11. Svibnja, na dan početka provođenja treće faze popuštanja mjera restrikcija kada su ponovno počeli sa radom ugostiteljski objekti i tako naznačili početak ponovnog pokretanja turističkih aktivnosti, članovi vijeća Hrvatske turističke zajednice održali su putem video poziva 66. sjednicu Turističkog vijeća HTZ-a.
Na sjednici se razgovaralo o potrebnim predispozicijama za prihvat gostiju i oblikovanje turističke ponude u Hrvatskoj kao i o stanju na najvažnijim emitivnim tržištima vezano uz epidemiološku situaciju i mogući početak turističkih kretanja.
„Danas je započelo sa radom mnogo ugostiteljskih i smještajnih objekata u Hrvatskoj što je osnovni preduvjet za početak turističke aktivnosti. Drago mi je što smo u suradnji s epidemiolozima i strukovnim udrugama u turističkom sektoru zajednički pronašli najprihvatljivija rješenja i epidemiološke uvjete koje objekti trebaju poštivati u ovo doba „novog normalnog“ stanja. Sljedeći koraci u revitalizaciji turizma u Hrvatskoj odnose se na izradu međunarodnih procesa i otvaranja državnih granica za ulazak stranih gostiju. Za ostvarivanje tih koraka potrebna je uska suradnja s epidemiolozima i nastavak pozitivnih kretanja što se tiče broja oboljelih i izliječenih od koronavirusa. Nedavno smo u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije održali videokonferenciju ministara država članica Europske unije zaduženih za sektor turizma koju sam sazvao i naša je inicijativa, čiju realizaciju uskoro očekujemo, da se na razini EU uvede zajednički Protokol za putovanja s međusobno usklađenim propisima s time da se po potrebi pojedine zemlje dogovaraju bilateralno“, izjavio je ministar turizma i predsjednik Hrvatske turističke zajednice Gari Cappelli.
„Današnjim početkom treće faze relaksacije mjera u borbi protiv pandemije koronavirusa polako se stvaraju uvjeti za pokretanje turističkih tijekova. U kontaktu s našim najvećim inozemnim partnerima, agencijama i turoperatorima ohrabruju nas povratne informacije i rezultati pojedinih tržišnih istraživanja poput najnovijeg provedenog u Nizozemskoj prema kojem gotovo polovina Nizozemaca svoj čitavi ovogodišnji regres namjerava potrošiti na putovanja izvan zemlje. Također, najveći njemački turoperatori zainteresirani su za uspostavu redovnih i charter aviolinija kako bi maksimalno ublažili nastale gubitke, a komparativna prednost Hrvatske u tim procesima je imidž zdravstveno sigurne turističke destinacije“, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Podsjetimo, u dosadašnjem dijelu turističke godine ostvaren je pad turističkog prometa od 74 posto u dolascima i 66 posto u noćenjima u odnosu na prošlu, rekordnu turističku 2019. godinu, a sve uslijed ograničavanja kretanja i putovanja u svim zemljama svijeta uslijed pandemije koronavirusa. U Hrvatskoj se do kraja 2020. godine očekuje ostvarenje do 30 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa.
Piše: HotSpots gourmet bloger, Ela Vrsalović, konoba Bokuncin, Sutivan
Bob je tradicionalna mediteranska namirnica koju krasi odličan nutritivni sastav i jedinstven okus. Zbog brojnih hranjivih sastojaka koje sadrži, blagotvorno djeluje na organizam. Može se kombinirati u raznim salatama, sa tjesteninom i njokima, možemo od njega raditi namaze, dodavati u mesna jela, mogućnosti su beskrajne. Bob je izvor vitamina B kompleksa, dijetalnih vlakana, proteina i željeza. U kombinaciji sa žitaricama, orašastim plodovima ili sjemenkama čini odličan sastav biljnih proteina.
RAVIOLI OD ŠKUTE U UMAKU OD BOBA
Tijesto za raviole napravimo od 200g brašna, 2 jaja i malo soli, razvaljamo na 2mm debljine i režemo u obliku pravokutnika. Veličinu određujete sami ovisno o tome volite li veće ili manje ravioli. Na sredinu svakog pravokutnika stavite žličicu nadjeva, premažete krajeve sa malo vode, preklopite (pazite da ne ostanu zračni džepići) te odrežete višak tijesta. Pripazite da se krajevi dobro zalijepe kako nadjev ne bi iscurio u kuhanju.
Nadjev za raviole napravimo od 250g škute, šake svježe ribanog parmezana, malo soli, papra i muškatnog oraščića.
Raviole kuhajte u ključaloj vodi desetak minuta.
Zrna boba skuhamo, procijedimo i zajedno sa kapulom i lukom zažutimo na maslinovom ulju, začinimo i grubo usitnimo vilicom. Dodamo raviolima i pospemo sa malo parmezana.
Kad se ublaže epidemiološke mjere na otoku Braču, budite među prvima koji će imati selfie sa djevojčicom i mačkom
Tek što je krenulo popuštanje mjera donesenih pred ugrozom od korona virusa, pojavilo se novo žarište baš na otoku Braču. Nadamo se da će situacija što prije poboljšati i da ćemo do ljeta zaboraviti ove dane opće blokade. Prošlog tjedna se na stivanskoj rivi pojavila djevojčica koja je poželjela svojoj mački pokazati onu poznatu stivansku “mačku u kampanelu”. To je ideja koja stoji iza skulpture “Djevojčica s mačkom” koju je uspješno oživotvorio akademski kipar Ante Strinić iz Splita.
Predviđeno je da djevojčica bude smještena na malom mostiću ispred povijesne kule, ali uskoro slijedi njegova sanacija i rekonstrukcija pa se Djevojčica s mačkom privremeno smjestila na obližnjoj klupi i odmah privukla pozornost i pozitivne komentare prolaznika.
Ovo je tek prva javna skulptura u nizu osmišljenom Konceptom postavljanja javne plastike u Općini Sutivan koji je odobren na općinskom Odboru za urbanizam i koji stvara okvir za promišljanje daljnjih intervencija u urbanom tkivu mjesta u vidu skulptura i umjetničkih instalacija.
Njihova je uloga osim estetike i interakcije s okolinom da gostima Sutivana omoguće uvid u baštinske i suvremene posebitosti mjesta a domaćem stanovništvu, posebno mladima, razviju osjećaj ponosa, pripadnosti i očuvanja tih vrijednosti. Pozivamo vas da budete među prvima koji će imati selfie sa djevojčicom i mačkom, naravno kad se ublaže edpidemiološke mjere ograničenja kretanja i pristupa otoku.
Za sve one željne romantike zalazak sunca u Novalji je zaista pravi doživljaj
Nakon mjeseci zatvorenosti i izolacije, ohrabrujuće vijesti o smanjenju broja novooboljelih na području Europe pa i Hrvatske te relaksirajućim mjerama koje se uvode, daju nadu da će se turistički promet dogoditi makar i u smanjenom obujmu. Kada se to dogodi, naše zvijezde turizma bit će spremne.
Kažu da je drugo ime za romantiku zalazak sunca. Alfred Hitchcock jednom je ustvrdio da Zadar ima najljepši zalazak sunca na svijetu, a svi znamo kako je slavni redatelj imao oko za dobar kadar.
