Aktualno

PROJEKT IN-KULTUR: Volonterske aktivnosti pokreću i motiviraju na akciju u cilju poboljšanja postojećih stanja i uvjeta 

U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta lokalnih organizacija civilnog društva formiran je online volonterski kamp u kojem je sudjelovalo 9 volontera. Volonterski kamp osmišljen je u cilju jačanja kapaciteta lokalne zajednice kroz valorizaciju kulturne baštine i stvaranje predispozicija za gospodarski rast u smislu uključivanja ranjivih skupina u gospodarske tokove. Aktivnost ima za cilj i    jačanje kapaciteta partnera na projektu za provedbu aktivnosti u lokalnim zajednicama u svrhu zapošljavanja, obrazovanja, socijalnog uključivanja, dobrog upravljanja i upravljanja u kriznim situacijama udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“,  Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).

Organiziranje volonterskih aktivnosti te upravljanje volonterima i uvođenje inovativnih alata i mehanizama za razvoj volontiranja na lokalnoj razini glavni je cilj aktivnosti volonterskog kampa u sklopu projekta IN-KULTUR.

Kroz volonterski kamp, volonteri su osmislili i predložili 9 potencijalnih kulturnih ruta koje oživljavaju baštinu na temu: dvoraca i kurija, tvrđava, Sv. Jeronima, slavnih izumitelja, čipke, rimskih careva i nogometa, priča i bajki, Zrinskih  Frankopana i kovnice novca. Prijedlozi kulturnih ruta kao predložak za organizaciju i valorizaciju baštine namijenjeni su lokalnim zajednicama, turističkim zajednicama, organizacijama civilnog društva, kulturnim institucijama i pojedincima zainteresiranim za kulturnu baštinu.

UN ističe kako se ljudi diljem svijeta uključuju u volontiranje iz raznih razloga: kako bi pomogli u uklanjanju siromaštva i poboljšali osnovno zdravstvo i obrazovanje, kako bi se uhvatili u koštac s problemima zaštite okoliša, kako bi smanjili rizik od katastrofa ili kako bi se borili protiv socijalne isključenosti i nasilnih sukoba. U svim ovim poljima volonterstvo daje poseban doprinos stvarajući dobrobit za ljude i njihove zajednice.

Volonteri su motivirani vrijednostima poput pravde, jednakosti i slobode kako je izraženo u Povelji Ujedinjenih naroda. Društvo koje podupire i potiče različite oblike volontiranja vjerojatno će biti društvo koje također promiče dobrobit svojih građana.

„Volontiranje je jako dobar način doprinosa pojedinaca zajednici u kojoj djeluju na način da svojim radom i iskustvom pomažu u poboljšanju postojećih uvjeta u težnji da se oni promjene na bolje“, istaknula je koordinatorica volontera Tamara Šašić.

Volonterizam je osnovni izraz međuljudskih odnosa. Radi se o potrebi ljudi da sudjeluju u svojim društvima i da osjećaju da su važni drugima. Vjeruje se da su društveni odnosi svojstveni volonterskom radu ključni za dobrobit pojedinca i zajednice. Etika volonterstva prožeta je vrijednostima kao što su solidarnost, uzajamnost, međusobno povjerenje, pripadnost i osnaživanje, a sve to značajno pridonosi kvaliteti života u zajednici.

„Volontirati i na taj način biti koristan zajednici, ostavlja osjećaj ispunjenosti. Posebno kad se mogu kreirati inovativni modeli i prijedlozi za unapređenje postojećeg stanja kao što je rad na valorizaciju kulturne baštine koja može postati atraktivna i poželjna aktivnost u sklopu kulturnih i kreativnih industrija“,  pojašnjava Larisa Vukić, volonterka na projektu.

