Turističke zajednice Dalmatinske Zagore zajednički krenule u projekt razvoja suvremene cikloturističke ponude!
Turističke zajednice općine Dugopolje, Klis, grada Sinja, Trilja i Vrlike udružile su se kako bi pokrenule projekt razvoja suvremene cikloturističke ponude na području svojeg obuhvata.
Cikloturizam, kao selektivni oblik turizma visoke dodane vrijednosti, jedna je od najbrže rastućih niša turističke industrije. Pritom je cikloturizam izuzetno održiv i vrijedan katalizator turističkog te gospodarskog i društvenog razvoja područja i regija koja se, tradicionalno, ne smatraju turistički aktivnima. U srži motivacije njegovih korisnika leži želja za uživanjem u očuvanim prostorima te upoznavanju autentičnih lokalnih kultura.
U Dugopolju je prezentiran analitičko-izvještajni dokument projekta razvoja cikloturističke destinacije Dalmatinske zagore – splitskog zaleđa
Turistički razvijenim destinacijama cikloturizam pruža prijeko potrebnu diversifikaciju ponude, produženje sezone i dolazak gostiju s većom dodanom vrijednošću, a njima komplementarnim ruralnim prostorima širom otvara vrata turističke aktivnosti. Potencijal cikloturizma je prepoznat je i na strateškoj razini pa se u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske upravo on navodi kao strateški važan proizvod u kojega je potrebno ulagati. Uz to, u uvjetima „novog normalnog“, cikloturizam dobiva dodatnu pozitivnu dimenziju kao jedan od najotpornijih oblika turizma u kontekstu pandemije COVID-19.
Iako vrlo potentan, cikloturizam traži sustavni pristup razvoju infrastrukture i usluga te kreiranju svježih promocijskih obrazaca. Surađujući s brendom „Trail – Full Cycling Experience“, specijaliziranim za razvoj cikloturističkih destinacija, koji u Dalmaciji razvija cikloturističku ponudu Makarske rivijere i Zabiokovolja te Doline Neretve, a kreirao je i jedinstvenu mikro-destinaciju Polja Jezero između Vrgorca i Ploča, krajem 2020. započeo je opsežan terenski i analitički rad procjene resursa, potencijala i postojećeg stanja na području Dugopolja, Klisa, Sinja, Trilja i Vrlike.
Cikloturistički stručnjaci su tijekom studenog i prosinca 2020. godine odvozili sve postojeće i označene rute na području svih gradova i općina uključenih u projekt. Ukupno su analizirali 21 rutu s 656 kilometara biciklističkih trasa. Ocjenjivali su tipove ruta, njihovu prilagođenost tržišnim potrebama, sigurnosno stanje, koherentnost označavanja, komplementarnost i povezanost te opremljenost odnosno turističku atraktivnost.
Na temelju prikupljenih podataka izrađen je detaljan analitičko-izvještajni dokument koji je na sastanku održanom tijekom ožujka u Dugopolju, prezentiran predstavnicima naručitelja.
Dokument daje sliku postojećeg stanja, ocjenu kvalitete postojeće infrastrukture, izdvaja zabilježene izazove i prepreke pozicioniranju područja na cikloturističkom tržištu te daje osnovne smjernice za potrebne intervencije odnosno modifikacije postojećih resursa. U njemu se prepoznaje izniman potencijal Dalmatinske zagore kao cikloturističke destinacije.
Očuvana priroda, raznoliki pejzaž, razgranata mreža cesta i lokalnih puteva s niskim intenzitetom prometa te dostupnost iz najvažnijih europskih tržišta čine razvoj ove grane sportsko-pustolovnog turizma logičnim korakom. Sukladno tome, turističke zajednice gradova Vrlike, Trilja i Sinja te općina Klis i Dugopolje i dalje su usmjerene na razvoj cikloturizma s ciljem veće prepoznatljivosti destinacije na emitivnim tržištima s težnjom za razvoj održivog turizma.
Više:
www.visitsinj.com
www.tz-trilj.hr
www.visitdugopolje.com
www.visitvrlika.com
Autori fotografija su Bruno Radotić i Petar Čavlović
IQM DESTINATION BRAČ Turističke zajednice Supetra i Bola ujedinjene u projektu upravljanja kvalitetom u destinaciji
Turistička zajednica Grada Supetra i Turistička zajednica Općine Bol započeli su s projektom integralnog upravljanja kvalitetom u svojim destinacijama. Ovo je pilot projekt u koji će se u narednim godinama uključiti i ostale TZ otoka Brača.
Ovim dugoročnim projektom želi se uspostaviti mjerljiv i učinkovit sustav upravljanja, potpisivanjem ugovora o suradnji sa Feel IQM d.o.o na projektu IQM Destination BRAČ.
Nositelji projekta IQM Destination BRAČ su Turistička zajednica Grada Supetra i Turistička zajednica Općine Bol, a partneri projekta su predstavnici privatnog i javnog sektora: hotelijeri, kampovi, privatni smještaj, restorani, lokalni proizvođači, turističke agencije, muzeji i galerije, suvenirnice, trgovine, komunalna društva u destinaciji, odgojno-obrazovne ustanove, udruge, sportski klubovi, zadruge i sl.
IQM Destination koncept prihvaćen je u listopadu 2020. godine kao jedan od najboljih primjera u praksi od Svjetske turističke federacije (UNWTO), čime je Feel IQM primljen kao pridružena članica Svjetske turističke federacije
Ovime se pozivaju svi dionici u turizmu Grada Supetra i Općine Bol da se uključe u projekt. Istovremeno se započinje sa prvom fazom realizacije projekta, mjerenje zadovoljstva stanovnika Grada Supetra i Općine Bol, a sve u cilju kasnijeg mjerenja kvalitativnog pomaka. Za sve prijavljene dionike u projektu Feel IQM provodi se početno mjerenje kvalitete i marketing aktivnosti partnera u turizmu, mjerenja online reputacije, te se predlaže destinacijska knjiga standarda IQM Destination BRAČ. Temelj knjige standarda je kvaliteta usluge i proizvoda, integrirano funkcioniranje sinergije u destinaciji, povezivanje sa lokalnim proizvođačima i implementacija minimum 25% lokalnih proizvoda u turističku ponudu, te implementacija svih segmenata turističkih proizvoda u promociju svakog od dionika projekta. U tijeku 2021. godine provoditi će se aktivnosti: analiza mjerenja zadovoljstva stanovnika turizmom u destinaciji – odgovorni turizam, analiza početnog mjerenja upravljanja kvalitetom kod svakog prijavljenog dionika u projektu , Feel IQM tim priprema potpuno individualizirane marketing i poslovne analize za sve koji žele primjeniti individualiziranu analizu u svom poslovanju, organiziraju se auditi sa individualnim savjetovanjem. U tijeku godine planira se provedba implementacije standarda IQM Destination –– praćenje, usmjeravanje, IQM Destination voditelj sa IQM Destination koordinatorom i cijelim koordinacijskim timom dogovara teme koje se održavaju jednom mjesečno. Primjeri prijedloga tema: profitabilno brendiranje, koordinacije sa predstavnicima svih vrsta smještajnih kapaciteta, predstavnicima ugostitelja, lokalnim proizvođačima, atrakcijama, obrađuje se tema financijskog planiranja i upravljanja cijenama, digitalni marketing i sl. IQM Destination tim svakoj destinaciji pristupa na potpuno individualiziran način.