Nedaleko od Zadra, smjestila se paška ljepotica Novalja. Ovaj mali gradić popularno je turističko odredište, gastro oaza i omiljeno okupljalište ljubitelja avanturističkih sportova. Specifičan krški krajolik i morska atmosfera sa dodirom eteričnosti, privlače posjetitelje iz cijelog svijeta.
Manje je poznato da upravo ovdje možete uživati u jednom od najljepših zalazaka sunca na Jadranu, s prekrasnim bojama zalazećeg sunca i neba koje je svake večeri iznova obojano drukčijim bojama.
U Novalji često možete sresti zaljubljene turiste kako “love” poneki zalazak sunca. Nerijetko čekaju satima da ovjekovječe nezaboravni doživljaj. Ti zalasci ih vežu za emotivne trenutke koje su doživjeli u Hrvatskoj.
Nebo puno boja idealna je kulisa za šetnje
U Novalji su prilično sigurni da se vidimo skoro… uz najljepši zalazak sunca…na najljepšim plažama, šetnicama, u ugostiteljskim objektima, u društvu najboljih domaćina.. ponovo zajedno u Novalji!
Ususret proslavi Dana Europe 9. svibnja, Europska komisija i Europa Nostra ponosno objavljuju ovogodišnje pobjednike Nagrade europske baštine / Europa Nostra nagrade.
Najprestižnije europsko priznanje u području, baštine dodijeljeno je 21 projektu iz 15 zemalja (za punu listu vidi dolje). Među ovogodišnjim pobjednicima u kategoriji konzervacija je i Hvarski Arsenal.
Ljubitelji baštine i podržavatelji iz cijele Europe i ostatka svijeta sada mogu glasati i online za Public Choice Award / Nagradu publike i tako pružiti potporu vlastitoj ili drugoj europskoj zemlji. U vremenima izolacije i društvenog distanciranja, Europska Komisija i Europa Nostra nastoje potaknuti širok broj ljudi u otkrivanju nagrađenih dostignuća, te glasovanju za njima omiljena 3 projekta. Pobjednik Public Choice Award / Nagrada publike bit će proglašen nakon ljeta. Pobjednici glavnih nagrada (Grand Prix), s pripadajućim novčanim nagradoma od 10.000 Eura, biti će proglašeni istom prigodom.
„COVID-19 kriza jasno je odredila koliko su kultura i kulturna baština potrebni ljudima i zajednicama diljem Europe. U trenutku kada stotine milijuna Europljana ostaju fizički razdvojene, naša kulturna baština nastavlja, više nego ikad, okupljati ljude. Ovogodišnji dobitnici nagrada Nagrade europske baštine / Europa Nostra Awards nadahnjuju i snažni su primjeri koji uistinu doprinose bliskijoj, ujedinjenijoj i otpornijoj Europi “, poručila je Mariya Gabriel, povjerenica Europske Komisije za inovacije, istraživanja, kulturu, obrazovanje i mlade.
„U ovim izazovnim vremenima, naši dobitnici nagrada sa svojim uspješnim pričama o tome kako se nevolja može prevladati stručnošću, predanošću i timskim radom pravi su glasnici nade. Ovi uzorni, nagrađeni projekti pokazuju da je kulturna baština vitalna za naš mentalni i fizički oporavak od traume koju uzrokuje pandemija. Naša zajednička baština i njeni skrbnici mogu doprinijeti na mnogo načina: od stvaranja dostupnog kulturnog sadržaja kreativnim digitalnim rješenjima do poduzimanja konkretnih radova na obnovi i rehabilitaciji kao činu društvenog i ekonomskog preporoda naših gradova i sela “, izjavio je Hermann Parzinger, izvršni predsjednik Europe Nostre.
Nagrade Europske baštine / Europa Nostra Awards pokrenula je Europska komisija 2002. godine, a od tada ih vodi Europa Nostra – europski glas civilnog društva za očuvanje kulturne baštine. Nagradni program ima potporu programa Kreativna Europa Europske Unije.
Dobitnike nagrada izabrali su neovisni žiriji sastavljeni od stručnjaka za baštinu iz cijele Europe, nakon detaljne procjene kandidatura koje su podnijele organizacije i pojedinci iz 30 europskih država. Ocjenjivački sud odlučio je dodijeliti i tri nagrade Europa Nostra za zapažena dostignuća iz europskih zemalja koje nisu sudjelovale u programu EU Kreativa Europa, a to su Švicarska i Turska.
U 2020. godini bit će dodijeljene i dvije nove posebne nagrade ILUCIDARE pristiglim prijavama na Europske nagrade za baštinu / Europa Nostra Awards. ILUCIDARE specijalne nagrade bit će objavljene 28. svibnja. ILUCIDARE je projekt koji financira program Horizon 2020, s ciljem uspostave međunarodne mreže koja promiče baštinu kao izvor inovacija i međunarodnih odnosa.
Nagrada Europa Nostra također će biti dodijeljena dvama značajnim dostignućima u baštini iz europskih zemalja koje ne sudjeluju u programu EU Kreativna Europa.
Zgrada Arsenala, smještena u centru grada Hvara, najvažnije luke otoka, pažljivo je obnovljena i uspješno pretvorena u živo kulturno središte za posjetitelje i lokalnu zajednicu. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije bili su partneri Gradu Hvaru u 30-godišnjem projektu obnove Hvarskog Arsenala. Projekt su financirali Grad Hvar, Ministarstvo kulture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije I Splitsko-dalmatinska županija, uz dodatna sredstva civilnih udruga i Europskog fonda za regionalni razvoj.
Gradnja srednjovjekovnog Arsenala započela je u 13. stoljeću. Arheološki nalazi upućuju da se on koristio kao arsenal već od 3. – 4. stoljeća nove ere. Tek početkom 17. stoljeća zgrada je poprimila svoj današnji izgled, obuhvaćajući prostor za izradu, popravke i čuvanje brodica u prizemlju zgrade te kazalištem i spremištem koje je danas preuređeno u galeriju i povijesnu, tzv. kapetansku sobu, na prvom katu.
Izuzetno zahtjevan projekt revitalizacije Arsenala uključivao je tehničku dokumentaciju, istraživačke radove i konzervatorski elaborat (1989.-2005.); rekonstrukciju nosive konstrukcije (2005.-2009.); arheološka iskapanja (1994-1996. i 2014-2015.); fazu rekonstrukcije i obnove (2014.-2018.); i završne radove u unutrašnjosti zgrade, uključujući opremanje kazališta, galerije i kapetanske sobe (2018.-2019.).
Prostor u prizemlju zadržao je svoj izvorni oblik s prezentiranim kamenim zidovima i lukovima, dok suvremena višenamjenska oprema pruža građanima prostor održavanja širokog spektra kulturnih i društvenih događanja. Izvorne venecijanske drvene grede i danas se nalaze na stropu galerije na prvom katu, dok su druge originalne značajke zgrade, ponajviše freske i kazališne lože, sačuvane i restaurirane u njihovom izvornom izgledu.
Potrebne inovacije bitne za namjenu zgrade suvremeno su dizajnirane, time naglašavajući izvorni karakter zgrade. Ovi novi elementi ukomponirani u povijesne slojeve zgrade, uspješno su doveli do dramatičnog spoja starog i novog.
