U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta lokalnih organizacija civilnog društva kreirano je i „streamano“ 10 podcastova koji prezentiraju postojeće inovativne pristupe u samozapošljavanju i njihovom poslovanju. Cilj aktivnosti je prikazati uspješne priče kulturnih poduzetnika koje mogu biti poticaj svima koji su direktno ili indirektno zainteresirani za implementiranje svojih ideja u konkretne poslovne poduhvate. U tom smislu kulturno poduzetništvo poželjan je način realiziranja poslovnih ideja čija je osnova valorizacije kulturne baštine. Aktivnost ima za cilj i    jačanje kapaciteta partnera na projektu za provedbu aktivnosti u lokalnim zajednicama u svrhu zapošljavanja, obrazovanja, socijalnog uključivanja, dobrog upravljanja i upravljanja u kriznim situacijama udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“,  Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).

Kulturno poduzetništvo koje uključuje kulturne i kreativne industrije najdinamičniji je sektor u Europskoj Uniji. Materijalna i nematerijalna kulturna baština na kreativan i inovativan način biva revitalizirana, oživljena i interpretirana. Kroz kulturno poduzetništvo baština ne ostaje samo na razini naslijeđenog identiteta već postaje izazov za pokretanje poslovnih ideja koje rezultiraju gospodarskim djelatnostima i samozapošljavanju s jedne strane i novom kreativnom vrijednosti s druge strane.

UNESCO-ov ambasador dobre volje Jean- Michel Jarre izjavio je kako kreativne industrije pomažu stvoriti održiva gospodarstva i osiguravaju lokalna radna mjesta. Povodom prezentacije studije „Kulturne i kreativne industrije u Republici Hrvatskoj – prije i nakon Covid-19“ HDS ZAMP kao jedan od inicijatora izrade studije naglašava kako ova jedinstvena i prva svjetska studija kulturnih i kreativnih industrija dokaz je da autori širom svijeta, iz svih umjetničkih grana, znatno doprinose svjetskom gospodarstvu, kako po pitanju prihoda, tako i po pitanju radnih mjesta. Mora im se omogućiti da rade u okolini koja štiti njihova moralna i imovinska prava, kako bi mogli održati svoju kreativnost. Nadamo se da će ova studija otvoriti oči svjetskim političarima: zaštita kreativaca znači poticanje ekonomije. Naše kreativne industrije pomažu izgraditi održiva gospodarstva, osiguravaju lokalna radna mjesta, generiraju prihode i poreze te omogućuju milijunima ljudi, među kojima i mnogim mladima, da zarađuju za život od svog talenta.

Podcast aktivnost u projektu IN-KULTUR doprinos je promociji stvaranja održivog gospodarstva kroz kulturno poduzetništvo u izboru deset uspješnih, zanimljivih i inovativnih poduzetničkih priča koje su na raspolaganju svima zainteresiranima na virtualnom mjestu susreta: www.inkultur.turkultur.hr/podcast i uključuju slijedeće poduzetničke priče:

Obrt Cukarin, Korčula, vl. Smiljana Matijaca bavi se izradom tradicijskih slastica otoka Korčule, odnosno prezentacijom i interpretacijom gastronomske baštine, tj. specifičnih, slatkih specijaliteta. Poduzetnička aktivnost nastala je zbog težnje da se ova tradicijska baština očuva i nanovo prezentira.

Obrt Asztalos, Suza, Baranja, vl. Daniel Asztalos bavi se izradom upotrebne keramike. Poduzetnička aktivnost nastala je nakon pohađanja tečaja izrade tradicijske keramike i ne predstavlja samo puko reintepretiranje tradicijskog lončarstva već i kreativni način oblikovanja uporabne keramike s poboljšanim performansama.

