Tag

Featured

Browsing

15.03.2021.

U konferencijskoj sali hotela Korkyre u Veloj Luci, okupljena je građanska inicijativa za osnivanje Odbora za turizam i gospodarstvo Vele Luke.  

Svrha osnivanja Odbora za turizam i gospodarstvo  je poticanje turističkog i gospodarskog rasta Vele Luke.


Na samom početku okupljanja sudionicima se obratio župan Dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić, koji je zajedno sa svojim zamjenikom Joškom Cebalom posjetio Velu Luku povodom početka ugradnje dizala u Domu zdravlja “dr. Ante Franulović” u Veloj Luci i Blatu, čija ukupna vrijednost radova iznosi oko 1.500.000 kuna financiranih iz EU fondova i sredstava županije.  U obraćanju prisutnima župan je predstavio strateške županijske projekte te projekte za razvoj poduzetništva u županiji.

Organizatorica skupa je Maja Zlokić, kandidatkinja HDZ-a za načelnicu Općine Vela Luka, stručnjakinja za marketing i urednica portala hotspots.net.hr i Croatia Hot Spots magazina.

„Cilj inicijative je veća integracija lokalnih obrtnika i poduzetnika u turizam jer smatramo da do sada to nije dovoljno iskorišteno. Kad se poduzetništvo na pravi način integrira u turizam onda postaje generator razvoja destinacije. Turizam nije samo iznajmljivanje apartmana, uređenje javnih površina niti naplata boravišne pristojba. Turizam je zajedničko promišljanje, planiranje i djelovanje. To je  jedini način da turizam na pravi način zaživi i da cijela zajednica od toga ima koristi. Zbog toga smo danas pozvali i predstavnike ostalih branši, ne samo iznajmljivače i hotelijere. Lokalna vlast se najvećim djelom bavi samo statistikom noćenja i naplatom boravišne pristojbe, eventualno koordinacijom pojedinih događanja. Mislim da su ovakva okupljanja i dijalozi s malim poduzetništvom okosnica razvoja destinacije, cilj  nam je da se u Luci živi kvalitetno tokom cijele godine a ne samo ljeta.“ kazala nam je osnivačica i predsjednica odbora, Maja Zlokić.

„Poduzetništvo je okosnica razvoja destinacije, na razini općine ne postoji dijalog poduzetništva i lokalnih vlasti“ – zaključak je održanog skupa. Nažalost lokalna vlast ne posvećuje dovoljnu pažnju poduzetništvu niti provodi adekvatne projekte. Projekt poduzetničke zone nije zaživio, nema novih radnih mjesta niti naznaka da bi se stvorilo povoljno okruženje za uspješno poslovanje, rast i razvoj Vele Luke. 

Nakon ovog neformalnog okupljanja građanska inicijativa će sagledati aktualne probleme s kojima se susrećemo i zaključke uputiti lokalnoj vlasti, nadležnim državnim institucijama i lokalnom Tz-u.

Na sastanku je odlučeno da će se Odbor sastajati minimalno 4 puta godišnje, sa zadaćom predlaganja aktivnosti vezane za  turizam i gospodarstvo, u okvirima ovlasti neformalne organizacije, analize stanja u turizmu i gospodarstvu, organizacije posebnih radionica i događanja… angažirat će se za kvalitetniju komunikaciju s javnim službama,  djelovat prema državnim poduzećima…

Odbor se sastoji od predstavnika, hotelijera, ugostitelja, obrtnika, poduzetnika, prijevoznika, privatnih iznajmljivača, predstavnika kampa, marine, općinskih institucija te osoba zaslužnih za razvoj turizma Vele Luke, odnosno 18 aktivnih članova iz svih važnijih grana gospodarstva općine.

Prva radionica će se održati već idući tjedan 26.03.2021. na temu Turizam i razvoj situacije tijekom sezone 2021., kroz koju ćemo obraditi teme: Važnost marketinga u pružanju usluga smještaja i kako odgovoriti na potrebe turista COVID 19 pandemije, turist corona vremena, politika cijena i održivost smještajne jedinice tijekom sezone.Sudjelovanje na radionici je besplatno.

Na prvom sastanku smo zainteresirane članove obavijestili o ideji okupljanja, ciljevima i aktivnostima, nakon toga zamolili smo ljude da ispune anketu i da iznesu svoje probleme i prijedloge vezano za pripremu ljetne sezone, s naglaskom na 3 točke: prometnu povezanost, ponuda lokalnih OPG-ova u ugostiteljstvu, privatni iznajmljivači – poteškoće u pripremi sezone.

Rasprava je pokrenuta s temom koliko ovakav raspored vožnje trajekata i katamarana odgovara domaćem stanovništvu, a koliko turistima. Rasprava je išla u smjeru koliko je sadašnji vozni red neprilagođen potrebama lokalnog stanovništva i da bi trebalo krenuti u inicijativu prema lokalnoj vlasti i Jadroliniji da se trajektna linija pomakne za raniji sat polaska, sa sadašnjih 6:15 sati, na 5:30 sati, polazak katamarana pomakne sa kasnije sate, sa 5:30 na 8 sati ujutro i po povratku trajektna linija pomakne za kasniji sat odnosno sa sadašnjih 14 na 17 sati.

U drugoj raspravi poveli smo temu s ugostiteljima postoji li način da lokalna vlast/tz  osigura prostor za prodaju proizvoda lokalnih opg- ova ili bar tokom ljetnih mjeseci štand na kojem će se izmjenjivati ponuda lokalnih opg-ova.

Ugostitelji su komentirali da bi inicijativa da svaki objekt ugostiteljstva ima na meniju ponudu jela tradicionalne luške kuhinje bila odlično prihvaćena i tu smo dobili zeleno svijetlo da i na tom području krenemo u planiranje aktivnosti. Tradicionalna luška kuhinja i jela nedovoljno su promovirana i apsolutno nezastupljena u ponudi naših lokalnih restorana. Neki od sudionika su iznijeli odlične ideje i prijedloge menija.

Kako se privatni iznajmljivači pripremaju za nadolazeću, po svemu sudeći neizvjesnu sezonu, bila je tema treće rasprave. Njihov odgovor je bio da s lošom infrastrukturom, manjkom suradnje s lokalnom TZ i Općinom u smislu upoznavanja s aktualnim zakonskim propisima oko ulaska stranih državljana u hrvatsku, ulaze u ovu sezonu. U tu svrhu organiziramo radionicu 26.03.2021.

Provedena anketa o stanju u gospodarstvu Vele Luke ukazala je na manjak turističkih sadržaja, nezadovoljstvo postojećom turističkom infrastrukturom i komunalni nered.

