Author

Croatian Hot Spots

Browsing

Turističko – promotivni film “Grabske mlinice” osvojio je priznanje  u kategoriji krajobraz na 25. međunarodnom festivalu ITF’CRO 2022., među 188 filmova/videa nominirana za festivalsku nagradu, pristigla iz 143 zemlje svijeta s 5 kontinenata. Film je autorsko djelo produkcije As media, Sande Grgas Prkić i Petra Prkića.

Pogled u prošlost kako se nekada živjelo

“Grabske mlinice jedan su od bisera Dalmatinske zagore koji zasigurno zaslužuju promociju. Trilj je poznat po gastronomiji, prirodnoj i kulturnoj baštini dok se posljednjih godina etablirao kao jedna od najpoznatijih blus destinacija u ovom dijelu Europe. No Trilj ima još puno toga za ponuditi. Jedno od mjesta koje svakako zaslužuju pažnju i domaćih i stranih turista su Grabske mlinice”, kazala je direktorica TZ Trilj Andriana Ivković.

Grabske mlinice – zaštićeno kulturno dobro

U triljskome kraju svakako jedan od najatraktivnijih turističkih lokaliteta je sklop starih Grapskih mlinica uz izvor rječice Grab. Sklop starih mlinica nastao u čistoj i netaknutoj prirodi, uz izvor rijeke Grab po kojem su mlinice i dobile ime. Najstarije datiraju iz 17. stoljeća, a neke su još i danas u funkciji i daju nam slikoviti uvid u nekadašnji iskonski način života.

Foto: Privatna arhiva, Tz grada Trilja

Dalmatinski pršut Smjeli nedavno je osvojio još jedno zlato u Tinjanju na Sajmu pršuta. Sušio se u idealnim uvjetima u Dugopolju, u maloj „tvornici“ najnagrađivanijih pršuta s najviše šampionskih titula u Hrvatskoj. U čemu je tajna, pitamo vlasnika dugopoljske pršutane Vladu Prančića, pravog majstora od pršuta?

„Nema kvalitetnog pršuta bez kvalitetnog buta. Osobno biram svaki but, idealna težina iznosi od 12,5 do 15 kilograma svježeg mesa. Receptura je tradicionalna, suši se na dugopoljskoj buri, no nije dobro kada je ima previše jer se pršut u tom slučaju i presuši“, ističe Prančić.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ukupno proizvodi stotinu tona pršuta godišnje, posljednjih godina proizvodnja je narasla za dvadesetak posto, a najtraženiji je u turističkoj sezoni. Ovaj trend rasta proizvodnje nakratko je prekinut u vrijeme svinjske kuge koja se preklopila s koronakrizom, no zahvaljujući sjajnoj turističkoj sezoni sve se opet vratilo na staro… Osim cijena.

„Cijene svježeg mesa ove godine su porasle čak 50 posto, a uzrok tome je porast cijene energenata i hrane u stočarstvu. Proizvođači pršuta morali su korigirati i svoje cijene, tako je pršut Smjeli od listopada skuplji za nekih desetak posto. Iako s ovakvim porastom cijena ne možemo pratiti cijene svježeg mesa, morali smo voditi računa o platežnoj moći naših kupaca“, kaže ovaj poznati pršutar.

Više od 75 posto dalmatinskih pršuta Smjeli nude se u restoranima i hotelima na obali i u Zagrebu, a oko 25 posto putuju za Njemačku, Austriju, Češku i Sloveniju…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Vlado Prančić jedan je od prvih pršutara koji je prepoznao važnost brendiranja kvalitete EU oznakom zaštićenog zemljopisnog podrijetla.

„Takve oznake jamče kupcima vrhunsku kvalitetu proizvoda, a nama proizvođačima više prihode. Moram priznati, kad su zaštićeni proizvodi u pitanju, kupci na domaćem tržištu sve su osvješteniji i nije im problem odvojiti nešto više novaca za takve proizvode. S druge strane kupci na inozemnom tržištu poput Njemačke ili Austrije, odavno su prepoznali kvalitetu zaštićenih proizvoda i tu vidim veliku šansu za dalmatinski pršut s obzirom na to da količinom ne možemo konkurirati španjolskim i talijanskim proizvođačima“, zaključuje Prančić.

Osim vrhunskih pršuta na dugopoljskoj buri suši dalmatinsku pancetu i dalmatinsku pečenicu, također nositelje EU oznake zaštićenog zemljopisnog podrijetla te svinjski vrat.

TZO BOLA OSVOJILA I ŠESTO PRIZNANJE ZA PROMOTIVNI VIDEO BOL&CULTURE IZ OMNIBUS KAMPANJE NAŠE BOLSKE PRIČE

Turistička zajednica Bola ponosna je na svoje kulturno nasljeđe, a u želji da ga sačuva, no ujedno i predstavi brojnim zainteresiranima, osmislila je u okviru promo kampanje Naše bolske priče jedan od videa Bol&Culture, koji je osvojio ove godine već drugu, a ukupno šestu nagradu.

Naime, večeras je u okviru manifestacije SCIFT – MEĐUNARODNI DANI TURIZMA, TURISTIČKOG FILMA, KRAOBAZA, 29. INTERSTAS, 25. ITF’CRO koja se održava u Solinu, na završnoj gala ceremoniji u hotelu President.

Turistička zajednica Bola dodijeljena festivalska nagrada „Posebno priznanje 25. ITF’ CRO 2022”. Na ovaj je Festival prijavljeno čak 397 turističkih, putopisnih, dokumentarnih, kulturološko-povijesnih i ekoloških filmova i to iz 143 zemlje svijeta sa svih kontinenata. Nagrade je odabirao međunarodni žiri stručnjaka u šest kategorija. 