Obrt Ma-La, Brodarci, Karlovac, vl. Tamara Krklec Čvangić bavi se izradom i rekonstrukcijom, odnosno, obnovom narodnih nošnji iz svih krajeva Hrvatske. Poduzetnička aktivnost nastala je nakon dugogodišnjeg hobističkog bavljenja izradom nošnji te sve većom potražnjom za ovom vrstom tradicijskog proizvoda.

Obrt Antico, Motovun, vl. Jure Bralić, bavi se interpretacijom gutenbergovog tiskarskog stroja u maloj radionici uređenoj kao notarski ured u vrijeme renesanse. Poduzetnička aktivnost nastala je prilikom posjeta vlasnika sličnom projektu na Bledu kada se odlučuje pokrenuti svoju poduzetničku uz dodatak svojih kreativnih ideja.

Obrti Miko fashion, Vinkovci, vl. Matea Šimunić, bavi se modnim dizajnom na način da se koriste elementi tradicijske baštine. Poduzetnička aktivnost nastala je kada je vlasnica odlučila iskoristiti umjetničke radove svoga oca tj portrete Šokice i Šokca koji su postali brend dizajna.

Obrt Kazivačica, Zagreb, vl. Iva Silla, bavi se interpretacijskim vođenjem po Zagrebu na temu legendi i priča. Poduzetnička aktivnost nastala je nakon pohađanja edukacije za interpretatora baštine kada vlasnica osmišljava svoje vlastite programe koji se naslanjanju na živu baštinu grada Zagreba.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivica i Marica, Karanac, Baranja bavi se pružanjem turističkih usluga koje uključuju tradicijsku baštinu od arhitekture, gastronomije do dodatnih aktivnosti na domaćinstvu. Poduzetnička aktivnost nastala je iz čiste ljubavi prema seoskom načinu života i tradiciji s ciljem očuvanja izvorne seoske baštine.

Obrt AR Atelier, Ćilipi, Konavle, vl Antonia Rusković Radonić bavi se izradom konavoskog veza te proizvodnjom svile na tradicijski način kao izradom umjetničkih djela s motivima Konavala.

Poduzetnička aktivnost nastala je iz želje da se očuvaju tradicijski zanati i vještine ali i prezentacijom svojih umjetničkih djela inspiriranih motivima Konavala.

Udruga bratstvo svetog Mihovila, Karlovac, predsjednik Pavel Butolen, bavi se izradom povijesnih viteških oklopa kao nekadašnjeg tradicijskog obrta u srednjem vijeku. Kroz udrugu se obavlja poduzetnička aktivnost koja je nastala iz hobija, a uključuje  izradu oklopa, kaciga i štitnika kada su počele stizati narudžbe za izradu.

Obrt Heredo, Medulin, vl. Manuela Hrvatin, bavi se interpretacijom baštine po modelu storytellinga, odnosno oživljavanje baštine Istre (mitovi i legende kao i stvarni događaji) kroz scenski prikaz. Poduzetnička ideja nastala je nakon provođenja niza projekata financiranih iz fondova EU koji su valorizirali kulturnu baštinu.

Projekt IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice  je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna a iz Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna. 

Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

 i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske

Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr

U Hrvatskoj oko 700 sela pred izumiranjem, zadnji je tren za depopulaciju i potpore ruralnim ženama

Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo” na čelu s predsjednicom Udruge, mr.sc. Dijanom Katicom, organizirala je 24. i 25. listopada konferenciju Ruralne Europljanke. Prvoga dana programi su se održali u zagrebačkoj Oris Kući arhitekture, a domaćin drugoga dana bila je Vinogradarska kuća Braje iz Jastrebarskog. Događanju su nazočile te svoja stajališta na panelu “Od izazova do uspjeha” podijelile s prisutnima uvažene gošće: Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije, Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, Sunčana Glavak – zastupnica u Europskom parlamentu, Marijana Petir iz Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kao i Tanja Cirba, načelnica Općine Lovas.