Volonterski kamp je logična nadgradnja stjecanja znanja i vještina volontera za radu zajednici na konkretnim aktivnostima. Volonteri IN-KULTUR projekta aktivno su sudjelovali u kreiranju konkretnih projektnih ideja za aktivaciju resursa bogate kulturne baštine i povezivanje iste u kulturne rute. Znanja koje su stekli na obuci za trenere u kulturnim i kreativnim industrijama implementirali su u poduzetničke inicijative u lokalnim zajednicama. Ovom aktivnošću, volonteri su pripremili konkretne akcije za rad u zajednici, poglavito za rad u kriznim situacijama i zagovaranju kulturnih i kreativnih industrija kao odgovor na krizu.

Jedan o ciljeva volonterskog kampa je i daljnja stručna priprema volontera za aktivno djelovanje u zajednici na području kulturne baštine poglavito kod uključivanja i motiviranja ranjivih skupina društva kao što su mladi, žene , starija dob i nacionalne manjine  da kroz kulturne i kreativne industrije pokrenu inovativne poduzetničke poduhvate.

„Iznad svega, volontiranje je način vraćanja zajednici uz istovremeno razvijanje bitnih društvenih vještina i stjecanje vrijednih iskustava. Ako želite napraviti veliku razliku u svijetu oko sebe, morat ćete dati sve od sebe; morat ćete ići iznad onoga što se od vas traži. Ono što čini dobrog volontera je njihova strast i entuzijazam da svojim radom donesu neku vrstu pozitivne promjene“, zaključuje Nikolina Surjan, volonterka na projektu IN-KULTUR.

U tom smislu svrha volontiranja, pored rada za zajednicu, ima i važnu ulogu u cilju unapređenja buduće poslovne karijere volontera. Volonterski kamp na projektu IN-KULTUR volonterima je bio izazovni način za još bolju izgradnju poslovne karijere kroz stjecanja iskustva u području kulturnih i kreativnih industrija na području baštine te možda i poticaj za profesionalno usmjerenje na tom području.  Volonteri su stekli značajne sposobnosti koje se cijene u radnom okruženju, poput suradnje, dopisivanja, kritičkog razmišljanja, upravljanja i udruživanja i to sve za rad u lokalno zajednici.

Projekt IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice  je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna a iz Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna. 

Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

 i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske

Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i http://www.strukturnifondovi.hr

by Croatian Hot Spots

PROJEKT IN-KULTUR: Primjeri dobre prakse najbolji su način prijenosa znanja i iskustava u kreiranju novih poduzetničkih inicijativa u kulturnim i kreativnim industrijama

U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta lokalnih organizacija civilnog društva kreiran je Laboratorij kreativnih i kulturnih industrija na području baštine. Cilj aktivnosti je jačanje kapaciteta partnera na projektu za provedbu aktivnosti u lokalnim zajednicama u svrhu zapošljavanja, obrazovanja, socijalnog uključivanja, dobrog upravljanja i upravljanja u kriznim situacijama udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“,  Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).

Laboratorij kreativnih i kulturnih industrija osmišljen je kao virtualno mjesto (www.inkultur.turkultur.hr/laboratorij) realiziranih ideja, projekata i razvojnih programa na području baštine. Cilj mu je potaknuti iskorištavanje resursa kulturne baštine na održiv, atraktivan i inovativan način. Laboratorij je namijenjen svim koji se zanimaju za kulturnu baštinu, poglavito ranjivim skupinama kao što su mladi, žene, stariji ljudi, autohtoni narodi, poglavito u ruralnim područjima i manjim sredinama koji kroz kulturno poduzetništvo mogu ostvariti svoje poslovne ideje. Također, namijenjen je i lokalnoj zajednici (jedinicama lokalne samouprave, turističkim zajednicama, razvojnim agencijama, kulturnim institucijama) u smislu aktiviranja postojećih resursa kulturne baštine u cilju stvaranja konkurentnog proizvoda ili usluge u interpretiranju baštine.