Žiri je primijetio da je „ovaj vrijedni projekt revitalizacije prilagodio vrlo značajnu zgradu modernim potrebama zajednice i dodao novu kulturnu dimenziju turizmu ovog područja. On predstavlja dugoročno nastojanje da se osigura očuvanje Arsenala kao mjesta visoke kulturne baštine. Stratifikacija zgrade iz 16. stoljeća i kasnijeg kazališta iz 18. stoljeća pravilno je prepoznata u konzervatorskim radovima. Ovakvi lokaliteti su dokaz duge povijesti međunarodne trgovine u Europi, a značajan je njihov smještaj u luci, gdje i danas igraju važnu ulogu kao mjesto povezivanja.”
O nagradi
Nagrade europske baštine / Europa Nostra nagrada
Europsku nagradu baštine / Europa Nostra nagradu pokrenula je Europska komisija 2002. godine i od tada je vodi Europa Nostra. Promoviraju i promiču najbolje primjere očuvanja baštine, istraživanje, upravljanje, volontiranje, obrazovanje i komunikaciju. Na taj način doprinose jačem javnom priznavanju kulturne baštine kao strateškog resursa za europsko gospodarstvo i društvo. Nagrade se financiraju iz EU programa Kreativna Europa.
Europska nagrada baštine / Europa Nostra nagrade ističu najbolje prakse, potiču prekograničnu razmjenu znanja i povezuju različite zainteresirane strane na šira umrežavanja. Nagrade donose velike dobitke pobjednicima, kao što su veća (inter)nacionalna vidljivost, dodatno financiranje i povećani broj posjetitelja. Osim toga, nagrade potiču bolje razumijevanje naše zajedničke baštine u široj javnosti. Nagrade su stoga ključni alat za promicanje višestruke vrijednosti europske kulturne i prirodne baštine.
U proteklih 18 godina, organizacije i pojedinci iz 39 zemalja podnijeli su ukupno 3.150 prijave za Nagrade. Što se tiče broja prijava po zemljama, Španjolska je prva na ljestvici, s 542 projekata, slijedi Italija, sa 318 prijava, i Ujedinjeno Kraljevstvo, s 308 prijava. U kategorijama, Konzervacija, očuvanje i zaštita baštine je imala najviše podnesaka (1,794), zatim slijedi Edukacija, usavršavanje i podizanje svijesti (601), Istraživanje (395) i, konačno, Predana služba baštini (360).
Od 2002. godine nezavisni stručni žiri nagradio je 533 projekata iz 34 zemlje. U skladu s brojem prijava, Španjolska je na vrhu popisa s 70 primljenih nagrada, Velika Britanija na drugom mjestu (62 nagrada) dok je Italija na trećem mjestu (47 nagrada). Što se tiče kategorija, u kategorijiKonzervacija, očuvanje i zaštita baštine najviše je dobitnika (300) nakon čega slijedi Edukacija, usavršavanje i podizanje svijesti (89), Predana služba baštini (78) i, na kraju, Istraživanje (66).
Ukupno je dodijeljeno 123 Grand Prix nagrada u iznosu od 10,000 € za istaknute inicijative za baštinu, odabrane među nagrađivanim projektima.
Europa Nostra
Europa Nostra je europski glas civilnog društva posvećenom očuvanju i promidžbi kulturne i prirodne baštine. Ta paneuropska federacija nevladinih udruga koje se bave baštinom koju podržava i široka mreža javnih tijela, privatnih tvrtki i pojedinaca pokriva više od 40 zemalja u Europi. Osnovana 1963. godine, danas je prepoznata kao najreprezentativnija mreža baštine u Europi.
Europa Nostra kampanje za spašavanje ugroženih europskih spomenika, lokaliteta i krajolika, posebno kroz program 7 najugroženijih potiču izvrsnost kroz Europsku nagradu baštine / Europa Nostra nagrade. Također pridonose formuliranju i provedbi europskih strategija i politika vezanih uz baštinu, kroz strukturirani dijalog s europskim institucijama i koordinaciju Europskog saveza za baštinu 3.3. Europa Nostra je bila jedna od inicijatora i važan partner iz civilnog društva u programu Europska godina kulturne baštine 2018
Kreativna Europa
Kreativna Europa je program EU-a koji podržava kulturne i kreativne sektore, omogućujući im da povećaju svoj doprinos zapošljavanju i rastu. S proračunom od 1,46 milijardi eura za razdoblje od 2014. do 2020. podržava organizacije u području baštine, izvedbenih umjetnosti, likovnih umjetnosti, interdisciplinarne umjetnosti, izdavaštva, filmova, televizije, glazbe i video igara, kao i desetaka tisuća umjetnika, kulturnih i audiovizualnih profesionalaca. Financiranje im omogućuje da djeluju u cijeloj Europi, da dopru do nove publike i razviju vještine potrebne u digitalnom dobu.
Turistička zajednica grada Splita poziva na “Balkon Feštu Sv. Duje” Proslava blagdana Sv Duje 2020.
Fabrique Pub organizira “Balkon Feštu Sv. Duje” s Markom Pecotićem Pecom & bandom
U sklopu kampanje Turističke zajednice grada Splita #TogetherInSplit Fabrique pub vam 07. svibnja povodom blagdana svetog Dujma donosi dašak tradicije pred vaše domove. Pokretna pozornica obilaziti će splitske kvartove na kojoj će Marko Pecotić Peco sa svojim bandom pjevati dalmatinske hitove, stoga izađite svi na svoje prozore, balkone i pošaljimo u svijet video poruku zajedništva na dan našeg grada.
KONCERT PETRA GRAŠE NA PRAZNOM PERISTILU
Tradicionalna fešta povodom blagdana svetog Dujma godinama je budila u nama duh zajedništva i pripadnosti. Iako smo fizički razdvojeni ovo će biti jedinstvena razglednica iz Splita na dan proslave Sudamje za vrijeme pandemije stoga izađimo svi na prozore, balkone i pokažimo da smo mali grad velikog srca a nakon zajedničke razglednice uživajmo ispred malih ekrana u jedinstvenom koncertu Petra Graše na praznom Peristilu. – poručila je direktorica Turističke zajednice grada Splita Alijana Vukšić.
Vođeni porukom zajedništva kampanje #TogetherInSplit htjeli smo našim gostima i sugrađanima zahvaliti na dugogodišnjoj podršci i sve trenutke zabave i prijateljstva koje smo proveli u Fabrique pubu. Okupili smo naše suradnike i prijatelje i ovim putem im zahvaljujemo što su svojim angažmanom pokazali da smo uistinu zajedno u ovim teškim vremenima. Posebno zahvaljujemo Marku Pecotiću Peci i njegovom bandu, tvrtki Apodos na ustupanju panoramskog autobusa, fotografu i snimatelju Ranku Pupiću iz Studia Smile i njegovoj vrijednoj ekipi koja će snimiti reakcije s vaših balkon, i Turističkoj zajednici grada Splita. “ Poručili su iz Fabrique puba.
