U Sinju 1. travnja 2024., na Uskrsni ponedjeljak, Turistička zajednica grada Sinja uz potporu Grada Sinja i Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije, već šesti put organizira Uskrsni doručak na otvorenome.
Ova manifestacija, za koju se s radošću može reći kako je postala tradicionalna, započet će u 11:00 sati na Šetalištu bl. Alojzija Stepinca.
Cilj nam je svim posjetiteljima, kao i prvim gostima koji borave u gradu Sinju i okolici, predstaviti gastronomsku ponudu naših tradicionalnih uskrsnih jela uz prigodne običaje. Stoga smo za sve posjetitelje pripremili raskošan blagdanski stol sastavljen od tradicionalnih jela koja se pripremaju za uskrsni doručak, poput kuhanih jaja, šunke, dalmatinskog pršuta, sirnica, fritula i ostalih prigodnih slastica.
Dio programa bit će posvećen i tradicionalnoj dalmatinskoj marendi. U suradnji s OPG barba Edo Crljen, obrtom Ankičin slatki svijet i OPG Delma, na jelovniku će se pronaći i neizostavni uštipci te sinjski medenjaci, rafioli i ostale ukusne slastice.
Pored gastronomske prezentacije uskrsnih jela, bit će upriličen i zabavni dio programa. Uz nastup Sinjskih mažoretkinja, posjetitelji će imati priliku uživati u pjesmama Dječjeg i Mješovitog zbora grada Sinja kao i gostujućih glazbenika. Ni najmlađi sudionici neće ostati uskraćeni: uz pomoć animatora krenut će u lov na misterioznu skrivenu uskrsnu pisanicu, okušat će se i u utrci s pisanicama, a sve u organizaciji vrijednih članova udruge Sinjski ferali. Za uređenje prostora i pomoć pri prezentaciji uskrsnih jela zaslužne su udruge Sinjski ferali, Udruga za očuvanje baštine cetinskog kraja, KUD Cetina i gospođe Vesna Bader i Branka Marinović. Moderator programa je profesor Branimir Romac.
Turistička zajednica zahvaljuje Svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske na podršci u ostvarivanju ove manifestacije. Ovogodišnja manifestacija je i humanitarnog karaktera. Prilozi su dobrovoljni, a namijenjeni su za potporu radu Caritasa župe Gospe Sinjske.
Ovo je priča o otoku na kojem raste tek aromatično bilje, a proizvodi se jedan od najboljih ovčjih sireva na svijetu.
Prvi En Primeur paškog sira održan je u srcu novaljskog polja u restoranu BOŠKINAC! Kušavali su se mladi sirevi a predstavljalo ih je 6 proizvođača iz Paški sir Udruga proizvođača – Pag Cheese Makers Association. Bio je to pravi festival mladog sira i okusa otoka Paga!
Organizatori ovog dogadjanja su: Paški sir Udruga proizvođača – Pag Cheese Makers Association, Hotel Boškinac i Turistička zajednica grada Novalje.
Otok Pag jedinstveni je fenomen u svijetu poznat po janjetini, soli, siru i fascinantnom krajobrazu mjesečevog izgleda. Upravo su janjetina, sol i sir upisani u registar zaštićenih oznaka izvornosti dok je baš otočki krajolik ‘zaslužan’ za kvalitetu ovih paških delicija. Pa tako, u svijetu poznat, paški sir ima svoj prepoznatljiv oštar i slan okus upravo zahvaljujući mlijeku ovaca koje se hrane aromatičnom lokalnom vegetacijom, koju jaki vjetar prirodno prekriva morskom solju.
Tradicija organiziranog sirarstva na Pagu započela je još u 18. stoljeću, a danas se godišnje na otoku proizvede više od 200 tona sira. Paški sir najpoznatiji je i najvažniji brend hrvatskih sireva a među najnagrađivanijim proizvođačima su Paška sirana, Gligora, Oštarić i Škoda.
Trenutno je 12 proizvođača sireva na otoku i svi su okupljeni u Udruzi proizvođača paškog sira čiji je cilj promocija poznatih i manje poznatih paških brendova. S tim je ciljem upravo održana i posebna manifestacija – en primeur sireva u paškom Boškincu!
Predstavljanje aktualne paške sirarske proizvodnje u formi en primeura logičan je potez Udruge proizvođača paškog sira, koji na ispravan način valorizira kulturu sira i paški sir kao proizvod.
Zadovoljstvo manifestacijom istaknula je direktorica Turističke zajednice grada Novalje:
– Ova manifestacija je izvrstan uvod u novu gastronomsku priču koja nam slijedi u travnju. Udruga ugostitelja Novalje i Turistička zajednica grada Novalje najavljuju dolazak MarsOvce! Biti će to hommage autohtonoj domaćoj deliciji čiji će proizvodi biti u potpunosti prezentirani na Bljak i Mljac stolu, sve najbolje i ono malo manje najbolje biti će prezentirano kroz sve što ta vjekovna hraniteljica Paga ima: sir, meso, iznutrice, sirutku, skutu… Priču ćemo predstaviti na našem središnjem gradskom trgu, svima koji se žele upoznati s istinskom paškom gastronomijom, objašnjava nam Šćiran.
Premijerno kušanje mladih paških sireva ispunilo je očekivanja i izlagača i brojnih posjetitelja. Mladi paški sir pokazao je svu raskoš okusa i mirisa, potvrđujući svoju kvalitetu zbog koje je prije pet godina upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.
Prvi En primeur pokazao je odlike pravog gastro showa na kojem su se mogli kušati prvi ovogodišnji sirevi Paške sirane, sirane Gligora, sirane Mih te tri OPG-a: Krunoslav Vidas, Branimir Čemeljić i Franjo Zubović.
Nakon premijernog kušanja mladog sira kušala su se i originalna jela otoka Paga pa je u restoranu Boškinac serviran paški jelovnik u 16 sljedova u kojeg su uvrstili i mladi Paški sir šest sirana koje su se predstavile na En primeuru.
Sljedovi koji su oduševili sve prisutne bili su:
Koprtla s praščevinom i zeljem, janjeće tripice u paškom siru, ragu od sipe s gnudom od skute, janjeća toćada sa sušenom skutom, lički krumpir ispod peke s porilukom i fermentiranom skutom, janjetina na gradele na palenti s paškim sirom, bruschetta od janjeće jetrice, blago usoljena srdela na skuti i ukiseljena kapula, Posedarski i Drniški pršut, mišanca s kremom od sira, pizzete s paškim sirom i inćunima, bijeli rižoto od paškog sira i bosiljka, krema od skute crumble od sirutke i mendula, baskijski cheese cake od skute i karamelizirana sirutka, mladi Paški sir od 6 sirara i Focaccia iz krušne peći.
Hrvatska udruga obiteljskog smještaja organizira 3. Kongres obiteljskog smještaja, koji će se održati 14. i 15. ožujka 2024. godine u hotelu Radisson Blu Resort & Spa Split.
