Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije podržava i uključena je u projekt Ministarstva turizma i sporta i Hrvatske turističke zajednice pod nazivom Safe Stay in Croatia. U interesu je cjelokupnog turističkog sektora i svih dionika u turizmu Splitsko-dalmatinske županije poštovati visoke epidemiološke standarde kao što je to bilo i protekle turističke sezone, te tako steći oznaku Safa stay in Croatia. Tako ćemo ponovno steći i opravdati povjerenje putnika i gostiju u njihov siguran boravak, što je u turizmu 2021. godine od ključne važnosti – kaže Joško Stella, direktor TZ županije Splitsko-dalmatinske, pozivajući sve zainteresirane da se uključe u akciju dobivanja nacionalne oznake sigurnog turističkog boravka u Hrvatskoj Safe stay in Croatia, koju je predstavilo Ministarstvo turizma i HTZ.
Kao što je poznato, riječ je o propisanim protokolima koji osiguravaju da nacionalna oznaka bude dodijeljenja dionicima u turizmu koji su spremni poštovati visoke standarde epidemiološke sigurnosti u svojim poslovnim prostorima i objektima.
-Uz oznaku Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (WTTC) Safe Travels, osmišljena je nacionalna oznaka pod nazivom Safe stay in Croatia, koja bi trebala pomoći percpciji Hrvatske kao sigurne i poželjne destinacije. Oznaka je to koja garantira visoku razinu zdravstvene sigurnosti svih gostuju, a mogu je dobiti svi u lancu uslužnih djelatnosti od benzinskih postaja do zračnih luka i trajekata kao i hoteli, marine, privatni apartmani, muzeji, gaLerije i drugi u lancu uslužnih djelatnosti koji se pridržavanja epidemioloških mjera. Zato pozivamo sve zainteresirane za dobivanje takve oznake da se jave putem web stranice www.safestayincroatia.hr. Na njoj mogu pretraživati sve koji nose oznaku Safe stay in Croatia, ali i pronaći informacije o zdravstvenim i sigurnosnim protokolima u sedam osnovnih kategorija, te pronaći informacije kako postupiti u slučaju sumnje na COVID-19, poručuje Joško Stella turističkim i ulužnim djelatnicima Splitsko-dalmatinske županije.
Hrvatske delicije „Dalmatinska panceta“ i „Dalmatinska pečenica“ dobile su europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 16. veljače 2021. godine. Time su ova dva naziva proizvoda upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićena na području cijele Europske unije.
Postupak zaštite naziva „Dalmatinska panceta“ i „Dalmatinska pečenica“ započeo je u rujnu 2017. godine, kada su Udruga dalmatinski pršut odnosno Udruga proizvođača drniškog pršuta Ministarstvu poljoprivrede podnijele zahtjeve za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom „Dalmatinska panceta“ odnosno „Dalmatinska pečenica“.
Zemljopisno područje proizvodnje ova dva proizvoda obuhvaća grad Novalju u Ličko-senjskoj županiji, gradove Benkovac, Biograd, Nin, Obrovac, Pag i Zadar te općine Bibinje, Galovac, Jasenice, Kali, Kolan, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vir, Vrsi i Zemunik Donji u Zadarskoj županiji, područje Dubrovačko – neretvanske, Splitsko – dalmatinske i Šibensko – kninske županije.
„Dalmatinska panceta“ je trajni suhomesnati proizvod pravokutnog oblika, koji se proizvodi od obrađene mesnate slanine svinja, postupcima soljenja ili salamurenja, hladnog dimljenja te sušenja i zrenja. Blago je slankastog okusa, mek, topljiv i sočan, uz blago izraženu aromu po dimu. Na presjeku je muskulatura crvene boje dok je masno tkivo bijele do ružičaste boje, dok je na rubovima svijetlo žućkaste boje kao posljedica postupka dimljenja.
„Dalmatinska pečenica“ je trajni suhomesnati proizvod bez kosti koji se proizvodi od oblikovanog dugog leđnog mišića svinja, postupcima soljenja ili salamurenja, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja. Vanjska površina proizvoda je svijetlo do tamno smeđe boje s ili bez svijetlo žutih do svijetlo smeđih dijelova prekrivenih masnim tkivom, što je posljedica dimljenja. Blago je slankastog okusa, mek, topljiv i sočan, uz blago izraženu aromu po dimu.
Republika Hrvatska sada ima 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz sada registrirane nazive „Dalmatinska panceta“ i “Dalmatinska pečenica“, do sada registrirani nazivi proizvoda su: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica i Rudarska greblica.
Turistička zajednica Grada Supetra i Turistička zajednica Općine Bol započeli su s projektom integralnog upravljanja kvalitetom u svojim destinacijama. Ovo je pilot projekt u koji će se u narednim godinama uključiti i ostale TZ otoka Brača.
Ovim dugoročnim projektom želi se uspostaviti mjerljiv i učinkovit sustav upravljanja, potpisivanjem ugovora o suradnji sa Feel IQM d.o.o na projektu IQM Destination BRAČ.
Nositelji projekta IQM Destination BRAČ su Turistička zajednica Grada Supetra i Turistička zajednica Općine Bol, a partneri projekta su predstavnici privatnog i javnog sektora: hotelijeri, kampovi, privatni smještaj, restorani, lokalni proizvođači, turističke agencije, muzeji i galerije, suvenirnice, trgovine, komunalna društva u destinaciji, odgojno-obrazovne ustanove, udruge, sportski klubovi, zadruge i sl.
IQM Destination koncept prihvaćen je u listopadu 2020. godine kao jedan od najboljih primjera u praksi od Svjetske turističke federacije (UNWTO), čime je Feel IQM primljen kao pridružena članica Svjetske turističke federacije
Ovime se pozivaju svi dionici u turizmu Grada Supetra i Općine Bol da se uključe u projekt. Istovremeno se započinje sa prvom fazom realizacije projekta, mjerenje zadovoljstva stanovnika Grada Supetra i Općine Bol, a sve u cilju kasnijeg mjerenja kvalitativnog pomaka. Za sve prijavljene dionike u projektu Feel IQM provodi se početno mjerenje kvalitete i marketing aktivnosti partnera u turizmu, mjerenja online reputacije, te se predlaže destinacijska knjiga standarda IQM Destination BRAČ. Temelj knjige standarda je kvaliteta usluge i proizvoda, integrirano funkcioniranje sinergije u destinaciji, povezivanje sa lokalnim proizvođačima i implementacija minimum 25% lokalnih proizvoda u turističku ponudu, te implementacija svih segmenata turističkih proizvoda u promociju svakog od dionika projekta. U tijeku 2021. godine provoditi će se aktivnosti: analiza mjerenja zadovoljstva stanovnika turizmom u destinaciji – odgovorni turizam, analiza početnog mjerenja upravljanja kvalitetom kod svakog prijavljenog dionika u projektu , Feel IQM tim priprema potpuno individualizirane marketing i poslovne analize za sve koji žele primjeniti individualiziranu analizu u svom poslovanju, organiziraju se auditi sa individualnim savjetovanjem. U tijeku godine planira se provedba implementacije standarda IQM Destination –– praćenje, usmjeravanje, IQM Destination voditelj sa IQM Destination koordinatorom i cijelim koordinacijskim timom dogovara teme koje se održavaju jednom mjesečno. Primjeri prijedloga tema: profitabilno brendiranje, koordinacije sa predstavnicima svih vrsta smještajnih kapaciteta, predstavnicima ugostitelja, lokalnim proizvođačima, atrakcijama, obrađuje se tema financijskog planiranja i upravljanja cijenama, digitalni marketing i sl. IQM Destination tim svakoj destinaciji pristupa na potpuno individualiziran način.