Turistička zajednica Bola videa je realizirala u suradnji s produkcijskim timom DOKU FILMS, producenticom Mihaelom Reščić i scenaristicom Hanom Klain. On je, kao dio kampanje Naše bolske priče, zapravo omnibus, koji povezuje tri atraktivne bolske lokacije i priče – Zmajevu špilju, Dominikanski samostan i Galeriju Branislava Deškovića.

Više: www.bol.hr

U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta lokalnih organizacija civilnog društva formiran je online volonterski kamp u kojem je sudjelovalo 9 volontera. Volonterski kamp osmišljen je u cilju jačanja kapaciteta lokalne zajednice kroz valorizaciju kulturne baštine i stvaranje predispozicija za gospodarski rast u smislu uključivanja ranjivih skupina u gospodarske tokove. Aktivnost ima za cilj i    jačanje kapaciteta partnera na projektu za provedbu aktivnosti u lokalnim zajednicama u svrhu zapošljavanja, obrazovanja, socijalnog uključivanja, dobrog upravljanja i upravljanja u kriznim situacijama udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“,  Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).

Organiziranje volonterskih aktivnosti te upravljanje volonterima i uvođenje inovativnih alata i mehanizama za razvoj volontiranja na lokalnoj razini glavni je cilj aktivnosti volonterskog kampa u sklopu projekta IN-KULTUR.

Kroz volonterski kamp, volonteri su osmislili i predložili 9 potencijalnih kulturnih ruta koje oživljavaju baštinu na temu: dvoraca i kurija, tvrđava, Sv. Jeronima, slavnih izumitelja, čipke, rimskih careva i nogometa, priča i bajki, Zrinskih  Frankopana i kovnice novca. Prijedlozi kulturnih ruta kao predložak za organizaciju i valorizaciju baštine namijenjeni su lokalnim zajednicama, turističkim zajednicama, organizacijama civilnog društva, kulturnim institucijama i pojedincima zainteresiranim za kulturnu baštinu.

UN ističe kako se ljudi diljem svijeta uključuju u volontiranje iz raznih razloga: kako bi pomogli u uklanjanju siromaštva i poboljšali osnovno zdravstvo i obrazovanje, kako bi se uhvatili u koštac s problemima zaštite okoliša, kako bi smanjili rizik od katastrofa ili kako bi se borili protiv socijalne isključenosti i nasilnih sukoba. U svim ovim poljima volonterstvo daje poseban doprinos stvarajući dobrobit za ljude i njihove zajednice.

Volonteri su motivirani vrijednostima poput pravde, jednakosti i slobode kako je izraženo u Povelji Ujedinjenih naroda. Društvo koje podupire i potiče različite oblike volontiranja vjerojatno će biti društvo koje također promiče dobrobit svojih građana.

„Volontiranje je jako dobar način doprinosa pojedinaca zajednici u kojoj djeluju na način da svojim radom i iskustvom pomažu u poboljšanju postojećih uvjeta u težnji da se oni promjene na bolje“, istaknula je koordinatorica volontera Tamara Šašić.

Volonterizam je osnovni izraz međuljudskih odnosa. Radi se o potrebi ljudi da sudjeluju u svojim društvima i da osjećaju da su važni drugima. Vjeruje se da su društveni odnosi svojstveni volonterskom radu ključni za dobrobit pojedinca i zajednice. Etika volonterstva prožeta je vrijednostima kao što su solidarnost, uzajamnost, međusobno povjerenje, pripadnost i osnaživanje, a sve to značajno pridonosi kvaliteti života u zajednici.

„Volontirati i na taj način biti koristan zajednici, ostavlja osjećaj ispunjenosti. Posebno kad se mogu kreirati inovativni modeli i prijedlozi za unapređenje postojećeg stanja kao što je rad na valorizaciju kulturne baštine koja može postati atraktivna i poželjna aktivnost u sklopu kulturnih i kreativnih industrija“,  pojašnjava Larisa Vukić, volonterka na projektu.

Volonterski kamp je logična nadgradnja stjecanja znanja i vještina volontera za radu zajednici na konkretnim aktivnostima. Volonteri IN-KULTUR projekta aktivno su sudjelovali u kreiranju konkretnih projektnih ideja za aktivaciju resursa bogate kulturne baštine i povezivanje iste u kulturne rute. Znanja koje su stekli na obuci za trenere u kulturnim i kreativnim industrijama implementirali su u poduzetničke inicijative u lokalnim zajednicama. Ovom aktivnošću, volonteri su pripremili konkretne akcije za rad u zajednici, poglavito za rad u kriznim situacijama i zagovaranju kulturnih i kreativnih industrija kao odgovor na krizu.

Jedan o ciljeva volonterskog kampa je i daljnja stručna priprema volontera za aktivno djelovanje u zajednici na području kulturne baštine poglavito kod uključivanja i motiviranja ranjivih skupina društva kao što su mladi, žene , starija dob i nacionalne manjine  da kroz kulturne i kreativne industrije pokrenu inovativne poduzetničke poduhvate.

„Iznad svega, volontiranje je način vraćanja zajednici uz istovremeno razvijanje bitnih društvenih vještina i stjecanje vrijednih iskustava. Ako želite napraviti veliku razliku u svijetu oko sebe, morat ćete dati sve od sebe; morat ćete ići iznad onoga što se od vas traži. Ono što čini dobrog volontera je njihova strast i entuzijazam da svojim radom donesu neku vrstu pozitivne promjene“, zaključuje Nikolina Surjan, volonterka na projektu IN-KULTUR.

