Produženi vikend uz sedmi Voi’Sa festival
ELEKTRONSKA POSLASTICA U SUPETRU
Da je važan kvalitet, a ne kvantitet 7. godinu za redom dokazuje Voi’Sa festival u Supetru na Braču. Njihovom pozornicom defilira sama krema hip-hopa, funka i elektronike, a običan vikend pretvara se u nezaboravno ljetno iskustvo.
Publika Voi’Sa festivala, navikla na njihove ljetne poslastice, ni ove godine neće ostati uskraćena za odličan weekend-getaway u vrućem kolovozu. Mjesto radnje je poznata plaža Acapulco u Supetru na otoku Braču, dnevni i noćni program su pažljivo popunjeni odličnim line-upom.
Za početak produženog plesnog vikenda i otvaranje festivala u četvrtak 04.08. zaduženi su Jinx koje nije potrebno previše predstavljati. Jinxi su jedan od omiljenijih domaćih bandova s kojima je zabava zagarantirana. Nakon 17 godina su ponovo na Braču, a ovom prigodom će predstaviti i nove glazbene uratke.
Petak 05.08. stage preuzima Dj Vadim. Ruski dj i producent sa stalnom adresom u Londonu povest će publiku na glazbeno putovanje koje bi moglo izgledati poput vožnje rollercoasterom s obzirom na njegov glazbeni opus.
Hip hop, reagge, house, dub, soul, funk, grime – sve upakirano u jedan set iskusnog dj-a koji praši scenom već dva desetljeća. Nebrojeno nastupa diljem svijeta, dobitnik Grammy-a, vlasnik labela, dj godine i još mnogo toga obećava noć prepunu dobre energije i glazbe.
Festival će doživjeti vrhunac upravo u subotu 06.08. kada nastupa Dj The Reflex. Radi se o Nicolasu Laugieru, francuzu sa također stalnom adresom u Londonu koji je jedan od prvih i najpoznatijih remixera disco glazbe. Malo tko ulaže toliko pažnje u detalje kada se radi o remixu poput Reflexa. Maštoviti aranžmani, inovativni zvukovi i osebujno editiranje razlog su zašto uživa ugled kod artista poput Aeroplanea, Nightmare on Wax-a, Greg Wilsona, Dimitri from Paris-a i mnogih drugih.
Potporu headlinerima kao i popunjavanje dnevnog programa prepušteno je domaćim snagama, već poznatim Voi’Sa rezidentima:
Eddy Ramich / Tomo Ricov / Jakir’s / Banana Zvuk / Hrwoe / Funkytrain / Demos / Scarhead / Nino / D-Gree / Sensini / Škvorc / Ivan Dudda / Bocca Sotisfunk / Kid Va
Voi’Sa tim je odabrao prvi vikend u kolovozu upravo uoči državnog praznika kako bi publika bila što opuštenija te mogla u potpunosti uživati u festivalu i ljetnom odmoru na Braču.
Tome će pridonijeti i prihvatljiva cijena karte za cijeli festival koja iznosi samo 160 kn, dok je za jednodnevnu kartu za četvrtak potrebno izdvojiti 75 kn, a za petak ili subotu 60 kn.
Posjetite Facebook stranicu TZ Supetar i budite u toku sa svim novostima!
Foto: Tz grada Supetra
www.supetar.hr
Sponzorirani članak
7 razloga zašto posjetiti Pašman ovog ljeta
Ljubitelji aktivnog odmora, adrenalinskih sportova, nautičari, parovi i nepopravljivi romantičari, zaljubljenici prirode i oni željni osame, poklonici otočnih proizvoda i svi vi koji tražite savršenu destinaciju za ljetni odmor dođite na Pašman
Za vas smo pripremili sedam razloga zašto doći na Pašman, otok u zadarskom arhipelagu kojeg sa Ugljanom povezuje most u prolazu Ždrelac, a od kopna ga dijeli Pašmanski kanal, u nekim dijelovima širok svega dva kilometra i prema istraživanjima najčišći kanal Jadrana. I eto prvi razlog zašto posjetiti ovaj otok.
-
Najčišći kanal na Jadranu
Epitet najčišćeg kanala Jadrana Pašmanski kanal može zahvaliti snažnoj struji koja se izmjenjuje svakih šest sati. S jedne strane vrlo blizu kopna, a s druge s pogledom na Kornate, Pašman je posljednjih godina omiljena nautička destinacija. Njegovo podmorje bogato je florom i faunom, a povijest mu je u naslijeđe ostavila ostatke potopljenog rimskog grada i brodove koji su nekada trgovali Jadranom, pa ga vole i ronioci.
2. Srce svijeta
Usred Pašmanskog kanala uz tri otočića koje otočani zovu Bisage, potpuno nestvaran stoji mističan Galešnjak, jedan od samo tri otoka u obliku srca, ali jedini koji ne mijenja svoj oblik. Nepopravljivi romantičari, parovi u potrazi za idealnom destinacijom svog vjenčanja odabrat će baš ovaj otočić, koji simbolično obilježava ljubav i sreću.
3. Najzeleniji dalmatinski otok
U mirisnoj mediteranskoj vegetaciji osjetit ćete aromu lavande, ružmarina ili divlje kadulje. Mediteranska klima razvila je bogat svijet flore i faune, bujnu vegetaciju ljekovitog i aromatičnog bilja, a tradicija u proizvodnji maslinovog ulja očituje se otočnim maslinicima.
4. Robinzonski turizam
U Pašman će se zaljubiti svi oni koji uživaju na odmoru u samoći. Oduševit će ih južna strana otoka savršena za meditativni odnos s prirodom. Kamenje, škrape, nesputana priroda, skrivene plaže, pogled na nanizane otočiće i pučinu, šetnja makadamskim stazama, osjećaj da si sam s prirodom… Zvuči bajkovito?! Pašman je upravo takav.
5. Orginalni otočni eko proizvodi
Tradicija ekološke proizvodnje na Pašmanu se prenosi generacijama. Vrhunska maslinova ulja, najfinije delicije, zdravi med, prirodna kozmetika, mirisni sapuni, marinirana riba, marmelade i džemovi, dalmatinska „kvasina“, zavest će ljubitelje ekoloških i prirodnih proizvoda. Ovo je otok s najviše proizvođača „Hrvatskog otočnog proizvoda“. Njih tridesetak nositelji su ove respektabilne oznake.
6. Riznica kulture
Kapelice i crkvice, župne crkve i samostani svjedoče o dubokoj posvećenosti vjeri otočnih ljudi. Gotovo sva sakralna baština otoka izgrađena je u srednjem vijeku iako su samo neka zdanja zadržala srednjovjekovni izgled. Ne propustite posjetiti franjevački samostan Sv. Duje u mjestu Kraj i benediktinski samostan sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac te lokalitet na Otusu na kojem se u srednjem vijeku nalazio ljetnikovac.