JAVNI POZIV ZA UKLJUČENJE U PROJEKT
INTEGRALNO UPRAVLJANJE KVALITETOM U DESTINACIJI BRAČ
Ovim putem pozivaju sve zainteresirane turističke subjekte koji svojim radom doprinose razvoju i kvaliteti turizma na području Grada Supetra i Općine Bol da se prijave na sudjelovanje u projektu.
Sudjelovanje u projektu se ne naplaćuje dionicima projekta. Prijave se primaju na e-mail [email protected], [email protected] do 15.03.2021 . godine.
Još jedna internacionalna promocija projekta “Naše bolske priče”, kroz koju općina Bol predstavlja ljepote svoga kraja kroz oči i riječi samih mještana.
Turistička zajednica Bol prijavila je promo video iz serijala Naše bolske priče na 21. The Golden City Gate – The International Tourism Film, Print and MultiMedia Competition.
Podsjetimo se kampanja Naše bolske priče ostvarila je veliki uspjeh na 23. Međunarodnom Tourfilm Festivalu – ITF’CRO’2020.
The Golden City Gate dio je međunarodnog turističkog sajma ITB koji se održava svake godine u Berlinu, a ove godine zbog epidemioloških mjera održati će se virtualno, 09. – 12. ožujka 2021. Bol se kandidirao u kategoriji „City“, a u svakoj kategoriji nagrade su podijeljene na Zlato, Srebro i Broncu.
Direktor Turističke zajednice Bol, Markito Marinković izjavio je: “ Veselimo se ovoj nominaciji. Ovo je ujedno zahvala mještanima, produkcijskom timu, scenaristici Hani Klain i svim sudionicima kampanje. Na ovaj način pružena je mogućnost Bolkama i Boljanima da aktivno sudjeluju svojim prijedlozima i angažmanom u zajedničkoj promociji našega Bola. Važno je da posjetitelji upoznaju osobe koje brinu o njima. Mislim da je to dobitna formula. ”
Nagrade za međunarodne turističke filmove dodjeljuju se već 21. godinu za redom, a o nagrađenima odlučuje međunarodni žiri koji se sastoji od 45 članova, stručnjaka u raznim turističkim područjima.
Split u veljači za mnoge predstavlja obilje glazbe, plesa i veselih kostima. Ove godine vrijeme je za drugu vrstu maski, ali to nije spriječilo Splitski krnjeval da nastavi svoju tradiciju pa ćemo se tako ove godine kostimirati i u ljetnim mjesecima. Pod organizacijskom palicom Centra plesa, prošlih godina su nas zabavljala brojna glazbena imena poput TBF-a, Opće opasnosti, Cubisma i Vatre, stoga vjerujemo da će i ovogodišnje ljetno izdanje donijeti nove glazbene poslastice.
„Unatoč globalnoj pandemiji želja nam je nastaviti tradiciju Splitskog krnjevala. Razmišljali smo o online verziji ali riječ je o projektu koji donosi toliko interakcije, plesa, glazbe i radosti koja se teško može prenijeti elektronskim putem. Ljetnu verziju Krnjevala planiramo organizirati u srpnju, nadamo se da će nam epidemiološka situacija to i dozvoliti.“ kazala je Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita.
Organiziranog programa na Rivi nema ali za djecu je organizirana nagradna igra na Facebook profilu Turističke zajednice grada Splita VisitSplit.
„Iako ovogodišnje poklade nećemo provesti zajedno na rasplesanoj Rivi, za vas smo organizirali izbor za najbolju dječju masku. Fotografije svojih kreativnih maski šaljite u komentarima, a najbolja maska dobiva eduakativno – zabavni paket koji uključuje: vođenje ‘Split for kids’ za cijelu obitelj; obiteljsku ulaznicu za Muzej iluzija; poklon paket najslađih Nadalina čokolada.“ poručili su iz Turističke zajednice grada Splita
Na koji način povećati atraktivnost ruralnih područja u Hrvatskoj? Rješenje je u turizmu i kulturnim rutama, pokazalo je istraživanje Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
Iako je kulturni turizam u Hrvatskoj u uzlaznoj putanji, njezin globalni imidž destinacije sunca i mora otežava strateški razvoj i zauzimanje liderske pozicije u okruženju, pokazalo je istraživanje Kulturne rute – inovativni alat u razvoju i povećanju atraktivnosti ruralnih područja, završeno u siječnju.
Turizam i kultura sjajna su resursna osnova za poticanje gospodarskog razvoja u ruralnim područjima koji se suočavaju s ekonomskim, socijalnim i ekološkim problemima, nezaposlenošću, depopulacijom i marginalizacijom.
Zbog udaljenosti do ključnih prometnih pravaca i manje razvijene infrastrukture nisu toliko atraktivna za poslovna ulaganja. No, u prilog im ide činjenica da njima prolazi trinaest od ukupno 40 certificiranih europskih kulturnih ruta.
Rute židovskog nasljeđa, sv. Martina, maslinova drva, europskih groblja, povijesnih termalnih gradova, impresionizma, industrijske baštine, željezne zavjese, Feničanska ruta, Vinska europska kulturna ruta, Ruta Rimskih careva i dunavska vinska ruta, Kulturna ruta ATRIUM – Arhitektura totalitarnih režima 20. stoljeća u sjećanju na urbani razvoj Europe i Destinacija Napoleon, šansa su za razvoj ruralnih područja i prezentaciju njihove kulturne baštine na popularan, održiv i inovativan način na nacionalnoj i međunarodnoj razini, stoji u istraživanju kojeg potpisuju mr. sc. Dijana Katica, dr. sc. Eduard Kušen, dr. sc. Tihana Sudarić i dr. sc. Dejan Tubić.
„Kulturne rute snažan su alat za promicanje i očuvanje raznolikih kulturnih identiteta koji potiču i organiziraju različite kulturne akcije i manifestacije. Današnji turisti ne žele biti kazališna publika već glumci, odnosno žele aktivno sudjelovati u izravnoj isporuci iskustva, ključnog elementa turističkog putovanja“, zaključuje Robert Baćac, predsjednik Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“, u čijem je izdanju objavljeno istraživanje usmjereno na ruralni prostor Hrvatske koji čini gotovo 92 posto teritorija. U sklopu projekta snimljen je i promotivni film o bogatstvu kulturne i prirodne baštine ruralnih prostora kao velikog potencijala za kreiranje kulturnih ruta.