Polazak pokretne pozornice je u 18 sati sa taxi stajališta pokraj Turističke palače na Rivi. U nastavku donosimo terminski plan zaustavljanja pokretne pozornice po lokacijama: Bačvice- Firule stanica taxi- Križine bus stanica- Mertojak (Elekrodalmacija)- Kila- Pujanke- Kampus- Vukovarska- Kacunar- Kman- Brda- Dubrovačka- Kazalište – Skalice- Stari plac- Krom- Lazarica- Poljud- Sv. Frane.
U utorak 5. svibnja 2020. s početkom u 10 sati, održat će se prvi virtualni susreti o turizmu u Hrvatskoj pod nazivom Meet up: SMART TOURISM 5.0
Prva stručna virtualna konferencija o turizmu u Hrvatskoj okupit će renomirane stručnjake iz zemlje i inozemstva, kako bi razmijenili informacije i iskustva o poslovanju za vrijeme i nakon corona-krize te sagledali nove tržišne prilike u budućem “smart” društvu.
Organizator konferencije Može li Hrvatski Turizam 365? u suradnji s organizatorima turističkih događanja – HTI Konferencijom zdravstvenog turizma, Međunarodnim sajmom turizmaPLACE2GO i Taste the Mediterraneanfestivalom, razgovarat će sa stručnjacima iz sektora turizma i ugostiteljstva te putopiscima i influencerima, koji će prenijeti aktualne trendove te domaća i međunarodna iskustva, dati ideje i projekcije budućeg načina poslovanja te raspraviti o tome kako se pripremiti za turizam sutrašnjice, nakon krize uzrokovane višemjesečnom izolacijom i prekidom svih putovanja.
Sudjelovanje su potvrdili stručnjaci iz Hrvatske i važnih emitivnih tržišta, kao što su: Christopher Hinteregger, izvršni direktor PKF tourismexperts iz Austrije; Nizozemac Jan de Jong, izvršni direktor Webpower Adria; Christian Fadi El-Khouri, partner MESC International Patient Service iz Njemačke; dr. Sherif Hassan, direktor TripSetc Travel Company / Innovation iz SAD-a; Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica Valamar Riviere; Siniša Topalović, izvršni direktor Horwath HTL Hrvatska, dr. Meri Bura, direktorica Mulier Holističkog Centra; Marin Rendić, chef Bistroa Apetit i jedan od pokretača inicijative #chefkuhadoma; Chloé i Yvan, francuski par koji je u Stari Gradu na Hvaru otvorio Gourmet dućan “Za pod zub” i pokrenuo projekt Hvar chef te poznati putnici i putopisci Vlado Šestan, Ivan Bengeri i Putoholičari, i drugi. Panele će moderirati organizatorice Ivana Kolar (Turizam 365), Leila Krešić-Jurić (HTI), Damjana Domanovac (PLACE2GO), Ingrid Badurina Danielsson i Dubravka Tomeković Aralica (Taste the Mediterranean). Partner i suorganizator događanja je SLO-CRO Poslovni klub.
Susreti se održavaju online, a očekuje se sudjelovanje brojnih turističkih profesionalaca iz Hrvatske i regije koji će moći postavljati pitanja panelistima i komentirati putem chat-a. Sudjelovanje je besplatno, uz obveznu prijavu na www.smarttourism.live
„Po prvi puta u Hrvatskoj četiri organizatora poslovnih događanja u turizmu udružuju znanje, stručnost i partnere kako bi okupili turistički sektor i povezali turističke profesionalce u raspravi o poslovanju nakon COVID19. Poznato je da krize često budu poticaj za kataliziranje novih ideja i prilika za unaprjeđenje poslovanja – upravo zato želimo potaknuti promišljanja i rasprave o tome kako poslovati u narednim mjesecima i što to znači za Hrvatsku, kakav turizam ćemo razvijati i kako se nositi s izazovima budućeg „super-pametnog“ društva 5.0 u kojem je sve podređeno dobrobiti čovjeka – od robotike i umjetne inteligencije do cirkularne ekonomije i održivog upravljanja resursima. U konačnici, i društvo, pa tako i turizam, trebaju biti usmjereni na stvaranje okruženja zdravog za život, a vjerujemo da je u novim okolnostima to moguće upravo u Hrvatskoj.“ – istaknula je Ivana Kolar, inicijatorica konferencije i direktorica tvrtke Julius Rose d.o.o.
PROGRAM
Utorak, 5.5.2020.
10:00h
Konferencija Može li hrvatski turizam 365?
Teme: kako će izgledati turizam u narednim mjesecima, što to znači za Hrvatsku i kakvi su potencijali domaćeg turizma, stvara li kriza priliku za cjelogodišnji turizam i aktiviranje manje popularnih destinacija te kreativan razvoj novih proizvoda i lokalnih sadržaja.
Ivana Kolar, direktorica Konferencije, Julius Rose
Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica, Valamar Riviera
Siniša Topalović, direktor i partner, Horwath HTL Hrvatska
Teme: kako će se putovati nakon corone, kako će se birati destinacije, što će se tražiti a što izbjegavati, hoće li putovanja postati luksuz i koji će biti trendovi, o tome i o ostalim aktualnim temama vezanim uz putovanja govore poznati putopisci i influencere.
Damjana Domanovac, direktorica Sajma
Vlado Šestan, osnivač, Savjetnik za putovanja
Ivan Bengeri, putnik i putopisac, Bengeri.com
Iva i Branko, osnivači web stranice Putoholičari
12:00h
HTI Konferencija industrije zdravstvenog turizma
Teme: prevencijom i digitalizacijom do super-pametnog društva, socijalno distanciranje i novi trendovi u zdravstvenom turizmu, što ponuditi i kako se obratiti tržištu
Leila Krešić-Jurić, direktorica Konferencije
dr. Meri Bura, direktorica, Mulier Holistički Centar
dr. Sherif Hassan, direktor, TripSetc Travel Company / Innovation (SAD)
Christian Fadi El-Khouri, partner, MESC International Patient Service (Njemačka)
13:00h
Taste the Mediterranean Festival
Teme: kako će se mijenjati restoranska scena, hoće li opstati fine-dining, može li dostava hrane zamijeniti tradicionalno ugostiteljstvo i hoće li biti ekonomski opravdana
Koje organsko povrće možete probati u Bolu na Braču, gdje pronaći domaće kozje proizvode, u kojem restoranu guštati u lokalnom pijatu sa samoniklim biljem, od kojeg ribara probati frišku tek ulovljenu ribu, uz čiju milozvučnu gitaru sanjariti i gdje pronaći ekstra djevičansko maslinovo ulje možete doznati u novom projektu Turističke zajednice općine Bol pod nazivom: Naše bolske priče.
Kako bi naglasila zajedništvo, podršku i važnost lokalnih stanovnika, u čiji je DNK upisan turizam, TZ ih je okupila kako bi poslali svojim gostima, no i svim budućim posjetiteljima ovog pitoresknog mjesta, na jugu otoka Brača, jednostavnu poruku – Vidimo se u Bolu!
U fokusu projekta su prije svega lokalni ugostitelji, mali proizvođači, iznajmljivači i mali hotelijeri, koji trenutno prolaze kroz čitavu paletu emocija, od straha i neizvjesnosti do optimizma i nade u bolje sutra.
Ključna poruka je važnost zajedništva, jer bez toga nema niti autentičnog iskustva, koje su Bolke i Boljani spremni s veseljem podijeliti.