U tom smislu svrha volontiranja, pored rada za zajednicu, ima i važnu ulogu u cilju unapređenja buduće poslovne karijere volontera. Volonterski kamp na projektu IN-KULTUR volonterima je bio izazovni način za još bolju izgradnju poslovne karijere kroz stjecanja iskustva u području kulturnih i kreativnih industrija na području baštine te možda i poticaj za profesionalno usmjerenje na tom području.  Volonteri su stekli značajne sposobnosti koje se cijene u radnom okruženju, poput suradnje, dopisivanja, kritičkog razmišljanja, upravljanja i udruživanja i to sve za rad u lokalno zajednici.

Projekt IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice  je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna a iz Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna. 

Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

 i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske

Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i http://www.strukturnifondovi.hr

U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta lokalnih organizacija civilnog društva kreiran je Laboratorij kreativnih i kulturnih industrija na području baštine. Cilj aktivnosti je jačanje kapaciteta partnera na projektu za provedbu aktivnosti u lokalnim zajednicama u svrhu zapošljavanja, obrazovanja, socijalnog uključivanja, dobrog upravljanja i upravljanja u kriznim situacijama udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“,  Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).

Laboratorij kreativnih i kulturnih industrija osmišljen je kao virtualno mjesto (www.inkultur.turkultur.hr/laboratorij) realiziranih ideja, projekata i razvojnih programa na području baštine. Cilj mu je potaknuti iskorištavanje resursa kulturne baštine na održiv, atraktivan i inovativan način. Laboratorij je namijenjen svim koji se zanimaju za kulturnu baštinu, poglavito ranjivim skupinama kao što su mladi, žene, stariji ljudi, autohtoni narodi, poglavito u ruralnim područjima i manjim sredinama koji kroz kulturno poduzetništvo mogu ostvariti svoje poslovne ideje. Također, namijenjen je i lokalnoj zajednici (jedinicama lokalne samouprave, turističkim zajednicama, razvojnim agencijama, kulturnim institucijama) u smislu aktiviranja postojećih resursa kulturne baštine u cilju stvaranja konkurentnog proizvoda ili usluge u interpretiranju baštine.

Mladi ljudi u ruralnim područjima suočavaju se s nizom poteškoća: relativno visoka nezaposlenost, marginalizacija, nedostatak odgovarajućih financijskih sredstava, razina obrazovanja niža od one u gradovima i slabi izgledi za karijeru. Radnih mjesta u poljoprivredi, akvakulturi, ribarstvu i šumarstvu, koji su nekada bili glavni izvor zapošljavanja na selu, sve je manje. S obzirom na te poteškoće, postavlja se pitanje mladih ljudi da li ostati ili otići potražiti prilike negdje drugdje. Nezaposleni mladi ljudi stoga se odlučuju preseliti u urbane sredine kako bi povećali šanse za pronalazak posla. Nove aktivnosti poput kulturnog turizma mogle bi pomoći mladim ljudima da pronađu alternativno zaposlenje u udaljenim područjima.

Žene u ruralnim područjima ključni su pokretači razvoja. Oni igraju ulogu katalizatora u postizanju transformacijskih gospodarskih, ekoloških i društvenih promjena potrebnih za održivi razvoj. Ali ograničeni pristup kreditima, zdravstvenoj skrbi i obrazovanju među

mnogim su izazovima s kojima se suočavaju. One su dodatno pogoršane globalnom prehrambenom i gospodarskom krizom te klimatskim promjenama. Njihovo osnaživanje ključno je ne samo za dobrobit pojedinaca, obitelji i ruralnih zajednica, već i za ukupnu ekonomsku produktivnost, s obzirom na veliku prisutnost žena u poljoprivrednoj radnoj snazi diljem svijeta. Osnaživanje seoskih žena u kulturnom turizmu može otključati promjene na mnogim frontama, posebno u naporima za iskorjenjivanje siromaštva.

U kulturnom turizmu starije osobe imaju ključnu ulogu u prijenosu znanja i vještina korištenih za tradiciju u lokalnom učenju kroz socijalnu uključenost. Također, kroz turizam postoji mogućnost njihovog aktivnog uključivanja kao pripovjedača žive povijesti i tumača kulturne baštine. Čineći to, moguće je olakšati bolju društvenu integraciju starijih ljudi u ruralnim zajednicama smanjujući potencijalne osjećaje izoliranosti i usamljenosti.

Autohtoni narodi su nasljednici i praktičari jedinstvenih kultura i načina odnosa prema drugima i prema okolišu. To su kulturno različita društva i zajednice. Zemlja na kojoj žive i prirodni resursi o kojima ovise neraskidivo su povezani s njihovim identitetima, kulturama, sredstvima za život, kao i njihovim fizičkim i duhovnim blagostanjem. Nasljednici i praktičari jedinstvenih kultura i načina života. Jezik, priče, glazba, odjeća i simboli rukotvorina autohtonih naroda moraju ostati održivi kako bi se razvijali i prenosili na buduće generacije.

Laboratorij sadrži 20 primjera dobre prakse iz Hrvatske i ostalih zemalja Europske unije. Podijeljen je u četiri tematska kabineta svaki po 5 primjera: tradicijska baština, oživljavanje baštine, digitalizacija baštine i interpretacijski centri.

„Laboratorij je osmišljen kako bi bio ne samo mjesto primjera dobrih praksi već mjesto gdje se ideje o artikuliranju kulturne baštine kao proizvode i usluge kulturnih  kreativnih industrija mogu iskristalizirati. Štoviše, namijenjen je da i se i dobila ideja kako i na koji način interpretirati neki resurs kulturne baštine na inovativna i kreativan način. Već postojeća iskustva neprocjenjiva u u stvaranju novih poslovnih ideja ali u načina kako adekvatno oživiti baštinu , sačuvati je i nanovo interpretirati za buduće generacije.“ istakla je voditeljica projekta Nikolina Jerković.