JAVNI POZIV ZA UKLJUČENJE U PROJEKT
INTEGRALNO UPRAVLJANJE KVALITETOM U DESTINACIJI BRAČ
Ovim putem pozivaju sve zainteresirane turističke subjekte koji svojim radom doprinose razvoju i kvaliteti turizma na području Grada Supetra i Općine Bol da se prijave na sudjelovanje u projektu.
Sudjelovanje u projektu se ne naplaćuje dionicima projekta. Prijave se primaju na e-mail [email protected], [email protected] do 15.03.2021 . godine.
Pokladni običaji i smotra mačkara Cetinskog kraja - Čuveni "Didi" s Kamešnice tjeraju zimu i dozivaju proljeće!
POKLADNI OPHODI PODKAMEŠNIČKIH SELA I SMOTRA MAČKARA
Sinj i Cetinska krajina odavno plijene pažnju jedinstvenim i zanimljivim događanjima, ali smotra mačkara svakako spada u zasebnu kategoriju. Ove godine trebala se održati po sedmi put.
Međutim, kao i stoljetna okupljanja mačkarskih skupina po podkamešničkim selima koja su trebala prethoditi smotri i uobičajenim završnim karnevalskim događanjima, zbog okolnosti prouzrokovanih pandemijom, odgođena je za sljedeću godinu uz, nadamo se, povoljnije uvjete.
Na Smotri, brojne mačkarske skupine imaju priliku predstaviti se široj javnosti na jednom mjestu, a rezultat je živahna, vesela i bučna povorka koja ispod šarenog kolorita krije dugu tradiciju održavanja po pažljivo i strogo utvrđenim pravilima.
Mačkare su najbolji pronositelji i čuvari pokladnih običaja u našim krajevima i već nakon blagdana Sveta tri kralja upućuju se na ophode selima i zaseocima. Koliko su dragocjeni, svjedoči i činjenica da se nalaze na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
U selima Gljev, Han, Obrovac Sinjski, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala. U općini Otok svaki zaselak ima svoju mačkarsku skupinu (Jelašce, Priblaće, Živinice, Gala, Ruda, Udovičići, a povremeno idu i skupine Glavičica-Priblaće, Strana s mačkarama iz Ovrlje i Koritā), dok se u gradu Trilju mačkarski ophodi odvijaju po selima Grab, Jabuka, Košute, Vedrine, Vrpolje, Čačvina i Velić.
Raspored pokladne povorke utemeljen je na tradicionalnim pravilima, nepodložnim bilo kakvim promjenama te u njoj sudjeluju isključivo muškarci. Na čelu je skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim skupina komedija, a na kraju, s određenim razmakom, idu crne mačkare.
Svatovi, koji simboliziraju konačan kraj zime i dolazak proljeća, predvođeni su nekoć prvim didom, a u današnje vrijeme barjom (barjaktarom). Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna „zadaća“ ophoda. Tu su još jenge (udane žene), jengije (cure) i ostali uzvanici – svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju).
Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji se nipošto ne smiju naći u isto vrijeme na istom mjestu. Likovi Turčina i bule (tur. strina, ujna) vežu se uz dugu prisutnost Osmanlija na ovim prostorima. Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja bez dlake na jeziku kritizira aktualne društvene i političke teme i nikoga ne pošteđuje kritike. Crne svatove predvode baba i did, nositelji kulta plodnosti koji simuliranjem spolnog čina prizivaju bolji i obilniji godišnji urod, još jedan neizostavan ritualni element. U povorci su i žalovice, udovice-narikače koje nariču šaljive i komične slogane.
Najatraktivniji i najupečatljiviji dio povorke čine impozantni didi. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu vjekovnu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem. Glasnom zvonjavom zvona svrću uroke sa stoke, što uz plodnost i dolazak proljeća svjedoči o najvažnijim preokupacijama naših predaka.
Smotrom mačkara cetinskoga kraja, nastoji se popularizirati bogata tradicija pokladnih običaja, jedinstvena u Europi. Iako pokladni običaji slične tematike postoje i u drugim dijelovima Hrvatske i Europe, i uvijek utjelovljuju obrednu borbu dobrih duhova sa zimom koju tjeraju bukom i skakanjem.
Stoga su, naši „Didi“ rado viđeni gosti na smotrama diljem Hrvatske i Europe, ali i inspirativni motiv za brojna znanstvena istraživanja, izložbe i predavanja na temu nematerijalne baštine. Čuveni časopis National Geographic na jednoj od svojih naslovnica donosi upravo naše jedinstvene „Dide s Kamešnice“
Više: www.visitsinj.com
Foto: Nikola Belančić, Milan Šabić, Željko Zrnčić
SLAVIMO LJUBAV Projekt "Dalmacija Storytelling destinacija" vodi nas kroz najljepše ljubavne priče Splitsko - dalmatinske županije
Dobrodošli u projekt Dalmacija Storytelling destinacija... neispričane legende ispunjene s toliko uspomena, smijeha, gorkih suza, osvete... Eh, kad bi ovi zidovi mogli govoriti...
Bliži nam se Valentinovo, dan zaljubljenih. Kažu "ljubav" je samo srcu vidljiva ali projekt Dalmacija Storytelling "ljubavi" je dao oblik koji je svima vidljiv. Vješto osmišljeni projekt sa storytelling elementima vodi nas kroz najljepše ljubavne priče Splitsko - dalmatinske županije.
Kada bi zidovi kuća i palača Splitsko-dalmatinske županije mogli govoriti, iznijeli bi mnoštvo ljubavnih sretnih priča, ali i onih s tužnim krajem, dramatičnim. Oko takvih su se isprele brojne legende. Neke od tih legendi, na dar za Valentinovo, donose vam interpretatori baštine, licencirani turistički vodiči sa područja SDŽ iz projekta Dalmacija storytelling destinacija.
Oživljavanje baštinskih likova u muzejima i baštinskim institucijama je jedinstven projekt u Hrvatskoj i u Europi, oživljava 14 baštinskih likova. Uz ovaj projekt kreirane su 23 tematske interpretacijske šetnje. Projekt je namijenjen turistima i domaćima i radi na kreiranju turističkih doživljaja kroz autentične priče, a koje će javnosti biti komercijalno dostupne putem županijske storytelling platforme u obliku tematskih interpretacijskih šetnji i kostimiranih vođenja. Cilj projekta je očuvanje i prezentacija dalmatinske kulturne baštine i razvijanje cijelogodišnjeg turizma Splitsko - dalmatinske županije.
Donosimo 7 najatraktivnijih legendi i priča:
1. KAŠTELANSKI DVORCI I LEGENDE
U 17.stoljeću u Kaštel Lukšiću u dvorcu Vitturi je živjela djevojka Dobrila s roditeljima. A u blizini, u dvorcu Rušinić mladić Miljenko s ocem. Zaraćeni očevi stali su pred ljubav dvoje mladih i doveli je do tragičnog kraja. Vodič priču započinje šetnjom od Dobrilinog dvorca, i vodi je preko župne crkvice Gospe od Uznesenja gdje su se kaštelanski Romeo i Julija vjenčali. Ide potom do dvorca Rušinić i crkvice Sv. Ivana Krstitelja, gdje su pokopani. Priča iznosi mučnu istinu o Miljenkovoj smrti kojeg je dokrajčio Dobrilin otac. Dobrila je izgubila razum, želeći samo da je sahrane pokraj njenog supruga.