Istraživanje Kulturne rute – inovativni alat u razvoju i povećanju atraktivnosti ruralnih područja sufinancirano je iz Programa ruralnog razvoja, sufinanciranog sredstvima Europske unije – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja, Mjera Tehnička pomoć – Podmjera 20.2., „Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom.
POKLADNI OPHODI PODKAMEŠNIČKIH SELA I SMOTRA MAČKARA
Sinj i Cetinska krajina odavno plijene pažnju jedinstvenim i zanimljivim događanjima, ali smotra mačkara svakako spada u zasebnu kategoriju. Ove godine trebala se održati po sedmi put.
Međutim, kao i stoljetna okupljanja mačkarskih skupina po podkamešničkim selima koja su trebala prethoditi smotri i uobičajenim završnim karnevalskim događanjima, zbog okolnosti prouzrokovanih pandemijom, odgođena je za sljedeću godinu uz, nadamo se, povoljnije uvjete.
Na Smotri, brojne mačkarske skupine imaju priliku predstaviti se široj javnosti na jednom mjestu, a rezultat je živahna, vesela i bučna povorka koja ispod šarenog kolorita krije dugu tradiciju održavanja po pažljivo i strogo utvrđenim pravilima.
Mačkare su najbolji pronositelji i čuvari pokladnih običaja u našim krajevima i već nakon blagdana Sveta tri kralja upućuju se na ophode selima i zaseocima. Koliko su dragocjeni, svjedoči i činjenica da se nalaze na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
U selima Gljev, Han, Obrovac Sinjski, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala. U općini Otok svaki zaselak ima svoju mačkarsku skupinu (Jelašce, Priblaće, Živinice, Gala, Ruda, Udovičići, a povremeno idu i skupine Glavičica-Priblaće, Strana s mačkarama iz Ovrlje i Koritā), dok se u gradu Trilju mačkarski ophodi odvijaju po selima Grab, Jabuka, Košute, Vedrine, Vrpolje, Čačvina i Velić.
Raspored pokladne povorke utemeljen je na tradicionalnim pravilima, nepodložnim bilo kakvim promjenama te u njoj sudjeluju isključivo muškarci. Na čelu je skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim skupina komedija, a na kraju, s određenim razmakom, idu crne mačkare.
Svatovi, koji simboliziraju konačan kraj zime i dolazak proljeća, predvođeni su nekoć prvim didom, a u današnje vrijeme barjom (barjaktarom). Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna „zadaća“ ophoda. Tu su još jenge (udane žene), jengije (cure) i ostali uzvanici – svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju).
Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji se nipošto ne smiju naći u isto vrijeme na istom mjestu. Likovi Turčina i bule (tur. strina, ujna) vežu se uz dugu prisutnost Osmanlija na ovim prostorima. Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja bez dlake na jeziku kritizira aktualne društvene i političke teme i nikoga ne pošteđuje kritike. Crne svatove predvode baba i did, nositelji kulta plodnosti koji simuliranjem spolnog čina prizivaju bolji i obilniji godišnji urod, još jedan neizostavan ritualni element. U povorci su i žalovice, udovice-narikače koje nariču šaljive i komične slogane.
Najatraktivniji i najupečatljiviji dio povorke čine impozantni didi. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu vjekovnu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem. Glasnom zvonjavom zvona svrću uroke sa stoke, što uz plodnost i dolazak proljeća svjedoči o najvažnijim preokupacijama naših predaka.
Smotrom mačkara cetinskoga kraja, nastoji se popularizirati bogata tradicija pokladnih običaja, jedinstvena u Europi. Iako pokladni običaji slične tematike postoje i u drugim dijelovima Hrvatske i Europe, i uvijek utjelovljuju obrednu borbu dobrih duhova sa zimom koju tjeraju bukom i skakanjem.
Stoga su, naši „Didi“ rado viđeni gosti na smotrama diljem Hrvatske i Europe, ali i inspirativni motiv za brojna znanstvena istraživanja, izložbe i predavanja na temu nematerijalne baštine. Čuveni časopis National Geographic na jednoj od svojih naslovnica donosi upravo naše jedinstvene „Dide s Kamešnice“
Više: www.visitsinj.com Foto: Nikola Belančić, Milan Šabić, Željko Zrnčić
Dobrodošli u projekt Dalmacija Storytelling destinacija… neispričane legende ispunjene s toliko uspomena, smijeha, gorkih suza, osvete… Eh, kad bi ovi zidovi mogli govoriti…
Bliži nam se Valentinovo, dan zaljubljenih. Kažu “ljubav” je samo srcu vidljiva ali projekt Dalmacija Storytelling “ljubavi” je dao oblik koji je svima vidljiv. Vješto osmišljeni projekt sa storytelling elementima vodi nas kroz najljepše ljubavne priče Splitsko – dalmatinske županije.
Kada bi zidovi kuća i palača Splitsko-dalmatinske županije mogli govoriti, iznijeli bi mnoštvo ljubavnih sretnih priča, ali i onih s tužnim krajem, dramatičnim. Oko takvih su se isprele brojne legende. Neke od tih legendi, na dar za Valentinovo, donose vam interpretatori baštine, licencirani turistički vodiči sa područja SDŽ iz projekta Dalmacija storytelling destinacija.
Oživljavanje baštinskih likova u muzejima i baštinskim institucijama je jedinstven projekt u Hrvatskoj i u Europi, oživljava 14 baštinskih likova. Uz ovaj projekt kreirane su 23 tematske interpretacijske šetnje. Projekt je namijenjen turistima i domaćima i radi na kreiranju turističkih doživljaja kroz autentične priče, a koje će javnosti biti komercijalno dostupne putem županijske storytelling platforme u obliku tematskih interpretacijskih šetnji i kostimiranih vođenja. Cilj projekta je očuvanje i prezentacija dalmatinske kulturne baštine i razvijanje cijelogodišnjeg turizma Splitsko – dalmatinske županije. Donosimo 7 najatraktivnijih legendi i priča:
1. KAŠTELANSKI DVORCI I LEGENDE
U 17.stoljeću u Kaštel Lukšiću u dvorcu Vitturi je živjela djevojka Dobrila s roditeljima. A u blizini, u dvorcu Rušinić mladić Miljenko s ocem. Zaraćeni očevi stali su pred ljubav dvoje mladih i doveli je do tragičnog kraja. Vodič priču započinje šetnjom od Dobrilinog dvorca, i vodi je preko župne crkvice Gospe od Uznesenja gdje su se kaštelanski Romeo i Julija vjenčali. Ide potom do dvorca Rušinić i crkvice Sv. Ivana Krstitelja, gdje su pokopani. Priča iznosi mučnu istinu o Miljenkovoj smrti kojeg je dokrajčio Dobrilin otac. Dobrila je izgubila razum, želeći samo da je sahrane pokraj njenog supruga.
Interpretacijski vodič: Nataša Birčić
2. PRIČA DOBRILE VITTURI
Domaćin priče je Muzej grada Kaštela u kojem se kroz 45 minuta vođenja posjetitelji upoznaju s kaštelanskim Romeo i Julijom, Dobrilom i Miljenkom. Turistički vodiči će u oživljenom liku Dobrile, ispričati priču o sreći i tragediji. A uz ljubavnu priču i edukacijski kroz postav Muzeja grada Kaštela ispričati povijest Kaštela.