Sudionici skupa su odgovorili na anketu u kojoj su poduzeća i obrti ukazali na probleme i iznijeli prijedloge kako se može poboljšati poslovanje u njihovoj branši i odraditi kvalitetnija priprema sezone. Kao glavne nedostatke u destinaciji naveli su: lošu infrastrukturu, komunalni nered, neuređenu šetnicu od škole prema Vrancu, nedostatak ljetnih manifestacija, nedostatak sadržaja za turiste, nedostatak društvenih prostora…

Kampanja Naše bolske priče dobila brončani sjaj

Koliko su važne autentičnost i inovativnost pri komuniciranju destinacija prepoznao je žiri prestižnog međunarodnog natjecanja turističkog filma i multimedije The Golden City Gate 2021, koji se već dvadeseti put održao u sklopu najpoznatijeg međunarodnog turističkog sajma ITB Berlin.

U jakoj konkurenciji turističkih filmova iz mnogih svjetskih zemalja, a po odabiru 45 stručnjaka u žiriju, treću nagradu u kategoriji CITIES (gradovi) osvojio je video Turističke zajednice Bola, Windsurfing, iz kampanje Naše bolske priče.

Gledatelje s ljepotama jedne od najljepših svjetskih plaža, Zlatnog rata te umijećem surfinga  upoznaju najstariji i najmlađi bolski surferi, Tomaž Garbajs i Ian Anić, trostruki juniorski prvak Hrvatske u windsurfingu, pozivajući posjetitelje da osjete užitak u lovu na valove.  Neki od kriterija vrednovanja filmova bili su jasnoća komunicirane poruke, kreativnost, inovativnost i autentičnost poruka te potiče li film posjetitelje da posjete grad.

Direktor Turističke zajednice Bola, Markito Marinković, izrazio je veliko zadovoljstvo osvojenom nagradom: “Drago mi je što je i međunarodni žiri prepoznao vrijednost uključivanja mještana u promociju Bola, jer upravo oni najbolje, s mnogo entuzijazma i ljubavi, predstavljaju mjesto u kojem žive. Ponosan sam što su uz Bol još dva hrvatska turistička filma osvojila nagrade na ovom prestižnom događanju.”

Kampanja Naše bolske priče, realizirana u suradnji s produkcijskim timom DOKU FILMS, producenticom Mihaelom Reščić i scenaristicom Hanom Klain iz Klain PR-a, osvojila je nedavno još jednu međunarodnu turističku nagradu GOLDEN INTERSTAS AWARD ‘2020. na 23. Međunarodnom Tourfilm Festivalu – ITF’CRO’2020., a turistički sajmovi odlična su prigoda za promociju ljepota Hrvatske u svijetu.

Možete li zamisliti da sjedite na plaži i gledate u daljinu, a more ispred vas mijenja boje, od svjetlo do tamno plave…i tako u pedesetak nijansi…Naravno da je to moguće! Bolska plaža Zlatni rat jedinstvena u svijetu, zbog svog prirodnog fenomena naziva se još i SymBOL of the Adriatic. 

SMATRAJTE OVO ULTIMATIVNIM VODIČEM ZA VAŠ ODMOR IZ SNOVA Pripreme za ljetnu sezonu usprkos pandemiji već su lagano počele, a sve oči u domeni ekonomije uprte su upravo u turizam, stoga nam je svaka reklama ponovno dobrodošla.

Ugledne online publikacije, Inače neumorni tragači za najprivlačnijim plažama na svijetu:  Condé Nast Traveller i Lonely Planet objavili su popis najljepših europskih plaža među kojima se našla i jedna hrvatska. Tražite li šljunčanu oazu u kojoj ćete se osjećati kao u kakvom morskom raju, plaža Zlatni rat je jedna najboljih!

Ovo izvanredno čudo prirode, mijenja oblik ovisno o vjetru i moru, a najbolji pogled na nju pruža se pak s Vidove gore.

NIJE JEDINSTVEN SAMO ZBOG OBLIKA, pišu ovi poznavatelji najljepših skrivenih zemaljskih kutaka, referirajući se na fascinantan oblik roga koji se mijenja sukladno djelovanju vjetra i morskih struja. Šljunčana plaža okružena je kristalno čistim morem koje na svega 10-20 metara varira od tirkizno plave do tamno plave boje. Desetljećima stara stabla borova pružaju zaklon od sunca, samo što ovdje nećete htjeti izaći iz tople vode.

Foto: bol.hr



Otok Brač će od 13. do 17. travnja 2021. ponovo biti domaćin Bisera mora najvećeg, kuharskog natjecanja i festivala gastronomije u regiji koji okuplja stotine sudionika iz zemlje i inozemstva. Po 16. put organiziraju ga Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER) uz suradnju i potporu Turističke zajednice i Grada Supetra te strukovnih organizacija, a ovaj put uz posebne mjere zaštite od koronavirusa.

“Za nas u Supetru „Biser mora“ već duži niz godina predstavlja početak turističke sezone. Tada se otvaraju hoteli i drugi ugostiteljski objekti koji inače ne rade u zimskim mjesecima. U Supetar tada dolaze naši prijatelji i gosti iz cijele Europe i svijeta, donose nam novosti iz svijeta gastronomije kroz natjecanja, razne prezentacije, radionice, okrugle stolove i master classove. Ove se godine zaista posebno radujemo ovoj manifestaciji jer nam to ne znači samo početak turističke sezone, nego i nadamo se početak nekog novog razdoblja za sve nas” – rekao je Ivan Cvitanić, direktor Turističke zajednice grada Supetra.

Podsjetimo, Biser mora krovno je međunarodno natjecanje ŠKMER-a i gastronomski festival, pokrenut u Makarskoj 2006. godine na inicijativu Mira Bogdanovića i kuharskih entuzijasta udruge „Dalmatinski kuhar“ iz koje je proistekao ŠKMER. Iz malog regionalnog natjecanja te preseljenjem u Svpetrvs hotele u Supetru 2010. godine, prometnuo se u vodeći međunarodni festival kuhara i ugostiteljskih škola u ovom dijelu Europe.

Kuhari iz 30-ak zemalja natječu se u nizu seniorskih i juniorskih kategorija – od pripreme rižota, različitih mesnih, ribljih jela i vegetarijanskih jela, pizze, preko carvinga (izrade dekoracija u voću), do slastičarskih umijeća kao što je izrade predmeta i likova od šećerne paste.

Dodajmo, većina događanja bilježi se i kamerama te prenosi online, a događanja redovito prate i inozemne medijske kuće te je festival ujedno promocija kuharskih umijeća i nacionalnih gastronomija.