Mladi ljudi u ruralnim područjima suočavaju se s nizom poteškoća: relativno visoka nezaposlenost, marginalizacija, nedostatak odgovarajućih financijskih sredstava, razina obrazovanja niža od one u gradovima i slabi izgledi za karijeru. Radnih mjesta u poljoprivredi, akvakulturi, ribarstvu i šumarstvu, koji su nekada bili glavni izvor zapošljavanja na selu, sve je manje. S obzirom na te poteškoće, postavlja se pitanje mladih ljudi da li ostati ili otići potražiti prilike negdje drugdje. Nezaposleni mladi ljudi stoga se odlučuju preseliti u urbane sredine kako bi povećali šanse za pronalazak posla. Nove aktivnosti poput kulturnog turizma mogle bi pomoći mladim ljudima da pronađu alternativno zaposlenje u udaljenim područjima.

Žene u ruralnim područjima ključni su pokretači razvoja. Oni igraju ulogu katalizatora u postizanju transformacijskih gospodarskih, ekoloških i društvenih promjena potrebnih za održivi razvoj. Ali ograničeni pristup kreditima, zdravstvenoj skrbi i obrazovanju među

mnogim su izazovima s kojima se suočavaju. One su dodatno pogoršane globalnom prehrambenom i gospodarskom krizom te klimatskim promjenama. Njihovo osnaživanje ključno je ne samo za dobrobit pojedinaca, obitelji i ruralnih zajednica, već i za ukupnu ekonomsku produktivnost, s obzirom na veliku prisutnost žena u poljoprivrednoj radnoj snazi diljem svijeta. Osnaživanje seoskih žena u kulturnom turizmu može otključati promjene na mnogim frontama, posebno u naporima za iskorjenjivanje siromaštva.

U kulturnom turizmu starije osobe imaju ključnu ulogu u prijenosu znanja i vještina korištenih za tradiciju u lokalnom učenju kroz socijalnu uključenost. Također, kroz turizam postoji mogućnost njihovog aktivnog uključivanja kao pripovjedača žive povijesti i tumača kulturne baštine. Čineći to, moguće je olakšati bolju društvenu integraciju starijih ljudi u ruralnim zajednicama smanjujući potencijalne osjećaje izoliranosti i usamljenosti.

Autohtoni narodi su nasljednici i praktičari jedinstvenih kultura i načina odnosa prema drugima i prema okolišu. To su kulturno različita društva i zajednice. Zemlja na kojoj žive i prirodni resursi o kojima ovise neraskidivo su povezani s njihovim identitetima, kulturama, sredstvima za život, kao i njihovim fizičkim i duhovnim blagostanjem. Nasljednici i praktičari jedinstvenih kultura i načina života. Jezik, priče, glazba, odjeća i simboli rukotvorina autohtonih naroda moraju ostati održivi kako bi se razvijali i prenosili na buduće generacije.

Laboratorij sadrži 20 primjera dobre prakse iz Hrvatske i ostalih zemalja Europske unije. Podijeljen je u četiri tematska kabineta svaki po 5 primjera: tradicijska baština, oživljavanje baštine, digitalizacija baštine i interpretacijski centri.

„Laboratorij je osmišljen kako bi bio ne samo mjesto primjera dobrih praksi već mjesto gdje se ideje o artikuliranju kulturne baštine kao proizvode i usluge kulturnih  kreativnih industrija mogu iskristalizirati. Štoviše, namijenjen je da i se i dobila ideja kako i na koji način interpretirati neki resurs kulturne baštine na inovativna i kreativan način. Već postojeća iskustva neprocjenjiva u u stvaranju novih poslovnih ideja ali u načina kako adekvatno oživiti baštinu , sačuvati je i nanovo interpretirati za buduće generacije.“ istakla je voditeljica projekta Nikolina Jerković.

Namjera je prijavitelja i partnera projekta da laboratorij primjera dobre prakse preraste u svojevrstan inkubator ideja i projekata kulturnih i kreativnih industrija gdje bi zainteresirani imali mentore i uz stručnu pomoć i savjete svoje zamisli pretvorili u konkretnu inicijativu. Na tja način osigurati će se održivost projekta IN-KULTUR na način da se s aktivnostima nastavlja i nakon službenog završetka projekta.