Interpretacijski vodič: Nataša Birčić
2. PRIČA DOBRILE VITTURI
Domaćin priče je Muzej grada Kaštela u kojem se kroz 45 minuta vođenja posjetitelji upoznaju s kaštelanskim Romeo i Julijom, Dobrilom i Miljenkom. Turistički vodiči će u oživljenom liku Dobrile, ispričati priču o sreći i tragediji. A uz ljubavnu priču i edukacijski kroz postav Muzeja grada Kaštela ispričati povijest Kaštela.
Interpretacijski vodiči: Sandra Hrabar i Jelena Marijanović
3. Roko i Cicibela
…To je bilo ka u priči, Roko ribar i sin konopara nije jema ništa, Cicibela, kći nosača, još i manje......, ehh, pa tko ne zna za ljubav rođenu na splitskoj Matejušci, koju će donijeti Ivan Baranović i Boško Papić. Ispričat će oni priču o varoškim ljubavnicima koji su imali samo mrvu kruva, malo ribe i puno jubavi. A usput će pokazati i posjetiteljima znamenitosti šarmantnog Velog Varoša. Par se vjenčao 1903. godine, živjeli su u gajeti koju je Roko nazvao Dujkin dvor. Legenda kaže da su zajedno umrli zagrljeni u zimu 1936./1937. godine.
Interpretacijski vodiči: Ivan Baranović i Boško Papić
Ljubavne štorije starega Splita
4. Dioklecijan i Priska
Nije lako iz splitske ljubavne povijesti izdvojiti iti jednu priču, kada je toliko velikih ljubavi ostalo zapisano u starim štivima grada. Ali neke se ističu, kao ona o caru Dioklecijanu koji je svoju ljubljenu Prisku prema legendi upoznao u poljima brnistre. Možda u Saloni, na obroncima Kozjaka ili možda Mosora. Bio joj je vjeran, imao je samo nju i kćerku Valeriju. Kad je 305. abdicirao s pozicije cara, povukao se u svoju palaču u mirovinu sa svojom Priskom. Tu su mirno živjeli, uzgajajući kupus do 310. Te godine se razbolio njegov zet i nasljednik Galerije. Mama Priska pohitala je u Solun kako bi pomogla kćerki. Godine 311. Galerije umire. Kako je Valerija ipak kćerka jednog velikog cara, bilo je za očekivati da će onaj koji ju oženi postati i sam car. No Valerija nije imala želje za ponovnom udajom, pogotovu ne iz političkih pobuda. Tako su ona i mama bile prognane. Sklonile su se na područje današnje Sirije. No u Solunu je ostao njen posvojen sin Kandidijan ( najvjerojatnije sin iz prethodnog Galerijeva barka). Pretedent na mjesto cara Licinije joj je poslao poruku da ako se ne vrati u Solun da će pogubiti Kandidijana. Kako ga je voljela kao vlastitog sina, vratila se u Solun. Na žalost prekasno. Licinije je upravo pogubio Kandidijana. Netko iz gomile je prepoznao Valeriju i Prisku te dojavio Liciniju. Njih dvije su bile uhićene i pogubljene.
Dioklecijan umire od tuge i žalosti jer im nije mogao pomoći, te prema legendi, skače u more ispod svoje palače.
5. Ljubavna priča Adela i Marije
Druga priča posjetitelje vodi u splitsko 16.stoljeće, i obližnji Klis koji je bio pod vlašću Turaka. U njemu je živio mladi, bogati trgovac Adel, čiju je robu na splitskoj pijaci kupovala bogata splitska obitelj Vornić. Njihovo najmlađe dijete kćerka Marija se ludo zaljubila u Adela koji ju je zaprosio. Čak i obećao da će promijeniti vjeru ako njena obitelj dozvoli ženidbu. Za Vorniće je sramota bila da im u obitelj dođe osoba muslimanske vjeroispovijesti, pa su Maru zatvorili u samostan. Ona se tu razbolila i umrla. Priču o Adelu i Mari zapisao je Luka Botić, a skladatelj Josip Hatze je uz libreto dr. Branka Radice skladao operu.
6. Neobičan ljubavni trokut
Splitske legende bilježe i jedan krvavi obračun, neobičan ljubavni trokut u čijem se centru nalazila lijepa kćerka splitskog kapetana. U nju su se zaljubili glasoviti Marko Marulić i njegov prijatelj i rođak Papalić. S obzirom da je dama bila neodlučna koga da izabere, oni su se po dogovoru izmjenjivali. I to na način da bi djevojka s prozora spustila ljestve, i dok bi jedan bio u sobi, drugi je čuvao stražu. Drugu bi noć zamijenili uloge. A onda se dogodio zločin, Papalić se ni kod svanuća nije spuštao, da bi Marulić odjednom pri dnu ljestvi ugledao torbu. A u njoj glavu njegova prijatelja i rođaka. Legenda kaže da ju je odnio kući, prijatelja pokopao, nakon toga se povukao na Šoltu, počeo pisati djela živući kao redovnik. Mladu damu su zazidali u kući.
7. Zabranjena ljubav Leona i Izolde
Nedozvoljena Ljubav je u splitskom 15.stoljeću povezala i Leona, sina mletačkog kneza Quirina u Split, i Izoldu Alberti, jedinicu splitskog plemića Madija Albertija. U pomoć je skočila Leonova prijateljica, redovnica Katarina, koja je zaljubljenom momku davala redovničku halju, te se on tako prerušen s Izoldom nalazio na misi. Kada je to saznao stari Albert, kćer je zatvorio u benediktinski samostan sv. Arnira. Ljubavnici su se i dalje sastajali, želeći se vjenčati, no da bi ona pobjegla, morala je proći preko tavana na kojem je bilo puno malih ljesova s tijelima djece preminule nakon porođaja, ili mrtvorođene djece. Izolda nije mogla proći kroz tavan od straha. I ostala je u samostanu gdje je i umrla. Leon je poginuo u bitci kod Zadra.
Interpretacijski vodič: Sunčana Cokarić
Foto: Tz grada Kaštela, Roko i Cicibela (1978), Storytelling Dalmacija
Sakralna baština otoka Brača - poslastice za ljubitelje kulture!
U situaciji kada je velik dio svijeta u lockdownu, malo tko planira putovanja, no sigurno je da će, kada se situacija s pandemijom stabilizira, glad za putovanjima biti velika.
Trendovi putovanja govore da smo radi prometnog položaja u prednosti nad konkurencijom, ali i da će ove godine rasti broj domaćih putovanja.
Možda niste znali da pored zbilja mnogo raznovrsnih i atraktivnih lica, hrvatski otoci su bogata riznica kulturne baštine. U ovom slučaju osvrnut ćemo se na Srednju Dalmaciju i otok Brač.
Otok Brač ima čak 116 sakralnih građevina, te je ujedno i pravi raj za kulturoljupce!
KAKO VI DOŽIVLJAVATE OTOK BRAČ? Kao prijestolnicu najukusnije janjetine, mjesto gdje se može sjajno biciklirati u idiličnom mediteranskom ambijentu, oazu “robinzonskog” odmora ili pak savršen getaway za kupanje, sunčanje i vodene sportove?