Interpretacijski vodiči: Sandra Hrabar i Jelena Marijanović
3. Roko i Cicibela
…To je bilo ka u priči, Roko ribar i sin konopara nije jema ništa, Cicibela, kći nosača, još i manje……, ehh, pa tko ne zna za ljubav rođenu na splitskoj Matejušci, koju će donijeti Ivan Baranović i Boško Papić. Ispričat će oni priču o varoškim ljubavnicima koji su imali samo mrvu kruva, malo ribe i puno jubavi. A usput će pokazati i posjetiteljima znamenitosti šarmantnog Velog Varoša. Par se vjenčao 1903. godine, živjeli su u gajeti koju je Roko nazvao Dujkin dvor. Legenda kaže da su zajedno umrli zagrljeni u zimu 1936./1937. godine.
Interpretacijski vodiči: Ivan Baranović i Boško Papić
Ljubavne štorije starega Splita
4. Dioklecijan i Priska
Nije lako iz splitske ljubavne povijesti izdvojiti iti jednu priču, kada je toliko velikih ljubavi ostalo zapisano u starim štivima grada. Ali neke se ističu, kao ona o caru Dioklecijanu koji je svoju ljubljenu Prisku prema legendi upoznao u poljima brnistre. Možda u Saloni, na obroncima Kozjaka ili možda Mosora. Bio joj je vjeran, imao je samo nju i kćerku Valeriju. Kad je 305. abdicirao s pozicije cara, povukao se u svoju palaču u mirovinu sa svojom Priskom. Tu su mirno živjeli, uzgajajući kupus do 310. Te godine se razbolio njegov zet i nasljednik Galerije. Mama Priska pohitala je u Solun kako bi pomogla kćerki. Godine 311. Galerije umire. Kako je Valerija ipak kćerka jednog velikog cara, bilo je za očekivati da će onaj koji ju oženi postati i sam car. No Valerija nije imala želje za ponovnom udajom, pogotovu ne iz političkih pobuda. Tako su ona i mama bile prognane. Sklonile su se na područje današnje Sirije. No u Solunu je ostao njen posvojen sin Kandidijan ( najvjerojatnije sin iz prethodnog Galerijeva barka). Pretedent na mjesto cara Licinije joj je poslao poruku da ako se ne vrati u Solun da će pogubiti Kandidijana. Kako ga je voljela kao vlastitog sina, vratila se u Solun. Na žalost prekasno. Licinije je upravo pogubio Kandidijana. Netko iz gomile je prepoznao Valeriju i Prisku te dojavio Liciniju. Njih dvije su bile uhićene i pogubljene.
Dioklecijan umire od tuge i žalosti jer im nije mogao pomoći, te prema legendi, skače u more ispod svoje palače.
5. Ljubavna priča Adela i Marije
Druga priča posjetitelje vodi u splitsko 16.stoljeće, i obližnji Klis koji je bio pod vlašću Turaka. U njemu je živio mladi, bogati trgovac Adel, čiju je robu na splitskoj pijaci kupovala bogata splitska obitelj Vornić. Njihovo najmlađe dijete kćerka Marija se ludo zaljubila u Adela koji ju je zaprosio. Čak i obećao da će promijeniti vjeru ako njena obitelj dozvoli ženidbu. Za Vorniće je sramota bila da im u obitelj dođe osoba muslimanske vjeroispovijesti, pa su Maru zatvorili u samostan. Ona se tu razbolila i umrla. Priču o Adelu i Mari zapisao je Luka Botić, a skladatelj Josip Hatze je uz libreto dr. Branka Radice skladao operu.
6. Neobičan ljubavni trokut
Splitske legende bilježe i jedan krvavi obračun, neobičan ljubavni trokut u čijem se centru nalazila lijepa kćerka splitskog kapetana. U nju su se zaljubili glasoviti Marko Marulić i njegov prijatelj i rođak Papalić. S obzirom da je dama bila neodlučna koga da izabere, oni su se po dogovoru izmjenjivali. I to na način da bi djevojka s prozora spustila ljestve, i dok bi jedan bio u sobi, drugi je čuvao stražu. Drugu bi noć zamijenili uloge. A onda se dogodio zločin, Papalić se ni kod svanuća nije spuštao, da bi Marulić odjednom pri dnu ljestvi ugledao torbu. A u njoj glavu njegova prijatelja i rođaka. Legenda kaže da ju je odnio kući, prijatelja pokopao, nakon toga se povukao na Šoltu, počeo pisati djela živući kao redovnik. Mladu damu su zazidali u kući.
7. Zabranjena ljubav Leona i Izolde
Nedozvoljena Ljubav je u splitskom 15.stoljeću povezala i Leona, sina mletačkog kneza Quirina u Split, i Izoldu Alberti, jedinicu splitskog plemića Madija Albertija. U pomoć je skočila Leonova prijateljica, redovnica Katarina, koja je zaljubljenom momku davala redovničku halju, te se on tako prerušen s Izoldom nalazio na misi. Kada je to saznao stari Albert, kćer je zatvorio u benediktinski samostan sv. Arnira. Ljubavnici su se i dalje sastajali, želeći se vjenčati, no da bi ona pobjegla, morala je proći preko tavana na kojem je bilo puno malih ljesova s tijelima djece preminule nakon porođaja, ili mrtvorođene djece. Izolda nije mogla proći kroz tavan od straha. I ostala je u samostanu gdje je i umrla. Leon je poginuo u bitci kod Zadra.
Interpretacijski vodič: Sunčana Cokarić
Foto: Tz grada Kaštela, Roko i Cicibela (1978), Storytelling Dalmacija
U godišnjoj kvantitativnoj analizi svjetskih kongresnih destinacija konzultantske tvrtke GainingEdge, Hrvatska je jedina europska zemlja s čak dvije destinacije među prvih 100. Riječ je o izboru tvrtke GainingEdge, koja je 2018. godine pokrenula i prvi puta objavila „Destination Competitive Index“, inovativan alat za usporedbu svjetskih kongresnih destinacija i njihovo rangiranje na temelju konkurentnih sposobnosti za privlačenje međunarodnih skupova.
Ovogodišnji, treći po redu, „Destination Competitive Index 2020“, uključuje ukupno 101 grad s 87 ili više održanih međunarodnih skupova asocijacija (prema ICCA-inom izvještaju) u periodu od 2017. do 2019. godine. Slično kao i prošle godine, 60 posto destinacija na listi su europski gradovi, tako da je od ukupno 101 grada 60 europskih gradova, od čega je njih 45 iz zapadne, a 15 iz istočne Europe. To ukazuje na činjenicu da Europa još uvijek dominira svjetskom kongresnom scenom po pitanju skupova asocijacija. Prvo mjesto na svjetskoj ljestvici konkurentnosti kongresnih destinacija i ove je godine zauzeo Pariz, a slijede ga Singapur i New York.