Namjera je prijavitelja i partnera projekta da laboratorij primjera dobre prakse preraste u svojevrstan inkubator ideja i projekata kulturnih i kreativnih industrija gdje bi zainteresirani imali mentore i uz stručnu pomoć i savjete svoje zamisli pretvorili u konkretnu inicijativu. Na tja način osigurati će se održivost projekta IN-KULTUR na način da se s aktivnostima nastavlja i nakon službenog završetka projekta.

„Kroz laboratorij želimo postaviti temelje nekog budućeg centra okupljanja svih koji žele kroz kulturnu baštinu pokrenuti kreativni biznis. Ovo će biti dodatan i konkretan doprinos da se osvijesti važnost kulturne baštine u zajednici ne samo poradi očuvanja identiteta zajednice

već i stvaranja mogućnosti uključivanja mladih ljudi, žena i ostalih ranjivih skupina da kroz kulturne i kreativne industrije pokrenu svoju poslovnu aktivnost.“ Istakao je Robert Baćac, predsjednik Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna a iz Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna. 

Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

 i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske

Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr

Hrvatska peta najpoželjnija destinacija Europe!

Povodom održavanja londonskog turističkog sajma World Travel Market (WTM), u atraktivnom „Tower of London“ pod voditeljskom palicom poznatog britanskog pisca, novinara, avanturista, redatelja dokumentarnih filmova i televizijskog voditelja Simona Reeva održana je svečana 21. dodjela uglednih nagrada Wanderlust Travel Awards koje organizira cijenjeni britanski turistički magazin Wanderlust.

Hrvatska ima puno razloga za optimizam i zadovoljstvo budući je na dodjeli nagrada Dubrovnik proglašen najpoželjnijim turističkim gradom Europe, Hrvatska jeostvarila visoko 5. mjesto u kategoriji „Najpoželjnije europske destinacije“ svrstavši se iznad Austrije, Švicarske, Portugala, Njemačke i Škotske dok je otok Hvar zauzeo 7. mjesto u kategoriji „Top 10 otočnih destinacija Europe“.

Hrvatska ima sve, od velike raznolikosti ponude za putnike, impresivne prirode, prekrasnih otoka, povijesnih gradova svjetske klase te živahni noćni život. Upravo zbog toga sasvim je prirodno da je Hrvatska u top 10 u gotovo svim glavnim kategorijama naših nagrada uključujući i Dubrovnik koji je okrunjen za najpoželjniji grad Europe“ izjavio je George Kipouros, glavni urednik i direktor Wanderlust magazina.


Wanderlust magazin jedan je  od najutjecajnijih i najdugovječnijih travel magazina relevantnog sadržaja i pouzdanih informacija koji djeluje još od 1993. godine te promovira najautentičnije priče i doživljaje te održiva putovanja koja su potkrijepljena provjerenim iskustvima. U odabiru i svrstavanju svih destinacija ovogodišnjeg natjecanja sudjelovalo je preko 10.000 čitatelja te neovisno i stručno vijeće koje je i potvrdilo globalnu popularnost Hrvatske i njenih atrakcija.

„Interes za Hrvatskom u Velikoj Britaniji iz godine u godinu sve je veći. Od kristalno čistog mora, povijesne i kulturne baštine pa do svjetski prepoznatih vina i gastronomije, Hrvatska se etablirala kao raznolika i uzbudljiva destinacija te nas veseli što je to prepoznala i publika časopisa Wanderlust koja je potvrdila titulu Dubrovnik kao bisera Jadrana“ izjavila je Darija Reić, direktorica Predstavništva HTZ-a u Londonu.

Nagradu za najpoželjniji grad Europe preuzeo je direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika, Miro Drašković koji je izjavio “Wanderlust nagrada Dubrovniku pokazatelj je da smo kvalitetom i prepoznatljivošću dobili trajnu naklonost čitatelja s nama najvažnijeg emitivnog tržišta, a ovo prestižno priznanje potvrđuje da se naša destinacija visoko pozicionirala na turističkoj karti svijeta.

Više o dodjeli Wanderlust prestižnih nagrada možete pronaći na ovoj poveznici.

Foto: HTZ, croatia.hr, Tz grada Dubrovnika

Osniva se klaster „Dalmatinska zagora – splitsko zaleđe“, u Trilju održan prvi sastanak direktora turističkih zajednica i predstavnika lokalne samouprave Cetinskog kraja

28.listopada 2022. svečano je otvoren Centar za posjetitelje Skrivena Dalmacija

Okupan suncem i morem, Split ima svoj zeleni dnevni boravak. Osmislile su ga turističke zajednice Cetinskog kraja udruživši se u jedinstveni projekt “Dalmatinska zagora – splitsko zaleđe” kako bi zajedničkim snagama promovirale njegove jedinstvene ljepote. Okosnicu bogate prirodne i kulturne baštine zelenog dnevnog boravka Splita predstavljaju rijeka Cetina, Sinjska alka, Park prirode Dinara i cetinska gastronomija.

Podrška lokalnih vlasti

Ciljevi udruživanja u klaster su zajednička promocija, brendiranje i unapređenje kvalitete postojećih proizvoda kao i razvoj novih – od gastronomije, outdoor aktivnosti poput biciklističkih i pješačkih staza, sportova na Cetini te konjičkog sporta po čemu je ovaj kraj s prepoznatljivom Sinjskom alkom i ergelom jedinstven.