Želja im je da ih gosti prepoznaju te od njih iz prve ruke čuju priče, koje ne mogu pročitati niti u jednom časopisu, otkriju fantastične okuse domaće hrane i proizvoda, nauče ponešto o samoniklom bilju te da uistinu dožive ovo malo mjesto u svoj njegovoj ljepoti.
Pritom ne mislimo samo na poznati Dominikanski samostan, od kojeg vodi prekrasna šetnica do jedne od najljepših plaža, Zlatnog rata, te na atraktivne biciklističke staze, već i na ljude koji generacijama žive za svoje malo misto.
U videima i na fotografijama, savršeno nesavršenima, svoju je priču podijelio Franci Marinković iz restorana Pusa.
Osim vrhunskim jelima sa samoniklim biljem, svoje goste uvijek očara i dobrom pjesmom.
Meri Bodlović i njezin suprug već se desetak godina bave ekouzgojem, maslinarstvom i vinogradarstvom na svom OPG-u.
Uzgoj, proizvodnju i ugostiteljstvo odlično su povezali Mirjan i mama Irena, a njihov specijalitet, Sir u cukru, od kozjeg mlijeka može se kušati u njihovoj konobi Dišpet.
O maslinama i obiteljskom masliniku priča Nikica Bodlović s istoimenog OPG-a, ponosan na 250 stabala maslina i zlatne kapi ekstradjevičanskog ulja.
Svoj ribarski entuzijazam dug 15 godina s nama je podijelio profesionalni ribar Pravdan Katić, a kako su Boljani nekad pozivali turiste otpjevao nam je Pjerin Jugović, uz zvuke svoje omiljene gitare.
Direktor Turističke zajednice Bol, Markito Marinković izjavio je: “Cilj ove kampanje je uključivanje lokalnog stanovništva i njihovo aktivno sudjelovanje u promociji svoga mjesta. Važno je da posjetitelji upoznaju osobe koje brinu o njima. Mislim da je to dobitna formula, jer tko će bolje od njih ispričati naše priče zar ne? Na taj način pružena je mogućnost Bolkama i Boljanima da aktivno sudjeluju svojim prijedlozima i angažmanom u zajedničkoj promociji našega Bola.”
Ovo je tek početak priče Turističke zajednice Bola, koja će u sljedećim mjesecima putem društvenih mreža, na IG i FB profilu: Bol – Symbol of the Adriatic, širiti pozitivna lokalna iskustva te predstavljati svoje mještane.
Piše: HotSpots gourmet bloger, Ela Vrsalović, konoba Bokuncin, Sutivan
Šparoga je jedna od najstarijih samoniklih kultura na Mediteranu. Cijenjena je kao delicija već više od 2000 godina. One su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća, niskokalorične su, bogate vitamina, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i usto održavati vitku liniju a samo branje divljih šparoga ujedno djeluje i kao antistresna terapija.
Blagodati divlje šparoge: spriječava bolesti srca i krvnih žila, pomaže kod dijabetesa tipa 2, prirodni je afrodizijak, pomaže kod kroničnog umora, štiti od alergije i astme, pomaže kod gihta i bubrežnih kamenaca, smanjuje kolesterol i visoki tlak, pomaže kod probavnih tegoba, smanjuje rizik od carcinoma i čisti organizam.
OMLET SA DIVLJIM ŠPAROGAMA
Divlje šparoge operemo, odstranimo donji drvenasti dio, a mekani dio stabljike stavimo potopimo u vrelu posoljenu vodu par trenutaka te ih dodamo jajima od kojih na maslinovom ulju napravimo omlet. Poslužimo da domaćem kruhu sa naribanim sirom.
Donosimo nekoliko izvornih recepata iz poznate Dalmatinske kuhinje Dike Marjanović – Radice
Položaj na sjecištu trgovačkih puteva, čvorištu i dodiru civilizacija, Orijenta i Zapada, kontinenta i mora, ali i pogodna klima i stoljetna posvećenost poljoprivredi, stočarstvu i slatkovodnom ribarstvu, elementi su koji su stvorili u Sinju i Cetinskoj krajina pravi raj za gurmane, poznat po vrlo ukusnim i jedinstvenim jelima.
Osim sinjskih arambaša, uvijek gostoljubivi Sinjani rado će ponuditi i razne delicije poput žaba, riječnih rakova, cetinske pastrve, sinjskih rafiola te mnoge specijalitete karakteristične za dalmatinsku Zagoru. Bogata povijest je u Sinju uspjela sjediniti duh Mediterana, istoka i kontinentalne kuhinje u doista posebnu i cijenjenu gastronomsku sredinu.
Za one koji se i sami žele okušati u spravljanju nekih od najukusnijih delicija sinjske kuhinje, donosimo nekoliko izvornih recepata iz poznate Dalmatinske kuhinje Dike Marjanović – Radica, jedne od naših najpoznatijih kuharica, žene koja je sačuvala kulinarsku tradiciju i narodnu baštinu dalmatinske kuhinje.
Niz godina predavala mladim djevojkama u Splitu, Sinju i drugim mjestima Dalmacije te održavala tečajeve kuhanja na otocima, u priobalju i u selima Dalmatinske zagore. U želji da sačuva od zaborava bogatu gurmansku baštinu i da svoje znanje nesebično prenese drugima, neumorno je prikupljala izvorne recepte i sve ih sama iskušala. Prikupljene recepte objavila je u dvjema knjigama – Dalmatinska kuhinja (1939.) i Praktična kuharica (1944.), nezaobilaznim u svakom sinjskom domaćinstvu.
1. Sinjski arambaši
Najpoznatiji specijalitet sinjske kuhinje, odnedavno zaštićen kao nematerijalna kulturna baština. Naziv potječe vjerojatno od tur. harami – grešno, nedopustivo i başi – zapovjednik, poglavica (harambaša – vođa hajduka, a u Sinjskoj alci vođa alkarskih momaka). Arambaši su neizostavni dio svečanih jelovnika, za slavlje Uskrsa, Božića, Velike Gospe, Alke i sl.
60 dkg govedine
15 dkg suhe slanine
5-6 dkg loja od volovskog bubrežnjaka
20 dkg svinjetine
1 goveđa kost
suha svinjetina
kaštradina
pršut ili suhi jezik
juha ili voda
2 velika luka
nekoliko česna češnjaka
limunova nastrugana kora
sol i papar
malo cimeta u prahu
2-3 tučena klinčića
1/4 nastrugana oraščića
1 glavica kisela kupusa
1 žlica masti
(umjesto kiselog kupusa može se upotrijebiti svježi kupus ili listovi vinove loze)
Za dobre i ukusne arambašiće uz ostalo najvažniji je uvjet dobar domaći kiseli kupus.
Uzme se 60 dkg fine sočne govedine (najbolja je vratina), 15 dkg domaće slanine, 5—6 dkg loja od volovskog bubrežnjaka i 20 dkg svježe svinjetine. Sve se ovo dobro i sitno isjecka nožem (satarom), jer je mnogo ukusnije ako se meso isjecka nego samelje. U meso se dodaju 2 dosta velika luka sitno isjeckana, tri česna sitno isjeckana češnjaka, nastrugane limunove kore, soli, papra, malo cimeta u prahu, 2—3 tučena klinčića, I/4 nastrugana oraščića i sve rukama neko vrijeme dobro miješa.