Treći kongres usmjeren je na unaprjeđenje kvalitete i održivog razvoja u obiteljskom smještaju, s naglaskom na podizanje svijesti iznajmljivača o važnosti održivosti i autentičnosti turizma.
Službeno otvaranje kongresa zakazano je 14.3. 2024. za 10.00 sati, a otvorit će ga državni tajnik iz Ministarstva turizma, Tonči Glavina. Prisutnima će se obratiti i župan Splitsko-dalmatinske županije, Blaženko Boban, zamjenik direktorice Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske Joško Stella, direktorica Turističke zajednice Grada Splita, Alijana Vukšić, te predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković.
Očekuje se bogat program s predavanjima vrhunskih domaćih i inozemnih predavača, uključujući primjere najuspješnijih praksi u turizmu iz zemalja poput Grčke, Austrije i Engleske. Teme obuhvaćaju najnovije trendove u turizmu, uključujući novi zakonski okvir, primjenu umjetne inteligencije u iznajmljivanju, oglašavanje i brendiranje obiteljskoga smještaja, kategorizaciju objekata, radionice poreznog savjetovanja kao i brojna druga predavanja. Na kongresu će sudjelovati i predstavnici web-platforme Airbnb s kojom iznajmljivači ponajviše surađuju.
Ovaj kongres podržavaju Ministarstvo turizma i sporta, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Splitsko-dalmatinska županija, potvrđujući njegovu važnost i relevantnost za sektor turizma.
Besplatnu registraciju na kongres moguće je izvršiti preko stranice udruge https://huos.org/
1. DAN KONGRESA 14.3.2024.
9:30 REGISTRACIJA SUDIONIKA 10:00 OTVARANJE I NAJAVA DOGAĐANJA NA KONGRESU Ministarstvo turizma i sporta /Hrvatska turistička zajednica/ TZ Splitsko-dalmatinske županije/ Splitsko- dalmatinska županija/ Hrvatska udruga obiteljskog smještaja 10:15-10:30 MINISTARSTVO TURIZMA – službeno otvaranje kongresa 10:30- 10:45 “Brendiranje i promoviranje obiteljskog smještaja Splitsko-dalmatinske županije”, Predavač: zamjenik direktorice TZSDŽ Joško Stella 10:45-11:05 INSTITUT ZA TURIZAM “ Studija i strategija razvoja obiteljskog smještaja Splitsko- dalmatinske županije” Predavač: , dr. sc. Renata Tomljenović 11:05- 11:30 GRČKA Dr. Lemonia Papadopoulou-Kelidou “The Challenges of Owning Airbnb Assets in Greece” Izazovi vlasnika obiteljskog smještaja u Grčkoj 11:30 -11:50 “Berba mandarina i foto safari dolinom Neretve, 1. mjesto ruralnog turizama, Pavo Jerković”, tvrtka Vila Neretva d.o.o. Predavač: Magdalena Medar Ujdur, direktorica TZ Metković 11:50- 12:20 PAUZA ZA KAVU 12:20-12:50 Zadovoljavanje uvjeta za kategorizaciju i prelazak u višu kategoriju obiteljskog smještaja 4* i 5* “Uspostava središnjeg turističkog registra- E turizam”, Ured za turizam SDŽ, predavač : Ana Glaurdić Mekinić 12:50- 13:10 LITTO , Lokalni partner za oglašavanje turističkog smještaja u Hrvatskoj Predavač: Iva Kegalj, voditeljica i vlasnica Litto.co 13:10-13:30 UDRUGA SUMSI “Univerzalni oblik smještaja pristupačan svima”, Predavači: Albina Žnidar, mag.arh. i Denis Marijon, predsjednik saveza Sumsi 13:45 -14:15 OKRUGLI STOL – 30 min “Pravna sigurnost i problematika u obiteljskom smještaju” Joško Stella, Zamjenik direktorice TZSDŽ/ Ana Glaurdić-Mekinić, Ured za kategorizaciju/Turistički inspektorat/ dr.sc. Ivo Mravičić, /Paško Ugrina, MUP-sigurnost u turizimu/ Barbara Marković HUOS Pitanja i odgovori
@ LOBBY HOTELA predstavljamo: DEA – Dalmatinska energetska agencija – mogućnost instaliranja fotonaponskih elektrana na obiteljskim objektima za turizam OSIGURAJ.ME , platforma koja omogućava jednostavno i brzo sklapanje polica osiguranja online, nudi raznovrsne police koje pružaju financijsku zaštitu vlasnicima nekretnina od neželjenih događaja. I.D. RIVA TOURS, – katalog turističke ponude JADROLINIJA – Linija života TOMMY – za članove HUOS + vocheri s popustima i katalog akcija za iznajmljivače do Srpnja 2024
2. DAN KONGRESA 15.3. 2024. 9:30-9:50 ENGLESKA College of York, “Uloga obrazovanja u suvremenom turističkom sektoru” Predavač: Gregory Dikaios, direktor studentskog centra za turizam 9:50-10:10 “ I.D. RIVA TOURS, touroperator za obiteljski smještaj” , Predavač: mag.oecc Petar Razović 10:10- 10:40 AUSTRIJA, “Opportunities and Challenges of Airbnb Properties in Austria.” Prilike i izazovi kod iznajmljivanja smještaja u Austriji AI ( Umjetna inteligencija) u obiteljskom smještaju Predavač: Dr. Nikolaos Antonakakis 10:40 -11:00 AIRBNB “Airbnb market trends and how to improve your performance” Airbnb marketinški trendovi i kako poboljšati vidljivost na platformi Predavač : Antonio Laveneziana, regionalni voditelj AIRBNB platforme za Italiju i Jugoistočnu Europu 11:00- 11:20“ Ostvarivanje zelene karijere u obiteljskom turizmu” Predavač: Tihana Arapović mag.biol razvoj Sunce Udruga za prirodu, okoliš i održivi 11:20-11:35 “Primjer dobre prakse BOŽIĆNO SELO Gornji Dolac”, Predavač: vlasnik i poduzetnik Tihomir Lučić 11:35- 11:55 Splitsko-dalmatinska županija- destinacija puna doživljaja “Dalmacija storytelling destinacija & Skrivena dalmacija”, Predavač: Renata Tešija, koordinatorica i voditeljica projekta Skrivena Dalmacija i storytelling destinacija 11:55-12:20 “Sinergijom do uspjeha”, UNILINE travel company Predavač: Edra Šarić 12:20-12:40 PAUZA ZA KAVU 12:40- 13:00 POREZNA UPRAVA – Prava i obveze vlasnika obiteljskog smještaja i ulazak u PDV sustav Predavač: pročelnik Porezne uprave – Ispostava Split, Ivica Kusić 13:00-14:30 RADIONICA i POREZNO SAVJETOVANJE @sala PALMA
Uređenjem Japnenice na Roskarsnici (vapnenice na raskrsnici izgrađene na starom komunskom putu od Veloga Grablja prema Starome Gradu) i obilježavanjem njene 110. obljetnice u srijedu započinju Dani suhozida na Hvaru koji će se u organizaciji udruge Pjover održavati od 13. do 17. ožujka u Velome Grablju i Hvaru.