7. Aktivni odmor s dozom arenalina
Željni ste akcije, vodite računa o svom zdravlju, rekreativac ste ili sportaš? Pašman je vaša destinacija. Istražite ga biciklom uzduž i poprijeko i nećete požaliti. Bilo kojom stazom da krenete oduševit će vas maslinici, nepregledni suhozidi, skrivene uvale, špilje i škrape, arheološki ostaci, kućice i crkvice. Adrenalinski ovisnici svakog se ožujka okupe na otoku na „Škrapingu“ jedinstvenoj međunarodnoj treking utrci po grubom otočnom kamenju. Turističku notu natjecanju daju točno određene kontrolne točke pored najvećih atrakcija Pašmana koje mora proći svaki natjecatelj.
Sve popularniji turistički trend cikloturizma „zahvatio“ je i Pašman!
U tom duhu ondje se već u predsezoni (ove godine 21. svibnja) održava brdsko-biciklistički maraton „BAJPAS“. Maraton prolazi kroz mjesta Pašman, Mrljane, Neviđane, Dobropoljanu, Banj i Ždrelac, po povratku i kroz mjesto Kraj, daje sjajnu priliku da se upozna živopisan krajolik. Sudionike očekuju i atraktivne nagrade – uz one novčane, tu su i vikend paketi u obližnjim hotelima i poklon večere u atraktivnim restoranima koji nude neodoljive delicije i poznate specijalitete kakvi se od davnina krčkaju u domaćim kužinama.
Više: Turistička zajednica otoka Pašmana
Foto TZO Pašman
Miroslav Škoro i Mate Bulić na tradicionalnoj proslavi "Oluje u Podstrani"
Veličanstveni koncert Miroslava Škore i Prljavog Kazališta kojim je prošle godine u Podstrani, proslavljena obljetnica vojno redarstvene akcije "Oluja", a koji je okupio skoro 40.000 ljudi, u ovogodišnjem će izdanju možda dosegnuti i nove rekorde.
Ovogodišnje, 3. po redu izdanje Proslave Dana domovinske zahvalnosti i Dana branitelja u Podstrani, 5.kolovoza u večernjim satima na velikom platou i parkiralištu u Strožancu, organizira Turistička zajednica općine Podstrana i Udruga „Oluja“. Ulaz na koncert, te parking su i nadalje besplatni, pa je preporuka posjetiteljima da u Podstranu dođu i ranije, te uživaju u gastronomskoj ponudi u objektima na platou, ili jednostavno kasno proslijepodne provedu u kupanju i sunčanju.
"Ovo je 3. godina da na ovaj način obilježavamo sjećanje na „Oluju“, i raduje nas što je ovaj događaj postao tradicija, te ga u Miroslava Škoru, svake godine podrži još po jedno poznato ime s hrvatske estrade "naglašava načelnik Općine Podstrana Mladen Bartulović.
Da podsjetimo, ove godine će uz Škoru koji je postao sinonim za ovaj veliki glazbeni događaj u Podstrani, to biti Mate Bulić. Ova dva glazbena imena su garancija da ćemo u jednoj večeri imati dva koncerta, jer su obojica poznati po tome da minimalno 2 sata provedu na bini. Program počinje već oko 20 sati, a kako Podstrana broji manje od 10.000 žitelja i nije veliko mjesto, uz ovakav koncertni događaj, očekuje se i višestruko veći broj posjetitelja koji će emocijama upotpuniti ovu večer.
Prostor rezerviran za posjetitelje proteže se od Strožanačke lučice do mjesta gdje se rijeka Žrnovnica ulijeva u more. U cijeloj svojoj dužini koja nije ništa manja od splitske Rive, uz glazbu će biti ponuđen i cijeli niz ugostiteljskih sadržaja, od soparnika, preko preko pečenih srdela, pa do mesnih specijaliteta svih vrsta. Za sam vrhunac koncerta priprema se i veliki vatromet, u kojem će posebno moći uživati oni koji na koncert dođu s brodicama. Podstrana je turističko mjesto i domaći ljudi s radošću iščekuju ovu važnu obljetnicu kako bi uz malo zabave napravili predah od svakodnevnih obveza i na jedinstven način proslavili obljetnicu Oluje.
Sponzorirani članak
Uoči 301. obljetnice započele Alkarske prove u Sinju!
Turizam Dalmatinske Zagore
VELIČANSTVENI PRIZORI – USUSRET 301. SINJSKOJ ALKI
Dođite u Sinj provjeriti kako se alkari pripremaju za nadolazeće alkarske svečanosti, 18. srpnja - 4. kolovoza, svaki dan osim vikenda od 18:00 do 20:00 sati.
ALKARSKE SVEČANOSTI
Najmanje 15 dana prije ALKE počinju prove (probe) alkara na alkarskom trkalištu za sve radnje koje obavljaju na dan ALKE. Na ovim provama obavezno učestvuju svi alkari. Najmanje 4 dana prije ALKE na provama na trkalištu obavezno učestvuju alkarski momci.
Za dane alkarskih svečanosti Sinj je okićen i ukrašen zastavama, cvijećem i ćilimima. Za vrijeme alkarskih dana, prije ALKE, održavaju se prikladne kulturne, umjetničke i sportske priredbe. Ceremonije koje prethode svečanoj igri Sinjske alke, kao i one u toku same igre, utvrđene su Statutom i posebnim pravilnicima.
Viteško natjecanje Sinjska alka održava se svake godine u spomen na slavnu pobjedu nad Turcima 1715. Zalog je neprekinute tradicije i zahvale junačkim pretcima.
Prove alkara na trkalištu
Vojvodinom prozivkom alkara na sinjskom hipodromu, već u travnju ili svibnju, započinju pripreme za kolovoške alkarske svečanosti. U jahanju na prostranom Sinjskom polju uvježbava se držanje alkara na konju, u hodu, kasu i galopu, a istodobno se plemenita grla iz alkarske ergele pripremaju za šušurinesvakidašnje događaje. Najmanje 15 dana prije Alke počinju, po sinjski, prove alkara na trkalištu, a kasnije im se pridružuju i alkarski momci. Za vrijeme prova alkari su odjeveni u lagane hlače za jahanje sa čizmama i bijelim košuljama kratkih rukava.
Tko će biti pobjednik 301. Sinjske Alke?
23 alkarska kandidata natječu se za ovogodišnja alkarska nadmetanja, a samo njih 17 najboljih ulazi u finalno nadmetanje 7. kolovoza.
32-godišnji Frano Ivković iz Brnaza pobjednik je prošlogodišnje jubilarne, 300. Sinjske alke.
ALKA – PONOS GRADA SINJA
Statutom Alke utvrđena su i pravila po kojima se odvijaju, jednako kao i sama Alka, i dvije najvažnije generalne probe dva dana uoči Alke: u petak 5. kolovoza Bara, u subotu 6. kolovoza Čoja. Dobitnik Bare nagrađen je novčanim iznosom i brončanom alkom, a u povorci ulicama Sinja ponosno na koplju nosi znamenje pobjede, 200 centimetara zelenog sukna. Dobitnik Čoje, osim novčane nagrade i srebrne alke, na koplju nosi 311 centimetara crvene čoje.