Zatim se uzme glavica kisela kupusa, rastavi u listove, bolji se izaberu, te im se odreže po sredini korijen, ali samo pri vrhu. Na svaki se list položi žlica smjese i saviju arambašići, počevši s one strane gdje leži korijen. Krajeve treba dobro obaviti i podvinuti da se ne bi pri kuhanju odmotali. Na dno duboke zemljane posude stavi se žlica masti, poredaju suvišni listovi kupusa, doda jedna goveđa kost i eventualno suhe svinjetine i kaštradine (suho bravlje meso). Arambašići se slože zbijeno jedan uz drugog, a između njih stavi suhog mesa, a još bolje suhe domaće šunke (pršuta) ili suhog jezika, jer moraju biti masni. Zatim se nalije juhe ili vode da budu pokriveni, dobro poklope i kuhaju 3—4 sata na laganoj vatri. Više puta strese se posudom, jer se ne smiju miješati. Obično se priprave naveče, tj. puste malo da prokuhaju i sutradan kuhaju do kraja. Arambašići su ukusni i u ljetno doba. Kad nema kiselog kupusa, uzme se obični glavati svježi ili pak listovi vinove loze. Listovi se odaberu, popare kipućom vodom da omekšaju. Smjesa se pripremi kao za kiseli kupus, a kuhaju se kao i oni u kiselom kupusu. Veoma su ukusni ako se između njih stavi kiselog kupusa ribanca, jer onda poprime kiseliji okus, pa se nimalo ne razlikuju od pravih.
Ako su trenutne okolnosti i u vama probudile skrivenog kuhara, predlažemo ukusnu domaću pogaču bez kvasca i seljačke uštipke, najpopularniji sinjski street food!
2. Pogača seljačka (Cetinska krajina)
1 kg brašna
8 jaja
8 kocaka šećera
nastrugana limunova kora
1 žličica soli
1 žlica domaćeg masla
limunov sok
Prosije se po prilici I kg pšeničnog brašna, još bolje polovica bijelog, a polovica pšeničnog i zamijesi se bez vode. Doda se 8 tučenih jaja, 8 kocaka šećera, limunova nastrugana kora, žličica soli, dobra žlica domaćeg masla i ako je potrebno još brašna, tako da tijesto bude glatko i mekano. Tijesto se dobro izradi skoro cijeli sat. Razvalja se okrugla pogača, prst debela i peče se pod pekom pola sata. Prije nego se stavi peći, nabocka se odozgo viljuškom i ukrasi raznim figurama. Kad je pečena, premaže se odozgo domaćim maslom i limunovim sokom da dobije sjaj te pokrije ubrusom da se ohladi.
3. Uštipci seljački
5 dkg brašna
4 jaja
2 žlice šećera
vode po potrebi
domaće maslo
sitni šećer
Prosije se i osoli 5 dkg bijelog ili pšeničnog brašna, doda 4 cijela jaja, 2 žlice šećera i mlake vode koliko je potrebno, dobro miješa i žlicom lupa. Tijesto mora da bude rijetko kao za palačinke i da se dobro tuče žlicom. Na plitki tiganj stavi se dosta domaćeg masla i u vruće stavljaju uštipci žlicom da se razliju dugi i tanki po tignju. Kad su gotovi, pospu se sitnim šećerom i topli služe.
Za ljubitelje divljači…
4. Zec na sinjski način
zec
češnjak
slanina
nekoliko zrna papra
dosta ružmarina
2 čaše ulja
pola čaše kvasine (octa)
1/2 čaše crnog vina i kvasine
3-4 kocke šećera
Zec se odere, opere, nabocka češnjakom i duguljasto rezanom slaninom. Natare se sa soli, položi u tepsiju, polije sa čašom ulja, s pola čaše octa, doda nekoliko zrna papra i obilato ružmarina. Pečen zec se izreže na lijepe komade i naslaže u posudu, polije opet sa čašom ulja i procijeđenim sokom u kojem se pekao, dolije se 1/2 čaše crnog vina i kvasine (octa), doda 3—4 kocke šećera, protrese dobro posudom i pusti na laganoj vatri da kuha dok se sok ne zgusne.
Slatkovodni specijaliteti…
5. Raci kuhani na sinjski način s vinom
1 kg rakova
čaša vode
šaka soli
čaša vina
6 žlica ulja
6 česna češnjaka
peršin
papar
Opere se 1 kg raka, stavi u lonac, zalije se čašom vode i doda šaka soli. Kad su kuhali 10 minuta, doda se čaša vina, zapapri, doda 6 krišaka isjeckanog češnjaka i peršina te 6 žlica ulja i ostavi da se prokuha još 5 minuta, a zatim se digne s vatre i posluži.
Ili možda da se osladite jednostavnim, slatkim a laganim desertima…
Deserti:
Rafioli sinjski
50 dkg brašna
4 jaja
12 dkg maslaca
12 dkg šećera
malo nastrugane limunove kore
malo vanilin-šećera
Za nadjev:
25 dkg badema
25 dkg šećera u prahu
2 jaja ili snijeg od 2-4 bjelanca
limunova nastrugana kora
sok od 1/2 limuna
malo vanilije
malo maraskina
1 komad čokolade
Tijesto od 50 dkg brašna, 4 žumanca, 12 dkg maslaca, 12 dkg šećera, malo nastrugane limunove kore i vanilin-šećera, tanko se provalja i režu okrugli oblici sa čašom ili limenim obručem. Na svaki krug stavi se žličica sljedećeg nadjeva: 25 dkg poprženih i samljevenih badema, 25 dkg šećera u prahu, 2 jaja ili snijeg od 2—4 bjelanca, limunova nastrugana kora, sok od pola limuna, malo vanilije, maraskina i komad izribane čokolade. Sve se dobro izmiješa, a nadjev treba da je dosta gust. Tijesto se poklopi, a krajevi namažu bjelancem da se bolje spoje. Rafijoli se malo pritisnu, slože u namazanu tepsiju i peku na dobroj vatri.
Krokanti alkarski tradicionalni (Sinj)
2 jaja
25 dkg šećera
25 dkg brašna
1 žličica cimeta (kanele)
Pjenasto se tuku 2 cijela jaja sa 25 dkg šećera, doda 25 dkg brašna, 1 žličica cimeta (kanele). Od ovog se napravi tijesto, razvalja list srednje debljine, režu se duge pruge širine 2 cm, odozgo se ukrase polovicama oljuštenih badema. Jedna do druge slože se na lim, koji se premaže uljem i peče.
Stručnjaci sa zagrebačkog Kineziološkog fakulteta upozoravaju na velike probleme koji dolaze nakon samo 30 dana tjelesne neaktivnosti. Provedeno je istraživanje za cijeli svijet koje pokazuje kako je uslijed pandemije COVID-19 došlo do velikog pada aktivnosti ljudi. U Hrvatskoj se u odnosu na isto vrijeme ona itekako smanjila i to za 21% u odnosu na isto vrijeme prošle godine kad su aktivnosti na otvorenom i u parkovima u pitanju.