Većina gradova zapadne Europe zadržala je sličan položaj na ljestvici kao i prošle godine uz razliku da su iz ove regije dodana dva grada: Sofija i Dubrovnik. Sa Zagrebom koji je treću godinu za redom uključen u indeks, Hrvatska je ove godine tako jedina europska zemlja koja ima čak dva grada na ovoj prestižnoj ljestvici 101 najbolje svjetske kongresne destinacije. Dubrovnik je na ljestvicu ušao s ukupno 346.7 bodova i nalazi se na 97. mjestu. Zagreb je na ovogodišnjoj listi skočio sa 95. na 94. mjesto na svjetskoj razini s ukupno 362.9 bodova.
Zagreb prvi po čistoći smještaja prema Airbnb-u i Booking.com-u
Prema nedavno provedenom istraživanju o europskim metropolama sa najčišćim smještajem, Zagreb je na prvom mjestu po ocjenama korisnika najznačajnijih platformi za rezerviranje smještaja Airbnb i Booking.com. Neke od recenzija gostiju svoj boravak u glavnom gradu Hrvatske opisuju kao „blistavo čist“ i „besprijekorno čist“.
Naime, s obzirom na to da su, s pojavom pandemije, zahtjevi oko higijene putovanja dodatno narasli, provedeno je istraživanje prema ocjenama korisnika platformi za rezerviranje smještaja: Airbnb, Booking.com i Tripadvisor. Istraživanje je objavio britanski portal ShowersToYou.co.uk, a temelji se na prosjeku ocjena čistoće smještaja u popularnim europskim glavnim gradovima. U ukupnom poretku od 20 najčišćih odredišta u Europi, Zagreb je zauzeo visoko 3. mjesto s prosjekom od 4,740, a ispred su samo Lisabon s prosjekom ocjena od 4,792, dok je na drugom mjestu Prag s gotovo identičnom ocjenom kao Zagreb, tj. prosjekom od 4,741.
NAJVEĆI SVJETSKI PROMOTOR ADRENALINSKIH SPORTOVA PREPORUČUJE BRAČKE BICIKLISTIČKE STAZE
Red Bull je na svojoj web stranici posebno pohvalio 25 cikloturističkih staza otoka Brača koje su među 30 najljepših u Hrvatskoj. To je još jedno priznanje kvalitetnom radu Biciklističkog saveza SDŽ i Turističke zajednice Splitsko – dalmatinsko županije koji su u suradnji s lokalnim TZ otoka Brača prije par godina te staze osmislile, uredile i označile staze.
Kadrovi iz Uvati vitar utrke iz Sutivana na otoku Braču
Od 2018. Bračke staze posjećuje veliki broj rekreativnih i profesionalnih biciklista a na njima se održalo i više biciklističkih utrka od kojih su tri nosioci svijetskog kupa. Tako se cikloturizam i uređenje infrastrukture za cikloturizam pokazalo kao pun pogdak za cijelogodišnji turizam na otoku Braču što je prepoznao i Red Bull kao jedan od najvećih promotora.
Doživi zimsku avanturu na najljepšim biciklističkim stazama u Hrvatskoj!
Tko kaže da se bicikl ne vozi po zimi? Autor redbull.hr
Selimo se u malo toplije krajeve… I ne, ne mislimo na egzotične dijelove za kojima moraš potegnuti daleko na put i duboko u džep, već o onim dijelovima Hrvatske koji su idealni i za jednodnevne izlete ili čak aktivno provedeni vikend. Ovaj put, pričat ćemo o mjestima idealnima za ljubitelje brdskog biciklizma ili biciklizma uopće… Čak i ako se ne baviš ovom vrstom sporta, svidjet će ti se naši prijedlozi…
Grožnjan, Istra, Hrvatska
Slikoviti srednjovjekovni gradić na brdu iznad doline rijeke Mirne smatra se utočištem umjetnika, ali u njegovoj okolici postoji i popriličan broj biciklističkih ruta koje se smatraju malim enduro rajem na ovom području. Izvrsno okruženje, prekrasni pogledi i solidni spustovi mogu ti uljepšati dan. Ako je lijepo vrijeme, vozit ćeš s pogledom na Jadran, povezati staze uz željezničku prugu Parenzanu i na kraju odmor uz sunce na rubu grada, gdje će biti toliko toplo da ćeš zaboraviti da je zima.
Rabac, Istra, Hrvatska
Tanka crvena zemlja i uglavnom kamenito tlo nisu baš najbolji za izgradnju modernih biciklističkih staza, ali tamo gdje postoji volja, tu je i način. Čuda se ne mogu učiniti, ali u Rapcu su to skoro napravili. Stvoren je biciklistički centar koji nudi mali park staza, kao i stazu obiteljskog toka, različito zahtjevne enduro staze, neposredno iznad mora i drugi sadržaji. Izvan ljetne sezone ponuda je zaista prihvatljiva pa je Rabac izvrsna destinacija za vikend druženje, možeš ga kombinirati i s Grožnjanom, koji možeš uključiti kao stanicu na putu prema tamo ili natrag.
Nacionalni park Krka
Nacionalni park Krka ima ukupno 14 bike ruta, od brdskih do relativno laganih trekking tako da će i rekreativci i profesionalci na ovom području pronaći nešto za sebe. Mi smo odabrali MTB rutu 2 koja je dugačka 34,4 kilometra s 732 metra uspona. Ruta započinje kod Laškovice, ide do sela Rupe, uspinje se do platoa i zatim prema Rogovu, Dračevici i Roškom slapu te natrag u Laškovicu. Karte za ulazak u park su van sezone jeftinije, a uvijek treba imati na umu poštivanje pravila te brige o ostalim sudionicima i posjetiteljima.
Zadarski arhipelag
Pag, Dugi otok, Ugljan, Pašman i Vir stvoreni su za uzbudljivu vožnju biciklom. Karakteristike poput dužine, razvedenosti, povezanosti s kopnom te asfaltiranih i neasfaltiranih staza na kojima će baš svaki posjetitelj pronaći nešto za sebe. O pogledu da ni ne govorimo, možda je riječ i o jednom od najljepših koje ćeš ikada vidjeti. MTB 19 – Vir staza dugačka je 27,5 kilometara, a fizički i tehnički nije jako zahtjevna što znači da ćeš jednostavno uživati u prirodi i aktivnom odmoru.
Brač
Brač nudi čak 25 biciklističkih ruta od kojih neke vode do Vidove gore koja sa svojih 780 metara predstavlja najviši vrha svih jadranskih otoka. Točnije, radi se o ruti 768. I ostale rute vode do raznih znamenitosti i stvari koji jednostavno moraš vidjeti poput rute 761 koja vodi u sredinu otoka. Škrip, najstarije naselje na otoku i dom Muzeja otoka Brača i muzeja maslinova ulja je nezaobilazna lokacija. Ruta 757 vodi kružno iz Supetra preko Mirca i Sutivana do Ložišća, divnog mjesta s najljepšim crkvenim zvonikom na otoku iz 1888. prema nacrtu kipara Ivana Rendića.