Bogat program uz uređenje suhozida i suhozidnih terasa, stručna predavanja te izlete i radionice za djecu i odrasle, uključuje i otvaranje skupne izložbe fotografija „Naše gomile“ u galeriji Arsenal u Hvaru, u srijedu, 13. ožujka, upravo na 80. obljetnicu prve zračne snimke suhozida u Velom Grablju. Fotografije Ive Pervana, Borisa Kragića, Velimira Bešića, Maria Romulića, Nele Zaninović te djela iz arhiva Tošo Dabac, arhiva foto Benčić – Hvar i arhiva udruge Pjover zorno će prikazati ljepotu, ali i nestajanje kamene čipke otoka Hvara kroz dugi niz godina.
„Arhivska snimka iz 1944. godine koja prikazuje velograbajsku suhozidnu čipku bila je okidač za organizaciju ove manifestacije. Desetljećima gledamo kako suhozidi nestaju, što ljudskim utjecajem što utjecajem prirode, i želja nam je da ovom inicijativom očuvamo spomen na trud i muku naših predaka koji su teškim radom od škrte zemlje izvlačili maksimum da bi othranili svoje obitelji“, ističe predsjednik udruge Pjover i idejni začetnik manifestacije, Ivan Zaninović Grande, koji u okviru 1. Dana suhozida najavljuje i inicijativu proglašenja prostora oko Veloga Grablja suhozidnim parkom.
Etno-eko selo Velo Grablje na otoku Hvaru jedno je od najvećih i najbolje očuvanih primjera suhozidne gradnje, a udruga za zaštitu i revitalizaciju Veloga Grablja „Pjover“, kao partner krovnoj udruzi 4 grada Dragodid nositeljica je UNESCO-ve povelje za ostvarenje zaštite suhozida kao kulturno-materijalnog dobra RH i upisa umijeća suhozidne gradnje na listu nematerijalne baštine svijeta 2018. godine.
U suradnji s udrugom 4 grada Dragodid, Planinarskim društvom Hvar i Gradskom knjižnicom i čitaonicom Hva, uz potporu Grada Hvara, Turističke zajednice Grada Hvara i Javne ustanove u kulturi HVAR 1612, udruga Pjover ovom manifestacijom nastavlja svoju dugogodišnju misiju zaštite cjeline sela Velog Grablja, njegove prirodne i kulturno-povijesne baštine te obnove tradicije i očuvanja identiteta mjesta u svrhu promicanja održivog razvoja otoka Hvara.
Prvi Dani suhozida na Hvaru pokušaj su da se ovo bogatstvo povijesne baštine sačuva od zaborava i uključi u turističku ponudu otoka Hvara, jedinstvenog po čak šest spomenika baštine na UNESCO-voj listi.
Lonely Planet objavio je novi vodič “Najbolje plaže na svijetu”, a među svjetskim biserima našla se na 11. mjestu i plaža Punta rata u Brelima. “Od legendarnih zlatnih zaljeva do malo poznatih uvala, nijedna školjka nije ostala neokrenuta tijekom naše potrage za najboljim plažama na svijetu.Poslali smo naše pisce posvuda u potragu za uzvišenim obalama punim surfanja i udaljenim krajevima teško dostupnog raja za novu knjigu Lonely Planeta Najbolje plaže na svijetu. “Ova plaža je čisto blaženstvo.
Zadržite se na obližnjoj šetnici kako biste uhvatili veličanstvene zalaske sunca, kada nebo sjaji dubokim narančasto-crvenim i neonsko ružičastim tonovima, dok sunce zalazi ispod borova koji se uzdižu iznad mora”, piše Lonely Planet i objašnjava kako stići do prekrasne uvale.
“Plaža se nalazi na sjeverozapadnom rubu Brela (do nje se lako dolazi pješke ili biciklom), oko 50 km jugoistočno od Splita na dalmatinskoj obali Hrvatske. Split ima međunarodnu zračnu luku i dobre autobusne veze s Brelima (1 sat)”.
‘Valle di mille navi’, u prijevodu ‘uvala tisuću brodova’ – to je Milna, pitoreskno mjesto i luka duboko utisnuta u zapadnu obalu otoka Brača. Kao čuvarica Splitskih vrata Milna je posljednjih desetljeća postala omiljena luka sve brojnijih nautičara – što zbog izvrsnog položaja jer je zaštićena od svih vjetrova, a što zbog ljepote i bogatog naslijeđa koje mnoge ostavlja bez riječi.
Naime, priroda je bogato nagradila ovaj kraj pa su u njemu dom pronašle izvrsno opremljene marine s više od 300 vezova i tako stavile Milnu na pijedestal kao nautički centar Brača.
DCIM\100MEDIA\DJI_0103.JPG
Uz iznimno povoljnu mikroklimu i godišnje gotovo 70 % vedrih dana, u Milni nema industrijskih pogona, a čistoća, prozirnost i modrina mora u njezinim uvalama jedna je od najistaknutijih i danas u svijetu gotovo nenadmašivih turističkih prednosti.
Uz marinu Kanarija i Milna Invest marina Vlaška, posebno se izdvaja moderno opremljena ACI marina Milna koja raspolaže sa 183 veza u moru i 15 mjesta za smještaj plovila na kopnu te je definitivno jedna od najpoznatijih sigurnih uvala za charter tijekom ljetne sezone.
Duga je i bogata pomorska i ribarska tradicija ovog dijela Brača, starog više od četiri stotine godina. Uz kamene kuće i baroknu crkvu glasovitoga majstora Ignjaca Macanovića, upravo je maritimna kultura utkana u sve pore života lokalnog stanovništva – živeći uz more, naučili su i živjeti od mora.
Kako bi otrgnula od zaborava konačno će dobiti svoj ‘dom’ – Interpretacijski centar maritimne povijesti Milne, smješten u centru naselja. Centar se otvara 24. travnja 2024. i sažet će tri dominantna aspekta: ribarstvo, pomorstvo i tradicionalnu brodogradnju.
U stalnom postavu čuvat će se i prezentirati memorije i identitet utemeljen u maritimnoj baštini, a u izložbenom dijelu panoi s povijesnim pregledom razvitka brodogradnje u Milni, kao i prikaz sastavnih dijelova broda. U središnjem djelu nalazit će se prikupljena građa te razni uporabni dokumenti, predmeti, oprema s brodova, alat, zapisi, knjige, fotografije…
Tradicija pomorstva i brodogradnje njeguje se s koljena na koljeno pa je posebna fešta u gradu na dan Sv. Nikole, zaštitnika pomoraca i djece, kada se tradicionalno održava manifestacija ‘Lampadu ferali’ – u kojoj s osvijetljenim i ukrašenim jedrilicama po milnarskoj vali zasvijetle jedra malih jedriličara Pomorsko-sportsko-ribolovnog društva Mrduja.
Ovo se društvo može podičiti i hvalevrijednim projektom ‘I u moja jidra vitar piše’, kojem je cilj edukacija djece s posebnim potrebama.