09.04.2016.,Split-Otok Brac, Supetar, Inci Orfanli Erol autorica Archibalda, Biser mora ,Meðunarodno kulinarsko natjecanje Biser mora 2016 , neobiène gastro kreacije – prezenracije grèke, ukrajinske, poljske kuhinje Photo: Miranda Cikotic/PIXSELL,

“Biser mora je i sinonim za atraktivno stručno događanje koje okuplja struku, gdje kolege uče jedni od drugih, razmjenjuju iskustva, prate trendove i pronalaze rješenja kako pripremiti uspješno postavljanje i organizaciju posla koja će za rezultat imati kvalitetno poslovanje, te zadovoljne i oduševljene goste. Poželjan i svake godine s nestrpljivošću iščekivan među ugostiteljima, motiv je dolaska velikog broja stranih sudionika i posjetitelja” – istaknula je organizatorica Alma Harašić Bremec iz ŠKMER-a.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je Biser-mora-2019-IMG_20190411_000136.jpg


Iz godine u godine preko tisuću gostiju prati natjecanja, okrugle stolove, master classove, enološke radionice, cooking showove, gastro izložbe, degustacije, prezentacija strane i domaće kuhinje (tematske večeri). Prilika je to da se i predstave, pa i besplatno educiraju ugostitelji otoka Brača, posebice kroz kuharske prezentacije svjetskih kuharskih imena, te upoznaju na prezentacijama s nacionalnim kuhinjama kao što su indijska, japanska, francuska, talijanska, gruzijska, ukrajinska, bjeloruska, turska te brojne druge.

“Pozivamo ugostitelje da budu djelom programa Bisera mora, posebno u master classovima. Trenutna situacija u kojoj svi imamo „viška“ vremena je ujedno i prilika za kvalitetne iskorake, za naučiti nešto novo, popratiti trendove i širiti poslovne kontakte. Moramo biti svjesni da „postpandemijski“ turisti neće biti isti kao prije. Tražit će se što lokalnija ponuda i ambijent, kvalitetne namirnice i vrhunska usluga” – naveo je Cvitanić.

Na festivalu otkrivaju se zaboravljene bračke recepture, kao i projekti za afirmaciju otočkih tradicionalnih jela koja se sve više vraćaju u restorane i konobe. Tako će i prva večer Bisera mora biti u znaku autohtonih jela otoka Brača.

“Brač je jedna od najposebnijih cjelina koja može pružiti vrhunski gourmet doživljaj i to od vrhunskih svježih namirnica koje se nigdje, ali baš nigdje na svijetu ne mogu na ovaj način konzumirati. Predviđamo da će posjetitelji Bisera mora, čak i oni virtualni, tražiti termin u kojem će moći dodatno istraživati gastronomiju Brača te će putem preporuke inspirirati pojedince istih ili sličnih interesa. Stručna događanja su motiv dolaska predstavnika struke i odličan način za gradnju povjerenja prema destinaciji i posebnoj ponudi otoka” -.dodala je Bremec.

Festival će se održati uz propisane mjere sprječavanja širenja od koronavirusa, a online prijavnice i detalji nalaze se na stranicama ŠKMER-a: https://www.skmer.hr/on-line-prijave-biser-mora/



PROGRAM BISERA MORA 2021:
UTORAK / TUESDAY, 13.4.2021.
Dolazak sudionika
Arrivals
Svečano otvaranje  
Opening ceremony

SRIJEDA / WEDNESDAY, 14.4.2021.
Timsko školsko natjecanje kuhara
Cooking competition – school teams
Master classovi  
Master classes
Prezentacije i radionice
Presentations and workshops

ČETVRTAK / THURSDAY, 15.4.2021.
Natjecanje kuhara – juniori i seniori
Chefs competition – juniors and seniors
Master classovi
Master classes
Prezentacije i radionice
Presentations and workshops

PETAK / FRIDAY, 16.4.2021.
Natjecanje kuhara – seniori
Chefs competition – seniors
Master classovi
Master classes
KUP Biser mora – Finale
CUP Pearl of the sea – Finals


NATJECATELJSKE KATEGORIJE BISER MORA 2021
TIMSKO NATJECANJE ŠKOLA KATEGORIJE:
timsko školsko natjecanje srednjih ugostiteljskih škola (2 kuhara u timu)
timsko školsko natjecanje viših ugostiteljskih škola (2 kuhara u timu)
JUNIORSKO KATEGORIJE:
riba
piletina
rižoto
janjetina
SENIORSKO KATEGORIJE:
riba
janjetina
piletina
tjestenina
vegetarijansko jelo
rižoto
restoranski desert
moderno jelo
timsko natjecanje (3 kuhara u timu)

CHEF’S TABLE timsko natjecanje (1 kuhar + 1 konobar)
Live carving
Prezentacijski slastičarski radovi u šećeru, maslacu, čokolada i marcipanu, torte, aranžmani
Prezentacijski carving: rezbarenje voća i povrća
Natjecanje pizzaiola
FINALE: KUP BISERA MORA – 5 najboljih kuhara s najboljim rezultatima natječe se u black boxu (kuhaju s namirnicama koje im se dodjeljuju prije natjecanja)




ŠEFOVI KUHINJA MEDITERANSKIH I EUROPSKIH REGIJA
Association of Chefs from Mediterranean and European Regions
ŠKMER KUHARSKA AKADEMIJA, Jobova 2, 21000 Split
mob.: +385 99 3198 961
e-mail: [email protected]
www.skmer.hr

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije podržava i uključena je u projekt Ministarstva turizma i sporta i Hrvatske turističke zajednice pod nazivom Safe Stay in Croatia.  U interesu je cjelokupnog turističkog sektora i svih dionika u turizmu Splitsko-dalmatinske županije poštovati visoke epidemiološke standarde kao što je to bilo i protekle turističke sezone, te tako steći oznaku Safa stay in Croatia. Tako ćemo ponovno steći i opravdati povjerenje putnika i gostiju u njihov siguran boravak, što je u turizmu 2021. godine od ključne važnosti – kaže Joško Stella, direktor TZ županije Splitsko-dalmatinske, pozivajući sve zainteresirane da se uključe u akciju dobivanja nacionalne oznake sigurnog turističkog boravka u Hrvatskoj Safe stay in Croatia, koju je predstavilo Ministarstvo turizma i HTZ.

Kao što je poznato, riječ je o propisanim protokolima koji osiguravaju da nacionalna oznaka bude dodijeljenja dionicima u turizmu koji su spremni poštovati visoke standarde epidemiološke sigurnosti u svojim poslovnim prostorima i objektima.

-Uz oznaku Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (WTTC) Safe Travels, osmišljena je nacionalna oznaka pod nazivom Safe stay in Croatia, koja bi trebala pomoći percpciji Hrvatske kao sigurne i poželjne destinacije. Oznaka je to koja garantira visoku razinu zdravstvene sigurnosti svih gostuju, a mogu je dobiti svi u lancu uslužnih djelatnosti od benzinskih postaja do zračnih luka i trajekata kao i hoteli, marine, privatni apartmani, muzeji, gaLerije i drugi u lancu uslužnih djelatnosti koji se pridržavanja epidemioloških mjera. Zato pozivamo sve zainteresirane za dobivanje takve oznake da se jave putem web stranice www.safestayincroatia.hr.  Na njoj mogu pretraživati sve koji nose oznaku Safe stay in Croatia, ali i pronaći informacije o zdravstvenim i sigurnosnim protokolima u sedam osnovnih kategorija, te pronaći informacije kako postupiti u slučaju sumnje na COVID-19, poručuje Joško Stella  turističkim i ulužnim djelatnicima Splitsko-dalmatinske županije.