Zanimljivosti:
– Drvored kestena na Alkarskom trkalištu posađen je u čast unovačenih vojnika koji su otišli u Prvi svjetski rat 1917. godine
– Pijesak (pržina) i gledalište (palke) postavljaju se na trkalište neposredno prije početka alkarskih priprema i skidaju nakon završetka alkarskih svečanosti
– Alkari na pripreme dolaze s hipodroma jašući na konjima ulicama Sinja, pri čemu se promet privremeno zaustavlja
– Ulaz na prove, Baru i Čoju je slobodan
visitsinj.com
Posjetite Turističku zajednicu grada Sinja na facebooku
Foto: Branko Čović, Ilija Veselica
www.visitsinj.com
www.tz-trilj.hr
www.visitdugopolje.com
www.visitvrlika.com
www.tzo-klis.htnet.hr
Sponzorirani članak
Čudesno mjesto susreta, molitve, mira i tišine u Pleternici - Svetište Gospi od suza
U samom srcu bajkovite Pleternice, ponosno uzvišeno i uzdignuto nadomak zvijezda na nebu, uzdiže se Svetište Gospi od suza. Čudesno mjesto susreta, molitve, mira i tišine.... Pleternička oaza!
Kada?
Posjetite Pleternicu od 23.- 31.08.2016
Povijest svetišta seže u daleku 1955. godinu kada vlč. Ljudevit Petrak započinje održavanje devetnice Gospi od Suza, kao spomen na čudesni događaj kada je reljef Bezgrešnog Srca Marijina, izrađen od gipsa, plakao ljudskim suzama 29., 30.,31., kolovoza i 1. rujna 1953. godine u Siracuzi na Siciliji, iznad bračnog kreveta obitelji Iannuso.
Nakon znanstvene analize potvrđeno je da je riječ o ljudskim suzama. Poslije toga čuda, u samo dva mjeseca liječnička je komisija pregledala čak 300 znanstveno neobjašnjiva ozdravljenja, a obraćenja je bilo puno više. Tako je svetište Gospe od Suza u Siracuzi postalo poznato u cijelom kršćanskom svijetu.
Tako je 23. kolovoza 1955. godine na temeljima razrušene crkve započelo štovanje, a posljednje večeri 31. kolovoza održana je procesija s upaljenim svijećama oko ruševina.
Svake su godine počeli pristizati vjernici iz požeškoga kraja u sve većem broju, a sirakuški biskup 1958. godine darovao je pleterničkoj župi blagoslovljenu sliku Gospe od Suza, te vatu kojom je dotaknut tamošnji čudotvorni reljef.
Marija je ta kojoj hodočasnici dolaze jer Ona približava nebo, liječi rane i prosvjetljuje dušu vjernika, hodočasnika, koji dolaze u svetište kako bi s Bogom utvrdili evanđeoske vrijednosti koje smo naučili u 14-stoljetnoj duhovnosti u crkvi katoličkoj.
Vjera naroda i njegova ljubav prema Mariji učinili su da ostaci razrušene crkve sv. Nikole postanu mjesto molitve, navještanja Božje riječi, slavljena svetih otajstava na kojem brojni hodočasnici postižu duhovno i tjelesno zdravlje po zagovoru Gospe od Suza.
Pleternica je stoga 31. kolovoza 2005. godine proglašena biskupijskim, a time i novim hrvatskim marijanskim svetištem.
Osim za vrijeme devetnice, Svetište živi kroz cijelu godinu. Posebice se slavi zavjetni dan, svake posljednje subote u mjesecu. Svaki hodočasnik dobro je došao, svaki putnik primljen je kao dragi gost Pleternice. Devetnica je razdoblje kada Pleternica kroz devet dana živi suživot sa hodočasnicima čiji koraci preplave Pleternicu.
Osim ključnih sadržaja u Svetištu Gospe od suza, na pleterničkim ulicama prostire se ponuda domaćih proizvoda i lokalnih suvenira.
Posjetite i vi ovo Svetište i nadahnite se spokojem i tišinom kojeg pruža tiha molitva kao najbolje sredstvo povratka sebi u ovim bremenitim vremenima. Pleternica će vam razotkriti povijest svog kraja i njegovu ljepotu, moći ćete osluhnuti šapat bogate tradicije utkan na svakom koraku kroz njegove okuse i mirise, prošetati gradom i otkriti još jedan biser Požeško - slavonske županije.
A što vidjeti u Pleternici?
Pri organiziranim dolascima, moguće se kušati pleterničke tradicionalne kulinarske delicije, u Etno kući Bello, tradicijskom objektu sa etno restoranom. Za ljubitelje prostranstva i dugih šetnji, pravo mjesto je Ranč Čondić, na kojemu se na 20 hektara može pronaći 15 vrsta životinja, 15 vrsta drveća, 3 akumulacijska jezera i beskrajni kilometri pješačkih staza.
Ili možete posjetiti jedinstvenu, 6 km dugu, Cestu ruža i vina te Kukuruzni labirint, jedinstveni takav u Hrvatskoj.
Ovo je samo djelić pleterničke slagalice, po ostale komponente za zaokruženi doživljaj, dođite nam od 23. do 31.kolovoza.
Kontakt svetišta: Svetište Gospe od suza, Župni ured župe sv Nikole biskupa,
Dolač 6, 34310 Pleternica;
Telefon: 034-252-073; e-mail:[email protected]
Rektor svetišta: vlč Antun Čorković
Pronađite više informacija o bogatstvu ovog kraja na stranicama Turističke zajednice Požeško - slavonske županije i posjetite našu Facebook stranicu. Dobro došli!
Kontakt TZG Pleternice:
[email protected] ,
00385 34 251 006.
www.pleternica.hr
Fotografije: arhiv Turističke zajednice Požeško - slavonske županije
Novi život baštine u Virovitičko-podravskoj županiji - Hotel Kurija Janković
Čuvajući tajne i šarm prošlih vremena, mnogi ljetnikovci, dvorci, palače i kurije, razasuti po Virovitičko-podravskoj županiji, dan danas pričaju neke nove priče. Velikanima prošlosti, adaptacijama se polako vraća stari sjaj i postaju mjesta gdje posjetitelje očekuju novi sadržaji.
Osobit primjer toga predstavlja Kurija Janković koja je sagrađena tijekom 19. stoljeća u duhu smirenog historicizma i predstavlja jednu od najelegantnijih plemićkih ladanjskih kuća na području Virovitičko-podravske županije.
Kurija je odnedavno postala hotel tek 7 km udaljen od Virovitice i 8 km od graničnog prijelaza Terezino Polje – Barcs (Mađarska), a nalazi se na idiličnom mjestu, tamo gdje Slavonija grli Podravinu.
Hotel raspolaže s 18 komfornih dvokrevetnih soba, a gostima su na raspolaganju caffe bar, restoran, soba za sastanke, konferencijska dvorana, suvenirnica i bicikli.
Hotel se nalazi nadomak niza prirodnih, povijesnih, kulturnih i sakralnih atrakcija, među kojima se ističu dva UNESCO područja – UNESCO Prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav i UNESCO svjetski geopark Papuk. Neposredno uz hotel prolaze trase dvije poznate međunarodne biciklističke rute – Dravska ruta i EuroVelo 13 – Ruta željezne zavjese koje se područjem Virovitičko-podravske županije protežu u dužini od 111 km i dio su mreže od 535 km atraktivnih i dinamičnih biciklističkih staza.