„Kroz laboratorij želimo postaviti temelje nekog budućeg centra okupljanja svih koji žele kroz kulturnu baštinu pokrenuti kreativni biznis. Ovo će biti dodatan i konkretan doprinos da se osvijesti važnost kulturne baštine u zajednici ne samo poradi očuvanja identiteta zajednice

već i stvaranja mogućnosti uključivanja mladih ljudi, žena i ostalih ranjivih skupina da kroz kulturne i kreativne industrije pokrenu svoju poslovnu aktivnost.“ Istakao je Robert Baćac, predsjednik Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna a iz Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna. 

Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

 i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske

Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr

by Croatian Hot Spots

PROJEKT IN-KULTUR: Kulturno poduzetništvo poželjan je način realiziranja poslovnih ideja čija je osnova valorizacija kulturne baštine

U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta lokalnih organizacija civilnog društva kreirano je i „streamano“ 10 podcastova koji prezentiraju postojeće inovativne pristupe u samozapošljavanju i njihovom poslovanju. Cilj aktivnosti je prikazati uspješne priče kulturnih poduzetnika koje mogu biti poticaj svima koji su direktno ili indirektno zainteresirani za implementiranje svojih ideja u konkretne poslovne poduhvate. U tom smislu kulturno poduzetništvo poželjan je način realiziranja poslovnih ideja čija je osnova valorizacije kulturne baštine. Aktivnost ima za cilj i    jačanje kapaciteta partnera na projektu za provedbu aktivnosti u lokalnim zajednicama u svrhu zapošljavanja, obrazovanja, socijalnog uključivanja, dobrog upravljanja i upravljanja u kriznim situacijama udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“,  Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).

Kulturno poduzetništvo koje uključuje kulturne i kreativne industrije najdinamičniji je sektor u Europskoj Uniji. Materijalna i nematerijalna kulturna baština na kreativan i inovativan način biva revitalizirana, oživljena i interpretirana. Kroz kulturno poduzetništvo baština ne ostaje samo na razini naslijeđenog identiteta već postaje izazov za pokretanje poslovnih ideja koje rezultiraju gospodarskim djelatnostima i samozapošljavanju s jedne strane i novom kreativnom vrijednosti s druge strane.

UNESCO-ov ambasador dobre volje Jean- Michel Jarre izjavio je kako kreativne industrije pomažu stvoriti održiva gospodarstva i osiguravaju lokalna radna mjesta. Povodom prezentacije studije „Kulturne i kreativne industrije u Republici Hrvatskoj – prije i nakon Covid-19“ HDS ZAMP kao jedan od inicijatora izrade studije naglašava kako ova jedinstvena i prva svjetska studija kulturnih i kreativnih industrija dokaz je da autori širom svijeta, iz svih umjetničkih grana, znatno doprinose svjetskom gospodarstvu, kako po pitanju prihoda, tako i po pitanju radnih mjesta. Mora im se omogućiti da rade u okolini koja štiti njihova moralna i imovinska prava, kako bi mogli održati svoju kreativnost. Nadamo se da će ova studija otvoriti oči svjetskim političarima: zaštita kreativaca znači poticanje ekonomije. Naše kreativne industrije pomažu izgraditi održiva gospodarstva, osiguravaju lokalna radna mjesta, generiraju prihode i poreze te omogućuju milijunima ljudi, među kojima i mnogim mladima, da zarađuju za život od svog talenta.

Podcast aktivnost u projektu IN-KULTUR doprinos je promociji stvaranja održivog gospodarstva kroz kulturno poduzetništvo u izboru deset uspješnih, zanimljivih i inovativnih poduzetničkih priča koje su na raspolaganju svima zainteresiranima na virtualnom mjestu susreta: www.inkultur.turkultur.hr/podcast i uključuju slijedeće poduzetničke priče:

Obrt Cukarin, Korčula, vl. Smiljana Matijaca bavi se izradom tradicijskih slastica otoka Korčule, odnosno prezentacijom i interpretacijom gastronomske baštine, tj. specifičnih, slatkih specijaliteta. Poduzetnička aktivnost nastala je zbog težnje da se ova tradicijska baština očuva i nanovo prezentira.