Hrvatske delicije „Dalmatinska panceta“ i „Dalmatinska pečenica“ dobile su europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 16. veljače 2021. godine. Time su ova dva naziva proizvoda upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićena na području cijele Europske unije.

Postupak zaštite naziva „Dalmatinska panceta“ i „Dalmatinska pečenica“ započeo je u rujnu 2017. godine, kada su Udruga dalmatinski pršut odnosno Udruga proizvođača drniškog pršuta Ministarstvu poljoprivrede podnijele zahtjeve za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom „Dalmatinska panceta“ odnosno „Dalmatinska pečenica“.

Zemljopisno područje proizvodnje ova dva proizvoda obuhvaća grad Novalju u Ličko-senjskoj županiji, gradove Benkovac, Biograd, Nin, Obrovac, Pag i Zadar te općine Bibinje, Galovac, Jasenice, Kali, Kolan, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vir, Vrsi i Zemunik Donji u Zadarskoj županiji, područje Dubrovačko – neretvanske, Splitsko – dalmatinske i Šibensko – kninske županije.

„Dalmatinska panceta“ je trajni suhomesnati proizvod pravokutnog oblika, koji se proizvodi od obrađene mesnate slanine svinja, postupcima soljenja ili salamurenja, hladnog dimljenja te sušenja i zrenja. Blago je slankastog okusa, mek, topljiv i sočan, uz blago izraženu aromu po dimu. Na presjeku je muskulatura crvene boje dok je masno tkivo bijele do ružičaste boje, dok je na rubovima svijetlo žućkaste boje kao posljedica postupka dimljenja.

„Dalmatinska pečenica“ je trajni suhomesnati proizvod bez kosti koji se proizvodi od oblikovanog dugog leđnog mišića svinja, postupcima soljenja ili salamurenja, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja. Vanjska površina proizvoda je svijetlo do tamno smeđe boje s ili bez svijetlo žutih do svijetlo smeđih dijelova prekrivenih masnim tkivom, što je posljedica dimljenja. Blago je slankastog okusa, mek, topljiv i sočan, uz blago izraženu aromu po dimu.

Republika Hrvatska sada ima 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz sada registrirane nazive „Dalmatinska panceta“ i “Dalmatinska pečenica“, do sada registrirani nazivi proizvoda su: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica i Rudarska greblica.

Izvor: ruralnirazvoj.hr

Turistička zajednica Grada Supetra i Turistička zajednica Općine Bol započeli su s projektom integralnog  upravljanja kvalitetom u svojim destinacijama. Ovo je pilot projekt u koji će se u narednim godinama uključiti i ostale TZ otoka Brača.

Ovim dugoročnim projektom želi se uspostaviti mjerljiv i učinkovit sustav upravljanja, potpisivanjem ugovora o suradnji sa Feel IQM d.o.o na projektu IQM Destination BRAČ.

Nositelji projekta IQM Destination BRAČ su Turistička zajednica Grada Supetra i Turistička zajednica Općine Bol, a partneri projekta su predstavnici privatnog i javnog sektora: hotelijeri, kampovi, privatni smještaj, restorani, lokalni proizvođači, turističke agencije, muzeji i galerije, suvenirnice, trgovine, komunalna društva u destinaciji, odgojno-obrazovne ustanove, udruge, sportski klubovi, zadruge i sl.

IQM Destination koncept prihvaćen je u listopadu 2020. godine kao jedan od najboljih primjera u praksi od Svjetske turističke federacije (UNWTO), čime je Feel IQM primljen kao pridružena članica Svjetske turističke federacije

Ovime se pozivaju svi dionici u turizmu Grada Supetra i Općine Bol da se uključe u projekt. Istovremeno se započinje sa prvom fazom realizacije projekta, mjerenje zadovoljstva stanovnika Grada Supetra i Općine Bol, a sve u cilju kasnijeg mjerenja kvalitativnog pomaka. Za sve prijavljene dionike u projektu Feel IQM provodi se početno mjerenje kvalitete i marketing aktivnosti partnera u turizmu, mjerenja online reputacije, te se predlaže destinacijska knjiga standarda IQM Destination BRAČ. Temelj knjige standarda je kvaliteta usluge i proizvoda, integrirano funkcioniranje sinergije u destinaciji, povezivanje sa lokalnim proizvođačima i implementacija minimum 25% lokalnih proizvoda u turističku ponudu, te implementacija svih segmenata turističkih proizvoda u promociju svakog od dionika projekta. U tijeku 2021. godine provoditi će se aktivnosti: analiza mjerenja zadovoljstva stanovnika turizmom u destinaciji – odgovorni turizam, analiza početnog mjerenja upravljanja kvalitetom kod svakog prijavljenog dionika u projektu , Feel IQM tim priprema potpuno individualizirane marketing i poslovne analize za sve koji žele primjeniti individualiziranu analizu u svom poslovanju, organiziraju se auditi sa individualnim savjetovanjem. U tijeku godine planira se provedba implementacije standarda IQM Destination –– praćenje, usmjeravanje, IQM Destination voditelj sa IQM Destination koordinatorom i cijelim koordinacijskim timom dogovara teme koje se održavaju jednom mjesečno. Primjeri prijedloga tema: profitabilno brendiranje, koordinacije sa predstavnicima svih vrsta smještajnih kapaciteta, predstavnicima ugostitelja, lokalnim proizvođačima, atrakcijama, obrađuje se tema financijskog planiranja i upravljanja cijenama, digitalni marketing i sl. IQM Destination tim svakoj destinaciji pristupa na potpuno individualiziran način.

JAVNI POZIV ZA UKLJUČENJE U PROJEKT

INTEGRALNO UPRAVLJANJE KVALITETOM U DESTINACIJI BRAČ

Ovim putem pozivaju sve zainteresirane turističke subjekte koji svojim radom doprinose razvoju i kvaliteti turizma na području Grada Supetra i Općine Bol da se prijave na sudjelovanje u projektu.

Sudjelovanje u projektu se ne naplaćuje dionicima projekta. Prijave se primaju na e-mail [email protected], [email protected]  do 15.03.2021 . godine.

Još jedna internacionalna promocija projekta “Naše bolske priče”, kroz koju općina Bol predstavlja ljepote svoga kraja kroz oči i riječi samih mještana.