„Za realizaciju projekta aplicirat ćemo i na sredstva iz fondova za nerazvijena područja i udružene turističke zajednice, što će značajno pomoći daljnjem razvoju kvalitete turističkih sadržaja i plasmana na tržište. Dobar vjetar u leđa dali su i čelni ljudi gradova i općina podržavši inicijativu”, rekao je član Turističkog vijeća županijske turističke zajednice, Šime Klarić nakon prvog sastanka direktora turističkih zajednica i čelnika jedinica lokalne samouprave, održanog u hotelu Sv. Mihovil u Trilju.

Bit će to održiv, zeleni i turistički kvalitetan proizvod za aktivnosti svih 365 dana u godini koji će povezati lokalne davatelje turističkih usluga i male lokalne poljoprivredne proizvođače te tako zatvoriti destinacijski lanac vrijednosti ovog dijela Zagore, složili su se direktorica TZ Grada Sinja Monika Vrgoč, direktorica TZ Grada Vrlike Dijana Maras, direktor TZ općine Dugopolje Tomislav Balić i direktorica TZ grada Trilja Andriana Ivković, koja je bila domaćin prvog sastanka.

U fokusu županijske turističke zajednice

Slavija Jačan-Obratov, direktorica Sektora za sustav turističkih zajednica i razvoja proizvoda u Hrvatskoj turističkoj zajednici, sudionicima sastanka objasnila je prednosti i mogućnosti korištenja fondova za nerazvijena područja te sukladno marketinškom planu, potencijal Dalmatinske zagore kroz projekte koji se mogu realizirati i dugoročno gledajući pridonijeti razvoju ovog područja.

Prema riječima direktorice TZ Splitsko-dalmatinske županije Ivane Vladović čitava Dalmatinska zagora u fokusu je promotivnih aktivnosti županijske turističke zajednice, a uz nju podršku projektu na sastanku su dali gradonačelnici i načelnici gradova i općina Cetinskog kraja i predstavnici Viteškog alkarskog društva.  

Više: dalmatia.hr

Foto: Tz grada Sinja, Tz grada Trilja, Tz općine Dugopolje, Tz grada Vrlike, Dalmatia Explorer

Predstavljanje hrvatske turističke ponude na sajmu WTM u Londonu

Hrvatska turistička zajednica i ove godine predstavlja hrvatsku turističku ponudu na sajmu World Travel Market (WTM), jednom od najvećih svjetskih turističkih sajmova koji se održava u Londonu od 7. do 9. studenog. Na sajmu je prisutna i hrvatska turistička delegacija predvođena ministricom turizma i sporta Nikolinom Brnjac te direktorom HTZ-a Kristjanom Staničićem, koji se već tijekom prvog dana sajma susreo s predstavnicima važnih partnera kao što su easyJet, Jet2.com & Jet2Holidays, SAGA, G2 i Expedia Group, a sastanak je održan i sa predstavnicima Britanskog udruženja putničkih agencija (ABTA).

„Kada govorimo o turističkom sektoru na globalnoj razini, sajam WTM u Londonu predstavlja jedno od najvažnijih mjesta susreta turističke ponude i potražnje. Stoga je i prisustvo Hrvatske na ovome sajmu vrlo važno, posebice u kontekstu intenzivnih priprema za nadolazeću 2023. turističku godinu koje su u punom jeku. Povratne informacije partnera su pozitivne, vrlo su zadovoljni ostvarenim rezultatima kada su u pitanju paketi i ponude prema hrvatskim destinacijama te vjeruju u nastavak pozitivnog trenda i daljnjeg oporavka tijekom iduće godine. U tom su nam kontekstu i najavljena proširenja paket aranžmana, kao i uvođenja novih, odnosno daljnjeg jačanja postojećih aviolinija koje imaju ključnu ulogu u realizaciji turističkog prometa s britanskog tržišta“, izjavio je direktor Staničić.

O mogućnostima suradnje u promociji Hrvatske te provedbi zajedničkih projekata razgovaralo se  sa predstavnicima vodećih turističkih platformi i medija, kao što su Travel Zoo, Euronews i National Geographic.

„Hrvatska se na vodećem turističkom sajmu WTM London prezentira kao cjelogodišnja i autentična turistička destinacija raznolike kulturne, prirodne i gastronomske baštine. Dio je to aktivnosti kojima se pripremamo za turističku 2023. godinu. Britansko tržište jedno je od naših važnih emitivnih tržišta s kojeg smo do sada ostvarili gotovo 3,7 milijuna noćenja. Ovako dobrim turističkim brojkama zasigurno je doprinio povratak aviolinija, kao i činjenica da za Britance Hrvatska i dalje kotira kao destinacija sigurnog i ugodnog odmora. Prema posljednjem istraživanju Europske putničke komisije čak 70 posto Britanaca u sljedećih šest mjeseci zainteresirano je za putovanja, 55 posto želi putovati u neku od europskih zemalja što otvara dodatnu mogućnost za Hrvatsku, koja je šesta na listi TOP 10 zemalja za putovanje Europljana“, poručila je ministrica Brnjac.

Dodajmo kako je u Hrvatskoj, prema podacima sustava eVisitor, u dosadašnjem dijelu 2022. godine s britanskog tržišta ostvareno oko 725 tisuća dolazaka i gotovo 3,7 milijuna noćenja što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast veći od 200 posto, dok navedeno u odnosu na isto razdoblje 2019. godine predstavlja 80 posto rezultata. Pritom su Britanci najviše noćenja ostvarili u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a gledano po destinacijama najpopularniji su Dubrovnik, Split, Konavle, Župa dubrovačka, Rovinj i Hvar.