Obrt Asztalos, Suza, Baranja, vl. Daniel Asztalos bavi se izradom upotrebne keramike. Poduzetnička aktivnost nastala je nakon pohađanja tečaja izrade tradicijske keramike i ne predstavlja samo puko reintepretiranje tradicijskog lončarstva već i kreativni način oblikovanja uporabne keramike s poboljšanim performansama.

Obrt Ma-La, Brodarci, Karlovac, vl. Tamara Krklec Čvangić bavi se izradom i rekonstrukcijom, odnosno, obnovom narodnih nošnji iz svih krajeva Hrvatske. Poduzetnička aktivnost nastala je nakon dugogodišnjeg hobističkog bavljenja izradom nošnji te sve većom potražnjom za ovom vrstom tradicijskog proizvoda.

Obrt Antico, Motovun, vl. Jure Bralić, bavi se interpretacijom gutenbergovog tiskarskog stroja u maloj radionici uređenoj kao notarski ured u vrijeme renesanse. Poduzetnička aktivnost nastala je prilikom posjeta vlasnika sličnom projektu na Bledu kada se odlučuje pokrenuti svoju poduzetničku uz dodatak svojih kreativnih ideja.

Obrti Miko fashion, Vinkovci, vl. Matea Šimunić, bavi se modnim dizajnom na način da se koriste elementi tradicijske baštine. Poduzetnička aktivnost nastala je kada je vlasnica odlučila iskoristiti umjetničke radove svoga oca tj portrete Šokice i Šokca koji su postali brend dizajna.

Obrt Kazivačica, Zagreb, vl. Iva Silla, bavi se interpretacijskim vođenjem po Zagrebu na temu legendi i priča. Poduzetnička aktivnost nastala je nakon pohađanja edukacije za interpretatora baštine kada vlasnica osmišljava svoje vlastite programe koji se naslanjanju na živu baštinu grada Zagreba.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivica i Marica, Karanac, Baranja bavi se pružanjem turističkih usluga koje uključuju tradicijsku baštinu od arhitekture, gastronomije do dodatnih aktivnosti na domaćinstvu. Poduzetnička aktivnost nastala je iz čiste ljubavi prema seoskom načinu života i tradiciji s ciljem očuvanja izvorne seoske baštine.

Obrt AR Atelier, Ćilipi, Konavle, vl Antonia Rusković Radonić bavi se izradom konavoskog veza te proizvodnjom svile na tradicijski način kao izradom umjetničkih djela s motivima Konavala.

Poduzetnička aktivnost nastala je iz želje da se očuvaju tradicijski zanati i vještine ali i prezentacijom svojih umjetničkih djela inspiriranih motivima Konavala.

Udruga bratstvo svetog Mihovila, Karlovac, predsjednik Pavel Butolen, bavi se izradom povijesnih viteških oklopa kao nekadašnjeg tradicijskog obrta u srednjem vijeku. Kroz udrugu se obavlja poduzetnička aktivnost koja je nastala iz hobija, a uključuje  izradu oklopa, kaciga i štitnika kada su počele stizati narudžbe za izradu.

Obrt Heredo, Medulin, vl. Manuela Hrvatin, bavi se interpretacijom baštine po modelu storytellinga, odnosno oživljavanje baštine Istre (mitovi i legende kao i stvarni događaji) kroz scenski prikaz. Poduzetnička ideja nastala je nakon provođenja niza projekata financiranih iz fondova EU koji su valorizirali kulturnu baštinu.

Projekt IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice  je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna a iz Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna. 

Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

 i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske

Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr

by Croatian Hot Spots

Udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo” na konferenciji Ruralne Europljanke ugostila više od stotinu stručnjaka, predstavnika institucija i vlasnika OPG-ova

U Hrvatskoj oko 700 sela pred izumiranjem, zadnji je tren za depopulaciju i potpore ruralnim ženama

Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo” na čelu s predsjednicom Udruge, mr.sc. Dijanom Katicom, organizirala je 24. i 25. listopada konferenciju Ruralne Europljanke. Prvoga dana programi su se održali u zagrebačkoj Oris Kući arhitekture, a domaćin drugoga dana bila je Vinogradarska kuća Braje iz Jastrebarskog. Događanju su nazočile te svoja stajališta na panelu “Od izazova do uspjeha” podijelile s prisutnima uvažene gošće: Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije, Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, Sunčana Glavak - zastupnica u Europskom parlamentu, Marijana Petir iz Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kao i Tanja Cirba, načelnica Općine Lovas.