Kako bi se one očuvale i turistički valorizirale, prije 2015. godine izdan je atraktivan vodič koji je ovako impresivan broj znamenitosti katalogizirao u 5 kulturnih itinerara. Mi smo za Vas izdvojili neke koje bi uistinu bilo šteta propustiti!
RAZGLEDAJTE NAJLJEPŠI ZVONIK NA DALMATINSKIM OTOCIMA. Tko god je gledao čuveno Smojino “Malo misto”, sigurno se sjeća emblematične uvodne špice u kojoj je “glavnu ulogu” preuzelo pitoreskno mjestašce na zapadnoj strani otoka – Ložišća!
Vizurom skladnog mjesta strmih ulica sa kamenim kućama načičkanim kao da je netko prosuo perle, dominira po mnogima najljepši zvonik - ne samo na Braču, već na dalmatinskim otocima općenito!
Uživajte u razgledu ove raskoši, vitkog i kićenog zvonika iz 19. stoljeća, inače djela velikog Ivana Rendića, a nemojte zaboraviti “okinuti” ni pokoju lijepu fotografiju, koja će biti prava poslastica za estete i kulturno-povijesne sladokusce na društvenim mrežama!
OTKRIJTE IZVORE SAKRALNIH DRAGOCJENOSTI – BAROKNE I SREDNJEVJEKOVNE CRKVE. Ljubiteljima sakralne umjetnosti toplo preporučamo i razgled župnih crkvi diljem otoka (poput, primjerice one u Selcima!). Uživajte u njihovu mahom baroknu izgledu i razgledu vrijednih oltarnih pala, čiji su autori Ridolfi, Bassano, Balestra, Diziani, pa čak i čuveni Tintoretto, čija se velika oltarna pala nalazi u dominikanskoj pinakoteci u Bolu!
A želite li razgledavati srednjevjekovne crkve, karakterističnog visećeg luka i obično nekoliko stoljeća kasnije nadograđenog zvonika na preslicu, obiđite crkvu Sv. Petra u Dolu sa najstarijim takvim očuvanim zvonom. Unutrašnjost ovih znamenitih građevina nerijetko krije i vrijedne oltarne reljefe, čiji su autori zvučna imena poput Jurja Dalmatinca, Nikole Firentinca ili pak bračkog kipara Nikole Lazanića.
OBIĐITE KOLIJEVKE RANOG KRŠĆANSTVA – I JEDNU ŠPILJU SA ZMAJEVIMA! Za zaljubljenike u kulturnu baštinu, ranokršćanske crkve i crkve na mjestima predkršćanskih kultova pravi su kuriozitet! Vrijedi obići ostatke bazilike u Povljima i njezine do krova sačuvane krstionice, te bazilike u Lovrečini s očuvanim freskama i obnovljenim krstioničkim ciborijem; a niz ulomaka kamenog namještaja iz ove skupine crkava, obradovat će Vas posjetite li Muzej otoka Brača u Škripu.
Među lokalitetima koji datiraju u još ranija razdoblja (poput Sv. Vida na Vidovoj gori ili Sv. Duha kod Gornjeg Humca) posebno je interesantna Zmajeva špilja, koja je ime dobila po reljefu zmaja, a svojevrstan je spoj elemenata slavenske mitologije i kršćanske ikonografije, te fantastično dočarava duhovnost onovremenog čovjeka – poganstvo pomireno s kršćanstvom! Razgled Zmajeve špilje zapravo je sjajan izlet, na kojem bi Vam pozavidjeli i tvorci fantastične serije “Game of Thrones” – Brač je “svoje” zmajeve imao odavno!
RAZGLEDAJTE PUSTINJU BLACA – KAMENI DRAGULJ U STJENOVITOJ PUSTOŠI! Jednu od najimpozantnijih “štacija” smo ostavili za kraj – stoljećima dozidavan samostan u pustinji Blaca! Bio je on nekoć i svjetski poznat astronomski opservatorij, imao je i svoju tiskaru, a zbog opsežne knjižnične građe, unikatnog namještaja, kolekcije starinskog oružja i satova, i dan danas je jako atraktivan za razgled. Boravak u autentičnom ambijentu u kojem su boravili vrijedni monasi i svećenici glagoljaši, koji su ispisivali stranice bogate samostanske knjižnice jednom od triju inačica hrvatske brzopisne ćirilice – poljičicom, za sve kulturoljupce bit će - prava poslastica!
Više: www.dalmatia.hr
Foto: www.dalmatia.hr , arhiva Turističkih zajednica
Hrvatska među Austrijancima najtraženija destinacija u 2021.
Poznati organizator putovanja Gruber Reisen u Austriji je proveo posebno tržišno istraživanje „Barometar putovanja u 2021. godini“, a rezultate istraživanja, prema kojima je Hrvatska vodeća i najtraženija destinacija na austrijskom tržištu, objavio je i popularni online stručni magazin Traveller Online, izvijestio je Branimir Tončinić, direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Austriji.
Prema rezultatima istraživanja, nakon vodeće Hrvatske koja je ostvarila udio od 36 posto, po potražnji slijede Austrija s 33 posto, Grčka s 30 posto, Italija s 28 posto te Španjolska s 15 posto udjela.
„Ovo su odlični pokazatelji na nama vrlo važnom austrijskom tržištu. Posljedica je to, između ostalog, i kontinuiranih promotivnih aktivnosti koje provodimo na najvažnijim emitivnim tržištima, a koje za cilj imaju pozicioniranje naše zemlje kao sigurne, raznolike, kvalitetne, dobro pripremljene i najbliže turističke destinacije“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.
Rezultati također pokazuju kako je potražnja za putovanjima na ovom tržištu vrlo izražena jer je 23 posto ispitanika već bukiralo putovanje u 2021. godini, dok će 73 posto ispitanika svoja putovanja bukirati kada se stvore uvjeti za putovanja. Svega 2 posto ispitanika navelo je da će uslijed korona virusa i vlastitog osjećaja nesigurnosti ove godine ostati kod kuće.
„Prilikom bukiranja putovanja potrošači posebnu pozornost pridaju sigurnosti u odredišnoj destinaciji, a vrlo im je važna i mogućnost besplatne promjene bukinga ili drugih mogućnosti storniranja uz minimalne troškove“, komentirao je Tončinić.
Od aktivnosti tijekom putovanja najviše se preferira kupališni odmor kojeg je navelo 58 posto ispitanika, a sve više raste i udio posjeta gradovima, kružnih putovanja i wellnessa, koji postaju sve interesantniji. Kada je riječ o broju putovanja tijekom godine, 39 posto ispitanika želi dva puta godišnje otputovati na odmor, a kada je riječ o prosječnom trajanju odmorišnog putovanja 47 posto ispitanika je odabralo putovanja u trajanju do tjedan dana, dok je njih čak 45 posto izrazilo interes i za putovanjima u trajanju od dva tjedna.
Hrvatska u Švedskoj među najtraženijim destinacijama za 2021.
PHOTO: TUI WEB
Prema podacima koje je objavio turoperator TUI Nordic, a koje prenosi i švedski turistički portal Travel News, Hrvatska se u ovom trenutku nalazi među najtraženijim turističkim destinacijama, izvijestio je Vedran Sušić, direktor Predstavništva HTZ-a u Švedskoj.