Da bi maksimalno došli do izražaja i odradili kvalitetan nastup, hrvatska turistička ponuda se predstavlja u sklopu atraktivno uređenog promotivnog štanda. Uz Hrvatsku turističku zajednicu, koja je glavni izlagač i organizator nastupa, svoju ponudu u sklopu hrvatskog štanda predstavlja i 16 suizlagača među kojima su turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije i grada Splita, Dubrovačko-neretvanske i Šibensko-kninske županije, TZ grada Zagreba, TZ grada Dubrovnika, a tu su i NP Plitvička jezera, Croatia Airlines, Valamar, Maistra, HUP – Zagreb Hospitality, Aminess Hotels & Campsites, Liburnia Hotels&Villas, I.D. Riva Tours GmbH, Uniline DMC, Perfecta travel i Adriatic DMC.

Hrvatska delegacija će se tijekom sutrašnjeg, odnosno drugog dana sajma susresti s predstavnicima TUI-ja, Road.Travela i British Airwaysa, s kojima će analizirati postignute rezultate u ovoj godini te razgovarati o mogućnostima proširenja suradnje u idućoj godini, dok će se o novim i potencijalnim projektnim suradnjama razgovarati s predstavnicima Lonley Planeta, Bloomberga, Wanderlusta te Paramounta.

U marini Kaštela, u restoranu Spinnaker, 7. studenog 2022. predstavljen je program ovogodišnjeg ZINFEST 2022 festivala, poznatog i kao Festival Crljenak i rođaci.

Ovo je 2. po redu održavanje međunarodnog festivala vina i tradicionalne hrane koje će se održati u marini Kaštela, od četvrtka 10.11. pa do subote 12.11. Tijekom ova tri dana prezentirat će se okusi Crljenka i njegovih rođaka, družiti se s kaštelanskim vinarima i njihovim kolegama.

A uz savršenu vinsku kapljicu uvijek ide i dobra tradicionalna hrana koje zasigurno neće nedostajati, što predstavlja, uz činjenicu da je i ulaz slobodan, dodatni motiv svim gurmanima i degustatorima da posjete ZINFEST 2022. 

Srećko Radnić, klastera Zora – „Zahvaljujući podršci Splitsko-dalmatinske županije i TZ Splitsko-dalmatinske županije, kao i Gradu Kaštela, TZ grada Kaštela, domaćinu marini Kaštela te svim izlagačima koji su prepoznali važnost ovog festivala vina i hrane, Kaštela će još jednom potvrditi svoju novu orijentaciju brandiranja u turizmu. Ove godine uz kuhanje i kušanje hrane te vrhunske kapljice vina, osigurali smo i poseban prostor za B2B razgovore između proizvođača i distributera koji će se moći u dogovorenim terminima sastati i pregovarati.“

Joško Stella, zamjenik predsjednice TZ SD županije, „turistička zajednica već dugi niz godina promovira kaštelanski Crljenak a istakao bi kako smo u New Yorku na turističkom sajmu ispričali  priču o kaštelanskom Crljenku novinarima, agentima i podijelili boce Crljenka i mislim da je to bio jedan veličanstveni događaj. Priču o Crljenku ne znaju svi i zato je treba širiti, a to Srećko, uz podršku grada Kaštela i TZ Kaštela i ostalih, radi uspješno te mu na tome čestitam.“

„Čast mi je što mogu predstaviti ovu priču o Crljenku kaštelanskom koji je predak nadaleko poznatog kalifornijskog Zinfandela a naša Kaštela pradomovina Zinfandela i stim u vezi Kaštela nastavljaju promidžbu kako bi dali podršku našoj kulturnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini,  eno i gastro ponudi kojom Kaštela obiluju a Crljenak kaštelanski vodi bitku da bude najbolji“ –  istakla je zamjenica gradonačelnika grada Kaštela, Jadranka Matok Bosančić.

U ime TZ Kaštela nazočnima se obratila Nada Bilić te istakla, „Povratna informacija naših gostiju je više nego odlična, jer tko jednom proba Crljenak vraća se u naše konobe. U Londonu i Pragu, 2019. pričali smo o našem Crljenku a sada priča ide dalje kroz Zinfest. Želimo biti podrška našim vinarima i njihovom kvalitetnom proizvodu.“

Jadran Kapordirektor svih ostalih izdanja Slobodne Dalmacije, „Slobodna Dalmacija oduvijek podržava ovakve manifestacije, i sve što je vezano za mediteransku poljoprivedu, naročito proizvodnju grožđa i vina. Vinarstvo je naš način života, i to je razlog zašto Slobodna Dalmacija podržava ovakve događaje i podržavat će ih i dalje.“

Iz prve ruke mogli smo čuti što ovaj festival znači vinarima pa je tako Neven Vuina istakao, „ove godine berba je bila odlična! Festival za nas znači dosta, to je prilika da se prikažemo široj publici. Drago mi je da se održava u Kaštelima i nadam se će svake godine biti sve veći.“.

Antun Nišević,dobitnik priznanja exquisite masterchef istakao je kako se veseli što će u tri dana posjetitelji moći kušati vrhunska vina i izvrsna tradicionalna jela koja će uz profesionalne kuhare, te domaćine restorana Spinnaker, pripremati i djeca i djelatnici četiriju škola iz Splita, Imotskog, Trogira i Kaštela te tako biti dio ove manifestacije.