Uz njih u radu je sudjelovalo i više od stotinu sudionica iz Hrvatske i regije. Velik interes za ove aktualne teme pokazali su i predstavnici područne i lokalne samouprave kao i turističkih zajednica diljem Hrvatske, stručnjaci s Agronomskog  fakulteta u Zagrebu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, Veleučilišta u Virovitici, Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute te Instituta za turizam.

Predavači su govorili o baštini i identitetu ruralne žene, održivom turizmu kao novoj prilici te kulturnim rutama kao poticaju ruralnim ženama. Velik interes privukle su teme o razvoju inovacija u ruralnom poduzetništvu i lokalnoj gastronomiji kao i održivi turizam, a drugoga dana konferencije razgovaralo se o položaju hrvatskih ruralnih žena u medijima uz razmjenu iskustava.

Konferencija Ruralne Europljanke održava se po prvi put, a još prošle godine, na inicijativu Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo”, neformalno je pokrenuta zajednička platforma Ruralne Europljanke, kojom će se još više osnažiti položaj žena u ruralnim područjima. To je moguće učiniti kroz suradnju, širenje mreže na međunarodnoj i nacionalnoj razini te kontinuirano obrazovanje i promoviranje žena, koje su svoj život i rad posvetile ruralnim područjima.

Predsjednica Udruge Uzorne hrvatske seoske žene, gđa. Jerleković, predstavila je neke od hrvatskih uspješnih primjera seoskih žena, dok se  primjere iz inozemstva moglo pogledati na predavanju Roberta Baćca, Kulturne rute kao poticaj poduzetničkim inicijativama žena u ruralnim područjima. Kao iznimno važne teme na panelu pokazale su se depopulacija, odumiranje života na selu (npr u Hrvatskoj je oko 700 sela pred izumiranjem) te nedostatna kvalitetna infrastruktura, pri čemu je istaknut širokopojasni internet, kao jedan od glavnih elemenata za život u ruralnim krajevima uz osiguravanje vrtića, škola i ostalih potrebnih sadržaja. Gđa. Šuica naglašava da je 80% Europskog teritorija pokriveno ruralnim područjima, a slično je u Hrvatskoj, no na tom području živi samo trećina stanovništva, dakle teritorij treba bolje iskoristiti.  Uz širokopojasni internet, jer danas nije važno gdje živite nego kako ste povezani, istaknula je još jedan veliki problem a to je skrb. Na razini EU čak 8 milijuna žena ne sudjeluje na tržištu rada, jer ili skrbe o djetetu ili o starijim osobama. To je veliki nedostatak kako na tržištu rada, tako i u njihovim karijerama.

Gđa. Sunčana Glavak spomenula je da se žene u današnje vrijeme nažalost još uvijek suočavaju s izborom hoće li raditi ili će brinuti o djeci, obitelji ili starijim osobama. Stoga im treba osigurati dostupnost vrtića, socijalne skrbi… Okolnosti u Europi su se promijenile, novaca ima dovoljno, samo treba vidjeti na koji način preoblikovati ruralni prostor i riješiti depopulaciju stanovništva. Pozvala je sve žene s ruralnih područja da joj pošalju primjedbe i prijedloge kako poboljšati zakonodavne okvire. Žene čine ukupno  51% populacije u našoj zemlji i taj glas više dragocjen je za mijenjanje stvari.

Gđa. Petir istaknula je pitanje vrednovanja uloge žena u ruralnom prostoru. Odbor za poljoprivredu je u  suradnji s Ministarstvom poljoprivrede dogovorio da će se u Nacionalni program za ravnopravnost spolova do 2024. godine preuzeti neki programi koji se odnose na vještine i znanja ruralnih žena, kako bi ih podržali i konkretnim mjerama. Apeliraju da se kroz Nacionalnu strategiju poljoprivrede prepozna ta multifunkcionalna uloga seoskih žena, kako bi ona bila priznata uz dodjeljivanje sredstava. Nedavno je usvojen i prijedlog za žene poljoprivrednice da se uvedu dodatni bodovi kao i za mlade poljoprivrednike kod zakupa poljoprivrednog zemljišta.