Naime, u Švedskoj je tijekom prošlog tjedna rezervirano dvostruko više putovanja nego tjedan prije, a kada se te brojke usporede s onima od prije mjesec dana, broj rezervacija se utrostručio. Pritom se Hrvatska, uz Kretu, Rodos, Cipar i Antalyu, ističe kao jedan od favorita kada je u pitanju najčešći odabir turističkih destinacija.
U objavi se također navodi kako je na rezervacije putovanja pozitivno utjecala i vijest o cijepljenju, dok Adam Györki, voditelj komunikacija u TUI-u, dodaje kako na povećan broj rezervacija, uz samu vijest o cjepivu, pozitivno utječe i velika želja za putovanjima na tržištima kao što su Njemačka ili Velika Britanija, a od sada i na tržištu Švedske.
THE WASHINGTON POST: Dubrovnik i Hrvatska privlače "Digitalne nomade za vrijeme pandemije
Jedan od vodećih američkih dnevnih listova The Washington Post, objavio je članak o digitalnim nomadima koji su, za vrijeme pandemije korona virusa, proveli nekoliko mjeseci u Hrvatskoj i Dubrovniku, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u SAD-u Ina Rodin.
U tekstu se navodi kako je na veći broj američkih dolazaka utjecala prva direktna aviolinija između Hrvatske i SAD-a, to jest između Dubrovnika i Philadelphije, uvedena u lipnju 2019. godine. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, Amerikanci su prošle godine u Dubrovniku bili drugi najbrojniji gosti, s gotovo 160 tisuća dolazaka i više od 442 tisuća noćenja, navodi Washington Post.
Svoje iskustvo s čitateljima podijelila je Sarah Morlock, freelance spisateljica i menadžerica društvenih mreža iz Indiane, koja radi na daljinu, a listopad i studeni provela je u Dubrovniku sa svojim partnerom. Istaknula je kako prilikom odabira mjesta boravka traži povijesne gradove s očuvanom prirodom i dobrom internetskom vezom, a Dubrovnik je u tom smislu ispunio sva njena očekivanja. Osim digitalnim nomadima, Hrvatska je zanimljiva i dvonacionalnim parovima koji su, uslijed pandemije korona virusa i ograničenih mogućnosti putovanja, svoj susret organizirali upravo u Hrvatskoj.
Washington Post ističe kako se Dubrovnik trudi privući digitalne nomade pa je tako u veljači predstavljen projekt uvođenja ultrabrzog širokopojasnog interneta, dok je u listopadu održana virtualna konferencija „Dubrovnik za digitalne nomade“ kako bi ih se potaknulo da odaberu upravo Dubrovnik za svoj udaljeni ured. Početkom 2021. Hrvatska će uvesti digitalnu nomadsku vizu što će je učiniti drugom zemljom u Europi i petom na svijetu koja je to napravila, piše Washington Post.
Čudesni Advent u Sinju nekad i danas u posebnim okolnostima
U nedjelju smo zapalili prvu adventsku svijeću, simbolična značenja Nade, očiju uprtih prema betlehemskoj štalici i otvorena srca za drugi Spasiteljev dolazak. Čudesna je simbolika kruga adventskog vijenca, koji nema ni početka ni kraja, i svijeća, malenog plamička snažne svjetlosti svijeta koja razbija našu tamu.
Nada je ono što nam nikad nije bilo potrebnije u ovim nesigurnim i neizvjesnim vremenima globalne prijetnje zdravlju i životu kakvoga poznajemo. Nepokolebljiva sigurnost božićne radosti uistinu ulijeva nadu da će čovječanstvo prevladati i ovu prepreku, ali i izvući pouku o istinskim vrijednostima.
Doista, bez sjaja i blještavila ukrašenih ulica, bez ukusnih zalogaja adventskih kućica, bez društvenih mreža prekrcanih selfijima – što je ostalo? Ostalo je ono jedino važno – ljubav i zajedništvo koje će nadjačati sve izazove.
Možda nas privremena otuđenost (da, i ovo će proći!) prisjeti i podsjeti na neka, ne tako davna vremena, i tradicionalne običaje ovoga čarobnog predbožićnog razdoblja punog iščekivanja. Zašto ne bismo oživjeli i mlađim naraštajima prenijeli neke koje su našim pretcima donosili toliko iskrene radosti i ispunjenja?
Od starine su u narodu osobito omiljena slavljenja dvaju dragih svetaca, sv. Nikole i sv. Lucije. Prema legendi, sv. Nikola je osigurao miraz kćerima siromašnog plemića potajno im ubacujući vrećice sa zlatnicima kroz prozor. Danas ga rado iščekuju dobra djeca, dok se zločesta pribojavaju njegova pratitelja sa šibama, Krampusa. Ne zaboravimo da su se nekoć djeca veselila sitnom slatkišu ili rijetkom voću jednakim žarom kao današnja najskupljoj igrački ili najnovijoj pametnoj spravici.
Sveta Lucija, zaštitnica vida, očiju i ženskog ručnog rada, također je darivala djecu. Za njezin blagdan vezuju se i neki zanimljivi običaji. Osim tradicionalnog sijanja pšenice za ukras božićnog stola i svijeće, simbola blagostanja i plodnosti, naši stari su imali običaj zapisivati vremenske prilike kroz 12 dana do Božića i tako pratiti kakvo će biti vrijeme u pojedinom mjesecu iduće godine.
Bilo je i praznovjerja – djevojke bi na jedanaest papirića napisale imena mladića, a jedan bi ostavile prazan. Svaki dan do Božića izvukle bi jedan papirić – ako bi posljednji ostao prazni – neće se udati!
Ditinjce, Materice i Očići lijepi su starinski običaji vezani za tri tjedna prije Božića.
Na Ditinjce stariji ljudi traže da im djeca darivaju voće kao otkupninu, a druge nedjelje prije Božića održavaju se Materice. Tada muškarci traže poklon od žena, a majke slatkišima i voćem darivaju djecu koja im složno recitiraju:
Valjen Isus, gazdarice,
čestitan ti Materice.
Došao sam preko mora
da mi dadeš koji ora'.
Potrala me teška muka
da mi dadeš česam luka.
Natrala me teška zima
da mi dadeš čašu vina.
Natrala me ljuta muka
da mi dadeš i jabuka.
Tjedan dana nakon Materica se obilježavaju Očići, a djeca bi slične stvari govorila očevima kao i majkama prošli tjedan. Također bi išli od kuće do kuće, čestitali i svim drugim muškarcima među rodbinom i susjedima, a pri tome bi ih pozdravljali:
Faljen Isus, očići, božićno je vrime,
mi smo došli sada tražit’ vaše otkupljenje.
Pođite na tavan, donesite mese,
ako nije suvo, otvorite kese.
Ako ništa nema, višanje se sprema!
Svim očevima neka su sritni Očići!