Uz njih u radu je sudjelovalo i više od stotinu sudionica iz Hrvatske i regije. Velik interes za ove aktualne teme pokazali su i predstavnici područne i lokalne samouprave kao i turističkih zajednica diljem Hrvatske, stručnjaci s Agronomskog  fakulteta u Zagrebu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, Veleučilišta u Virovitici, Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute te Instituta za turizam.

Predavači su govorili o baštini i identitetu ruralne žene, održivom turizmu kao novoj prilici te kulturnim rutama kao poticaju ruralnim ženama. Velik interes privukle su teme o razvoju inovacija u ruralnom poduzetništvu i lokalnoj gastronomiji kao i održivi turizam, a drugoga dana konferencije razgovaralo se o položaju hrvatskih ruralnih žena u medijima uz razmjenu iskustava.

Konferencija Ruralne Europljanke održava se po prvi put, a još prošle godine, na inicijativu Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo”, neformalno je pokrenuta zajednička platforma Ruralne Europljanke, kojom će se još više osnažiti položaj žena u ruralnim područjima. To je moguće učiniti kroz suradnju, širenje mreže na međunarodnoj i nacionalnoj razini te kontinuirano obrazovanje i promoviranje žena, koje su svoj život i rad posvetile ruralnim područjima.

Predsjednica Udruge Uzorne hrvatske seoske žene, gđa. Jerleković, predstavila je neke od hrvatskih uspješnih primjera seoskih žena, dok se  primjere iz inozemstva moglo pogledati na predavanju Roberta Baćca, Kulturne rute kao poticaj poduzetničkim inicijativama žena u ruralnim područjima. Kao iznimno važne teme na panelu pokazale su se depopulacija, odumiranje života na selu (npr u Hrvatskoj je oko 700 sela pred izumiranjem) te nedostatna kvalitetna infrastruktura, pri čemu je istaknut širokopojasni internet, kao jedan od glavnih elemenata za život u ruralnim krajevima uz osiguravanje vrtića, škola i ostalih potrebnih sadržaja. Gđa. Šuica naglašava da je 80% Europskog teritorija pokriveno ruralnim područjima, a slično je u Hrvatskoj, no na tom području živi samo trećina stanovništva, dakle teritorij treba bolje iskoristiti.  Uz širokopojasni internet, jer danas nije važno gdje živite nego kako ste povezani, istaknula je još jedan veliki problem a to je skrb. Na razini EU čak 8 milijuna žena ne sudjeluje na tržištu rada, jer ili skrbe o djetetu ili o starijim osobama. To je veliki nedostatak kako na tržištu rada, tako i u njihovim karijerama.

Gđa. Sunčana Glavak spomenula je da se žene u današnje vrijeme nažalost još uvijek suočavaju s izborom hoće li raditi ili će brinuti o djeci, obitelji ili starijim osobama. Stoga im treba osigurati dostupnost vrtića, socijalne skrbi… Okolnosti u Europi su se promijenile, novaca ima dovoljno, samo treba vidjeti na koji način preoblikovati ruralni prostor i riješiti depopulaciju stanovništva. Pozvala je sve žene s ruralnih područja da joj pošalju primjedbe i prijedloge kako poboljšati zakonodavne okvire. Žene čine ukupno  51% populacije u našoj zemlji i taj glas više dragocjen je za mijenjanje stvari.

Gđa. Petir istaknula je pitanje vrednovanja uloge žena u ruralnom prostoru. Odbor za poljoprivredu je u  suradnji s Ministarstvom poljoprivrede dogovorio da će se u Nacionalni program za ravnopravnost spolova do 2024. godine preuzeti neki programi koji se odnose na vještine i znanja ruralnih žena, kako bi ih podržali i konkretnim mjerama. Apeliraju da se kroz Nacionalnu strategiju poljoprivrede prepozna ta multifunkcionalna uloga seoskih žena, kako bi ona bila priznata uz dodjeljivanje sredstava. Nedavno je usvojen i prijedlog za žene poljoprivrednice da se uvedu dodatni bodovi kao i za mlade poljoprivrednike kod zakupa poljoprivrednog zemljišta.