Turistička zajednica Bol prijavila je promo video iz serijala Naše bolske priče na 21. The Golden City Gate – The International Tourism Film, Print and MultiMedia Competition.


Podsjetimo se kampanja Naše bolske priče ostvarila je veliki uspjeh na 23. Međunarodnom Tourfilm Festivalu – ITF’CRO’2020.

The Golden City Gate  dio je međunarodnog turističkog sajma ITB koji se održava svake godine u Berlinu, a ove godine zbog epidemioloških mjera održati će se virtualno, 09. – 12. ožujka 2021.
Bol se kandidirao u kategoriji „City“, a u svakoj kategoriji nagrade su podijeljene na Zlato, Srebro i Broncu.

Direktor Turističke zajednice Bol, Markito Marinković izjavio je: “ Veselimo se ovoj nominaciji. Ovo je ujedno zahvala mještanima, produkcijskom timu, scenaristici Hani Klain i svim sudionicima kampanje. Na ovaj način pružena je mogućnost Bolkama i Boljanima da aktivno sudjeluju svojim prijedlozima i angažmanom u zajedničkoj promociji našega Bola. Važno je da posjetitelji upoznaju osobe koje brinu o njima. Mislim da je to dobitna formula.

Nagrade za međunarodne turističke filmove dodjeljuju se već 21. godinu za redom, a o nagrađenima odlučuje međunarodni žiri koji se sastoji od 45 članova, stručnjaka u raznim turističkim područjima.

Split u veljači za mnoge predstavlja obilje glazbe, plesa i veselih kostima. Ove godine vrijeme je za drugu vrstu maski, ali to nije spriječilo Splitski krnjeval  da nastavi svoju tradiciju pa ćemo se tako ove godine kostimirati i u ljetnim mjesecima. Pod organizacijskom palicom Centra plesa, prošlih godina su nas zabavljala brojna glazbena imena poput TBF-a, Opće opasnosti, Cubisma i Vatre, stoga vjerujemo da će i ovogodišnje ljetno izdanje donijeti nove glazbene poslastice.

„Unatoč globalnoj pandemiji želja nam je nastaviti tradiciju Splitskog krnjevala. Razmišljali smo o online verziji ali riječ je o projektu koji donosi toliko interakcije, plesa, glazbe i radosti koja se teško može prenijeti elektronskim putem. Ljetnu verziju Krnjevala planiramo organizirati u srpnju, nadamo se da će nam  epidemiološka situacija to i dozvoliti.“ kazala je Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita.

Organiziranog programa na Rivi nema ali za djecu je organizirana nagradna igra na Facebook profilu Turističke zajednice grada Splita VisitSplit.

„Iako ovogodišnje poklade  nećemo provesti zajedno na rasplesanoj Rivi, za vas smo organizirali izbor za najbolju dječju masku. Fotografije svojih kreativnih maski šaljite u komentarima, a najbolja maska dobiva eduakativno – zabavni paket koji uključuje: vođenje ‘Split for kids’ za cijelu obitelj; obiteljsku ulaznicu za Muzej iluzija; poklon paket najslađih Nadalina čokolada.“ poručili su iz Turističke zajednice grada Splita

Na koji način povećati atraktivnost ruralnih područja u Hrvatskoj? Rješenje je u turizmu i kulturnim rutama, pokazalo je istraživanje Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

Iako je kulturni turizam u Hrvatskoj u uzlaznoj putanji, njezin globalni imidž destinacije sunca i mora otežava strateški razvoj i zauzimanje liderske pozicije u okruženju, pokazalo je istraživanje Kulturne rute – inovativni alat u razvoju i povećanju atraktivnosti ruralnih područja, završeno u siječnju.

Turizam i kultura sjajna su resursna osnova za poticanje gospodarskog razvoja u ruralnim područjima koji se suočavaju s ekonomskim, socijalnim i ekološkim problemima, nezaposlenošću, depopulacijom i marginalizacijom.

Zbog udaljenosti do ključnih prometnih pravaca i manje razvijene infrastrukture nisu toliko atraktivna za poslovna ulaganja. No, u prilog im ide činjenica da njima prolazi trinaest od ukupno 40 certificiranih europskih kulturnih ruta.

Rute židovskog nasljeđa, sv. Martina, maslinova drva, europskih groblja, povijesnih termalnih gradova, impresionizma, industrijske baštine, željezne zavjese, Feničanska ruta, Vinska europska kulturna ruta, Ruta Rimskih careva i dunavska vinska ruta, Kulturna ruta ATRIUM – Arhitektura totalitarnih režima 20. stoljeća u sjećanju na urbani razvoj Europe i Destinacija Napoleon, šansa su za razvoj ruralnih područja i prezentaciju njihove kulturne baštine na popularan, održiv i inovativan način na nacionalnoj i međunarodnoj razini, stoji u istraživanju kojeg potpisuju mr. sc. Dijana Katica, dr. sc. Eduard Kušen, dr. sc. Tihana Sudarić i dr. sc. Dejan Tubić.

„Kulturne rute snažan su alat za promicanje i očuvanje raznolikih kulturnih identiteta koji potiču i organiziraju različite kulturne akcije i manifestacije. Današnji turisti ne žele biti kazališna publika već glumci, odnosno žele aktivno sudjelovati u izravnoj isporuci iskustva, ključnog elementa turističkog putovanja“, zaključuje Robert Baćac, predsjednik Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“, u čijem je izdanju objavljeno istraživanje usmjereno na ruralni prostor Hrvatske koji čini gotovo 92 posto teritorija. U sklopu projekta snimljen je i promotivni film o bogatstvu kulturne i prirodne baštine ruralnih prostora kao velikog potencijala za kreiranje kulturnih ruta.

Istraživanje Kulturne rute – inovativni alat u razvoju i povećanju atraktivnosti ruralnih područja sufinancirano je iz Programa ruralnog razvoja, sufinanciranog sredstvima Europske unije – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja, Mjera Tehnička pomoć – Podmjera 20.2., „Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom.

POKLADNI OPHODI PODKAMEŠNIČKIH SELA I SMOTRA MAČKARA

Sinj i Cetinska krajina odavno plijene pažnju jedinstvenim i zanimljivim događanjima, ali smotra mačkara svakako spada u zasebnu kategoriju. Ove godine trebala se održati po sedmi put.

Međutim, kao i stoljetna  okupljanja mačkarskih skupina po podkamešničkim selima  koja su trebala prethoditi smotri i uobičajenim završnim karnevalskim događanjima, zbog okolnosti prouzrokovanih pandemijom, odgođena je za sljedeću godinu uz, nadamo se, povoljnije uvjete.

Na Smotri, brojne mačkarske skupine imaju priliku predstaviti se široj javnosti na jednom mjestu, a rezultat je živahna, vesela i bučna povorka koja ispod šarenog kolorita krije dugu tradiciju održavanja po pažljivo i strogo utvrđenim pravilima.