U okruženju hotela, u nizinskom dijelu uz rijeku Dravu te na obroncima Bilogore i Papuka nalazi se tridesetak lovišta s fondom niske i visoke trofejne divljači koji je među najbogatijima u Hrvatskoj. Puno je razloga da nas posjetite a uživanje u ljepotama starog zdanja čije ruho blista novim sjajem - tek je jedan od njih…
Zahvaljujući novim trendovima i ulaganjima u kvalitetni smještaj, te revitalizaciji i valorizaciji kulturne baštine, Virovitičko - podravska županija nudi svakim danom više kroz turističku ponudu. Samim time kontinent Hrvatske, postaje mjesto bogatih sadržaja i dodatne vrijednosti naše turističke ponude.
Više informacija potražite na Facebook stranici Hotela Kurije Janković i na stranicama Turističke zajednice Virovitičko - podravske županije.
Dobro došli!
Fotografije ustupila: Turistička zajednica Virovitičko - podravske županije
Cesta zlatne niti – upoznajte raskošnu tradiciju istoka Lijepe Naše
Brojne tematske ceste dulje vremena već osvajaju posjetitelje duž Lijepe Naše. Domaće i strane goste već dugo vremena oduševljavaju maslinarske, vinske ili gourmet staze koje ostavljaju putnike bez daha što ljepotom krajolika što gastronomskim užicima. No za razliku od drugih krajeva Hrvatske, županjski kraj diči se posebnom, svojom zlatnom cestom - Cestom zlatne niti.
Za početak donosimo informativan vodič o tome što ne propustiti na Cesti zlatne niti
Pet stvari koje ne smijete propustiti na Cesti zlatne niti:
- Šumarski muzej u Bošnjacima – prikaz povijesti šumarstva
- Zavičajni muzej Stjepan Gruber u Županji, smješten u jedinom očuvanom graničarskom čardaku u Hrvatskoj
- Vožnja zaprežnim kolima, fijakerom ili jahanje u prirodi
- Jedinstvena i nezaboravna ponuda u kušaonicama voćnih rakija i likera uz slavonsku gastro ponudu (kulin, kobasica, slanina, čvarci, fiš paprikaš, čobanac, listarići…), a sve začinjeno uz dobre tamburaše.
- Posjet seoskim domaćinstvima uz predstavljanje tradicijskih rukotvorina: zlatoveza, šlinge, šaranja tikvica … uz mogućnost oblačenja u tradicijsku narodnu nošnju
- Obilazak izletišta, ribnjaka i rijeka uz mogućnost aktivnog odmora
O projektu Ceste zlatne niti
Zanimljivi krajolici, bogatstvo tradicijske baštine i nezaboravna gastronomska ponuda te srdačno gostoprimstvo tek su dio ponude Slavonije i Baranje. Kako bi posjetitelji doživjeli potpuniju sliku o prošlosti ovoga kraja, a autohtone vrijednosti i obilježja postala sastavni dio turističke ponude Turistička zajednica grada Županje osmislila je Cestu zlatne niti.
Zlatna niti povezuje Županju i okolna mjesta u dužini 60 kilometara i okuplja obiteljska poljoprivredna gospodarstva, udruge koje čuvaju baštinu i naslijeđe, muzeje te smještajne i ugostiteljske objekte.
Svi oni zajedno posjetiteljima omogućuju da se upoznaju s bogatom tradicijom i baštinom ovoga kraja ali i da se u posebnim radionicama okušaju u izradi tradicionalnih rukotvorina te budu dio običaja ovoga kraja.
Svojim rukama „putnici“ Cestom zlatnih niti mogu tkati, pripremati perje za izradu jastuka, izrađivati narodnu nošnju, bojati tikvice, izrađivati zlatovez ali i sudjelovati u proizvodnji suhomesnatih proizvoda, meda i voćnih rakija.
Jednako tako posjetitelji imaju prilike upoznati se sa starinskim načinom života, sudjelovati s domaćinima u svakodnevnim poslovima obiteljskog gospodarstva, odjenuti tradicijsku nošnju, voziti se u zaprežnim kolima… ukratko, vratiti povijesni sat nekoliko desetljeća unatrag te uživati u prošlom, po mnogome manje stresnom vremenu.
Cesta zlatne niti pružiti će sveobuhvatni doživljaj posjetiteljima s nizom niti različitih nijansi ovisno o preferencijama posjetitelja. Međutim ono što će svaki posjetitelj okusiti je zadovoljstvo doživljaja iznimnog bogatstva kulturnog nasljeđa od zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara s jedinstvenim relikvijama, sve nijanse slavonskih napjeva i plesa, raznolikost zanata i arome lokalne gastronomije te mir stoljetnih hrastova u kojima se nalaze neotkrivena povijesna i etnološka nalazišta i duhovne meditativne oaze.
Ova cesta u jednu cjelinu povezuje bogatstvo županjskog kraja te posjetiteljima približava prirodne posebnosti, kulturnu baštinu, očuvane ruralne tradicijske vrijednosti kao stil života, gostoljubivost, otvorenost i ljubaznost lokalnog stanovništva, gastronomiju, proizvodnju voćnih rakija i likera, stare obrte i lokalne običaje, folklorne manifestacije i autentični doživljaj Slavonije.
Jedan od najvažnijih aduta Ceste zlatne niti je slavonska kuhinja – vrlo zanimljiva, ukusna i raznolika. Gostoljubivi i veseli Slavonci ponuditi će svakom posjetitelju tradicionalna jela zahvaljujući plodnim oranicama, rodnim voćnjacima, šumama s divljači i rijeci Savi bogatoj ribom. Na tradicionalnom slavonskom jelovniku mnogo je jela ali se posjetitelji uvijek oduševe suhomesnatim proizvodima - kulinom, kulinovom sekom, slaninom, kobasicama, šunkom, čvarcima…
Jeste li znali da je mljevena slatka paprika najomiljeniji slavonski začin koji se dodaje u gotovo sva krepka jela, a posebno u suhomesnate proizvode?
Kao aperitiv posjetiteljima se poslužuje domaća šljivovica i voćni likeri. Slavonke se uvijek pobrinu i za slatki kraj ove priče svojom vještinom pripremanja salenjaka sa pekmezom, krofni, knedli sa šljivama, listarićima i drugim slasticama poput orehnjača i makovnjača, medenjaka, paprenjaka, pracni i breskvica.
A jedan od turističkih aduta zasigurno su i dodatne atraktivne manifestacije poput „Šokačkog sijela“, „Žetve i vršidbe u prošlosti“, „Žetvenih svečanosti“, „Raspjevane Cvelferije“, „Tamburaškog maratona“ … koje doprinose obogaćivanju turističke ponude i upoznavanja s tradicionalnim slavonskim napjevima i plesom.