U ime domaćina festivala, Petar Boljat, voditelj ugostiteljstva marine Kaštela, „Drago nam je što se festival Zinfest 2022. ponovno održava u restoranu Spinnaker u Marini Kaštela. Ove godine nas očekuje još bogatiji program i sa zadovoljstvom ćemo predstaviti barem jedan dio naše ponude sa jesensko – zimskog jelovnika našeg chefa kuhinje Petra Božića. U četvrtak i petak za sve posjetitelje i izlagače ćemo poslužiti sashimi od tune i domaće mini njoke s kozicama i tikvicama. Također bi naglasili da ove godine nudimo i jesenske kremozne koktele koje će spravljati naš cocktail majstor Denis Bočina.“

PROGRAM ZINFEST 2022. FESTIVALA – ULAZ BESPLATAN

Četvrtak, 10.11.            12 – 19 h                     Izlaganje, kušanje vina i jela

                                    20 – 22:30 h                   VEČER CRLJENKA KAŠTELANSKOG uz glazbu Tina i Sandre

Petak, 11.11.              12 – 19 h                     Izlaganje, kušanje vina i jela

                                    20 – 22:30 h                  ZINFEST GRAND TASTING uz lounge glazbu

Subota, 12.11.            11 – 15 h                    Izlaganje, kušanje vina i jela

                                                                           OTVORENE KONOBE I VINARIJE

Burna istarska prošlost ostavila je upečatljiv trag na lokalnu gastronomiju, kulturu i običaje, a upravo Dani otvorenih vrata agroturizama Istre kroz istinske doživljaje predstavljaju tradicionalnu istarsku kuhinju.

Berbe su završene, žito je spremljeno, voće i povrće pronašlo je svoje mjesto ukiseljeno ili u marmeladi, a priprema kobasica i ombola u punom je jeku. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva marljivo su radila tijekom cijele godine, a u studenom otvaraju svoja vrata posjetiteljima i nude istarske specijalitete po promotivnim cijenama.

Agroturizmi uključeni u manifestaciju nude jelovnike na bazi namirnica iz vlastite proizvodnje u kombinaciji s raznoraznim doživljajima poput posjeta životinjama na domaćinstvu, nastupa folklora, žive muzike pa sve do prezentacije vlastitih ali i proizvoda s lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Cjelokupni doživljaj možete zaokružiti posjetom biciklističkim i pješačkim stazama i uživati u krajoliku, potom kušati autohtone domaće delicije te se okušati u raznovrsnim dodatnim aktivnostima, a možda i obrnuti jedan balun.

Rezervirajte svoj termin na vrijeme kako bi doživjeli istarsku gastro priču pripremljenu s ljubavlju agroturizama. 

Termini manifestacije: 
subotom i nedjeljom tijekom mjeseca studenog
05.-06.11. / 12.-13.11. / 19.-20.11.  / 26.-27.11.2022. 

AGROTURIZAM CEROVAC, OPG Načinović 

AGROTURIZAM DUŠANI, OPG Dušani 

AGROTURIZAM GIOVANNA ALLEGRA – OPG Mekiš

AGROTURIZAM MONTIŽEL – OPG Pincin

AGROTURIZAM PINETA – OPG Radićanin

AGROTURIZAM SIA – OPG Cetina

AGROTURIZAM ŠTEFANIĆ – OPG Štefanić

AGROTURIZAM ONDINA – OPG Ondina

AGROTURIZAM POD ČRIPNJON – OPG Pod čripnjon

PRŠUTARNA STANCIJA BURŠIĆ – Pršutarna i stancija Buršić

 »»  Lokacije agroturizama na karti

 »»  Opširnije: www.dovai.eu


Cilj otvorenih vrata agroturizma Istre je promocija seoskih domaćinstva i njihovih imanja te istarske gastronomije kao zaštitnog znaka ruralnog prostora, sa svrhom da nadrastu regionalni značaj i postanu međunarodno zanimljiva odredišta. Oživljavanjem i širenjem ponude autohtonih jela i proizvoda polako se, na veliko zadovoljstvo uživatelja u dobrim okusima, vraćamo na selo, gostoljubivim domaćinima.

Prepustite se čarima agroturizama, čuvarima gastronomske tradicije, uživajući u raznim delicijama…

 

O eventu:

Subotom i nedjeljom u mjesecu studenom

Lokacija:

  • Istra 

Datumi:

  • 05.11. – 26.11.22

Kontakt:

RAZLOG ZAŠTO SMO ZAVOLJELI KAMPIRANJE!

Ako su frenetična svakodnevnica i stresan životni tempo probudili u Vama želju da na trenutak budete moderni Robinzoni, zašto ne biste isprobali kampiranje u idiličnoj Općini Seget? Želite li dojam ugodne izoliranosti u prekrasnom mediteranskom ambijentu, a istodobno zadržati sve one važne udobnosti modernog života, kampovi Seget i Vranjica Belvedere destinacija su baš po Vašoj mjeri!

TRAŽITE NEVJEROJATNO MJESTO za svoj šator ili kamp vozilo? Imamo ga! Točnije, u kampu Belvedere čeka vas čak 451 mjesto u hladovini borove šume okružene mediteranskim zelenilom i kristalno čistim morem.

Nama se sviđaju i mobilne kućice u južnom dijelu naselja – vanjski tuš, ležaljke i suncobrani tek su neke od njihovih prednosti, da ne spominjemo privatni hidromasažni bazen za istinski luksuzan dojam! Potpuno opremljeni i elegantno dotjerani apartmani smješteni u zapadnom dijelu naselja na terasastom dijelu terena, baš kao i parcele i mobilne kućice, imaju prekrasan pogled na otoke.

PLAŽE OPTOČENE KRISTALNO ČISTIM MOREM – NA DOHVAT RUKE. Djelomično šljunčana, popločana plaža dužine oko 500 m sa obiljem popratnih sadržaja poput kajaka i jet skija, nalazi se na svega 50-ak do 500 metara od Vašeg kamp mjesta, apartmana ili mobilne kućice. Ono što je danju atraktivna morska oaza, navečer je privlačna šetnica – krenite lungo marem do stare ribarske jezgre mjesta Seget!