Mačkare su najbolji pronositelji i čuvari pokladnih običaja u našim krajevima i već nakon blagdana Sveta tri kralja upućuju se na ophode selima i zaseocima. Koliko su dragocjeni, svjedoči i činjenica da se nalaze na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

U selima Gljev, Han, Obrovac Sinjski, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala. U općini Otok svaki zaselak ima svoju mačkarsku skupinu (Jelašce, Priblaće, Živinice, Gala, Ruda, Udovičići, a povremeno idu i skupine Glavičica-Priblaće, Strana s mačkarama iz Ovrlje i Koritā), dok se u gradu Trilju mačkarski ophodi odvijaju po selima Grab, Jabuka, Košute, Vedrine, Vrpolje, Čačvina i Velić.

Raspored pokladne povorke utemeljen je na tradicionalnim pravilima, nepodložnim bilo kakvim promjenama te u njoj sudjeluju isključivo muškarci.  Na čelu je skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim skupina komedija, a na kraju, s određenim razmakom, idu crne mačkare.

Svatovi, koji simboliziraju konačan kraj zime i dolazak proljeća, predvođeni su nekoć prvim didom, a u današnje vrijeme barjom (barjaktarom). Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna „zadaća“ ophoda. Tu su još jenge (udane žene), jengije (cure) i ostali uzvanici – svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju). 

Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji se nipošto ne smiju naći u isto vrijeme na istom mjestu. Likovi Turčina i bule (tur. strina, ujna) vežu se uz dugu prisutnost Osmanlija na ovim prostorima. Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja bez dlake na jeziku kritizira aktualne društvene i političke teme i nikoga ne pošteđuje kritike. Crne svatove predvode baba i did, nositelji kulta plodnosti koji simuliranjem spolnog čina prizivaju bolji i obilniji godišnji urod, još jedan neizostavan ritualni element. U povorci su i žalovice, udovice-narikače koje nariču šaljive i komične slogane.

Najatraktivniji i najupečatljiviji dio povorke čine impozantni didi. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu vjekovnu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem. Glasnom zvonjavom zvona svrću uroke sa stoke, što uz plodnost i dolazak proljeća svjedoči o najvažnijim preokupacijama naših predaka.

Smotrom mačkara cetinskoga kraja, nastoji se popularizirati bogata tradicija pokladnih običaja, jedinstvena u Europi. Iako pokladni običaji slične tematike postoje i u drugim dijelovima Hrvatske i Europe, i uvijek utjelovljuju obrednu borbu dobrih duhova sa zimom koju tjeraju bukom i skakanjem.

Stoga su, naši „Didi“  rado viđeni gosti na smotrama diljem Hrvatske i Europe, ali i inspirativni motiv za brojna znanstvena istraživanja, izložbe i predavanja na temu nematerijalne baštine.  Čuveni časopis National Geographic na jednoj od svojih naslovnica donosi upravo naše jedinstvene „Dide s Kamešnice“

Više: www.visitsinj.com
Foto: Nikola Belančić, Milan Šabić, Željko Zrnčić

Dobrodošli u projekt Dalmacija Storytelling destinacija… neispričane legende ispunjene s toliko uspomena, smijeha, gorkih suza, osvete… Eh, kad bi ovi zidovi mogli govoriti…

Bliži nam se Valentinovo, dan zaljubljenih. Kažu “ljubav” je samo srcu vidljiva ali projekt Dalmacija Storytelling “ljubavi” je dao oblik koji je svima vidljiv. Vješto osmišljeni projekt sa storytelling elementima vodi nas kroz najljepše ljubavne priče Splitsko – dalmatinske županije.

Kada bi zidovi kuća i palača Splitsko-dalmatinske županije mogli govoriti, iznijeli bi mnoštvo ljubavnih sretnih priča, ali i onih s tužnim krajem, dramatičnim. Oko takvih su se isprele brojne legende. Neke od tih legendi, na dar za Valentinovo, donose vam interpretatori baštine, licencirani turistički vodiči sa područja SDŽ iz projekta Dalmacija storytelling destinacija.

Oživljavanje baštinskih likova u muzejima i baštinskim institucijama je jedinstven projekt u Hrvatskoj i u Europi, oživljava 14 baštinskih likova. Uz ovaj projekt kreirane su 23 tematske interpretacijske šetnje. Projekt je namijenjen turistima i domaćima i radi na kreiranju turističkih doživljaja kroz autentične priče, a koje će javnosti biti komercijalno dostupne putem županijske storytelling platforme u obliku tematskih interpretacijskih šetnji i kostimiranih vođenja. Cilj projekta je očuvanje i prezentacija dalmatinske kulturne baštine i razvijanje cijelogodišnjeg turizma Splitsko – dalmatinske županije.

Donosimo 7 najatraktivnijih legendi i priča
:

1. KAŠTELANSKI DVORCI I LEGENDE

U 17.stoljeću u Kaštel Lukšiću u dvorcu Vitturi je živjela djevojka Dobrila s roditeljima. A u blizini,  u dvorcu Rušinić mladić Miljenko s ocem. Zaraćeni očevi stali su pred ljubav dvoje mladih i doveli je do tragičnog kraja.  Vodič priču započinje šetnjom od Dobrilinog dvorca, i vodi je  preko župne crkvice Gospe od Uznesenja gdje su se kaštelanski Romeo i Julija vjenčali. Ide potom do dvorca Rušinić i crkvice Sv. Ivana Krstitelja, gdje su pokopani. Priča iznosi mučnu istinu o Miljenkovoj smrti kojeg je dokrajčio Dobrilin otac. Dobrila je izgubila razum, želeći samo da je sahrane pokraj njenog supruga.  

Interpretacijski vodič: Nataša Birčić

2. PRIČA DOBRILE VITTURI

Domaćin priče je Muzej grada Kaštela u kojem se kroz 45 minuta vođenja posjetitelji upoznaju s kaštelanskim Romeo i Julijom, Dobrilom i Miljenkom. Turistički vodiči će u oživljenom liku Dobrile, ispričati priču o sreći i tragediji. A uz ljubavnu priču i edukacijski kroz postav Muzeja grada Kaštela ispričati povijest Kaštela.

Interpretacijski vodiči: Sandra Hrabar i Jelena Marijanović

3. Roko i Cicibela

…To je bilo ka u priči, Roko ribar i sin konopara nije jema ništa, Cicibela, kći nosača, još i manje……, ehh, pa tko ne zna za ljubav rođenu na splitskoj Matejušci, koju će donijeti Ivan Baranović i Boško Papić. Ispričat će oni priču o varoškim ljubavnicima koji su imali samo mrvu kruva, malo ribe i puno jubavi. A usput će pokazati i posjetiteljima znamenitosti šarmantnog Velog Varoša. Par se vjenčao 1903. godine, živjeli su u gajeti koju je Roko nazvao Dujkin dvor. Legenda kaže da su zajedno umrli zagrljeni u zimu 1936./1937. godine.