Cesta zlatne niti otvorena je 2009. uz potporu Ministarstva turizma kroz program poticanja razvoja tematskih turističkih putova u RH, a podržava ju i Hrvatska turistička zajednica kroz programe potpora turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima. Tematski turistički put pod nazivom “Cesta zlatne niti“ je 2015. godine osvojio 1. mjesto i Zlatnu povelju u kategoriji ruralno-turistički projekti - “Suncokret ruralnog turizma Hrvatske”.
Posjetite i vi Cestu zlatne niti i inspirirajte se eko etno blagom istoka Hrvatske. Dopustite da vas očara ljepota krajolika, bogatstvo običaja, raskoš gurmanske ponude i zanimljive aktivnosti koje vas čekaju.
Više detalja o ovom zanimljivom projektu pronađite na Cesti zlatne niti, web stranici Turističke zajednice Županje.
Sve informacije potražite na www.tz-zupanja.hr i na stranicama Turističke zajednice Vukovarsko - srijemske županije.
Fotografije: arhiv Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije i Turističke zajednice grada Županje
ROMANTIKA U SALONI – život baš kakav je bio u antičko doba!!
U Solinu se održava jedna od najatraktivnijih manifestacija na Jadranu!
Salona, amfiteatar, 23. srpnja 2016. (subota) u 21:00 h
Kada neka manifestacija pobere lovorike od strane posjetitelja i turističke struke, znate da bi ju uistinu bio grijeh propustiti! Upravo to se može reći za Romantiku u Saloni, kreativan prikaz života Salone iz antičkog doba, dobitnicu godišnje turističke nagrade „Simply the best 2013”, koju su dodijelile UHPA i turistički časopis Way to Croatia za Posebna priznanja za inventivnost i razvoj turističkih proizvoda.
23. srpnja 2016. prava je prilika da se osobno uvjerite zašto - tada će se u sklopu ovog događanja održati atraktivni tematski program koje će Saloni udahnuti život baš kakav je bio u antičko doba!
https://www.youtube.com/watch?v=UvuIXFWTgi4
Program manifestacije:
„Večer antike“, Amfiteatar 23. srpnja 2016. (subota) 21:00 h
Večer će započeti ulaskom cara Dioklecijana, kojeg će već petu godinu zaredom utjeloviti g. Nato Pivalica, u pratnji carice Priske koju će utjeloviti Ivana Ninčević iz Poduzetničkog centra Solin, rimske straže i gladijatora, uz zvukove bubnjeva u amfiteatar.
Nakon dolaska cara i carice na binu, posjetitelji će moći uživati u borbama gladijatora u izvedbi pulske udruge Spectacula Gladiatoria, u antičkim plesovima Devi Rani Najev te izvrsnom showu s vatrom Elsie Angeles Novaković. U predprogramu će uz Solinske bubamarce nastupiti i malena gošća Rubi Rubina lika iz Makedonije, koja će uz Providenzu imati svoju baletnu točku.
Posebnost ove godine je nastup i naših dragih gostiju stand up komičara iz Studia Smijeha Marine Orsag i Josipa Škilje koji će smijehom obilježiti početak ove romantične antičke večeri. Planiran je i sajam antičkih zanata koji će se postaviti na predprostoru amfiteatra i koji će sadržavati prezentaciju raznih antičkih obrta i zanata (kovač, lončar, košačar, keramičar, tkalački stan, prodaja autohtonih proizvoda, radionica antičkih mozaika, otvorena restauratorska radionica, antičke frizure, antička jela, igra antičke trilje, luk i strijela, kamenoklesar, prodaja toga). Navedeni sajam će biti moguće razgledati od 20:30 h do 22:30 h.
Romantični duh antičke večeri upotpuniti će mnoštvo hostesa u togama s bakljama i rimska straža, a kao što smo najavili, biti će moguć besplatan razgled Salone u pratnji turističkog vodiča s polaskom sa Manastirina u 19:30 h. Također za naše posjetitelje osigurali smo i besplatan prijevoz autobusom iz Splita s polaskom u 19:00 h ispred F-caffe kraj ureda Jadrolinije u Splitu, kao i povratak u 22:45h ispred crkve sv. Anastazija u Solinu.
Doživite kulturno bogatstvo grada Solina!
Foto: Tz grada Solina
Međunarodni folklorni susreti u srpnju u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Bogati kulturni program u Dugopolju, Kaštel Kambelovcu, Podstrani i Muću!
''Međunarodni folklorni susreti'' zajednički je naziv niza folklornih manifestacija koje se već godinama održavaju u srpnju mjesecu u mjestima na obali i u zaleđu Splitsko-dalmatinske županije, a prijavljeni su u kalendaru svjetske organizacije folklornih festivala CIOFF.
Prvu inicijativu dao je KUD „Ante Zaninović“ iz Kaštel Kambelovca organizacijom jedne skromne večeri folklora pod nazivom ˝Za jubav tance igraše˝ prije 14 godina. Samo godinu kasnije, pridružio se KUD ˝Pleter˝ iz Dugopolja organizacijom folklorne večeri u povodu obilježavanja prvih 5 godina djelovanja KUD-a pod prigodnim nazivom ˝Ljepota u kamenu kamenitom˝.
Već godinu kasnije i KUD ˝Branimir 888˝ iz Muća pridružuje se zajedničkoj organizaciji višednevnih susreta večeri folklora kroz manifestaciju ˝Stara je škrinja otvorena˝. Domaćim folklornim grupama cilj je promocija kulturne baštine Srednje Dalmacije kroz izvođenje tradicionalnih pjesama i plesova, a članovima folklornih društava ovakvi susreti omogućuju međunarodnu suradnju te sudjelovanje na sličnim folklornim festivalima u inozemstvu.
Do sada su svoje programe na Međunarodnim folklornim susretima u Splitsko-dalmatinskoj županiji izvodile folklorne grupe iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Poljske, Češke, Slovačke, Rumunjske, Litve, Srbije, Francuske, Italije, Austrije, Španjolske, Portugala, Kanade, a svoje umijeće u pjevanju i sviranju te izvođenju tradicijskih plesova pokazala je i skupina šamana iz Republike Tuve sa krajnjeg sibirskog juga Rusije. Nema sumnje da će i ovogodišnji program obogatiti kulturno ljeto na obali i u Dalmatinskoj zagori.
Međunarodni folklorni susreti 2016.:
- Četvrtak, 21. srpnja 2016., Kaštel Kambelovac:
- Međunarodni folklorni susreti ˝Za jubav tance igraše˝
- Petak, 22. srpnja 2016. Dugopolje:
- Međunarodni folklorni susreti ˝Ljepota u kamenu kamenitom˝
- Subota, 23. srpnja 2016., Muć:
- Međunarodni folklorni susreti ˝Stara je škrinja otvorena˝
- Nedjelja, 24. srpnja 2016., Dugi Rat:
Međunarodni folklorni susreti „Kolo, kolo, kolajna od zlata“
Ove godine, uz nastupe kulturno-umjetničkih društava iz Litve, Mađarske, Češke i Makedonije, svaka večer imat će svoj poseban dio programa u kojem će nastupiti i domaća folklorna društva. Cilj organizatora za sljedeću godinu je održavanje jedinstvene folklorne međunarodne manifestacije na nivou Splitsko-dalmatinske županije uz privlačenje još većeg broja kulturno-umjetničkih društava iz srednje i jugoistočne Europe.
www.visitsinj.com
www.tz-trilj.hr
www.visitdugopolje.com
www.visitvrlika.com
www.tzo-klis.htnet.hr
Sponzorirani članak
50.MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA, Zagreb, 20. - 24. srpnja 2016.