Izgleda da je upravo sada pravo vrijeme za jači angažman u pravcu većeg razvoja ruralnih žena, jer je plan Ministarstva poljoprivrede do 2030. godine utrošiti oko 7,5 milijardi EUR sredstava. Danas je kod nas svega 1/3 ruralnoga stanovništva i trend je jako jako loš. U sljedećih 5 godina na raspolaganju će biti 3 milijarde i 800 milijuna EUR, iz Nacionalnog programa za otpornost i oporavak, kao i svih državnih potpora. Prije svega, po riječima ministrice Vučković, važno je osigurati temeljnu infrastrukturu, koja će se i dalje osiguravati iz programa ruralnog razvoja, putem državnog proračuna i kohezijske politike.

Često se zaboravlja iznimno važna uloga i odgovornost lokalne zajednice pri razvoju žena u ruralnim područjima. Gđa. Ljubičić ističe koliko je  potrebna osmišljenost i rast lokalne zajednice, koja podupire razvoj ruralnih obitelji. Već postoje sjajni primjeri, gdje se subvencioniraju jaslički servisi, vrtići, topli obroci – takvom kvalitetom života čak se privlače i ljudi iz urbanih područja i stoga je taj senzibilitet za depopulaciju i demografiju jedan od ključnih. Gđa Cira, načelnica općine Lovas smatra da je prije svega važno osposobiti seosku ruralnu ženu za tržište rada oživljavanjem starih zanata, a planiraju uključiti žene iz svoje sredine u društveno poduzetništvo te im osigurati dodatnu potrebnu edukaciju, osobito u pravcu europskih projekata. 

Na Konferenciji se otvorila i tema percepcije ruralnih žena – često se mogu o njima u medijima, no i drugdje čuti vrlo ružni komentari o ruralnim ženama, a one su toliko kreativne, radišne, ulažu puno ljubavi u svoj posao. Stoga je važno da istaknu svoju snagu, moraju jačati svoje pouzdanje i ono što imaju pokazati svijetu, jer s tim sposobnostima mogu unijeti promjene. Bez tih žena nema očuvanja ruralnih prostora, jer ako žene odu otići će cijele obitelji. Gđa. Findak smatra da je jako važno da ruralne žene budu tamo gdje se odnose odluke, a s njom su se složile i ostale panelistice, čak štoviše, trebale bi se kandidirati na lokalnoj razini, ući i u politiku, jer ipak je 51% žena i taj jedan glas iznimno je važan u donošenju odluka. Sazrijelo je vrijeme da žene, koje su već neko vrijeme u ruralnom turizmu, jasno artikuliraju koje su to poteškoće, s kojim problemima se bore te da predlože moguća rješenja, jer one sada imaju dovoljno znanja i iskustva za utjecaj na zakonodavni okvir, kako bi se poboljšao  i osnažio njihov položaj.

Drugi dan konferencije istaknuo je važnost komunikacije s medijima. S pojavom COVID-a sve je veći interes za OPG-e i njihove proizvode i usluge, no ruralne žene trebaju same ponuditi medijima svoje sjajne priče i tako ih približiti potencijalnim kupcima i posjetiteljima. Važno je istaknuti kvalitetne proizvode, no i obiteljske priče te postati svjestan svoje vrijednosti i “blaga” zahvaljujući kojem mogu posjetiteljima povećati kvalitetu života.

Gđa. Dijana Katica najavila je i sljedeću konferenciju, koja će se održati u Osijeku 21. studenoga, na temu vinskog turizma, koji se sve više razvija u Hrvatskoj i jedna je od važnih odrednica ruralnoga turizma.