U darivanju i duhovnom zajedništvu učas bi došao Badnjak, dan uoči samoga Božića. Riječ badnjak nasljeđe je starocrkvenoslavenskoga jezika, i oba moguća značenja su vrlo lijepa i znakovita: ili od glagola bdjeti ili od razbadariti se – razbuditi se! Bdijmo i razbudimo se! Taj dan narod tradicionalno posti, priprema hranu za bogatu božićnu gozbu i biljem kiti domove, štale i vrtove. Najčešće se kitilo bršljanovim, maslinovim i lovorovim granama. Božićno drvce nekoć se kitilo svijećama (simbolima nade i božanstva), orasima obojenim u srebrnu ili zlatnu boju, lješnjacima, jabukama, smokvama, ukrasnim papirom itd.
U Cetinskoj krajini običaj je bio da domaćin uzme posudicu s blagoslovljenom vodom i poškropi kuću, oko kuće, u štali: ovce, konje, goveda, neprestano moleći Vjerovanje. Djeca bi kitila bor, domaćica bi pripremala bakalar. Osobito je bila raširena priprema pogača, za ovaj kraj tipične beskvasne pogače česnice. Domaćin bi navečer donio u kuću slame i prostro po podu dok se molio Očenaš, a onda su se unosila tri badnjaka (drvo s urezanim križem, simbol Sv. Trojstva) uz riječi „Dobro van došla Badnja večer i Sveto Porođenje!“, na što se uzvraća: „I s tobon zajedno!“ Dva bi se badnjaka zatim naložila, a treći bi se ostavio za Novu godinu. Plamenom badnjaka pali se božićna svijeća utisnuta u posudu sa žitom. Nakon večere, svi bi nazdravili vinom i otpili po gutljaj iz drvene bukare. Obično bi domaćin zatim umočio kruh u vino i njime gasio svijeću dok su ostali molili i govorili: „Rodi žito, rodi vino“. Vjerovanje je da prvi umire onaj na koga prvoga ode dim svijeće. U veselom i dobrom raspoloženju cijela bi obitelj išla na polnoćku. Slamu unesenu na Badnjak domaćica bi iznosila na blagdan Sv. Ivana, posipala njive i vrtove, a tada se skupljao i pepeo s ognjišta jer se vjerovalo da je svet i da štiti od zla.
Možda ćemo biti zakinuti za brojne tradicionalne predbožićne koncerte, sajmove i ostale turističke programske aktivnosti, no to nam daje priliku posvetiti se humanitarnim i edukativnim akcijama, pružiti ruku pomoći onima manje sretnima, otvoriti srce i pokloniti toplinu i utjehu kad nas obuzme studen i tjeskoba.
U snazi i plamenu preostalih adventskih svijeća – druga nedjelja svijeća pomirilica ili betlehemska – donosi mir, treća pastirska – slavi radost i veselje, četvrta svijeća, svijeća anđela donosi – ljubav – dočekajmo u miru i zdravlju Porođenje Gospodinovo. A kad ponovno budemo mogli slaviti rame uz rame, lice uz lice, radosno ćemo ponoviti riječi sv. Pavla: „Maranatha!“, „Gospodin je došao
Bajkoviti prizori Bolske rapsodije s Anom Rucner
Naša proslavljena violončelistica Ana Rucner u suradnji s turističkom zajednicom općine Bol priredila izvedbe modernih klasičnih skladbi na lokacijama koje oduzimaju dah
Svatko u životu ima mjesto od posebnog značaja, mjesto kojem se uvijek rado vraća, koje budi posebne uspomene i sjećanja, mjesto na kojem boje kao da su svjetlije, a zrak lakši. Dok čitate ove riječi sigurni smo da ste u mislima, s osmjehom na licu odlutali upravo tamo. Mjesto na koje se naša svjetski proslavljena violončelistica Ana Rucner uvijek rado vraća te koje uvijek izaziva širok osmjeh na njenom licu zasigurno je otok Brač. U otok Brač se, kako i sama kaže, trajno zaljubila još u ranom djetinjstvu.
Ovoga ljeta Ana je postala prva ambasadorica zaklade „Otok Brač - negdje između mora i zvijezda“, te se sada još jednom vratila na svoje mjesto sreće zahvaljujući projektu Turističke zajednice općine Bol pod nazivom „Bolska rapsodija s Anom Rucner“. Cilj ovoga projekta aktivna je promocija Bola kroz sedam kratkih filmova, koji prikazuju sve ljepote otoka Brača, u koje su se mnogi turisti, ali i domaći stanovnici već odavno zaljubili.
Ana je odsvirala moderne klasične skladbe u ponešto drugačijem ruhu, koje je priredila specijalno za ovu prigodu. Jedna od njih je i prekrasna 'Oda radosti' koja čini dio Beethoven-ove 9. simfonije, a koju je odsvirala na jednoj od najljepših plaža Mediterana, plaži Zlatni rat, daleko najpoznatijem simbolu Bola i hrvatskog turizma općenito.
Neizostavne su bile i povijesne lokacije u samom centru Bola, kao što je Dominikanski samostan u kojem je Ana odsvirala „Toccata u d molu“ Johanna Sebastiana Bacha, zatim Studenac, gdje su mještani još do sredine prošlog stoljeća dolazili po vodu te spomenik Dva ribara, koji simbolizira ribarsku tradiciju mjesta. U znamenitom parku kraj spomenika „Bračanka nosi vodu“ te na Loži odakle se pruža pogled na luku, Ana je vješto ukomponirala svoju verziju Ravelovog Bolera.
Vesela i dinamična izvedba Alla Turcu“, Wolfganga Amadeusa Mozarta, izvedena je na mjestu koji jednako oduzima dah kao i sama pjesma, Vidovoj gori, najvišem vrhu jadranskih otoka odakle se pruža prekrasan pogled na otok Hvar. Prelijepi bolski zalazak sunca ispratila je uz „My heart will go on“ skladatelja James-a Horner, mega popularnu melodiju iz filma Titanic, koju je odsvirala na ribarskom brodu dok je Plovidbu s Popićem „Mjesečeva sonatu “ L.Van Beethoven-a, izvela na ribarskom brodu Tonča Jakšića Popića s prekrasnim kadrovima ulaska u bolsku luku.
„Zahvaljujemo se Ani Rucner na suradnji u ovom posebnom projektu te što je svojom glazbom poklonila Bolu rapsodiju pomoću koje smo aktivno krenuli u promociju Bola kao destinacije za nadolazeću sezonu“. - rekao je Markito Marinković, direktor Turističke zajednice općine Bol. Uživajte u bajkovitim prizorima Bola slušajući neke od najpoznatijih klasičnih skladbi našeg vijeka u izvedbi Ane Rucner, na YouTube kanalu TZO bol te na istoimenim društvenim mrežama.
Snimatelji: Gio Kozić
Fotograf: Robert Barilla
Općina Jelsa ulaže preko 100 miljuna kuna u infrastrukturne projekte
Usprkos globalnoj ekonomskoj krizi i pandemiji , u aktualnoj i narednoj godini u Općini Jelsa priprema se dovršenje ili start čitavog niza projekata. Impresivni su i iznimno poboljšavaju kvalitetu života Općine, koja se ovo ljeto percipirala kao turistički boom. Cilj je jasan, planovi konkretni i kako načelnik Nikša Peronja kaže, nastavak planiranog ide u svom zacrtanom pravcu.
-Svaki korak je bitan, cilj, plan, rad, organizacija, i ostvarenje ciljeva. Mi u Općini Jelsa trudimo se koračati krupnim koracima, a tako ćemo i nastaviti – veli načelnik Peronja.