Kada?
KONCERT CRKVENOG PUČKOG PJEVANJA, CRKVA SV. KATARINE, KATARINSKI TRG, ZAGREB, NEDJELJA, 24.7.2016. u 19.30 sati
NASTUPA: Crkveni pučki pjevački zbor župe Gospe od zdravlja, Podstrana
Tematskim koncertom starijeg (glagoljaškog) repertoara napjeva kroz crkvenu godinu predstavit ćemo pučku crkvenu pjevanu baštinu Donjih Poljica, preciznije Podstrane.
I ovoga puta radi se o repertoaru koji se izvodi isključivo u župnim crkvama, a poznaje ga samo lokalna, župska zajednica. Ovo pjevanje do sada je bilo najčešće predstavljano na manifestaciji Pasionska baština, a animacija i odabir predstavljene građe u tim prilikama vezani su uz ime kojemu Pasionska baština duguje veliku zahvalnost, Ljubo Stipišić – Delmata. Delmatina je zasluga što je mnogim malim sredinama crkveno pučko pjevanje, pogotovo ono korizmeno, snimljeno, zabilježeno ali i u koncertnim nastupima izvođeno.
Kad spominjemo Zbor crkvenih pučkih pjevača župe Gospe od zdravlja iz Podstrane onda moramo spomenuti i njihovu malu monografiju „slike, riječi i zvuka“, koju je upravo Delmata pomogao sastaviti snimivši tom prilikom čitav pučki korizmeni repertoar kojeg su današnje mlade snage pjevača u Podstrani prihvatile, na svoj način glazbeno uobličile pripremivši ga tako za sljedeći prijenos generacijama koje dolaze. Govoreći o tradiciji i kontinuitetu zbora župe Gospe od zdravlja možda je najslikovitije citirati riječi jednog od danas „starijih“ pjevača, Mladena Žanića:
„Tradicija našega zbora proteže se kroz tri stoljeća. Imamo podatak da je zbor osnovan prije 1900. i kontinuirano djeluje do danas. Tek u novije vrijeme kažemo zbor, a prije su to bili kantači ili pučki pivači. Godine 1907. mještanin i tadašnji svećenik u Podstrani, don Petar Car, primijetio je da pjevači mogu biti i dobri svirači te je kupio instrumente i osnovao limenu glazbu pod nazivom Hrvatsko katoličko glazbeno društvo Podstrana. Zajedno s pjevačkim zborom, glazba je pratila sva značajnija crkvena događanja i proslave, osobito proslavu ondašnje zaštitnice župe, Gospe Ružarice. Glazba i zbor do danas neprekidno djeluju.« (Glas Koncila 22 (2084) | 1.6.2014.)
Snažna tradicija pučkoga crkvenoga pjevanja u Podstrani je i danas vezana uz razdoblje korizme i pjevanja u obredima za mrtve.
„Ondašnje melodije prenose se s jedne generacije pučkih pjevača na drugu te možemo zahvaliti Bogu što i danas to pjevanje duboko prožima svakoga pjevača i vjernika, suzom ovlaži oko, kad se pjeva Puče moj, Ispovidite se Gospodinu, Barjaci kreću kraljevi, Muka, Gospin plač, Smiluj se meni, Bože...“. (Glas Koncila 22 (2084) | 1.6.2014.)
Sve zborove i sva pjevanja danas u župi vode časne sestre franjevke od Bezgrješne. No, ipak važno je spomenuti da je u tom prijenosu glazbenog znanja važnu ulogu odigrao prethodni voditelj pučkih pjevača - Ivo Žanić. Kako je dobro poznavao note, sve bitne stare melodije notno je zapisao i tako otrgnuo mogućem zaboravu. Danas su u zboru istaknuti pjevači njegov sin i unuk koji tako s ponosom nastavljaju slavnu obiteljsku tradiciju. Do osamdesetih godina u zboru su isključivo pjevali muškarci, osim u Gospinu plaču koji se pjevao uvečer na Veliku srijedu, kada bi riči Gospine pjevale žene. No, vremena se mijenjaju, zboru se pridružuju pjevačice tako da danas značajan dio korizmenog repertoara pjevaju zajedničkim snagama pivači i pivačice.
Pučko pjevanje u Podstrani do sada je snimljeno na nekoliko nosača zvuka, kaseta i CD-a a u pripremi je i multimedijalni projekt kojeg zajedno s pjevačima provodi udruga Pjevana baština. Od zabilježenih tonskih zapisa važno je spomenuti audio zapise Vinka Žganeca i Stjepana Stepanova. Stepanov je svoje terensko istraživanje iz 70tih godina prošlog stoljeća za potrebe fonoteke Staroslavenskoga instituta u Zagrebu objavio u velikoj monografiji Glagoljaško pjevanje u Poljicima kod Splita djelu HAZUovog serijala Spomenici glagoljaškog pjevanja. Upravo je Stepanovljev snimljeni materijal bio podrškom novim, mladim pjevačkim snagama u procesu prisjećanja i obnavljanja dijela zapostavljene pjevane glagoljaške tradicije koje su prethodne generacije baštinile.
Dr. sc. Joško Ćaleta, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Više informacija na www.visitpodstrana.hr
fotografije preuzete: Turistička zajednica Podstrana
Brojni poznati uživali na festivalu Ultra Europe
Split, 18. srpnja 2016 – Brojni ljubitelji elektronske glazbe iz Hrvatske i mnogih drugih zemalja uživali su u subotu i nedjelju na festivalu Ultra Europe na prepunom splitskom Poljudu.
Posjetitelji, među kojima su bili i Luka i Petra Nižetić, Ella Dvornik te Petar Grašo, odličnim su raspoloženjem i plesom doprinijeli fenomenalnom ugođaju na Poljudu. Osim brojnih poznatih lica, Heineken je u svojoj VIP loži ugostio i svoje poslovne partnere, a zabava je potrajala do ranih jutarnjih sati, odnosno do samog kraja festivala.
Na prvoj večeri festivala nastupila su poznata imena elektronske glazbene scene, poput Armina Van Buurena, Fede Le Granda i Carla Coxa, a drugi dan atmosferu na Poljudu zapalili su Bass Jackers, David Guetta, Afrojack, Hardwell i brojni drugi izvođači. Sve prisutne na Poljudu oduševio je i bogati vatromet.
Prije dvije godine Armin Van Buuren i Heineken ostvarili su uspješnu suradnju u globalnoj kampanji „Dance More, Drink Slow“, koja mlade odrasle osobe podsjeća na važnost umjerene i odgovorne konzumacije alkohola. Najnovija u nizu Heinekenovih inicijativa čiji je cilj promovirati odgovornu konzumaciju alkohola pokrenuta je početkom ove godine pod sloganom „Moderate Drinkers Wanted“. Heineken je već četvrtu godinu zaredom službeno pivo Ultra Europe festivala, a nedavno je predstavljeno pakiranje Heinekena koje na sebi nosi i znak festivala Ultra Europe.