„Nakon samo 30 dana tjelesne neaktivnosti dolazi do značajnog slabljenja funkcija srca i žila, narušava se metabolizam glukoze, smanjuje se gustoća kostiju i količina mišića!“ – ističe dr. sc. Maroje Sorić, docent Kineziološkog fakulteta.
Izvanredni profesor s KIF-a Luka Milanović, inače i kondicijski trener Hrvatske nogometne reprezentacije, ističe: “Postoji stručni konsenzus da je minimalna količina kretanja u danu oko pet tisuća koraka, a 10 tisuća koraka se smatra optimalnom količinom kretanja. Drugim riječima, 5000 koraka za preživljavanje, 10000 za kvalitetu života. Trenutno se nalazimo u začaranom krugu smanjene tjelesne aktivnosti koja nam oslabljuje imunitet i tako nas čini podložnijima zaraznim bolestima. Ta ista tjelesna neaktivnost nas vodi i prema kroničnim nezaraznim bolestima zbog kojih u ovoj pandemiji možemo biti životno ugroženi!”
Nakon dva tjedna neaktivnosti značajno opada maksimalni primitak kisika. Ako opterećenja dolaze u pravo vrijeme, adaptacija će biti pozitivna. Za početak te pozitivne prilagodbe evo i nekoliko preporuka:
Pokušajte svakih 30-60 minuta sjedenja prekinuti kratkim ustajanjem i istezanjem
Zavolite stepenice, 10 katova dnevno za početnike, a 20 i više katova za napredne
U slučaju dugog sjedenja ili ležanja napravite nekoliko vježbi mobilnosti i aktivacije mišića koji vas drže uspravnima
Svaki dan vježbanjem podignite frekvenciju srca, način i trajanje prilagodite trenutnoj tjelesnoj formi
Uključite vježbe disanja
Vodite računa o uravnoteženoj prehrani, unosu tekućine i kvalitetnom snu
Ako ste u ovom razdoblju imali smanjenu aktivnost, ovo idealno vrijeme za promjenu i podizanje razine aktivnosti jer za nekoliko tjedana očekujemo vraćanje mnogih obaveza koje su tražile izlazak iz kuće. Naše tijelo je stroj koji specifično reagira na podražaj tako da mu se prilagođava. U slučaju aktivnosti, tijelo gradi ili održava mišićnu ili koštanu masu ovisno o težini podražaja i njegovoj frekventnosti. Isto vrijedi i za kardiovaskularni sustav. Započnite dan s 10 minuta vježbi mobilnosti. Osigurajte minimalno 5000 koraka tijekom dana, već ako telefonirate hodajući po stanu se u minuti napravi otprilike 80 koraka.
U doba koronavirusa stručnjaci Kineziološkog fakulteta iz Zagreba redovito savjetuju i educiraju građane o potrebi redovne tjelesne aktivnosti.
Piše: HotSpots gourmet bloger, Ela Vrsalović, konoba Bokuncin, Sutivan
Pinca, pogača ili sirnica je slatki kruh koji se u Dalmaciji peče za Uskrs.
Nema kuće iz koje ne dopiru mirisi rakije od ruže, maraschina, korice naranče i limuna i svih ostalih mirodija koje nas podsjećaju na djetinjstvo i isto tako nema kuće u kojoj se bar pola jedne sirnice ne provlači par dana nakon Uskrsa po kuhinji.
Donosimo jedan jednostavan recept za recikliranje sirnice:
Posudu za pečenje premažemo maslacem i pospemo sa malo šećera. Ostatke sirnice izrežemo fete te dvije po dvije međusobno spojimo marmeladom, izrežemo ih na kocke, poslažemo u posudu za pečenje.
Pripremimo smjesu za zalijevanje sirnice od 4 jaja, 400ml vrhnja za kuhanje, 200g šećera, malo arome vanilije i korice naranče. Prelijemo preko pripremljene sirnice i pustimo da se natopi, najbolje preko noći. Pečemo na 180C dok ne porumeni. Kad je gotovo pospemo šećerom u prahu i sjeckanim orasima a možemo poslužiti sa kremom od vanilije, karamelom ili sladoledom.
Njihova imena dobro su poznata u svijetu kvalitetnih vina i dobre hrane. Vedrana i Giuliano Dodig vjerovatno su najpoznatiji hedonistički par u regiji, ambasadori modnog brenda Fidelio i projekta Eudaimonia, redovni posjetitelji svih vinskih manifestacija i autori bloga Drinking Up With Dodigs, na koji odlazimo po dozu inspiracije. Treći član njihove male vinske obitelji je i kćerka Donna, magistra sociologije, rasla okružena vinskim pričama, danas dijeli njihovu strast.
Blog Drinking Up With Dodigs jedinstven je po tome što spaja vino i stil života, posvećen je čistom hedonizmu i jedan je od najboljih blogova za vino kako za vinske znalce tako i za početnike. Na ovom blogu ćete uživati u anegdotama iz vinskih putopisa, iskustvima sa vinskih degustacija i odličnim pregledima vinogorja i vinarija, koji su vrijedni pažnje i vašeg vremena provedenog u čitanju. Svakodnevno se virtualno druže i ugošćuju najpoznatije hrvatske kuhare i vinare.
NAŠI HEDONISTI KUHAJU, DEGUSTIRAJU ODLIČNA VINA I OSTAJU KOD KUĆE!
Vinske priče u vrijeme korone uključuju dvije stvari – vino i ostanak doma. Vrijeme kod kuće može se kvalitetno iskoristiti. Svi smo doma, željni smo lijepih i zanimljivih vijesti, možemo se educirati, odlučiti što nas zanima i biti spremni sve ovo probati čim prođe sve ovo.
Dodigi kažu da nikada nisu imali više obaveza nego sada od kada su u karanteni, koju odlično podnose jer su se predhodno dobro opskrbili hranom i vinima.
Čovjeka za života svašta snađe i nema osobe čiji život nebi mogao biti roman ili film, ali ovaj scenarij koji je nedavno ekraniziran strpavši cijeli svijet u karantenu zbog virusa, prvi put gledamo. O režiji bi se dalo govoriti i tu će kritika davati svoje osvrte sigurni smo međutim ono kako su se statisti (mi ljudi) snašli plijeni našu pažnju i vrijedno je nekoliko riječi. Preskačemo one negativne retorike jer svaka staza i oputina ima veće ili manje kamenje o koje se pozitivno razmišljanje spotiče. Želimo zahvaliti svim onim individualnim pozitivcima koji iz svoje špilje odašilju aktivne i signale života koji se lijepe na naše ispružene antene. Nada u tim visokim frekvencijama ubrzava usporene dane izolacije i besmisla.