Unatoč pandemijskoj krizi i velikom padom turizma u 2020. te nastavku negativnih trendova na početku 2021., svjetski turistički analitičari i stručnjaci ipak predviđaju određeni oporavak tržišta s mogućim povećanjem globalnog prihoda od putovanja i turizma za više od 50 posto u odnosu na 2020.
Navode to uz ostalo stručnjaci iz svjetske turističke burze ITB Berlin i analitičari globalnog Instituta za podatke i istraživanje tržišta Statista u novoj prognozi objavljenoj ovog tjedna, u kojoj osim osvrta na 2020., kao jednu od turbulentnijih godina za putovanja, iznose i predviđanja za 2021. odnosno do 2023. godine.
Do 2023. bi se naime, kako predviđaju, turističko tržište trebalo jače oporaviti od pandemijske krize, naravno pod uvjetom da se u 2021. pandemija počne jače ‘obuzdavati’, čemu bi trebala pridonijeti i primjena cjepiva, zbog čega su i u tom i drugim sektorima početkom 2021. optimističniji nego prije primjene cjepiva.
“Milijarde ljudi u cijelom svijetu, njihovi životi i poslovanje su u 2020. pogođeni širenjem koronavirusa i raznim ograničenjima i protupandemijskim mjerama, no dolazak cjepiva ipak daje nadu. Bude li sve išlo prema planu, globalno tržište putovanja i turizma moglo bi se potpuno oporaviti od pandemije koronavirusa do 2023. i postići rekordne brojke prometa”, navode iz ITB-a i Statiste.
U Statisti s te strane predviđaju i da bi se već u 2021. globalni prihodi od putovanja i turizma mogli povećati za više od 50 posto u odnosu na 2020., kao i da će ti prihodi nastaviti rasti i dalje, dok bi u 2025. mogli porasti i za više od 20 posto naspram rekordne 2019. za svjetski turizam.
Iako još nema kompletiranih podataka za 2020., iz te istraživačke kuće predviđaju da će gubitak prometa u svjetskoj turističkoj industriji za 2020. biti oko 55 posto, što je jedna od rijetkih godina s gubitkom u zadnjih više od 30 godina, i nakon što su, po podacima UNWTO-a, između 1950. i 2019. međunarodni turistički dolasci u svijetu porasli sa 25 milijuna, na gotovo 1,5 milijardi.
Suprotno tome, samo u listopadu 2020. turističkih dolazaka u svijetu bilo je 72 posto manje nego u isto vrijeme rekordne 2019., što je negativno utjecalo i na brojne nacionalne turističke industrije, pa je tako primjerice jedna od snažnijih svjetskih putničkih industrija, ona njemačka, po podacima koje je iznio predsjednik njemačkog udruženja DRV Norbert Fiebig, zabilježila pad prometa od 28 milijardi eura ili od 80 posto.
Ističe i da je 94 posto tvrtki u njemačkom turističkom sektoru imalo pad prometa te da nijedna druga industrija nije zabilježila tako velike gubitke uslijed pogođenosti pandemijom koronavirusa.
I u Njemačkoj, kao i drugim zemljama Europe i u svijetu, pandemija je znatno više utjecala tj. zaustavila dolaske stranih turista, dok je na domaći turizam manje utjecala, te analitičari predviđaju da će se u Europi i svijetu u 2022. vidjeti znatniji oporavak domaćeg turističkog tržišta.
Tehnološke inovacije i personalizirane usluge za ‘oživljavanje’ turizma
U oporavku, kojeg, kako kažu, stručnjaci očekuju brzo, kao i u oživljavanju turističke industrije u ovoj i idućim godinama veliku ulogu imat će tehnološke inovacije i ponuda personaliziranih putničkih usluga.
Tu iz Statiste prije svega spominju personalizirane usluge temeljene na umjetnoj inteligenciji i inovativni oblici prezentacije turističkih usluga s VR-om, ali upozoravaju i da će puno toga ovisiti i o razvijanju ili zaustavljanju pandemije odnosno primjene cjepiva i raznih drugih mjera, koje u 2020. nisu išle ‘na ruku’ turizmu i putovanja.
Navode pritom i nedavne poruke iz najvećeg svjetskog touroperatora TUI-ja da će “putovanje u ljeto 2021. biti normalno”, koje smatraju da, kao i slične iz drugih kompanija i odredišta u svijetu, ipak treba uzeti s oprezom zbog okolnosti koje se stalno mijenjaju, od toga kako napreduje cijepljenje, do razdoblja zatvaranja/zaključavanja odredišta i cijelih zemalja.
“S prognozama stručnjaka mora se postupati oprezno i redovito ih procjenjivati u skladu s trenutnim kretanjima. Sigurno je da ljudi žele putovati i nadoknaditi posljednjih nekoliko mjeseci propuštenih putničkih iskustava, i turistička i industrija putovanja to i očekuju, kao i koordinirane mjere za sigurnije putovanje i boravak”, zaključuju iz ITB-a i Statiste. (Hina/FaH)
Kulturno i arheološko nasljeđe Hrvatske nedovoljno je poznato i godišnje privlači samo do 5 milijuna posjetitelja, dok ih talijanski Pompeji godišnje privuku čak 12 milijuna. Ova usporedba ukazuje na veliki prostor za razvoj posebnih oblika kulturnog turizma u Hrvatskoj.
Jedan je to od zaključaka iznesenih na jučer održanoj završnoj konferenciji projekta ArhKonTur u organizaciji Sveučilišta Libertas, na kojoj je sudjelovala i Alessandra Priante, direktorica za Europu UNWTO.
Hrvatska ima ogroman kulturno-turistički potencijal, a kako bi ga se iskoristilo, treba mijenjati pristup i stvoriti novu vrstu stručnjaka za ovo područje.
Odgovor na tu potrebu već se događa kroz aktivnosti Ministarstva turizma i sporta, projektnog partnera EUSAIR Facility Point projekta i koordinatora teme Održivi turizam Jadransko-jonske strategije o kojima je izvijestila koordinatorica Senka Daniel.
Izrađen je Priručnik participativnog turizma koji povezuje zajednicu i kulturu Storytellingom, a fokus projekta CulTourAIR na poboljšanje postojećeg informacijskog sustava kulturnog turizma olakšat će donošenje odluka na području devet zemalja Jadransko-jonske makroregije.
Direktor Europskog instituta kulturnih ruta Stefano Dominioni, rekao je da je Hrvatska svojim aktivnostima od 2016. napravila velik pomak i uključivanjem u projekt kulturnih ruta Vijeća Europe. Trenutno je Hrvatska uključena u 13 međunarodnih ruta, a imamo i inicijative za rute čije ishodište bi bilo ovdje.
„Kultura 3.0 gradi dublji odnos između turista i domaćina na destinaciji baziran na uključivanju gostiju i sukreiranju kulturnih sadržaja“, naglasio je suvremena kretanja u kulturnom turizmu prof. Greg Richards sa Sveučilišta primijenjenih znanosti BREDA iz Nizozemske.