Kao spomen na dugu i važnu povijest brodogradnje i plovila stoji i maketa bracere kao vrste broda za koju se vjeruje da je dobila naziv po otoku Braču i da je njen prototip nastao u jednom od milnarskih brodogradilišta.
Ona je jedan dio tematske staze maritimne baštine Milne koja uključuje čak 10 atraktivnih punktova. Među njima je i utvrda ‘Baterija’ koju možete razgledati i preko aplikacije. Naime, općina ulaže velika sredstva u promociju lokalne maritimne baštine bez utjecaja na okoliš, što otvara novo poglavlje u interpretaciji svega onog što nudi.
A upravo će se ovdje, u zvijezdi nautičkog turizma Srednje dalmatinskih otoka, 25. travnja 2024. održati ‘Konferencija o održivosti u nautičkom turizmu’ – isti dan kada će se svečano otvoriti rekonstruirani i dograđeni dio luke Milna, odnosno obalni zid i proširenje obale ‘Racić’.
Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije i ove godine nastupa na najvažnijem svjetskom sajmu turizma ITB u Berlinu, koji se održava od 5.-7. ožujka 2024. godine.
Trajanje sajma je već prošle godine skraćeno s četiri na tri dana, a od 2023. godine sajam je otvoren isključivo za profesionalce.
Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije zakupila je info pult na štandu Hrvatske turističke zajednice. Štand je veličine 264 m2, a suizlagači su:
ID Riva, TZ Splitsko-dalmatinske županije i TZ Grada Splita, TZ Grada Zagreba, Aminess, Elite Travel DMC, Jadrolinija, TZ Dubrovačko-neretvanske županije i TZ Grada Dubrovnika, TZ Ličko-senjske županije, Bluesun Hotels&Resorts, Orvas, Arena Hospitality Group, Perfecta Travel, TZ Šibensko-kninske županije, HUP Maistra, Valamar, Liburnia Riviera Hoteli, NP Plitvička jezera, Plava Laguna, Croatia Airlines, Maslinica Hotel & Resort.
Na štandu će u suradnji s HGK biti organizirana degustacija hrvatskih vina i sireva.
ITB Berlin je inovativna platforma, na čelu turističke industrije od 1966. godine. Sajam ugošćuje ključne igrače u industriji iz cijelog svijeta, kako uživo tako i online. Na ITBu izlaže gotovo 190 zemalja i regija iz cijelog svijeta, a raspored po izložbenim dvoranama je osim zemljopisnog prema destinacijama, podijeljen i po tržišnim segmentima.
Dubrovačko-neretvansku županiju je u 2023. godini posjetilo 155.384 turista iz Njemačke, a ostvarili su 687.489 noćenja, te se, već ustaljeno, nalaze na drugom mjestu po broju ostvarenih noćenja.
Jug Hrvatske, Dubrovačko-neretvanska županija naime, najsunčaniji je dragulj u kruni turizma Hrvatske, a ljepota destinacije doživljava se svim osjetilima: očima, ali i mirisom te okusom. Gastronomija neretvanskog kraja izuzetno je uzbudljiva priča, delicije koje se tamo mogu kušati jedinstveno su iskustvo!
Tamo gdje se ljube rijeka i more – Neretva i Jadran – krije se prava riznica okusa. U restoranima, konobama i domaćinstvima Dubrovačko-neretvanske županije može se podjednako uživati u mesnim i ribljim jelima, ali i onima „specifičnima“ za ovaj kraj: žabama, jeguljama, školjkama…
Žabe pripremljene na najraznovrsnije načine gastronomski su adut kojemu je teško odoljeti, mogu biti pečene s pršutom, pohane, spremljene na brudet… Jegulje su također pravi mamac za znatiželjne gurmane, mogu biti u ljutom brudetu ili pečene na gradelama, dakako, postoje i druge varijacije na temu.
Ne zaboravimo da je Ston, ali i okolna mjesta u blizini, također odredište za sve koji se vole sladiti najboljim kamenicama, kao i drugim školjkama i “stanovnicima” jednog od najčišćih mora na svijetu: Jadrana s naše, razvedene hrvatske strane. Tu je riba sjajna pripremljena na bilo koji način, povrće je ekološko i raste u izobilju pod toplim suncem Mediterana, hrvatskog juga.
Ni mesoljupci neće biti razočarani, ali ni oni koji vole otkrivati – slatke okuse. Topli jug Hrvatske i Dubrovačko-neretvanska županija mjesto su gdje se mogu kušati divni arancini (i limuncini) od domaćih agruma, suhe smokve koje svakim zagrizom prizivaju okus ljetovanja u ovom toplom (k)raju; ne zaboravimo i slastice poput torte od makarula (stonski specijalitet s makaronima), kotonjate (slatko od dunje), padišpanj-torte (jednostavnog slatkog biskvita sljubljivog s kavom, prošekom i drugim pićima), krokanta od badema ili pak drugih kolača u kojima su zastupljene namirnice poput badema, rogača, naranči i drugoga autohtonog bilja.
Gastronomsku šetnju započnimo u – Opuzenu. Taj miran gradić pravo je otkriće za mnoge turiste i iz aspekta finog zalogaja, naime mjesto je to na gastro-mapi gdje caruje upravo čuveni neretvanski brudet, čak postoji i natjecanje u pripremi!
Ono se zbiva svake godine, i to zadnje subote mjeseca srpnja, u sklopu “Opuzenskog lita”, kulturno-zabavne manifestacije. Očuvanje i promocija lokalnih delicija motivirala je članove udruge “Pivčeva kala” da ulože veliki napor u, sad već renomiranu, manifestaciju u čast najpoznatijem hrvatskom brudetu, i tako od 2003. godine, u neposrednoj blizini konobe “Pod maslinom” u srcu Opuzena.
Mirise iz “velike teće” treba osjetiti, i kušati tu deliciju koja je Opuzen čvrsto mapirala na gastronomskom “must be” mjestu za sve ljubitelje sjajne autohtone i tradicijske kuhinje.
Metković je također gradić kojega ne smijemo zaobići želimo li dobro jesti i sjajno se zabaviti u ponudi kulturnih, prirodnih, gastronomskih i drugih sadržaja.
Jedinstveno iskustvo kušanja lokalnih delicija tijekom plovidbe lađama niz Neretvu nezaboravno je iskustvo zbog kombinacije tog ekološkog i gastronomskog spoja s nježnom notom avanture i uzbuđenja koje pruža pogled na plodne, bogate i raznolike osunčane krajobraze. Doista, svi to trebaju barem jednom doživjeti!
Putovanje se može započeti s rive u Vidu, Norinom uzvodno ili nizvodno, kao i na drugim lokalitetima u okolici Metkovića. Osobit je doživljaj ručak i plovidba vodama jezera Kuti u jugozapadnom dijelu doline; dakako, za konvencionalnije tipove tu su lijepe obiteljske konobice i restorani.
Neki od njih su: restoran Villa Neretva, konoba Đuđa i Mate, restoran Adria, konoba Ponta, restoran Lopoč, restoran Buđoni, konoba Vrilo, agro-etno park Žabac… Ni sa jednim od navedenih mjesta nećete pogriješiti, svi nude zanimljiva i autohtona jela, ali i ona europskog predznaka na koje su gosti već navikli.