Stoga kao prvo na što se naša mala vinska obitelj zakačila kao mačić na topli džemper svojim kandžama je Vinska karantena našeg sommelierskog prvaka Siniše Lasana. Svakodnevna obiteljska konekcija u 16:00h za nas je prije svega prozor u svijet u danima kad je svijet stao. Siniša Lasan svakodnevno nam predstavlja hrvatske vinarije, kuša, priča o njima, potiče prodaju hrvatskih vina u ovim teškim vremenima kad možemo i mi pomoći hrvatskom vinaru, poljoprivredniku, čovjeku odlučivši se za njegov proizvod. Siniša to radi istovremeno profesionalno i zabavno te nas svaki dan zalijepi za ekrane. Djeca imaju svoje školske sate na TV-u, a mi naše kod Siniše.Chef Kuha Doma https://www.facebook.com/chefkuhadoma/Pero Savanović
Ideja Pere Savanovića – Chef Kuha Doma dovela nam je osim jedinstvenog Pere najbolje Chefove Hrvatske koji nas svakodnevno obogaćuju maestralnim repertoarom svojih jednostavnih, a savršenih recepata. Zalihe smo svi stvorili, u dućane se trudimo što manje, stoga imamo ograničenost u namirnicama. Tome su doskočili Savanović, Zirojević, Pažanin, Božikov, Rendić, Miloš, Štefan, Janković i drugi priznati Chefovi pripremom jela koja su dostupna svakom prosječnom čovjeku, sa sastojcima koje više-manje svi imamo u kućnim špajzama. Virtualne radionice i edukacije nesebični su pokušaji struke da približi njihov hvalevrijedan rad svakom u ovim vremenima kad su se i oni koji inače bježe od kuhinje odlučili pokušati ispeći svoj prvi kruh ili napraviti njoke. Bravo za naše Chefove čije smo ideje i mi već počeli koristiti u svojim kućnim receptima.Mario Meštrović https://www.facebook.com/kaiserrestoran/
Sommerlierski as i vlasnik restorana Kaiser Mario Meštrović na društvenim mrežama piše svoju abecedu o hranjivosti namirnica koju bi definitivno na kraju trebalo i uknjižiti ili uglaviti u statut gastronomije i ugostiteljstva.
Promatrajući te ljude koji su se nastavili pozitivno gibati shvaćamo kako su to prije svega iznimni radnici i stručnjaci koji će svoju kreativnost i znanje dijeliti besplatno. Ljudi navikli na rad koji nastavljaju i zatvoreni u svoja četiri zida.
Kao i vinari čiji paketi s vinima pronalaze put do kućnog praga svakog vinoljupca. Na naš prag su stigle tako butelje vinarija Trdenić, Kolarić-Coletti, Poletti, Štekar, Rizman, Prović, a mogu se naći na svakom pragu ako se odlučimo podržati naše ljude i njihov trud.
Hrvatske vinarije i vinoteke nude dostavu na kućni prag
Saša i Magdalena Senjković (vinarija Senjković) s Brača odlučili su pokloniti oko 200 boca svog rosea Spoža koje dostavljaju na kućni prag s personaliziranim posvetama. Nikola Božić iz Đurine Hiže nije kući sjedio skrštenih ruku jer trenutno nema posla. Sjeo je u svoj Caddy, stavio masku i rukavice i odlučio obići Hrvatsku (Deda ide po svetu) donoseći ljudima svoje specijalitete sa sjevera Hrvatske. Ramstek od jelena, burgeri, salama od vepra, sve ono što nam u ovim situacijama začini život, podigne nam krvni tlak kad smo malo down i daje nam onaj traženi udarac elana po leđima. Takvi i slični i nose ovu karantenu.Đurina Hiža – Deda ide po svetu https://www.facebook.com/durinahiza/
Nekako upravo takve neobjašnjive i teške situacije koje čovjeka stjeraju u kut često izvuku iz nas ono najbolje. Oslobode kreativnost kao krik za preživljavanjem i slobodom koja je jedini autoritativan, prirodan i relevantan zakon. Potaknuti izazovom opstanka i naša je kreativnost dosegla vrhunac te snaše savijače, pizze i ostali specijaliteti predstavljaju stvarnost modeliranu svojom voljom u minimalnim uvjetima koja želi izići iz tih skučenih okvira i podijeliti svoje oduševljenje životom bez obzira na ograničenja i zabrane. Sa svog prozora svaki dan čujemo buđenje proljeća i cvrkut ptica koje slave sunce i pupanje prirode. Malo smo zamijenili uloge, mi smo u kavezima, a one slobodno upijaju zrak. No ptice pjevaju čak i u kavezima, pa tako i svi mi možemo izvući najbolje iz ovih dana kad smo zatvoreni, a zahvaljujući ovakvim pojedincima možemo i nešto novo naučiti, raditi na sebi, promijeniti nešto i ne čekati posebne prilike za onaj Barolo što odležava, jer ovo zaista i jesu posebne prilike da slavimo život.
Hoće li u Hrvatsku dolaziti češki i drugi turisti ili ne, neće ovisiti samo o njihovim željama i hrvatskom turističkom sektoru, nego i o odlukama nacionalnih stožera i vlada, izjavio je u četvrtak uoči sjednice Vlade ministar turizma Gari Cappelli.
Time je odgovorio na pitanje novinara hoće li početi dolaziti češki turisti, a slijedom objave u četvrtak u Jutarnjem listu, dodavši na ta pitanja i: “Pitajte Čehe ako dolaze.”
Objasnio je da je češko udruženje putnčkih agencija, koje broji, kako je dodao, njih oko 200, na taj način pokazalo kako pokušavaju nešto raditi, što je objavljeno i u tom dnevnom listu, da je to udruženje od češke vlade tražilo i predložilo da se uspostave tzv. turistički koridori za dolazak u Hrvatsku, koja im je, kako su naveli, uz Sloveniju epidemiološki sigurnija.
“Ni oni, kao ni drugi, nemaju sada puno prostora za poslove i putovanja, a traže da negdje idu na more i nekako im je najlakše doći do Hrvatske, gdje smatraju da su postizali dobre rezultate i dobar buking. Hoće li u tome uspjeti ili ne, vidjet ćemo, ne ovisi samo o nama nego i o drugim zemljama”, kazao je Cappelli.
Ocijenio je i da su to neki prvi pokušaji s tržišta i vjeruje da će toga biti još i iz drugih zemalja, pri čemu je naglasio i da tu nije samo pitanje želja Čeha ili drugih turista da dođu u Hrvatsku, nego i naših mogućnosti da ih primimo.
“Takve želje se mogu očekivati, jer nitko ne može dugo izdržati situaciju bez posla, bit će toga i iz Austrije, Slovačke, Mađarske i drugih zemalja, a pogotovo od njihovih građana koji su vlasnici brodova, kuća i drugog u Hrvatskoj i htjet će doći u svoju imovinu u Hrvatsku na određeni način”, smatra Cappelli, ističući kako upravo u tim ljudima, vlasnicima, vidi one prve koji bi mogli na neki način ‘probiti’ tržište.
Važnim drži i što Hrvatska “daje i dobre signale iz zdravstvenog sustava te da je možda i najrigidnija u mjerama, ali i najsigurnija”.
Ponovio je i da će se ove godine ići s projektom Cro kartice s popustima za domaće turiste, za što još pokušavaju doraditi model, a da će prioritet biti, što je i realnost, veće isticanje smještaja u kampovima, prirodi, privatnim kućama na osami i slično zbog mogućnosti distanciranja,
Vjeruje da će se osim privatnog smještaja i kampova u to lakše moći uključiti i nautika te dio hotela koji će moći ponuditi sve u skladu s mjerama zaštite. (Hina)
Chef Kuha Doma 
Pero Savanović
Mario Meštrović 
Đurina Hiža – Deda ide po svetu 