Kao sponzor festivala Ultra Europe, Heineken je i ove godine apelirao na sve svoje odrasle potrošače da uživaju u Heinekenu odgovorno i umjereno.
Fotografije i tekst: Press Heineken Hrvatska
Fantastične najave za Ultra Europe 2016. - čak 160 DJ-eva za najveći elektronski spektakl u Europi!
GRAD SPLIT I SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA - ULTRADOBRE DESTINACIJE ZA SJAJAN FESTIVAL
BREND KOJEM NE TREBA POSEBNO PREDSTAVLJANJE. Famozna Ultra, koja je posljednjih godina zaživjela kao vrhunski splitski, županijski (ali i nacionalni!) turistički proizvod, brend je koji govori za sebe! Zahvaljujući atraktivnim lokacijama (uz Poljudsku ljepoticu, tu su i otok Brač, Amfora na Hvaru i Fort George na Visu!), te vrtoglavom line up-u od čak 160 DJ-eva, načičkanom zvjezdanim imenima poput inače umirovljenog, ali za Ultru uvijek raspoloženog Carl Coxa, Davida Guette, Afrojacka, Armina van Burena, Martin Garrixa-a, a ove godine i Dead Mouse-a, bombastičan glamur u samoj je srži Ultre, pa se tako i ovog pakleno vrućeg srpnja u grad slijevaju rijeke mladih iz čitavog svijeta.
Po riječima organizatora, Ultra počinje od momenta njihova dolaska u destinaciju, što nam odaje i tek letimičan pogled na staru gradsku jezgru Splita – mladi sa svih kantuna balote zemaljske razgledavaju impozantnu arhitekturu, s guštom kušaju naše delicije i specijalitete, ili pak šopingiraju u Marmontovoj! „Ovakvo što nigdje nismo vidjeli!“ – najčešća je izjava mladih gostiju koje oduševljava jedinstven spoj prirodnih ljepota, atraktivnih lokacija za razgled i sjajne domaće hrane! Na Ultraše na splitskom Poljudu čeka čak 40 kućica, 50 šatora i 900 metara šankova, a zbog sveprisutne terorističke prijetnje u svijetu, i mjere sigurnosti podignute su na izuzetno visoku razinu. Broj redara i zaštitara u odnosu na prošle godine značajno je povećan, oko čitavog prostora festivala postavljene su dvostruke ograde, a izvan i unutar festivalskog prostora bit će pojačan policijski nadzor.
ULTRA JOŠ MOŽE RASTI. Na nedavno održanoj press konferenciji, na kojoj su sudjelovali organizatori festivala i čelni ljudi gradskog i županijskog turizma, direktor županijske turističke zajednice, Joško Stella rekao je koliko je Ultra doprinijela vidljivosti Hrvatske na svjetskoj turističkoj mapi. Pomogao je ovaj festival brendiranju, ne samo grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije kao atraktivne destinacije za odmor, već i cijele države! Gosti iz preko 140 svjetskih država koji zahvaljujući Ultri sada veoma dobro znaju za Hrvatsku, njeni su dobrovoljni promoteri širom svijeta. Direktorica turističke zajednice grada Splita, Alijana Vukšić, istaknula je doprinos manifestacije brendiranju destinacije u svjetskim okvirima. Te istaknula kako je primjerice na području grada Splita, prije Ultre postojalo 14.623 registriranih kreveta, dok ih je sada više od 23.612!
https://www.youtube.com/watch?v=qKH9DpPNCrM
Iskusno turističko oko u posjetiteljima Ultre prepoznaje goste koje treba privući i zadržati – naime, oni ne konzumiraju samo ponudu Ultre, već i potroše više od 125 eura u samoj destinaciji, što je srednja vrijednost potrošnje kongresnog gosta! Ovakve goste poželjno je vratiti u destinaciju, zbog čega im je potrebno ponuditi i druge manifestacije i sadržaje.
Po riječima savjetnika ministra turizma, gospodina Ive Bašića, Ultra je proizvod koji daje visoku dodanu vrijednost i nemjerljivi promotivni efekt, a i pomaže državi kao turističkoj destinaciji da se odmakne od dominantnog „sunce i more“ proizvoda u koji će se i dalje ulagati, ali sa željom da on ne prevladava u strukturi motiva dolaska gosta u Hrvatsku. Organizatori se stoga nadaju da će ovaj sjajan festival koji će se i ove godine natjecati za titulu manifestacije godine, pored grada Splita, te gradske i županijske turističke zajednice, biti više prepoznat i afirmiran i na državnoj razini!
FANTASTIČNE BROJKE U SPLITU I SPLITSKO - DALMATINSKOJ ŽUPANIJI
ZASLUŽENE LOVORIKE. Sjajna Ultra odlična je prilika da se nadovežemo na fantastične turističke brojke kojima se mogu pohvaliti kako grad Split, tako i čitava Splitsko-dalmatinska županija. Prema podacima sustava eVisitor, na području TZG Split u lipnju je ostvareno 67.291 turističkih dolazaka i 191.032 noćenja, što je 25% više dolazaka i 31% više noćenja u odnosu na lipanj prethodne godine. U prvih 6 mjeseci tekuće godine ostvaren je 173.281 dolazak i 452.748 noćenja (21% više u dolascima i 23% više u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), a u navedenom razdoblju grad su u najvećem broju posjetili gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Njemačke.
Što se tiče same Splitsko-dalmatinske županije, u lipnju 2016. ukupno je ostvareno oko 334 tisuće dolazaka domaćih i stranih gostiju, što je porast od 6 posto u odnosu na mjesec lipanj 2015. godine. Pri tome je evidentirano oko 1,6 milijuna noćenja domaćih i stranih gostiju, a što je porast od 8 posto u odnosu na prethodnu godinu.
U prvih pola godine u županiji se odmaralo 649 tisuća turista, što je 6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, te je ostvareno oko 2,7 milijuna noćenja, odnosno 9 posto više nego 2015. godine. Pozitivnom trendu rasta turističkog prometa najviše su pridonijeli strani turisti kojih je došlo oko 565 tisuća ili 6 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, a porast od 10 posto ostvarili su i sa približno 2,5 milijuna noćenja.
Foto: Tz Split, Tz SDŽ, Ultra
Šibenske klapske večeri od 07.07.-15.09. - ljetna romantika u gradu tvrđava
Brojne atraktivne manifestacije odvijaju se u Šibeniku ovog ljeta. Preuređene tvrđave sa svojom veličanstvenom scenografijom, dati će ovom ljetu poseban pečat te dodatno potaknuti posjetitelje na istraživanje i uživanje u kamenom pulsu grada. Trgovi su također mjesta dobre zabave i centar događanja raznih atrakcija. Ljubitelji romantičnih stihova o ljepotama Dalmacije, ljubavi, mora, soli, kamena, nostalgije, vina ribe i bevande..ne propustite ŠIBENSKE KLAPSKE VEČERI koje se odvijaju cijelog ljeta u gradu tvrđava!