Ne zaboravimo ni lokalnu gastronomsku manifestaciju “Raštika” u Naroni, naime natjecanje u pripremi raštike koje se zbiva u siječnju na antičkom forumu!
Tijekom udarne turističke sezone, pak, peče se riba i toči vino – preporuka je Metkovska cipolijada u srpnju, u samom srcu (može i trbuhu, prigodno) Metkovića.
Jedno od mjesta u blizini, vrijedno obilaska, svakako je vinarija Volarević sa wine-shopom i kušaonicom gdje se može uživati u divnom vinu, dok će pivoljupci guštati u neretvanskoj pivovari Brewville sa sjajnim craft-pivom!
Ploče – grad je to kojega zadnjih desetljeća najviše doživljavamo kroz čuveni Maraton lađa, kad Neretva “gori” a svi žele biti baš u Pločama!
No, tradicionalna Ribarska noć također je prava “meka” za ljubitelje dobre zabave i dakako, spize. Tko može odoljeti mirisu svježe pečene ribe s gradela u ambijentu koji mami na uživanje i hedonizam? Pogotovo nakon sportskih izazova u toplim kolovoskim noćima.
Ukoliko ste u blizini, grijeh bi bio propustiti – Klek. To maleno mjesto smješteno u prekrasnoj uvali između Splita i Dubrovnika nastanjeno je sa tek dvjestotinjak stanovnika, no ima snažne turističke adute poput tornja iz doba Mletačke republike, ali i vidikovac tvrđave Gradina iz doba antike, i druge ljepote – čak i veliku nekropolu stećaka.
No, ovo je prvenstveno gastronomski vodič, a znamo da baš svi volimo nakon šetnji, kupanja, rekreacije i razgledavanja – dobro jesti i piti.
U općini Slivno iznad Komarne se nalazi najmlađe vinogorje Hrvatske sa vrhunskim vinima, poznatim vinarijama i kušaonicama s pogledom, na Neretvanski kanal i poluotok Pelješac, od kojeg zastaje dah!
Vinarije s prekrasnim kušaonicama i wine shopovima su Terra Madre, Rizmani OPG “Deak, dok svoja vina na ovom vinogorju proizvode još i Vinarija Volarević, Saints Hills, Modrozelena zadruga, te Zadruga Neretvanski branitelj.
Još prije desetak godina Dubrovniku, šampionu hrvatskog turizma, prijetio je krah zbog nepodnošljivih turističkih gužvi tijekom ljetnih mjeseci, a koje su dovele do toga da su i Dubrovčani postali nezadovoljni životom u vlastitom gradu.
Stoga je gradska uprava 2017. pokrenula program ‘Poštujmo grad’ koji je iz godine u godinu donosio uspješne rezultate i modelirao Dubrovnik u predvodnika održivog turizma na Mediteranu.
Kao jedan od ključeva uspjeha pokazala su zajednička inicijativa u ograničavanju broja cruisera u suradnji s Cruise Lines International Association (CLIA) pa je upravo Dubrovnik postao prva jedinica lokalne samouprave za koju je GSTC proveo cjelovitu procjenu stanja održivosti destinacije. Ono je lani iznosilo čak 86,04 %, a s obzirom na to da su ovi rezultati temeljeni i na kriterijima Ujedinjenih naroda, to je najbolji dokaz da je Dubrovnik na pravom putu prema potpunoj i trajnoj održivosti.
Multidisciplinarni strateški projekt Poštujmo Grad/Respect the City (RTC) nastao je dakle kao odgovor na pojavu nekontroliranog turizma, no dugoročna je inicijativa Grada da se kroz razna ulaganja, suradnje i najbolje prakse gradom upravlja na zadovoljstvo i stanovnika i posjetitelja. Zato su se kroz godine implementirala i razna Smart-city rješenja; od brojača posjetitelja u staroj gradskoj jezgri do posebne aplikacije koja, uz poseban algoritam, predviđa broj posjetitelja u staroj jezgri u određenom terminu te turiste upozorava kad se očekuju gužve, a kada je povoljan trenutak za obilazak grada. U nadogradnji tog sustava planira se i povezivanje s platformama za rezervaciju smještaja u gradu i okolici, pa će turisti moći i dugoročno planirati posjet u terminima u kojima se ne očekuju veće gužve.
Takvim rješenjima, pokazala su i istraživanja Sveučilišta u Dubrovniku, došlo se do značajno manjeg pritiska i gužvi u povijesnoj jezgri, ali i povećanja ukupnog broja turista!
Grad Dubrovnik istodobno nastavlja razvijati Smart City rješenja, bolju komunikaciju sa svim dionicima te brigu o baštini i ekologiji. Tako je usvojen i Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a ‘Starim gradom Dubrovnikom’, u travnju 2021. – čime je Dubrovnik postao i prvi grad u Hrvatskoj koji primjenjuje strateški dokument nulte kategorije!
U primjeni su i razni Smart City alati – Du Pass, digitalna turistička gradska kartica koja je usklađen s EU zelenim planom a koja omogućuje kupnju ulaznica u najznačajnije kulturne i spomeničke objekte Grada te nudi cijeli niz popusta i pogodnosti koje osiguravaju brojni partneri projekta.
Uz Dubrovnik Visitor, aplikaciju za praćenje broja posjetitelja unutar povijesne jezgre s predviđanjem gužvi, još je čitav niz drugih aplikacija, poput smart parkinga, koje i turistima i domaćim stanovnicima, štede vrijeme i preveniraju prometna zagušenja.
Tako je, primjerice, postavljen i video nadzor za regulaciju zaustavljanja i parkiranja turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1) a aplikacija Bus Web Shop omogućuje autobusima agencija online kupnju vaučera za zaustavljanje i iskrcavanje putnika na Pilama.
S ciljem rasterećenja grada od gužvi kupljena je i Tvornice ugljenografitnih i elektrokontaktnih proizvoda pa će nekadašnji industrijski pogon uz Luku Dubrovnik postati novo urbano središte. Ovaj je projekt revitalizacije EK odabrala kao jedan od 20 najboljih u Europi u sklopu programa ‘Novi europski Bauhaus’!
Grad Dubrovnik obilježio je 2023. osvajanjem prestižnih nagrada i priznanja, potvrđujući izvrsnost i predanost održivom turizmu. Uz pet međunarodnih, vrhunac je titula ‘Turistička destinacija godine – Šampion hrvatskog turizma’ dodijeljena na ‘Danima hrvatskog turizma 2023’ u Rovinju.
Foto: Julian Duval, Igor Brautović, Zoran Marinović, Ivan Vuković, DHT
Iako vjerojatno mislite da nema mjesta na koje Vas već nismo odveli, i ovoga puta iznova vas vodimo na ona najatraktivnija!
