
Sudjelovanje na radionici je besplatno, a broj sudionika je ograničen.
U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta organizacija civilnoga društva za unapređivanje javne svijesti i aktivnosti zagovaranja i rješavanja potreba ranjivih skupina posebno uslijed kriznih situacija, provedene su radionice o kriznom upravljanju i zagovaranju kulturnih i kreativnih industrija za upravljanje u kriznim situacijama. Cilj neformalne edukacije je jačanje ljudskih kapaciteta (stjecanje znanja i vještina) partnera na projektu, odnosno kako biti aktivan u zajednici u vremenima kriznih situacija te kako zagovarati i promovirati rad u kulturnim i kreativnim industrijama u doba krize.
Obrazovanje u trajanju od 2 jednodnevnih radionica (16 sati) organizirano je za pet predstavnika udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“, Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).
Radionice je vodio g. Dubravko Fijačko, certificirani interpretator baštine od strane Interpret Europe.
“Krizanijeprivremeniprekidurastu, već drastičnaopomenadasenemožeponašatikaoprije“, istaknuo je svojevremeno Željko Rohatinski, bivši guverner Hrvatske narodne banke. Kriza (od grč. krisis) znači znači prijelom, polazno teško stanje u svakom, prirodnom, društvenom i misaonom procesu. U samoj biti krize jest da treba odlučiti, odnosno donijeti novu odluku. Kriza je šansa za resetiranje i stvaranje novog početka, odnosno postavljanje novih modela poslovanja i privređivanja. Također, krizna vremena nameću nova rješenja, nove, kreativne načine promišljanja i nove načine ponašanja kao što je covid-19 kriza snažno potaknula online komunikaciju, obrazovanje pa i poslovanje.
Prema studiji „Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj“ iz 2015. godine, koju je proveo Ekonomski institut iz Zagreba za HKKKI (Hrvatski klaster kreativnih i kulturnih industrija), kreativne i kulturne industrije vrlo su stabilne na turbulentna ekonomska vremena i krize. Može se reći kako su kulturne i kreativne industrije otporne na krizne situacije upravo zbog inovacija koje su sastavni dio njihovih aktivnosti.
U tijeku pandemije COVID-19 bilježi se porast za internet uslugama svih oblika za više od 60%. Takav porast potražnje rezultat je povećanom prisutnosti na internetu, ponajviše većim angažmanom na društvenim mrežama, praćenjem aktivnih predstavljanja događaja (on-line festivala, sajmova, manifestacija) i eksponata (on-line izložbe, virtualni muzeji) i prijenosom sadržaja uživo, kao i poticajnim podcastovima te igrama i aplikacijama za internet posjetitelje. To je dovelo i do razvoja novih znanja i vještina koje korespondiraju internetskoj tehnologiji a samim time i do novih zapošljavanja i otvaranja radnih mjesta potrebnih za pružanje takvih vrsta usluga.
Krizno upravljanje uključuje ovladavanje kriznim situacijama, uspostavljanje kriznog menedžmenta, uspostava sustava koji će omogućiti fleksibilnost i otpornost, anticipativne i reaktivne aktivnosti, analiza scenarija i intervencijski plan djelovanja kroz krizno komuniciranje.
Posebno se to odnosi na organizacije civilnoga društva koje su svojim radom i djelovanjem upućene na rad u lokalnoj zajednici što znači da adekvatno postavljanja svih elemenata kriznog upravljanja može rezultirati pozitivnim odgovorom i novim inicijativama što se i pokazalo kroz primjer kulturnih i kreativnih industrija.
„Krizne situacije veliki su izazov za organizacije civilnoga društva. Posebno za one koje se bave promocijom i unapređivanjem kulturne baštine gdje je potrebno tražiti nove paradigme i načine unapređivanja kad nastupi kriza. Kulturne i kreativne industrije predstavljanju odgovor i izazov na krizne situacije kojima se može zadržati pa čak i povećati efikasnost udruga obzirom na mnogobrojna inovativna i kreativna rješenja koja su rezultat dobrog kriznog upravljanja“, naglasila je Jesenka Ricl, predsjednica udruge CroCulTour.