Nastavlja se nizom iznimno važnih infrastrukturnih projekata, među njima onim uređenja i popločenja jelšanske rive ukupne vrijednosti 2,5 milijuna kuna. Tu je i projekt modernizacije javne rasvjete na led, kojim je zamijenjeno 1200 rasvjetnih tijela. Kroz investiciju od tri milijuna kuna dugoročno je postignuta ušteda dvije trećine troškova struje.
Ne staje se samo na tome, kroz projekt vrijedan 3,5 milijuna kuna u Vrboskoj se izvode radovi na mostu, a kroz investiciju od 1,5 milijuna kuna uredit će se i novi glavni trg.
-U Vrboskoj slijedi i projekt novog Ribarskog muzeja, investicija vrijedna 2,5 milijuna kuna, uz to i gradnja novih 30 grobnica, a uređeno je i športsko i dječje igralište. Uz taj muzej uređuje se i onaj u Pitvama. Tu je planiran Vinogradarski muzej, investicija teška 5,5 milijuna kuna, čije se dovršenje očekuje u narednoj godini. U pitoresknim Pitvama predvođeno je i uređenje glavnog trga, projekt za kojeg će Općina izdvojiti 500 tisuća kuna. Naravno, brinemo se i o najmlađima, a pokazuje to otvaranje prvih jaslica u dječjem vrtiću Jesla, područnom vrtiću Svirče za što je izdvojeno 700 tisuća kuna – saznaje se iz Općine Jelsa.
Zablistat će i Vrisnik s novim trgom, upravo je dovršena prva faza uređenja, a tu je i milijun kuna težak projekt uređenja Društvenog doma u Jelsi za udruge i glazbenu školu.
Etno eko selo Humac, atrakcija za brojne domaće i strane goste dobit će elektrifikaciju i javnu rasvjetu za što je predviđeno dva milijuna kuna. A investirat će se i u digitalizaciju kina i razglasnog sustava kroz milijun kuna vrijednu investiciju. Uz nju će ići i ona za sportska dječja igrališta. Tome već svjedoči uređeno športsko i dječje igralište u Svirčama. Tu je i uređeno športsko igralište u centru Jelse, investicija u sportski centar Pelinje, kroz uvedeno automatsko navodnjavanje nogometnog igrališta, te najave gradnje montažne sportske dvorane za razne treninge, pilates, borilačke vještine…
-Općina investira i u groblje i mrtvačnice, uređeno je i izgrađeno 30 novih grobnica u Jesli, za gradnju 10 grobnica i mrtvačnica u mjestu Svirče planirano je milijun kuna, a imamo i projekt gradnja mrtvačnice u Zastražišćama. Općina investira i u okoliš i upravljanje otpadom, vrlo je važna i sanacija prve faze deponija, investicija teška sedam milijuna kuna. Slijedi druga faza uz čekanje građevinske dozvole u sveukupnoj vrijednosti od 12 milijuna kuna. Izvode se radovi na prvom reciklažnom dvorištu u Hvaru, investicija je teška 3,5 milijuna kuna. Za projekt luke Zavala dovršena je projektna dokumentacija, čeka se investicija u županijske lučke uprave, a bilježi se Projekt šetnice uz more u Jelsi – vele u Općini.
Važni se radovi rade i na vodoopskrbi od Jelse do Poljica, kroz 20 milijuna kuna težak projekt. A tu je i onaj aglomeracije Vrboska - Jelsa odvodnja, težak 300 milijuna kuna. Konačno će na svoje doći i žitelji gdinsjkih i zastražišćkih uvala koje čeka elektrifikacija. Općina je dovršila projekt, dokumentaciju ustupila u HEP-u, i radovi se očekuju uskoro. Ulaže se i u cestovnu infrastrukturu, novi ulaz u Jelsu je projekt koji se već djelomično izvodi, dovršena je projektna dokumentacija za novu trasu ceste od Velega bora do tunela Pitve Zavala. Izrađena je projektna dokumentacija za rotor na glavnom ulazu u Jelsi, raskrižje za ulaz prema Domu zdravlja, a napravljen je i idejni projekt tunela ukupne dužine 800 metara na dionici Pitve - Zavala.
-Bilježimo i nastavak dovršetka projekta dokumentacije od Poljica do Sućuraja, skupa s infrastrukturom vode i struje u trupu ceste, te tunela Drvenik Ravča. Za taj dio posla uskoro se očekuju dozvole. Nabavljena su tri vatrogasna vozila, u četiri godine je zadnje bilo navalno, a vrijednost ove investicije je 2,5 milijuna kuna. Imamo i projekt uređenja stare ambulante u Jelsi. Riječ je o nedavno darovanoj nekretnini od strane RH, za koju se izrađuje projektni zadatak za natječaj arhitektima. Možemo samo opet ponoviti 'Forca Jelsa'- vele u Općini Jelsa.
Turistička zajednica Bola osvojila međunarodnu turističku nagradu GOLDEN INTERSTAS AWARD '2020.
Veliki uspjeh na 23. Međunarodnom Tourfilm Festivalu - ITF'CRO'2020 Unatoč vrlo izazovnoj godini Turistička zajednica Bola željela je približiti posjetiteljima i turistima približiti i prikazati ljepoteo Bola na malo drugačiji način.
U suradnji s produkcijskim timom – DOKU FILMom, producenticom Mihaelom Reščić i scenaristicom Hanom Klain pripremila je promotivnu kampanju - omnibus Naše bolske priče, u kojima je predstavila ljepote svoga kraja kroz oči i riječi samih mještana. Ovaj kreativni projekt na 23. Međunarodni Tourfilm Festival prijavio je poznati fotograf i snimatelj Šime Strikoman, a u žiriju su bili i istaknuti članovi Europske federacije turističkih novinara i pisaca (F.E.S.T).
Iz 147 svjetskih zemalja prijavljeno je ukupno 412 filmova, a u oštroj konkurenciji međunarodni žiri festivala - 23. ITF’CRO, prepoznao je i autentična promotivna videa TZ Bola. Golden Interstas 2020. naziv je nagrade, dodijeljene Turističkoj zajednici općine Bol na prijedlog međunarodnog povjerenstva turističkih novinara za vrlo kreativna profesionalna postignuća i izvrsnost u prezentaciji bogatstva turizma, tradicijskih vrijednosti i kulture, kao i za zapaženi doprinos ukupnosti turizma otoka Brača te županije Splitsko-dalmatinske te Hrvatske u cijelosti, unatoč svim ovogodišnjim problemima sa korona virusom.
Dodjela nagrada trebala se održati u Solinu, 13. studenoga, no zbog epidemioloških uvjeta predstavit će se online. Cijelo događanje podržali su FIJET, FEST, ITCO, AEFP, CIB (svjetske i europske asocijacije u turizmu, turističkom novinarstvu i filmu).
TZO Bol koristi priliku zahvaliti se svim bolkama i boljanima koji su sudjelovali u Našim bolskim pričama.
Hvala Pjerinu, Franciju, Mirjanu i Ireni, Meri i Mariju, Nikici, Pravdanu, Sandri i Tončiju, Mariji, Ivanu, Ivoni, padre Damiru, Loren i Andražu, Tomažu i Ianu, Šimi, Tinu, Zoranu, Dinku i Jeleni, Smiljani, Tončiju i Marinu.