Da li je to bike avantura, upoznavanje zaboravljenih okusa, il možda pravi pravcati „put kroz vrijeme“, na koji se možete otisnuti u prvim danima proljeća? Žudi li Vam srce za prekrasnim jugom, skrivenim kantunima dalmatinskog zaleđa, Brača, Visa ili jedinstvenog Paga? Odlučit ćete sami!
Još prije desetak godina Dubrovniku, šampionu hrvatskog turizma, prijetio je kolaps zbog nepodnošljivih turističkih gužvi tijekom ljetnih mjeseci, a koje su dovele do toga da su i Dubrovčani postali nezadovoljni životom u vlastitom gradu. Stoga je gradska uprava 2017. pokrenula program ‘Poštujmo grad’ koji je iz godine u godinu donosio uspješne rezultate i modelirao Dubrovnik u predvodnika održivog turizma na Mediteranu.
Važnost dobre dalmatinske marende kao ne samo jela nego i prigode za druženje, prepoznala je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije. Marenda kao dio lokalnog “lifestylea”, ali i potencijalno brend u duhu samoodrživog turizma adut je koji će svakog turista u Dalmaciji ne samo razveseliti i nahraniti, nego i – produžiti sezonu. Jer, ljeti i zimi, po vrućini i kišnoj južini – u Srednjoj Dalmaciji svaki dan je za marendu dobar dan!
CROPIX
Potragu za najukusnijim zalogajima, nastavili smo tamo gdje se ljube rijeka i more, u neretvanskom kraju. Gastronomija doline Neretve izuzetno je uzbudljiva priča, a delicije koje se tamo mogu kušati jedinstveno su iskustvo!
Otok Pag jedini je otok koji se može pohvaliti s čak tri zaštićena proizvoda: paškim sirom, paškom solju i paškom janjetinom. A jeste li znali kako je baš proljeće najbolje vrijeme za degustaciju ovih delikatesa?
Pag je must-have destinacija za sve gurmane pa donosimo listu nekih od najvažnijih gastro fešta koje mame mirisima i okusima. Kad ste već na Pagu ne propustite sudjelovati u utrci „Life on Mars“, koja je postavila Metajnu i Novalju na kartu outdoora Hrvatske i Europe, te pokrenula nove održive turističke smjerove.
Supetar se voli u svojem brendiranju poigrati simbolikom ključa, a ovoga je puta – da mu pomognu otključati autohtone okuse i fantastične senzacije za nepca, u pomoć pozvao prave gastro čarobnjake.
Riječ je o vrsnim kulinarskim znalcima a ujedno i digitalnim kreatorima, Mihaeli Vargašević i Vedranu Boškoviću, koji ljubav prema hrani i njenoj pripremi putem detaljnih fotografija i video zapisa dijele na svojim društvenim mrežama. U reportaži iz Supetra saznat će te kako su se proveli i što su zabilježili u pohodu na najvažnije supetarske gastro adrese!
Za sve željne adrenalina – na kopnu, moru, pod morem ili u zraku, preporučamo posjetiti jednu od najatraktivnijih otočkih outdoor destinacija – Bol, okušati se na popularnom „Uvati vitar“ biciklističkom maratonu u Sutivanu na otoku Braču, krenuti na izlet u dalmatinsko zaleđe te posjet marinskom i segetskom kraju, posebno omiljenom među pješacima i biciklistima jer ima nešto magnetski privlačno u njegovom slikovitom ambijentu – od kulturno-arheološkog nasljeđa, suhozida i maslinika, plaža i tajnovitih crkvica, rustikalnih ribarskih kućica do veličanstvenog i jedinstvenog pogleda na otoke, Trogir i njegovu okolicu.
Pohvale u ovom broju idu posebno općini Milna za promociju lokalne maritimne baštine, što otvara novo poglavlje u interpretaciji svega onog što ova općina nudi. A upravo će se ovdje, u zvijezdi nautičkog turizma srednje dalmatinskih otoka, 25. travnja 2024. održati ‘Konferencija o održivosti u nautičkom turizmu’ – isti dan kada će se svečano otvoriti Interpretativni centar maritimne povijesti Milne te rekonstruirani i dograđeni dio luke.
Pomorska baština i morske dubine Splitsko-dalmatinske županije, postali su jedna od najtraženijih filmskih kulisa za produkcijske kompanije diljem svijeta. Upravo je u Srednjoj Dalmaciji sniman film „The Odyssey“, o najpoznatijem podvodnom istraživaču Jacquesu Cousteauu, na Hvaru te Paklenom otočju kao i na otoku Visu i Biševu koji su poslužili kao set za južni dio Francuske. Posebnost Biševa te čuvene Modre špilje pokazana je i u nastavku popularnog filma „The Hitman’s Wife’s Bodyguard“.
Predstavljamo i 7 autohtonih priča zbog kojih ćete se uvijek vraćati u šibenski kraj. U potrazi za autentičnošću sve je više turista koji traže nezaboravne doživljaje, a mi smo izdvojili neke od najljepših priča koje zaslužuju posebno mjesto u turističkoj ponudi ovog kraja.
Atraktivni krajolik, bogata prošlost, arhitektura i skladan život – svega 20-ak km južnije od Dubrovnika, Konavle privlače vrhunskom gastronomijom, outdoor aktivnostima i nevjerojatno lijepom prirodom. Posjetom Kanavlima stvorit ćete uspomene koje će obogatiti i ispuniti vaš život na najljepše načine.
Postoji nešto mistično u otoku Visu što privlači turista iz cijelog svijeta u potrazi za autentičnim Mediteranom. Jer ovdje kao da je vrijeme stalo – povrće i voće bere se direktno iz vrta, svježa hrana servira na stol pod krošnjama stoljetnih stabala, pješčani žali i bistro more magnetski privlače…
I to nije sve… u idućim objavama pokazat ćemo vam sve mogućnosti koje pruža proljetni odmor na Jadranu.
Važnost dobre dalmatinske marende kao ne samo jela nego i prigode za druženje te promoviranje jednostavnih – a najboljih – lokalnih namirnica, prepoznala je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije. Donosimo reportažu iz tiskanog izdanja – proljetnog izdanja Croatia Hot Spots magazina.
Di ćemo na marendu? Šta ćemo marendat? Zvuči poznato? Bravo, u Dalmaciji ste!
Pitanje spize, dnevnog jela kojim ćemo se “pokripit” udarno je za radnog, ma i neradnog čovika Dalmacije, radnim danom kao i vikendom. Za penzionera, manovala u trlišu ili onoga u veštitu – pitanje je podjednako važno.
To je obrok kojega finije možemo nazvati i “ručkom”, ali marenda, marendin je više uvriježeno u govoru domaćeg čovika. Obid se može i preskočit, marendin teško; barem ako namjeravamo kvalitetno, u pravom dalmatinskom duhu provesti dan.
Zašto je marenda toliko omiljena? Prije svega to je simbol Dalmacije, tradicija ovoga kraja, zaštitni znak kako gospode u odijelima tako i ribara i težaka.
Važnost dobre dalmatinske marende kao ne samo jela nego i prigode za druženje te promoviranje jednostavnih – a najboljih – lokalnih namirnica, prepoznala je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije sa čelnicom Ivanom Vladović.