Richards smatra da bi se Hrvatska u vrlo kratkom vremenu mogla pozicionirati kao kulturna destinacija obrazovanjem novih stručnjaka, inovativnom interpretacijom kulturne baštine te korištenjem novih tehnologija i proširene stvarnosti koja gostima omogućava intenzivniji doživljaj materijalne i nematerijalne baštine. Zanimljivo je, ističe Richards, da aplikacije koje izrađuju destinacije prosječno skine tek 1000 korisnika, što znači da se pristup komunikacije s gostom mora mijenjati.
Bettany Hughes, poznata povjesničarka i autorica dokumentarnih TV filmova, istaknula je da dobro ispričana priča za sobom uvijek donosi rezultate. Nakon njenih TV serijala o Egiptu četiri je puta povećan interes Britanaca i booking za to odredište. Njeni živopisni dokumentarni filmovi na poznatim televizijskim mrežama dosežu čak 250 milijuna gledatelja. Najavila je snimanje serije „Čudesna blaga“ uz namjeru da jednu od epizoda posveti Hrvatskoj.
Projekt ArhKonTur odgovara na probleme nedostatka specijalističkih stručnih i pedagoških kompetencija predavača i mentora te pomanjkanja ponude modela edukacije za specifična područja arheološkog turizma. Projekt je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda, a izrađena su tri potpuno nova specijalistička programa usavršavanja za ponudu održivog i odgovornog arheološkog turizma, te konceptualnog turističkog vođenja.
Školovanje je završila prva generacija 40 specijalističkih vodiča teže zapošljivih skupina na tržištu rada, mladih do 25 godina i starijih od 54 godine. Izrađen je i priručnik na engleskom i hrvatskom jeziku o trendovima u arheološkom turizmu i interpretacijskom vođenju za sedam izabranih lokaliteta u sedam hrvatskih županija.
U situaciji kada je velik dio svijeta u lockdownu, malo tko planira putovanja, no sigurno je da će, kada se situacija s pandemijom stabilizira, glad za putovanjima biti velika.
Trendovi putovanja govore da smo radi prometnog položaja u prednosti nad konkurencijom, ali i da će ove godine rasti broj domaćih putovanja.
Možda niste znali da pored zbilja mnogo raznovrsnih i atraktivnih lica, hrvatski otoci su bogata riznica kulturne baštine. U ovom slučaju osvrnut ćemo se na Srednju Dalmaciju i otok Brač.
Otok Brač ima čak 116 sakralnih građevina, te je ujedno i pravi raj za kulturoljupce!
KAKO VI DOŽIVLJAVATE OTOK BRAČ? Kao prijestolnicu najukusnije janjetine, mjesto gdje se može sjajno biciklirati u idiličnom mediteranskom ambijentu, oazu “robinzonskog” odmora ili pak savršen getaway za kupanje, sunčanje i vodene sportove?
Kako bi se one očuvale i turistički valorizirale, prije 2015. godine izdan je atraktivan vodič koji je ovako impresivan broj znamenitosti katalogizirao u 5 kulturnih itinerara. Mi smo za Vas izdvojili neke koje bi uistinu bilo šteta propustiti!
RAZGLEDAJTE NAJLJEPŠI ZVONIK NA DALMATINSKIM OTOCIMA. Tko god je gledao čuveno Smojino “Malo misto”, sigurno se sjeća emblematične uvodne špice u kojoj je “glavnu ulogu” preuzelo pitoreskno mjestašce na zapadnoj strani otoka – Ložišća!
Vizurom skladnog mjesta strmih ulica sa kamenim kućama načičkanim kao da je netko prosuo perle, dominira po mnogima najljepši zvonik – ne samo na Braču, već na dalmatinskim otocima općenito!
Uživajte u razgledu ove raskoši, vitkog i kićenog zvonika iz 19. stoljeća, inače djela velikog Ivana Rendića, a nemojte zaboraviti “okinuti” ni pokoju lijepu fotografiju, koja će biti prava poslastica za estete i kulturno-povijesne sladokusce na društvenim mrežama!
OTKRIJTE IZVORE SAKRALNIH DRAGOCJENOSTI – BAROKNE I SREDNJEVJEKOVNE CRKVE. Ljubiteljima sakralne umjetnosti toplo preporučamo i razgled župnih crkvi diljem otoka (poput, primjerice one u Selcima!). Uživajte u njihovu mahom baroknu izgledu i razgledu vrijednih oltarnih pala, čiji su autori Ridolfi, Bassano, Balestra, Diziani, pa čak i čuveni Tintoretto, čija se velika oltarna pala nalazi u dominikanskoj pinakoteci u Bolu!
A želite li razgledavati srednjevjekovne crkve, karakterističnog visećeg luka i obično nekoliko stoljeća kasnije nadograđenog zvonika na preslicu, obiđite crkvu Sv. Petra u Dolu sa najstarijim takvim očuvanim zvonom. Unutrašnjost ovih znamenitih građevina nerijetko krije i vrijedne oltarne reljefe, čiji su autori zvučna imena poput Jurja Dalmatinca, Nikole Firentinca ili pak bračkog kipara Nikole Lazanića.
OBIĐITE KOLIJEVKE RANOG KRŠĆANSTVA – I JEDNU ŠPILJU SA ZMAJEVIMA! Za zaljubljenike u kulturnu baštinu, ranokršćanske crkve i crkve na mjestima predkršćanskih kultova pravi su kuriozitet! Vrijedi obići ostatke bazilike u Povljima i njezine do krova sačuvane krstionice, te bazilike u Lovrečini s očuvanim freskama i obnovljenim krstioničkim ciborijem; a niz ulomaka kamenog namještaja iz ove skupine crkava, obradovat će Vas posjetite li Muzej otoka Brača u Škripu.
Među lokalitetima koji datiraju u još ranija razdoblja (poput Sv. Vida na Vidovoj gori ili Sv. Duha kod Gornjeg Humca) posebno je interesantna Zmajeva špilja, koja je ime dobila po reljefu zmaja, a svojevrstan je spoj elemenata slavenske mitologije i kršćanske ikonografije, te fantastično dočarava duhovnost onovremenog čovjeka – poganstvo pomireno s kršćanstvom! Razgled Zmajeve špilje zapravo je sjajan izlet, na kojem bi Vam pozavidjeli i tvorci fantastične serije “Game of Thrones” – Brač je “svoje” zmajeve imao odavno!
RAZGLEDAJTE PUSTINJU BLACA – KAMENI DRAGULJ U STJENOVITOJ PUSTOŠI! Jednu od najimpozantnijih “štacija” smo ostavili za kraj – stoljećima dozidavan samostan u pustinji Blaca! Bio je on nekoć i svjetski poznat astronomski opservatorij, imao je i svoju tiskaru, a zbog opsežne knjižnične građe, unikatnog namještaja, kolekcije starinskog oružja i satova, i dan danas je jako atraktivan za razgled. Boravak u autentičnom ambijentu u kojem su boravili vrijedni monasi i svećenici glagoljaši, koji su ispisivali stranice bogate samostanske knjižnice jednom od triju inačica hrvatske brzopisne ćirilice – poljičicom, za sve kulturoljupce bit će – prava poslastica!