Interpretacijski vodiči: Ivan Baranović i Boško Papić

Ljubavne štorije starega Splita

4. Dioklecijan i Priska

Nije lako iz splitske ljubavne povijesti izdvojiti iti jednu priču, kada je toliko velikih ljubavi ostalo zapisano u starim štivima grada. Ali neke se ističu, kao ona o caru Dioklecijanu koji je svoju ljubljenu Prisku prema legendi upoznao u poljima brnistre. Možda u Saloni, na obroncima Kozjaka ili možda Mosora. Bio joj je vjeran, imao je samo nju i kćerku  Valeriju. Kad je 305. abdicirao s pozicije cara, povukao se u svoju palaču u mirovinu sa svojom Priskom. Tu su mirno živjeli, uzgajajući kupus do 310. Te godine se razbolio njegov zet i nasljednik Galerije. Mama Priska pohitala je u Solun kako bi pomogla kćerki. Godine 311. Galerije umire. Kako je Valerija ipak kćerka jednog velikog cara, bilo je za očekivati da će onaj koji ju oženi postati i sam car. No Valerija nije imala želje za ponovnom udajom, pogotovu ne iz političkih pobuda. Tako su ona i mama bile prognane. Sklonile su se na područje današnje Sirije. No u Solunu je ostao njen posvojen sin Kandidijan ( najvjerojatnije sin iz prethodnog Galerijeva barka). Pretedent na mjesto cara Licinije joj je poslao poruku da ako se ne vrati u Solun da će pogubiti Kandidijana. Kako ga je voljela kao vlastitog sina, vratila se u Solun. Na žalost prekasno. Licinije je upravo pogubio Kandidijana. Netko iz gomile je prepoznao Valeriju i Prisku te dojavio Liciniju. Njih dvije su bile uhićene i pogubljene.

Dioklecijan umire od tuge i žalosti jer im nije mogao pomoći, te prema legendi, skače u more ispod svoje palače.

5. Ljubavna priča Adela i Marije

Druga priča posjetitelje vodi u splitsko 16.stoljeće, i obližnji Klis koji je bio pod vlašću Turaka. U njemu je živio mladi, bogati trgovac Adel, čiju je robu na splitskoj pijaci kupovala bogata splitska obitelj Vornić. Njihovo najmlađe dijete kćerka  Marija se ludo zaljubila u Adela koji ju je zaprosio. Čak i obećao da će promijeniti vjeru ako njena obitelj dozvoli ženidbu. Za Vorniće je sramota bila da im u obitelj dođe osoba muslimanske vjeroispovijesti, pa su Maru zatvorili u samostan. Ona se tu razbolila i umrla. Priču o Adelu i Mari zapisao je Luka Botić, a skladatelj Josip Hatze je uz libreto dr. Branka Radice skladao operu.

6. Neobičan ljubavni trokut

Splitske legende bilježe i jedan krvavi obračun,  neobičan ljubavni trokut u čijem se centru nalazila lijepa kćerka splitskog kapetana. U nju su se zaljubili glasoviti Marko Marulić i njegov prijatelj i rođak Papalić. S obzirom da je dama bila neodlučna koga da izabere, oni su se po dogovoru izmjenjivali. I to na način da bi djevojka  s prozora spustila ljestve, i dok bi jedan bio u sobi, drugi je čuvao stražu. Drugu bi noć zamijenili uloge. A onda se dogodio zločin, Papalić se ni kod svanuća nije spuštao, da bi Marulić odjednom pri dnu ljestvi ugledao torbu. A u njoj glavu njegova prijatelja i rođaka. Legenda kaže da ju je odnio kući, prijatelja pokopao, nakon toga se povukao na Šoltu, počeo pisati djela živući kao redovnik.  Mladu damu su zazidali u kući.

7. Zabranjena ljubav Leona i Izolde

Nedozvoljena Ljubav je u splitskom 15.stoljeću povezala i Leona, sina mletačkog kneza Quirina u Split, i Izoldu Alberti, jedinicu splitskog plemića Madija Albertija.  U pomoć je skočila Leonova prijateljica, redovnica Katarina, koja je zaljubljenom momku davala redovničku halju, te se on tako prerušen s Izoldom nalazio na misi. Kada je to saznao stari Albert, kćer je  zatvorio  u benediktinski samostan sv. Arnira. Ljubavnici su se i dalje sastajali, želeći se vjenčati, no da bi ona pobjegla, morala je proći preko tavana na kojem je bilo puno malih ljesova s tijelima djece preminule nakon porođaja, ili mrtvorođene djece.  Izolda nije mogla proći kroz tavan od straha. I ostala je u samostanu gdje je i umrla. Leon je poginuo u bitci kod Zadra.

Interpretacijski vodič: Sunčana Cokarić

Foto: Tz grada Kaštela, Roko i Cicibela (1978), Storytelling Dalmacija

U godišnjoj kvantitativnoj analizi svjetskih kongresnih destinacija konzultantske tvrtke GainingEdge, Hrvatska je jedina europska zemlja s čak dvije destinacije među prvih 100. Riječ je o izboru tvrtke GainingEdge, koja je 2018. godine pokrenula i prvi puta objavila „Destination Competitive Index“, inovativan alat za usporedbu svjetskih kongresnih destinacija i njihovo rangiranje na temelju konkurentnih sposobnosti za privlačenje međunarodnih skupova.

Ovogodišnji, treći po redu, „Destination Competitive Index 2020“, uključuje ukupno 101 grad s 87 ili više održanih međunarodnih skupova asocijacija (prema ICCA-inom izvještaju) u periodu od 2017. do 2019. godine. Slično kao i prošle godine, 60 posto destinacija na listi su europski gradovi, tako da je od ukupno 101 grada 60 europskih gradova, od čega je njih 45 iz zapadne, a 15 iz istočne Europe. To ukazuje na činjenicu da Europa još uvijek dominira svjetskom kongresnom scenom po pitanju skupova asocijacija. Prvo mjesto na svjetskoj ljestvici konkurentnosti kongresnih destinacija i ove je godine zauzeo Pariz, a slijede ga Singapur i New York. 

Većina gradova zapadne Europe zadržala je sličan položaj na ljestvici kao i prošle godine uz razliku da su iz ove regije dodana dva grada: Sofija i Dubrovnik. Sa Zagrebom koji je treću godinu za redom uključen u indeks, Hrvatska je ove godine tako jedina europska zemlja koja ima čak dva grada na ovoj prestižnoj ljestvici 101 najbolje svjetske kongresne destinacije. Dubrovnik je na ljestvicu ušao s ukupno 346.7 bodova i nalazi se na 97. mjestu. Zagreb je na ovogodišnjoj listi skočio sa 95. na 94. mjesto na svjetskoj razini s ukupno 362.9 bodova.