Izgleda da je upravo sada pravo vrijeme za jači angažman u pravcu većeg razvoja ruralnih žena, jer je plan Ministarstva poljoprivrede do 2030. godine utrošiti oko 7,5 milijardi EUR sredstava. Danas je kod nas svega 1/3 ruralnoga stanovništva i trend je jako jako loš. U sljedećih 5 godina na raspolaganju će biti 3 milijarde i 800 milijuna EUR, iz Nacionalnog programa za otpornost i oporavak, kao i svih državnih potpora. Prije svega, po riječima ministrice Vučković, važno je osigurati temeljnu infrastrukturu, koja će se i dalje osiguravati iz programa ruralnog razvoja, putem državnog proračuna i kohezijske politike.

Često se zaboravlja iznimno važna uloga i odgovornost lokalne zajednice pri razvoju žena u ruralnim područjima. Gđa. Ljubičić ističe koliko je  potrebna osmišljenost i rast lokalne zajednice, koja podupire razvoj ruralnih obitelji. Već postoje sjajni primjeri, gdje se subvencioniraju jaslički servisi, vrtići, topli obroci - takvom kvalitetom života čak se privlače i ljudi iz urbanih područja i stoga je taj senzibilitet za depopulaciju i demografiju jedan od ključnih. Gđa Cira, načelnica općine Lovas smatra da je prije svega važno osposobiti seosku ruralnu ženu za tržište rada oživljavanjem starih zanata, a planiraju uključiti žene iz svoje sredine u društveno poduzetništvo te im osigurati dodatnu potrebnu edukaciju, osobito u pravcu europskih projekata. 

Na Konferenciji se otvorila i tema percepcije ruralnih žena - često se mogu o njima u medijima, no i drugdje čuti vrlo ružni komentari o ruralnim ženama, a one su toliko kreativne, radišne, ulažu puno ljubavi u svoj posao. Stoga je važno da istaknu svoju snagu, moraju jačati svoje pouzdanje i ono što imaju pokazati svijetu, jer s tim sposobnostima mogu unijeti promjene. Bez tih žena nema očuvanja ruralnih prostora, jer ako žene odu otići će cijele obitelji. Gđa. Findak smatra da je jako važno da ruralne žene budu tamo gdje se odnose odluke, a s njom su se složile i ostale panelistice, čak štoviše, trebale bi se kandidirati na lokalnoj razini, ući i u politiku, jer ipak je 51% žena i taj jedan glas iznimno je važan u donošenju odluka. Sazrijelo je vrijeme da žene, koje su već neko vrijeme u ruralnom turizmu, jasno artikuliraju koje su to poteškoće, s kojim problemima se bore te da predlože moguća rješenja, jer one sada imaju dovoljno znanja i iskustva za utjecaj na zakonodavni okvir, kako bi se poboljšao  i osnažio njihov položaj.

Drugi dan konferencije istaknuo je važnost komunikacije s medijima. S pojavom COVID-a sve je veći interes za OPG-e i njihove proizvode i usluge, no ruralne žene trebaju same ponuditi medijima svoje sjajne priče i tako ih približiti potencijalnim kupcima i posjetiteljima. Važno je istaknuti kvalitetne proizvode, no i obiteljske priče te postati svjestan svoje vrijednosti i “blaga” zahvaljujući kojem mogu posjetiteljima povećati kvalitetu života.

Gđa. Dijana Katica najavila je i sljedeću konferenciju, koja će se održati u Osijeku 21. studenoga, na temu vinskog turizma, koji se sve više razvija u Hrvatskoj i jedna je od važnih odrednica ruralnoga turizma.

Foto: Tea Lukinić Marić

by Croatian Hot Spots