Kada?
07.07.-15.09.2016
Šibenske klapske večeri četvrtkom u organizaciji Turističke zajednice grada Šibenika već sedamnaest godina za redom održavaju se u staroj gradskoj jezgri na akustičnom trgu Ivana Pavla II, pored prekrasne crkvice sv Ivana.
Ove godine u period od 07.07. – 15.09. održati će se deset klapskih večeri na kojima će nastupiti 15 klapa i jedan zbor, a u samoj završnici će gostovati šibenski slavuj Marko Škugor, višestruko nagrađivani mladi izvođač i jedan od članova kvarteta Četiri tenora.
Osim renomiranih, višestruko nagrađivanih i nadalekopoznatih šibenskih klapa, ove večeri su izvrsna prilika i za predstavljanje mladih klapa, s posebnim naglaskom na klape koje njeguju tradicionalno “a capella” pjevanje. Osim klapskog izričaja na ovim večerima možemo čuti i stvaralaštvo najboljih šibenskih pjesnika.
Početak koncerata je u 21.30, a ulaz je besplatan.
Program i raspored klapskih večeri preuzmite u PDF dokumentu, klikom na donji lijevi dokumenta možete listati tekst.
[pdf-embedder url="http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2016/07/tzgs_logo.pdf"]
Više informacija na:sibenik-tourism.hr
Omiški gusari na velikom platnu
TOP DALMATINSKA TURISTIČKA ATRAKCIJA
Splitsko-dalmatinska županija ne miruje! I dok su sve oči uprte u najnoviju Ultru za koju se očekuje rekordna posjeta, čelni ljudi županijskog turizma marljivo rade na kreiranju novih i atraktivnih turističkih proizvoda, te na brendiranju postojećih. Možda će zagrižene Ultraše, ali i sve druge županijske goste oduševljene prirodnim ljepotama regije i njenim kulturno-povijesnim nasljeđem, zaintrigirati upravo omiški gusari, o kojima se snima i film!
“STIGLI” U PRAVE RUKE. “Omiški gusari” dugometražni su dokumentarno-igrani film o povijesti grada Omiša te borbi omiških gusara protiv Venecije u 12. i 13. stoljeću. Ovaj je projekat zamišljen u skladu s modernim dokumentarnim i TV produkcijama povijesne tematike kakve rado gledamo na Discovery i History Channelu, poput serije “Hrvatski kraljevi”. A da su omiški gusari “stigli” u prave ruke, pokazuje nam i kreativni potpis produkcijske kuće “Dream Division Production” poznate po zapaženim i nagrađenim ostvarenjima! Osim što je organizator i idejni pokretač “Dalmatia Film Festivala”, ova uspješna produkcijska kuća stoji i iza dugometražnog filma “Sveci” predstavljenog na filmskom festivalu u Cannesu; te iza najgledanijeg hrvatskog turističkog promo filma na YouTubeu – “The Heart Of Adriatic”, (redatelj Ivan Perić, producent Marko Kapitanović), također rađenog za Splitsko-dalmatinsku županiju. Osim cifrom od preko 2.700.000 pregleda, ovaj se uradak može pohvaliti i prestižnom prvom nagradom za najbolji kratki turistički film na Baku International Tourism Festivalu 2014. u Azerbaijanu!
SINOPSIS ZA NESTRPLJIVE FILMOLJUPCE. Sam film će biti prikazan u Omišu 19. kolovoza 2016. u sklopu “Dalmatia Film Festivala”, a u planu su i prikazivanja na brojnim hrvatskim i svjetskim TV programima. Za one nestrpljive, možemo otkriti 4 osnovne etape filma – u prvoj će biti riječi o razvitku obale u rasponu od Makarske do Primorskih Poljica, a potom će se radnja koncentrirati na grad Omiš čiji će se položaj, porijeklo, razvoj i privreda približiti gledateljima putem naratora, raznih dokumenata, muzejskih eksponata i snimaka iz zraka. Nastavak govori o Neretvanskoj kneževini i prvom spominjanju omiških gusara, te simbolici grba grada Omiša, dok će povijesne rekonstrukcije prikazati život kakav se vodio u to vrijeme. Posebno uzbudljiv biti će treći dio filma, koji govori o povijesnoj ulozi omiških gusara, njihovu načinu borbe i građevinama koje su imale veliku stratešku važnost.
U probleme koje su gusari stvarali moćnoj Veneciji gledatelje će uputiti talijanski povjesničar, a rekonstrukcija gusarske bitke sjajno će im dočarati pripreme gusara za bitku i njihove napade na Mletačku flotu! Četvrti, posljednji dio, prikazuje nam Omiš kao dinamičan i moderan grad u kojem se još veoma osjete gusarska prisutnost, tradicija i duh, u što ćemo se uvjeriti iz riječi simpatičnih mještana na ovu temu, te iz prikaza jedne od najpopularnijih tamošnjih manifestacija – “Gusarske bitke”! Osim u Omišu, Splitu, Trogiru i Makarskoj, film će se snimati i na odabranim lokacijama u Veneciji, a njegov idejni začetnik, prvi čovjek županijskog turizma – Joško Stella, angažirao se i kao scenarist te jedan od glavnih aktera. Pokrovitelji ovog projekta su Galeb Omiš, Studenac Omiš i Splitska banka Societe Generale Group.
OMIŠ – NEKADA OPASNO GUSARSKO GNIJEZDO! Iako je mnogima teško zamisliti da je miroljubivi gradić od 6000 stanovnika ikada bio opasno gusarsko gnijezdo, u srednjem vijeku to je uistinu bio slučaj! Omiš je tada bio važno središte Neretvanske kneževine te centar gusarskih aktivnosti, a prkosio je najjačoj pomorskoj sili – Mlečanima, ali i moćnom bizantskom caru Manuelu Komnenu, te njemačko-rimskom caru Fridriku I. Prvi spomen o neretvanskim gusarima, kao i o pokušajima Mlečana da okončaju napade na svoje brodove, nalazimo u Chronicum Venetum Ivana Đakona, koja obuhvaća razdoblje od 805. do 1008. godine, a naročito poglavlje gusarske povijesti počinje od 12. stoljeća, kada se ističu omiški Kačići, vođe gusarskih akcija.
Oni idu mnogo dalje od kontroliranja omiškog područja, pa im se na plaćanje otkupnine za slobodnu plovidbu obvezuju i Kotorani i Dubrovčani! Zbog pljački mletačkih i italskih brodova početkom 13. stoljeća, zamjeraju se svim svojim susjedima, a zbog učestalih napada na križarske konvoje i samom Papi. Kraj njihove dominacije nastupa sredinom 13. stoljeća, kada Omiš ipak pada pod mletačku vlast. No, filmsko će platno pod redateljskom palicom znalaca i kreativaca, omiškim gusarima udahnuti sasvim nov život, te obogatiti ponudu županije za još jednu atrakciju koju vrijedi pogledati!
Foto: dalmatia.hr