Vladović je ustvrdila da snažan turistički uzgon Dalmacije ne mora naštetiti kvaliteti i stilu života prosječnog Dalmatinca, štoviše, može se naslanjati upravo na nj. Marenda kao dio tog lokalnog “lifestylea”, ali i potencijalno brend u duhu samoodrživog turizma upravo je adut koji će svakog turista u Dalmaciji ne samo razveseliti i nahraniti, nego i – produžiti sezonu. Jer, ljeti i zimi, po vrućini i kišnoj južini – svaki dan je za marendu dobar dan!
– Projekt “Dalmatinska marenda” prilika je da promoviramo način života u našem kraju, u Dalmaciji. Ujedno i promoviramo ono što nam je najvažnije, a to su obitelj, druženje i hrana. Marenda je sve to – ističe Ivana Vladović, prva žena županijske Turističke zajednice u jednoj od turistički najsnažnijih županija Republike Hrvatske, Srednjoj Dalmaciji. – Mi smo hedonisti! Uvijek ćemo između malog, dobrog zalogaja i “deca” dobrog vina te obilnog prejedanja odabrati ovo prvo – drži Vladović.
Kroz promotivne filmove prezentirane su tri – nazovimo ih tako – skupine marendi: otočke, marende u priobalju te one u zaobalju, Dalmatinskoj Zagori. Teško je reći koja je ukusnija! Od friganih gavuna do slanih inćuna, dvi-tri kacijole brujeta s purom ili fetom kruva do junećih mišića u toću, polpeta, pjata pašticade, manistre s bobom, pancetom, čičerom… Ili jednostavno koja feta pršuta, sira, kvarat kruva i mjerica vina. Žlicom ili pinjurom, ma more i “rukan”, kruvon direkt u maslinovo ulje, toć! Marenda je ležerna forma, može biti “pod zub” ili obilna, uključivati monoporciju ili repete, konzumira se u doba dana koje podržava podjednako i nastavak rada, kao i pižolot; turistima nitko ne brani i nešto treće poput kupanja, šetnje, kave…
Marenda je opuštena forma, nešto između ručka i večere, a zvuči obilatije od “marendina”, mada nigdje nije rigorozno zadana količina. Uz marendu kao uglavnom toplo jelo izvrsno ide i spontana pjesma, a nakon koje čaše više – svatko ima sluha. Dalmacija je takva: vedra, raspjevana, često osunčana i dobrog apetita, s najboljom domaćom spizom predznaka Mediterana, kojem geografski i kulturološki pripadamo. U Dalmaciji se nekoć jelo skromnije jer je obala bila siromašnija, danas svatko može ponovno napuniti tanjur (uzest repete) i počastiti goste, prijatelje.
Dalmatinska marenda našim je ljudima “pod normalno”, no turisti će jamačno sve više otkrivati da je – i njima. Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije prepoznala je potencijal naše marende kao dio neizostavni dio lokalne ponude, turistički proizvod. U njoj su i želudac, i srce Dalmacije.
Javite se da zajedno marendamo! – Uhvatili smo kroz projekt marendi i dobro raspoloženje i ruganje, domaće proizvode, načine pripreme, načine serviranja. I upravo to je ono što gostima želimo ponuditi. Naš način življenja, naše vino, našu verduru, miris naše zemlje – istaknula je čelnica TZ Splitsko-dalmatinske županije, te pozvala sve ugostitelje Dalmacije da se uključe. – Neka nam šalju svoje recepte, svoje fotografije, možemo zajedničkim snagama napraviti kuharicu “Dalmatinska marenda”, prevesti je na više jezika i nuditi turistima – pozvala je sve na suradnju Ivana Vladović
PROMOCIJA DALMATINSKE MARENDE U 2024 – NASTAVLJAMO S DALMATINSKOM AUTENTIČNOŠĆU
Okusi i doživljaj Srednje Dalmacije visoko među oblacima
Nastavak suradnje s nacionalnim avio prijevoznikom Croatia Airlinesom – “Dalmatinska marenda” dijelit će se putnicima na svim avionskim linijama
Nastavlja se sa promocijom nedavno snimljenog video serijala „Dalmatinska Marenda“, emitiranjem u zemlji i svijetu na gastro kanalima, brendiranjem objekata – restorana, te se u 2024. godini u projekt uvode OPG-ovi i mali proizvođači. Nastavljaju se i gastro promocije na najvažnijim turističkim sajmovima diljem Europe i svijeta, te je u planu izrada Vodiča kroz gastro manifestacije u suradnji sa Splitsko – dalmatinskom županijom. U svrhu što kvalitetnijeg gastro brendiranja destinacije provest će se serija edukacija „Gastro iskorak destinacije“ te suradnja s Gault&Millau Croatia.
Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Splitu i Institutom za turizam potpisala je ugovor o izradi Akcijskoga plana razvoja Dalmatinske zagore – splitskog zaleđa.
Ovo predstavlja sljedeći korak u suradnji između navedenih institucija, nakon što je prošle godine u svibnju potpisan ugovor o izradi Strategije za razvoj Dalmatinske zagore – splitskog zaleđa. Strategijom je napravljena sveobuhvatna analiza stanja Zagore, dok bi se Akcijskom planom, čiji se završetak očekuje do lipnja 2024., trebale definirati konkretne mjere i aktivnosti za turistički razvoj Zagore.
Na potpisivanju ugovora prisustvovali su Ivana Vladović, direktorica TZ SDŽ, Vinko Muštra, dekan Ekonomskog fakulteta, Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, Stipe Čogelja, zamjenik župana SDŽ kao i predstavnici grada Trilja, općina Klis, Dicmo, Otok, Hrvace te predstavnici TZ-ova Sinja, Dugopolja i Vrlike.
“Razvoju Dalmatinske Zagore htjeli smo pristupiti sa znanstveno utemeljene osnove kako bi sačuvali kvalitetu života lokalnoga stanovništva i postigli cjelogodišnji, održivi i ekološki turizam. Prvenstveno moramo razvijati turizam po mjeri naših građana, a naše ljude moramo upoznati s mogućnostima i ponudom splitskog zaleđa. Za provedbu ovako složenoga projekta prije svega ključna je efikasna komunikacija između raznih dionika, počevši od jedinica lokalne samouprave i turističkih zajednica kojima se zahvaljujem što su nam otvorili vrata Dalmatinske zagore” – izjavila je Vladović.
Krešić je naglasio kako turizam u Dalmatinskoj zagori uvelike ovisi o domaćim posjetiteljima.
Jedinice lokalne samouprave na području Zagore kao i lokalne turističke zajednice nakon izrade ovoga dokumenta imat će gotove alate i smjernice za razvoj turizma na svojim područjima. Jasno nam je da turistički potencijali Zagore nisu ni približno iskorišteni koliko bi mogli biti, no moramo znati da nema kvalitetnoga i održivoga turizma bez jake domaće potražnje. U ovom slučaju domaća potražnja dolazi s područja SDŽ i okolnih županija koje gravitiraju tom području, stoga je ključno potaknuti interes domaćih ljudi – istaknuo je Krešić.