Krizno upravljanje zahtijeva i zagovaranje kulturnih i kreativnih industrija poglavito u kriznim vremenima. Zagovaranje podrazumijeva utjecanje na javne politike ili ponašanja, usmjerava pozornost zajednice na važna pitanja, a donositelje odluka prema rješenju te može uključivati i društveni marketing, informacije, obrazovanje i komunikaciju, organiziranje zajednice, i mnoge druge taktike.
„Organizacije civilnoga društva suočavaju se s velikim izazovima kada je u pitanju zagovaranje kulturnih i kreativnih industrija. S jedne strane moraju adekvatno i promptno odgovoriti novim načinom djelovanja i aktivnosti kada su u pitanju krizne situacije, dok s druge strane, moraju i aktivno djelovati u zajednici. Stoga zagovaranje treba biti dobro isplaniran proces koji je usmjeren na postizanje jasnih ciljeva i kreiranja podrške u određenom vremenskom razdoblju“, istaknula je Maja Zlokić, predsjednica udruge „Dalmata Event.
Stečena znanja, iskustva i vještine u upravljanjima procesima u kriznim situacijama i zagovaranju, poglavito u sferi rasta gospodarstva, OCD-ovi partneri na projektu IN-KULTUR će se koristiti za daljnji rad u zajednici za organizaciju inovativnih proizvoda i usluga kroz kreativne i kulturne industrije, a u svrhu kreiranja mogućnosti stvaranja uvjeta za zapošljavanje i samozapošljavanje poglavito ranjavih skupina.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna.
Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske
Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr
U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja, održane su radionice na temu kulturnih i kreativnih industrija na području baštine. Cilj edukacije je unapređivanje javne svijesti, odnosno kako se kulturnim i kreativnim industrijama može potaknuti sociokulturni i gospodarski razvoj u lokalnim zajednicama koristeći kulturnu baštinu kao resurs.
Obrazovanje u trajanju od 3 jednodnevnih radionica (24 sata) organizirano je za pet predstavnika udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“, Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija) i 9 volontera na projektu, a svrha mu je osposobljavanje za jačanje ljudskih kapaciteta za rad u lokalnoj zajednici.
Radionice je vodio g. Dubravko Fijačko, certificirani interpretator baštine od strane Interpret Europe.
Kulturne i kreativne industrije središte u kreativne ekonomije. One čine raskrižje umjetnosti, kulture, poslovanja i tehnologije. Drugim riječima, one obuhvaćaju ciklus stvaranja, proizvodnje te distribuciju dobara i usluga koje koriste intelektualni kapital kao njihov primarni input. Sačinjena je od niza aktivnosti temeljenih na znanju koji proizvode materijalna dobra i nematerijalne intelektualne ili umjetničke usluge s kreativnim sadržajem, ekonomskom vrijednošću i tržišno usmjerenim proizvodima. Uključuju interakciju tradicionalnih, tehnološki intenzivnih i na usluge orijentiranih podsektora: tradicionalni kao što su narodna umjetnost, festivali, glazba, knjige i izvedbene umjetnosti, tehnološki intenzivniji podsektori kao što su filmska industrija, emitiranje, digitalna animacija i video igrice, novi mediji i dizajn te na usluge orijentirani podsektori kao što su arhitektonske i reklamne usluge pa i turističke usluge.
UNESCO definira kulturne i kreativne industrije kao sektore organizirane aktivnosti čija je glavna svrha proizvodnja ili reprodukcija, promocija, distribucija i/ili komercijalizacija dobara, usluga i djelatnosti kulturnog, umjetničkog i ostalog vezanog uz baštinu.
„Kulturne industrije teže očuvanju dijelova društva, ono što je naslijeđeno ili nanovo reaktivirano, dok kreativne industrije teže uvođenju novih stvari u moderno društvo, nove paradigme i novi identiteti“, naglasio je predavač na radionicama Dubravko Fijačko.
Kulturne i kreativne industrije su one industrije koje imaju svoje porijeklo u individualnoj kreativnosti, vještini i talentu koji imaju potencijal za rad i stvaranje bogatstva kroz stvaranje i iskorištavanje intelektualno vlasništvo.