ANA RUCNER Negdje između mora i zvijezda...
| Svjetski poznata violončelistica Ana Rucner, ovog je ljeta bila aktivnija nego inače. Pored niza uspješnih koncerata koje je održala duž čitave jadranske obale, angažirala se kao ambasador Zaklade „Otok Brač – negdje između mora i zvijezda“, a prekretnica je bio koncert u Bolu. |
" Na dan koncerta, direktor Turističke zajednice općine Bol, Markito Marinković, organizirao je promotivno fotografiranje na nekoliko karakterističnih bolskih lokacija i upoznao me sa sjajnim fotografom. Ubrzo se ispostavilo da Robert Barilla nije samo fotograf, već i godinama volonira kao upravitelj Zaklade koja se bavi istraživanjem i očuvanjem baštine otoka Brača te je ujedno i autor monografije „Otok Brač – negdje između mora i zvijezda“, na kojoj je intenzivno radio posljednjih šesnaest godina. Među prvima sam imala priliku vidjeti probni primjerak ove „Bračke Biblije“ i jasno mi je zbog čega se njezin izlazak iščekuje s jednakim nestrpljenjem kod običnih ljudi, kao i u akademskim krugovima." kazala je Ana.
Čista ljubav prema otoku Braču sakrivena je među 1360 stranica ove knjige, koja je opremljena s preko 3000 fotografija, mapa, dokumenata i ilustracija, uvezena luksuznim kožnim uvezom, a izlazak iz tiska planira se početkom slijedeće godine.
Čitava obitelj Rucner ima kuće na otoku Braču i svake godine ljetuju u Povljima, tako da je Ana još od najranijeg djetinjstva vezana uz Brač, a u vrijeme studija održala je i koncertnu turneju po čitavom otoku.
Ova sjajna glazbenica koja svojom glazbom briše sve granice, jedan je od najboljih predstavnika Hrvatske u svijetu.
Njezin posljednji album nosi naziv „Croatian heritage“, pa je ljubav prema hrvatskoj baštini vjerojatno bila presudna za prihvaćanje „ambasadorstva“.
" Već prilikom mog sljedećeg dolaska na Brač, kada smo u tajanstvenoj Zmajevoj spilji snimali duplericu za monografiju, poznanstvo je brzo preraslo u prijateljstvo, a iz zajedničkih druženja i odlične sinergije rodilo se „ambasadorstvo“. Nekako se desilo samo po sebi. Rijetki su ljudi koji s toliko ljubavi, energije i znanja brinu o svojoj baštini i ponosna sam što mogu biti dio ove priče. Zbog toga sam poslušala srce i poklonila Zakladi svoj bijeli violončelo ukrašen Swarovski kristalima. Sretna sam što sam dobila priliku dati dio sebe otoku koji je postao dio mene. Neka ostane na Braču kao znak podrške ovim fantastičnim ljudima i uspomena na jednu prekrasnu suradnju."
Tijekom rujna snimana je reportaža o bračkom kamenu za njemačku televiziju Arte TV, a svaki slobodan trenutak Ana Rucner iskoristila je za sviranje i fotografiranje na atraktivnim otočkim lokacijama.
" Uživala sam u svakoj sekundi skitanja po Braču sa svojim violončelom. Svirati u ermitažu Blaca, kamenolomima, bazilici sv. Lovre, podzemnoj Dvorani lijepih siga, pod zvjezdanim nebom plaže Lovrećina, kao i kupanje u moru s konjem, bili su poseban doživljaj. Iako su to bili nastupi pred svega nekoliko prijatelja, imala sam osjećaj da sviram u prepunim koncertnim dvoranama. Nosila sam nakit i modne kreacije bračke dizajnerice Ide Stipčić Jakšić, haljinu od kamena te haljine od morskog žala i jeansa. Posebno se zahvaljujem gospodinu Markitu Marinkoviću na domaćinstvu, mladoj dizajnerici Anji Bolčević na kreaciji za Zmajevu spilju, vodiču Zoranu Kojdiću na povijesnim pričama, Kristijanu Mutarellu na stolici s motivima Zmajeve spilje i Bruni Miličkom, višestrukom prvaku Hrvatske u super extrem klasi, što nas je svojim Pinzgauerom proveo po najzahtjevnijim terenima. Prva fotografija napravljena je pored skulpture Anđela s jednim krilom akademskog kipara Lovre Jakšića, da bi mi kao odgovor na pitanje „a gdje mu je drugo krilo“, kao posljednja bila napravljena fotografija u kamenolomu na kojoj imam kameno krilo. Time je zaokružena moja ovogodišnja bračka priča. Doživljaj otoka iz jednog sasvim drugog kuta i pogled iz perspektive čovjeka koji ga odlično poznaje, kompletno su promijenili moju dosadašnju sliku o ovom najvećem dalmatinskom otoku. Jedva čekam prvi slobodan trenutak, kada ću imati priliku izaći iz trajekta u Supetru. Sada znam da ne dolazim na Brač, već ulazim u jedan čaroban međuprostor koji se nalazi negdje između mora i zvijezda" s oduševljenjem kazala nam je Ana.
Foto: Robert Barilla
NOVO SVJETSKO PRIZNANJE ZA NAŠ NAJSUNČANIJI OTOK! Otok Hvar na 4. mjestu najboljih otoka u Europi!
HVARU, PROŠLOGODIŠNJEM POBJEDNIKU, POSTOLJE JE IZMAKLO ZA SAMO 2000 GLASOVA
Otok Hvar dobio je još jedno međunarodno priznanje, veliku nagradu čitatelja uglednog časopisa Condé Nast Traveler, čiji su ga glasovi ove godine svrstali u TOP 5 najboljih otoka Europe!
Condé Nast Traveler i ove je godine, po 33. put organizirao izbor najboljih svjetskih otoka, a za Nagradu po izboru čitatelja glasovalo je više od 715 tisuća glasača.
Proglašenje nagrada održano je u ponedjeljak, 5. listopada 2020., kada su objavljeni laureati po kontinentima, a upravo je otok Hvar zasjao na četvrtome mjestu europske liste najboljih otoka.
Uz Hvar, u tri najbolja otoka svrstani su grčki otoci Folegandros, Zakynthos i Crete, dok mu u leđa gledaju grčki otoci Mykonos i Skiathos, otok Jersey u Ujedinjenom Kraljestvu, talijanski otok Ischia, španjolski otok Mallorca te turski otok Bozcaada.
Condé Nast Traveler ističe kako je Hvar izvrsna destinacija za posjetu tijekom cijele godine, poglavito zbog toplih ljeta i blagih zima, te ističe poznatu hvarsku statistiku – kako je upravo ovo najsunčaniji otok u Hrvatskoj, s više od 2800 sunčanih sati godišnje. Ovaj ugledni svjetski časopis naglašava i bogato povijesno i kulturno nasljeđe grada Hvara – ističući tvrđavu Fortica, Arsenal i Hvarsko kazalište kao nezaobilazne kulturne spomenike. Također, urednici pišu i o poznatoj žetvi hvarske levande kao i o Festivalu levande, koji postaje jedna od glavnih atrakcija u ljetnim mjesecima i koji se usprkos COVID 19 pandemiji i ove godine organizirao.
Foto: Jakša Kuzmičić