Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela održavaju se diljem Cetinske krajine od 7. siječnja, te ih još možemo vidjeti u općini Otok i gradu Trilju, kroz naredne dvije subote.
![](https://croatia-hotspots.com/wp-content/uploads/2023/02/3CCB4012-D561-4884-AE80-30AA43E42156-1024x684.jpeg)
Kako bi bili prezentirani u potpunosti, od 2015. u gradu Sinju organizirana je i manifestacija pod nazivom Smotra mačkara cetinskoga kraja. Ona je okupljala brojne skupine s područja gradova Sinja, Trilja i općine Otok koje bi defileom gradskim ulicama stigle do središnjeg Trga Kralja Tomislava i prezentirale običaje pokladnih ophoda mačkarapodkamešničkih sela, uz skupine komedije koje bi dodatno obogatile cijeli program, a sve u pratnji gostujućih tradicijskih skupina iz Vrlike, Neorića, Grobnika…
![](https://croatia-hotspots.com/wp-content/uploads/2023/02/19BD3883-F148-4A74-A8EB-20063E91EB53-1024x683.jpeg)
Nažalost ove godine nećemo imati našu Smotru u klasičnom obliku, ali će se brojne skupine okupiti na pokladni utorak u okviru manifestacije „Dani krnjevala“ i tada prodefilirati ulicama grada. Također, već možemo najaviti kako će Smotra u 2024. dobiti i međunarodni predznak.
![](https://croatia-hotspots.com/wp-content/uploads/2023/02/FC5B61C0-A908-415F-B26C-DDF7B964E5D5-1024x683.jpeg)
Valja istaknuti kako će naše zvončarske udruge ove godine ostvariti brojna gostovanja unutar granica Lijepe naše, ali i u susjednim BIH i Italiji. Tako će 11. veljače Bajagićke i Galjske mačkare gostovati u Đakovu na 29. Đakovačkim bušarima, Galjske mačkare 18. veljače u Makarskoj, dok Didi s Kamešnice – Gljev, u sklopu programa i izložbe „Oni dolaze“, u organizaciji Muzeja Cetinske krajine Sinj i Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu, u suradnji s Turističkom zajednicom grada Sinja, ostvariti će svoje prvo ovogodišnje gostovanje u Tomislavgradu (BIH), a od 25. do 26. veljače gostuju na 1. Europskom Zoomorfnom festivalu u gradu Isernia (European Carnival of Zoomorphic Masks), pokrajina Molise u Italiji.
![](https://croatia-hotspots.com/wp-content/uploads/2023/02/592FCFAA-D7ED-4552-9E12-47F7A8BBDE4D-1024x684.jpeg)
Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela, s područja gradova Sinja i Trilja, te općine Otok, imaju dugu tradiciju održavanja, i najbolji su pronositelji i čuvari pokladnih običaja u tim krajevima. U selima Gljev, Han, Obrovac Sinjski, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala.
![](https://croatia-hotspots.com/wp-content/uploads/2023/02/3CF9A284-32F2-4396-BBF1-3BA1298A55E1-1024x683.jpeg)
Invazijom bučnih, šarenih, prkosnih ovnova, poznatijih kao Didi, počinje dan pokladnog ophoda u Gljevu, selu u Dalmatinskoj zagori, nedaleko granice s Bosnom. Ovu dugu tradiciju pokladnih običaja za koju vežemo očuvanje lokalnog identiteta, njeguju brojne udruge.
![](https://croatia-hotspots.com/wp-content/uploads/2023/02/31C7933F-0ACB-47BA-9443-FFB7F5DD4023-1024x683.jpeg)
Pokladna povorka poredana je po strogim pravilima zasnovanim na tradiciji. Prva ide skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim komedija i na kraju s određnim razmakom crne mačkare. Svatovi, koji simboliziraju proljeće, predvođeni su nekada prvim didom, a u današnje vrijeme barjom (barjaktarom). Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna zadaća ophoda. Tu su još jenge (udane žene), jengije (cure) i ostali svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju). Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji ne smiju biti u isto vrijeme na istom mjestu. Likove Turčina i bule vežemo uz dugu prisutnost Turaka na ovim prostorima.
![](https://croatia-hotspots.com/wp-content/uploads/2023/02/18BAA2B1-9EBA-45FD-A285-E7E7B53E96C0-1024x684.jpeg)
![](https://croatia-hotspots.com/wp-content/uploads/2023/02/7B7B5FF7-A9A5-4B10-A07D-3B96D825A4C0-1024x698.jpeg)
Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja kritizira aktualne društvene i političke teme. Crne svatove predvode baba i did, koji vezani uz kult plodnosti simuliraju spolni čin i na taj način prizivaju bolji godišnji urod. Tu su i žalovice, udovice koje nariču šaljive slogane. Najatraktivniji dio povorke čine didi. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem.
Unatoč razvoju civilizacije, muškarci su još uvijek isključivi nosioci ovog pokladnog običaja, kojemu su glavne karateristike prerušavanje u životinjske likove (ovnove) i travesticija (simulacija promijene spola). Slični pokladni običaji njeguju se i u drugim selima podno Kamešnice, koji su kao Godišnji pokladni ophod mačkara podkamešničkih sela na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Karnevalska senzacija iz Hrvatske krasila je i naslovnu stranicu National Geographic magazin
![](https://croatia-hotspots.com/wp-content/uploads/2023/02/CF2A863A-BCA5-4A6D-A3BD-1B39AD955148.jpeg)
Ovom prigodom predstavljamo i novi video o našim pokladnim ophodima mačkara podkamešničkih sela u režiji Ante Gugića u izvedbi članovi udruge “Didi s Kamešnice” s Gljeva..
Više: www.visitsinj.hr