Zagreb prvi po čistoći smještaja prema Airbnb-u i Booking.com-u

Prema nedavno provedenom istraživanju o europskim metropolama sa najčišćim smještajem, Zagreb je na prvom mjestu po ocjenama korisnika najznačajnijih platformi za rezerviranje smještaja Airbnb i Booking.com. Neke od recenzija gostiju svoj boravak u glavnom gradu Hrvatske opisuju kao „blistavo čist“ i „besprijekorno čist“. 

Naime, s obzirom na to da su, s pojavom pandemije, zahtjevi oko higijene putovanja dodatno narasli, provedeno je istraživanje prema ocjenama korisnika platformi za rezerviranje smještaja: Airbnb, Booking.com i Tripadvisor. Istraživanje je objavio britanski portal ShowersToYou.co.uk, a temelji se na prosjeku ocjena čistoće smještaja u popularnim europskim glavnim gradovima. U ukupnom poretku od 20 najčišćih odredišta u Europi, Zagreb je zauzeo visoko 3. mjesto s prosjekom od 4,740, a ispred su samo Lisabon s prosjekom ocjena od 4,792, dok je na drugom mjestu Prag s gotovo identičnom ocjenom kao Zagreb, tj. prosjekom od 4,741. 

PHOTO: HRVOJE SERDAR

NAJVEĆI SVJETSKI PROMOTOR ADRENALINSKIH SPORTOVA PREPORUČUJE BRAČKE BICIKLISTIČKE STAZE

Red Bull je na svojoj web stranici posebno pohvalio 25 cikloturističkih staza otoka Brača koje su među 30 najljepših u Hrvatskoj. To je još jedno priznanje kvalitetnom radu Biciklističkog saveza SDŽ i Turističke zajednice Splitsko – dalmatinsko županije koji su u suradnji s lokalnim TZ otoka Brača prije par godina te staze osmislile, uredile i označile staze.

Kadrovi iz Uvati vitar utrke iz Sutivana na otoku Braču

Od 2018. Bračke staze posjećuje veliki broj rekreativnih i profesionalnih biciklista a na njima se održalo i više biciklističkih utrka od kojih su tri nosioci svijetskog kupa. Tako se cikloturizam i uređenje infrastrukture za cikloturizam pokazalo kao pun pogdak za cijelogodišnji turizam na otoku Braču što je prepoznao i Red Bull kao jedan od najvećih promotora.

Prenosimo članak Red Bull Hrvatska u cijelosti

Doživi zimsku avanturu na najljepšim biciklističkim stazama u Hrvatskoj!

Tko kaže da se bicikl ne vozi po zimi?
Autor redbull.hr

Selimo se u malo toplije krajeve… I ne, ne mislimo na egzotične dijelove za kojima moraš potegnuti daleko na put i duboko u džep, već o onim dijelovima Hrvatske koji su idealni i za jednodnevne izlete ili čak aktivno provedeni vikend. Ovaj put, pričat ćemo o mjestima idealnima za ljubitelje brdskog biciklizma ili biciklizma uopće… Čak i ako se ne baviš ovom vrstom sporta, svidjet će ti se naši prijedlozi…

Grožnjan, Istra, Hrvatska

Slikoviti srednjovjekovni gradić na brdu iznad doline rijeke Mirne smatra se utočištem umjetnika, ali u njegovoj okolici postoji i popriličan broj biciklističkih ruta koje se smatraju malim enduro rajem na ovom području. Izvrsno okruženje, prekrasni pogledi i solidni spustovi mogu ti uljepšati dan. Ako je lijepo vrijeme, vozit ćeš s pogledom na Jadran, povezati staze uz željezničku prugu Parenzanu i na kraju odmor uz sunce na rubu grada, gdje će biti toliko toplo da ćeš zaboraviti da je zima.

Grožnjan

Rabac, Istra, Hrvatska

Tanka crvena zemlja i uglavnom kamenito tlo nisu baš najbolji za izgradnju modernih biciklističkih staza, ali tamo gdje postoji volja, tu je i način. Čuda se ne mogu učiniti, ali u Rapcu su to skoro napravili. Stvoren je biciklistički centar koji nudi mali park staza, kao i stazu obiteljskog toka, različito zahtjevne enduro staze, neposredno iznad mora i drugi sadržaji. Izvan ljetne sezone ponuda je zaista prihvatljiva pa je Rabac izvrsna destinacija za vikend druženje, možeš ga kombinirati i s Grožnjanom, koji možeš uključiti kao stanicu na putu prema tamo ili natrag.

Nacionalni park Krka

Nacionalni park Krka ima ukupno 14 bike ruta, od brdskih do relativno laganih trekking tako da će i rekreativci i profesionalci na ovom području pronaći nešto za sebe. Mi smo odabrali MTB rutu 2 koja je dugačka 34,4 kilometra s 732 metra uspona. Ruta započinje kod Laškovice, ide do sela Rupe, uspinje se do platoa i zatim prema Rogovu, Dračevici i Roškom slapu te natrag u Laškovicu. Karte za ulazak u park su van sezone jeftinije, a uvijek treba imati na umu poštivanje pravila te brige o ostalim sudionicima i posjetiteljima.

Rabac

Zadarski arhipelag

Pag, Dugi otok, Ugljan, Pašman i Vir stvoreni su za uzbudljivu vožnju biciklom. Karakteristike poput dužine, razvedenosti, povezanosti s kopnom te asfaltiranih i neasfaltiranih staza na kojima će baš svaki posjetitelj pronaći nešto za sebe. O pogledu da ni ne govorimo, možda je riječ i o jednom od najljepših koje ćeš ikada vidjeti. MTB 19 – Vir staza dugačka je 27,5 kilometara, a fizički i tehnički nije jako zahtjevna što znači da ćeš jednostavno uživati u prirodi i aktivnom odmoru.

Grožnjan

Brač

Brač nudi čak 25 biciklističkih ruta od kojih neke vode do Vidove gore koja sa svojih 780 metara predstavlja najviši vrha svih jadranskih otoka. Točnije, radi se o ruti 768. I ostale rute vode do raznih znamenitosti i stvari koji jednostavno moraš vidjeti poput rute 761 koja vodi u sredinu otoka. Škrip, najstarije naselje na otoku i dom Muzeja otoka Brača i muzeja maslinova ulja je nezaobilazna lokacija. Ruta 757 vodi kružno iz Supetra preko Mirca i Sutivana do Ložišća, divnog mjesta s najljepšim crkvenim zvonikom na otoku iz 1888. prema nacrtu kipara Ivana Rendića.