Foto: Tea Lukinić Marić

Predstavnici renomiranih putničkih agencija posjetili su Slavonski dućan, obiteljska-poljoprivredna gospodarstva  i salaše, brodsku Tvrđavu i dva nova turistička proizvoda – Adrenalinsku šumu u Bebrini i Interpretacijski centar Ivane Brlić-Mažuranić u kući Brlić na brodskom korzu

Slavonski Brod, 27. listopada 2022. – Svojim ljepotama i posebnostima Udruzi hrvatskih putničkih agencija (UHPA) predstavila se Brodsko-posavska županija čija je Turistička zajednica bila domaćinom predstavnicima renomiranih putničkih agencija. Uz studijski posjet i individualne  sastanke s dionicima turizma u Brodsko-posavskoj županiji – od hotelijera, vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, rančeva i salaša do turističkih stručnjaka iz ovoga kraja – članovi Udruge hrvatskih putničkih agencija tijekom dvodnevnog posjeta održali su i sjednicu Upravnog i Nadzornog odbora, uoči koje ih je pozdravio Marko Šimić, zamjenik župana Brodsko-posavske županije.

Domaćini su svojim gostima u Slavonskom dućanu u Novoj Gradiški pripremili pravu slavonsku dobrodošlicu, uz degustaciju finih i originalnih slavonskih specijaliteta, a uz šunku, kulin, kobasicu, slaninu… imali su prilike kušati i jedinstvene cerničke ćuptete.

Članovi Udruge hrvatskih putničkih agencija posjetili su i novi turistički adut „Adrenalinsku šumu“ u Bebrini na području zaštićenog krajolika Jelas polja. U Slavonskom Brodu prošetali su najvećim korzom u Hrvatskoj uz posjet novom Interpretacijskom centru Ivana Brlić Mažuranić u obnovljenoj kući Brlić, obišli su jedinstvenu brodsku Tvrđavu uz obilazak Muzeja tambure i Galerije Ružić.

Zbog čega su stanovnici Brodsko-posavske županije “čuvari okusa”, putnički agenti imali su se prilike uvjeriti na eko-etno salašu Savus u Bukovlju i OPG-u Paljevine u brdskom dijelu općine Sibinj, gdje je za njih organizirana prezentacija brenda “Okusi graničarskog Posavlja”.

„Nakon koronakrize koja je gotovo zaustavila organizirana putovanja, veselim što ove godine bilježimo rast organiziranih putovanja od čak 113 posto. Vjerujem da će nakon posjeta predstavnika Udruge hrvatskih putničkih agencija ovaj trend nastaviti. Zahvaljujući bogatoj prirodnoj i kulturnoj baštini Brodsko-posavska županija oduvijek je bila atraktivna destinacija za školska putovanja, no proteklih godina sve nas više otkrivaju ljubitelji ruralnog i aktivnog turizma“, istaknula je Ružica Vidaković, direktorica Turističke zajednice Brodsko-posavske županije.

Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija kaže kako je UHPA najdugovječnija i jedna od vodećih strukovnih udruga u turizmu u Hrvatskoj, a ove je godine obilježila 30 godina od osnutka. Studijski posjet nekoj od destinacija koje organiziraju najmanje jednom godišnje prilika je destinaciji da se prezentira organizatorima putovanja i otvori nove mogućnosti suradnje.

„Brodsko-posavska županija nam se predstavila svojom autentičnom ponudom i na najbolji način opravdala naš odabir za ovogodišnje studijsko putovanje. Svojom urbanom pričom u Slavonskom Brodu i bogatom eno-gastro ponudom na salašima, OPG-ovima, rančevima i u restoranima domaćini su nam ponudili novi doživljaj Slavonije, a upravo novo i drugačije iskustvo postaju glavni motivi odabira destinacije i u organiziranim putovanjima. Naše članice u svojoj ponudi imaju raznoliku lepezu usluga i siguran sam kao će turistički potencijal ovog područja pronaći svoje mjesto u njihovoj ponudi za organizirane dolaske, ali i individualne posjete zaljubljenika u ruralni i aktivni turizam“, poručio je Fain.