ONO ŠTO JE NAMA PRED OČIMA U SVIJETU PLAĆAJU I VIŠE OD 100 DOLARA
Hladni mjeseci ove su zime posebni. Raštika – drevno mediteransko povrće za kojim luduje svijet konačno je pronašlo svoje odavno zasluženo mjesto na tanjurima hrvatske gastro ponude. U svijetu posebno cijenjena zbog svojih iznimnih nutritivnih i ljekovitih svojstava za koja obožavatelji ove biljke izdvajaju i do vrtoglavih stotinu dolara, u Hrvatskoj pomalo zaboravljena raštika vraća se na tanjure u restoranima Bota Šare kao jedna od vodećih delicija čije ćemo okuse obožavati ove zime.
Prestižni New York Times raštiku je svrstao među najzdravije i najskuplje namirnice. Na američkim jelovnicima pravi bum doživjela je u posljednjih deset godina, a kao neizostavan dio jelovnika preporučuju je brojni stručnjaci. U brojnim dijelovima svijeta smatraju je super hranom dok je u Hrvatskoj pomalo zaboravljena. Iako je riječ o zahvalnoj biljci koja može uspijevati u raznim geografskim područjima u Hrvatskoj su na njoj odrasle generacije, no još je uvijek podcijenjena u usporedbi s glavatim keljem, kupusom, blitvom ili špinatom. Nedovoljno se govori o njezinim prednostima, a gotovo je nemoguće pronaći je na restoranskim jelovnicima. Potencijal ove čarobne biljke prepoznao je tim cijenjene obiteljske gastro oaze Bota Šare na čijim ćemo je jelovnicima u raznolikim receptima pronaći narednih mjeseci.
„Pisani spomen ove biljke datira još u 1580. godinu, a spominje ju Antun Sasin, hrvatski renesansni pisac u svom djelu Malahna komedija od pira. Radnja se zbiva upravo u Malom Stonu gdje se danas nalaze vrtovi obitelji Šare. Ova biljka od davnina je neizmjerno cjenjena u dubrovačkom kraju jer je othranila generacije ribara, seljaka ali i dubrovačke vlastele. Starije generacije i danas pamte vremena između ratova u kojima ih je samo raštika spasila od gladi. Spremala se na razne načine, na menestru sa suhim mesom kao prilog ribi, a ako bi ostalo viška sutra bi se podgrijana bacila na tavu s malo crvenog luka. Danas mi u Boti od nje radimo i domaću pastu!“ – ispričao je gospar Božidar Šare, glavni ambasador raštike.
Raštika se u Hrvatskoj uzgaja u Dalmaciji, posebice u Dalmatinskoj zagori i na otocima.Nabolje uspijeva zimi kada ima najbolji okus, a razlog tome je mraz koji utječe na razvoj njezina ugodnog slatkastog okusa. Može se uzgajati i u ljetnom periodu ali uz dovoljnu količinu vode.
Ova biljka bogata je mnogim djelotvornim sastojcima za naš organizam i preporučuje se u svakom jelovniku.Dokazano je da ljudi koji jedu više kupusnjača rjeđe obolijevaju od karcinoma, što raštiku čini superhranom.Osim što kao i ostale kupusnjače obiluje sumpornim tvarima koje štite od raka, raštika jeizvanredan izvor kalcijakoji je važan za čvrstoću kostiju. Također jebogata kalijem, cinkom, manganom, magnezijem, fosforom i željezom.Raštika sadrži velike količine beta-karotena odnosno vitamina A te luteina i zeaksantinavažnihza dobar vid.Obiluje ivitaminima B, C, E i K te omega-3 masnim kiselinama itriptofanom koji regulira san.
Idealna je namirnica za zdravu prehranu jer je bogata hranjivim tvarima, a niskokalorična. Jedna šalica kuhane raštike ima samo 49 kalorija. Pravilna priprema raštike ključna je za postizanje najboljeg okusa i očuvanje maksimalne količine hranjivih tvari. Kao i za ostalo povrće, za raštiku također vrijedi pravilo da se nutrijenti najbolje očuvaju što kraćom termičkom obradom. Dobro ju je konzumirati sirovu, kao dodataksmoothiejimaili sokovima. Kada se termički obrađuje, potrebno je pet minuta kuhati ju na pari kako bi vlakna omekšala te kako bi se povećala probavljivost raštike, a istovremeno očuvali nutrijenti. Ove jeseni i zime u Boti raštiku pripremaju na nekoliko načina, a posebno za Vas predstavljaju tri jela koja će oduševiti Vas i Vaše najmilije.
RECEPTI ZA 4 OSOBE
•ZELENA MENEŠTRA
Sastojci:
Raštika – 1kg
Krumpir – 400 grama
Miješano suho meso (svinjska glava i panceta) – 1kg
Voda – 6 l
Svinjska mast – 2 jušne žlice
Sol po želji
Maslinovo ulje po želji
Priprema:
Zagrijati lonac s vodom, ubaciti predhodno oprano suho meso i kuhati 1 sat i 30 minuta. Kada je meso kuhano izvaditi ga i narezati. U ostatak vode ubaciti narezani krumpir i raštiku te dodati svinjsku mast i sol. Kuhati 20 minuta. Prilikom serviranja zaliti maslinovim uljem.
•DOMAĆA PAŠTA OD RAŠTIKE S KOZICA I ŠKAMPIMA
Sastojci za domaću pastu:
Raštika – 15 dkg
Jaja – 3
Glatko brašno – 0.5 kg
Sastojci za umak:
Meso kozice – 30 dkg
Škampi cijeli – 40 dkg
Češnjak – 2 češnja
Maslinovo ulje – 0.03 dcl
Petrusin – prstohvat
Papar po želji
Pelješko suho bijelo vino – 1dcl
Riblji temeljac – 0,5 l
Priprema:
Skuhati raštiku, ocijediti i ohladiti te samljeti u blenderu. Jaja razmutiti u odvojenu posudu te postepeno dodavati brašno i raštiku dok se ne dobije kompaktna smjesa. Pustiti da odstoji 30 minuta. Dobivenu smjesu razvaljati i oblikovati tagliatele. Zagrijati vodu, dodati sol i ulje te zatim dodati paštu. Kuhati 3-5 minuta te skuhanu paštu zatim procijediti.
U duboku tavu zagrijati maslinovo ulje te dodati sitno nasjeckan češnjak. Kada se češnjak lagano zarumeni dodati škampe i kozice, bijelo vino i riblji temeljac, papar i petrusin.
Kuhati desetak minuta te na kraju pomiješati s domaćom pastom.
•RIBA SA ŽARA S KUHANOM RAŠTIKOM I KRUMPIROM
Sastojci:
Riba brancin – 2 kg
Raštika – 40 dkg
Krumpir – 20 dkg
Sol po želji
Maslinovo ulje po želji
Priprema:
Ribu očistiti od ljuski i utrobe, ispeći na otvorenoj vatri. Krumpire i raštiku oprati i ubaciti u lonac s kipućom vodom te kuhati desetak minuta. Posoliti Stonskom soli po želji. Prilikom serviranja zaliti domaćim maslinovim uljem.