Značaj kulturnih i kreativnih industrija ogleda se u činjenici da se njihove aktivnosti temelje na kulturnim vrijednostima ili drugim umjetničkim individualnim ili kolektivnim kreativnim izričajima. Kulturne i kreativne industrije podrazumijevaju usmjerenost na daljnje faze u lancu vrijednosti, uključujući proizvodnju i širenje industrijskih aktivnosti. Kulturni i kreativni sektori važni su za osiguravanje kontinuiranog razvoja društava i okosnica su kreativnog gospodarstva. U gospodarskom smislu, ostvaruju iznadprosječan rast i u njima se otvaraju radna mjesta, osobito za mlade, uz istodobno jačanje socijalne kohezije.
„Kulturne i kreativne industrije rezultat su kreativnog promišljanja i inovativnog poduzetništva, oživljavaju kulturnu baštinu, kreiraju doživljaje i stvaraju novu vrijednost koristeći sve mogućnosti digitalne tehnologije“, istaknula je Tamara Šašić, koordinatorica volontera.
Značaj kulturnih i kreativnih industrija je velik. One su izuzetno otporne na gospodarsku krizu te i u kriznim situacijama pokazuju porast poslovanja, snažno se oslanjanju na lokalnu radnu snagu (potiču zapošljavanje), ključni su pokretač digitalnih inovacija te digitalnog tržišta i gospodarstva, kreativna su snaga za podizanje atraktivnosti i kvalitetu življenja u mjestima u kojima se provode, snažan su alat za valorizaciju i regeneraciju postojećih resursa, stvaraju nove vrijednosti i identitete.
„Kulturne i kreativne industrije mogu biti pokretač inovacija u lokalnoj zajednici, posebno digitalnog tržišta i gospodarstva. Mogu biti značajan faktor zapošljavanja. Kreativna su snaga za podizanje atraktivnosti i kvalitetu življenja u mjestima u kojima se provode valorizirajući i regenerirajući postojeće resurse kulturne baštine“ pojasnila je Nikolina Jerković, voditeljica projekta IN-KULTUR.
Europska komisija ističe kako je rast kreativne i kulturne industrije u 21. stoljeću rezultat digitalnog razvoja i posljednje ekonomske krize, naglašavajući kako je podrška ovom sektoru danas izrazito važna. Kreativne i kulturne industrije na razini Europske unije donose preko 3% bruto domaćeg proizvoda. Europska komisija prepoznala je kako upravo ove industrije zapošljavaju najviše mladih, te kako je ovo tržište treće po stopi zapošljavanja u EU, a nalazi se odmah iza graditeljske i prehrambene/ugostiteljske industrije.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna.
Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske
Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr
U sklopu manifestacije „Štorije Dioklecijana“ u organizaciji Turističke zajednice grada Splita, u utorak, 27. rujna, na Svjetski dan turizma, s početkom u 20:30 sati na Peristilu, održat će se modno, putujuće kazalište” Matija Nomadica”.
Dioklecijan i njegove žene tema su nove couture kolekcije Matije Vuice, koja će na Peristilu biti predstavljena u režiji/produkciji Viktora Drage. Modno, putujuće kazalište “Matija Nomadica” dovodi na Peristil pustinjske princeze, Kraljicu Teutu i njene amazonke, Afričke kraljice, nimfe, rimske i grčke boginje, Teodoru i nezaboravne proročice iz Hada… Putovanje kroz povijest, umjetnost i kulturu Drevnih vremena, kultura i civilizacija koje su se susretale na ovom križanju staza, cesta i puteva. Put svile, boja, vještina, razmjena vjerovanja, ostavio je neizbrisiv trag u arhitekturi Splita, mozaika koji svojim sitnim, vidljivim i skrivenim detaljima priča priču za sva osjetila…
Modna revija ujedno je zatvaranje manifestacije „Štorije Dioklecijana“ koja je kroz cijelo ljeto, svaki petak, pružala jedinstven doživljaj svim domaćim i stranim posjetiteljima. Tematske večeri poput “Uspomena na carski Split”, “Sapere aude – Usudi se znati” ili Susreta antičkih postrojbi, samo su dio programa kojim je ispričana štorija o carskoj povijesti Splita.
Dođite u utorak na Peristil i pozdravite ljeto uz priču o modi i povijesti.