Čogelja je naposljetku zaključio kako će Županija pružiti podršku svima u provedbi ovoga projekta, dok su izrađivači strategije (EFST i Institut za turizam) naznačili kako je participativni pristup, što uključuje komunikaciju i mobilizaciju od strane lokalnih dionika, nužan kako bi se usvojeni ciljevi naposljetku implementirali u praksi.
Postoji nešto mistično u otoku Visu što privlači turiste iz cijelog svijeta u potrazi za autentičnim Mediteranom.
Jer ovdje kao da je vrijeme stalo – povrće i voće bere se direktno iz vrta, svježa hrana servira na stol pod krošnjama stoljetnih stabala, pješčani žali i bistro more magnetski privlače…
Burna povijest otoka predodredila mu je jedinstvenu sudbinu, a zbog iznimne prirodne i geološke baštine proglašen je UNESCO-ovim geoparkom.
Poželite li istražiti jednu od posljednjih prirodnih oaza na Mediteranu obiđite brodom otočiće Brusnik, Jabuku, Palagružu, Svetac i Biševo.
Zbog dugog razdoblja izolacije otok je izbjegao pretjeranu gradnju i komercijalizaciju pa se ponosi netaknutom prirodom. Viške se plaže Stončica, Milna i Zaglav te šljunčana uvala Srebrna redovito biraju među najljepše na svijetu.
Vis je omiljen i među nautičarima, a poseban doživljaj posjeti su Zelenoj i Kraljičinoj špilji za koju se veže legenda da je bila utočište ilirske kraljice Teute. Ne čudi da su čari viških ljepota privukli i producente hollywoodskog hita ‘Mamma Mia’ pa se ovdje snimao i nastavak 2017., a Visu se dive i zvijezde popt Meryl Streep, Colina Firtha i Piercea Brosnana.
Otok krije fascinantnu vojnu prošlost kroz koju će vas provesti labirint tunela duž cijelog otoka a može se razgledati u sklopu vojne ture; dok su ostaci rimskih termi, antički teatar, kuća u kojoj je živio Ranko Marinković, a koju je sagradio hvarski pjesnik Hanibal Lucić… tek manji dio povijesti s kojom se možete upoznati na kulturnoj ruti.
U Gospinoj Batariji, utvrdi sagrađenoj u 19. st., nalazi se obnovljen Arheološki muzej sa sjajnom građom; od posuđa koje su drevni Grci koristili u svakodnevnom životu, kamenih reljefa rimskog boga Marsa iz 1.-2. st., do središnjeg eksponata – pramca ribarskog broad. Posebnu pažnju plijene i hidroarheološka zbirka amfora iz uvale Vela Svitnja te najveća zbirka helenističkih spomenika u Hrvatskoj kao i kopija brončane glave božice Artemide s kraja 4. st. prije Krista – jedan od najznačajnijih grčkih brončanih spomenika u Hrvatskoj!
Čuli ste za Višku pogaču, jelo staro tisuću godina koje se radi od usitnjenih inćuna ili srdela, pirjanog luka, mediteranskih začina, maslinovog ulja i kapara.
No, znate li kako se Vis ponosi i fantastičnim vinima?
Autohtona Vugava i Plavac mali glavni su aduti koji se toče u obiteljskim konobama, podrumima i vinarijama. Vugavu krasi svježina i pitkost, a Plavca malog ugodno trpki okus i savršeno nijansirani finiš.
Kad ste na otoku probajte i brojne vrste domaćih rakija i likera od ljekovitog i aromatičnog bilja s viških vrleti. Među njima su lozovača, komovica i travarica te slatki zavodnik – liker od aromatične viške naranče! U ponudi viških OPG-ova je i širok spektar džemova od svih vrsta agruma, planike, divljeg šipka, smokve, kupine te slani proizvodi od plave i bijele ribe i tapenade.
Jeste li znali da bi Vis uskoro mogao postati prvi energetski neovisan i potpuno zeleni otok na Sredozemlju?
Više od dvije godine postoji Solarna elektrana Vis, koja je povećala energetsku neovisnost Grada Visa na 60 %, a sljedeći korak je proizvodnja zelenog vodika i izgradnja punionice vodika za linijske brodove. Tako bi plovila i komunalna vozila koristila struju iz otočne solarne elektrane i iz obrade otpada. U duhu ove inicijative, Vis će i ove godine biti domaćin međunarodne multidisciplinarne znanstvene konferencije o razvoju mediteranskih otoka – Mediterranean Islands Conference 2024 (MIC – Vis 2024).
Foto: Tz grada Visa, Jurica Galić (foto vojne ture), Lola bar, Croatia.hr
Otok Pag jedini je otok koji se može pohvaliti s čak tri zaštićena proizvoda: paškim sirom, paškom solju i paškom janjetinom. A jeste li znali kako je baš proljeće najbolje vrijeme za degustaciju ovih delikatesa?
Paška skuta jedan je od najcjenjenijih tradicionalnih proizvoda na Pagu koji je hranio mnoge generacije, a proizvodi se od ovčjeg mlijeka. Upravo je skuta zvijezda gastromanifestacije koju i ove godine, 27. travnja, tradicionalno organizira Turistička zajednica Općine Kolan. Ona je jedna u nizu manifestacija pod sloganom Feel&Taste Kolan – uz Feštu od janjetine, Feštu od mora i Feštu od sira.
U suradnji sa Srednjom školom Bartula Kašića u Pagu Skutafest promovira projekt ‘Pag na meniju’ u kojem sudjeluju svi ugostitelji s područja Općine Kolan, a koji posjeduju certifikat ‘Pag na meniju’ i pripremaju jela s ovom autentičnom namirnicom.
Na meniju je skuta kao namaz, s medom od kadulje, u kolačima, palačinkama ili čak i u kavi (umjesto vrhnja). U sklopu Skutafesta održavaju se i kulturno-zabavni programi te edukativne radionice za djecu i odrasle – uz nastup KUD-a Bartul Kašić iz Kolana koji djeluje više od 40 godina!
A kad ste u Kolanu ne propustite ga i razgledati – uz biciklističke i staze za pješačenje te kayaking priključite se 4. svibnja 2024 i utrci na otvorenom Island Pag Trail jer pruža privilegiju da otkrijte svu raznolikost i ljepotu Kolana na nekoliko staza.
One prolaze kroz Kolanjsko polje, ornitološki rezervat Kolanjsko blato sve do Sv. Vida, najviše točke otoka, s koje se pruža nezaboravan pogled na otok, Velebit i otoke Maun, Silbu i Lošinj. Ovaj jedinstven doživljaj definitivno će vas ‘zaraziti’ da se opet vratite u Kolan.
Ne propustite ni ljetnu “Feštu od mora” Najukusnije ribe plivaju na fešti od mora, koji se održava u Mandrama svakog kolovoza. Posjetite feštu od mora i uživajte u dagnjama à la buzara, ribi s roštilja i drugim delicijama izravno iz mora, uz nevjerojatno maslinovo ulje i domaće vino.