OSTANITE AKTIVNI. 2 teniska terena i 4 vanjska stola za stolni tenis, obilje mogućnosti za rekreaciju na vodi, usluge najma klasičnih i električnih bicikala, te Staza zdravlja – makadam koji vodi do uzvisina Sv. Ilija i Vlaška, sjajan su izbor želite li i na odmoru ostati u formi. Ljubitelje fitnessa oduševit će fantastičan program animacije – od klasičnog aerobika, 80′ aqua aerobika, aqua fun-a, power walkinga, pa do škole plesa, yogilatesa, klasičnog i latino fitnessa te stretchinga! Adekvatni sadržaji animacije dostupni su i za najmlađe goste.

FANTASTIČNA PONUDA RESTORANA I BAROVA. Restoran Dalmacija idealna je hedonistička adresa za sve koji žele kušati autohtone specijalitete, dok će trattoria Bella oduševiti ljubitelje talijanske kuhinje! Šarmantna slastičarnica Sweet Dreams nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a na samom dolasku u kamp Belvedere, toplu dobrodošlicu zaželjet će Vam D’Ante bar! Beach barovi Harbour i Lungo mare idealni su za uživanje u koktelu uz morski povjetarac – baš kao na kakvom filmu!

TIŠINA, ODMOR, ZADOVOLJSTVO Idilični Kamp Seget nalazi se tik uz more u sjeni borova i uz šum valova. Jednostavnost boravka i idilična dalmatinska atmosfera u kampu podsjetit će Vas na Mediteran kakav je nekad bio, a ljubazno osoblje učinit će sve da se osjećate kao kod kuće tijekom ljetovanja.

Pored standardne ponude kamp organizira aktivne praznike za djecu i mlade ljude iz cijeloga svijeta. Provedite dane u šatorima ili u sobama, otiđite na izlete, zabavite se na brojnim aktivnostima, kupajte se na šljunčanoj plaži, čitajte omiljenu knjigu u borovoj hladovini…Praznici mogu biti puni doživljaja i uspomena …

Turistička zajednica općine Seget
www.tz-seget.hr

Foto: Tz Seget, Goran Jović, Kamp Seget, kamp Belvedere

Nakon niza raznovrsnih događanja, međunarodnim natjecanjem u sklopu Grand Gourmeta završava se ovogodišnja manifestacija Štorije o’ spize, u organizaciji Grada Splita i Turističke zajednice grada Splita.

Split, 031122. Grand Gourmet, 8. medjunarodno natjecanje konobara, barista, restorana i srednjih skoa odrzava se u hotelu Radisson Blu Resort and Spa. Na fotografiji: Foto: Tom Dubravec / CROPIX

Brojne eno – gastro i ugostiteljske štorije ispričale su se tijekom listopada i početkom studenog na ovoj manifestaciji, a posljednja u nizu, Grand Gourmet, donijela je i zaslužene nagrade najboljima.  Riječ je o međunarodnom individualnom natjecanju konobara, barmena, barista, ugostiteljskih objekata te timskom natjecanju konobar-kuhar, uz okrugle stolove i radionice na temu ugostiteljstva u organizaciji Šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER).

Kolika je važnost ovakve manifestacije za Splitsko – dalmatinsku županiju istaknuo je i župan Blaženko Boban na svečanom otvorenju u splitskom Radisson Blu Resort & Spa hotelu: “Nama treba turizam 365 i mladi, vrijedni ljudi koji će to provesti u djelo. Zadatak nam je disperzirati turizam na našu hrvatsku Provansu, našu Dalmatinska zagoru.

Split, 031122. Grand Gourmet, 8. medjunarodno natjecanje konobara, barista, restorana i srednjih skoa odrzava se u hotelu Radisson Blu Resort and Spa. Na fotografiji: Foto: Tom Dubravec / CROPIX

Da smo mi stariji to znali, do sada bi to bili već i odradili. Međutim, nismo! Nismo imali percepciju razvoja turizma na 365 i po vertikali na cijelo područje Splitsko – dalmatinske županije. Stoga su ovakva okupljanja i natjecanja u organizaciji ŠKMER-od iznimne važnosti za cijelu županiju i na tome im od srca hvala.”

Split, 031122. Grand Gourmet, 8. medjunarodno natjecanje konobara, barista, restorana i srednjih skoa odrzava se u hotelu Radisson Blu Resort and Spa. Na fotografiji: Foto: Tom Dubravec / CROPIX

Nakon pozdravnih govora, Alma Harašić Bremec ispred Udruge ŠKMER-a je dodijelila i posebna priznanja suorganizatorima za podržavanje manifestacije te kazala da je cilj Grand Gourmet manifestacije predstaviti ugostiteljsku branšu i motivirati mlade da se uključe u posao.

Manifestacija se nastavila radionicom Kava doma koju je održao Dušan Kerić, brand ambassador i barist trenera Illy Coffee Croatia, a Kava u Hrvata – mitovi i navike bila je sljedeća tema o čemu su uz Kerića govorili i drugi stručnjaci za kavu. Razgovaralo se o navikama i kvaliteti kave na hrvatskom tržištu, edukaciji barista, zastupljenosti kave u ugostiteljskim školama i pogrešnim informacijama na tržištu. “Griješi se da baristima ne treba edukacija i da je svaka kava ista. Kokteli s kavom su jedna jako zanimljiva igra” – poručio je s jedne od radionica nagrađivani barist Tomislav Stančić.

U natjecanju 12 srednjih ugostiteljskih škola u raznim kategorijama, nagradu za sinkronizirano posluživanje konobara i barista dobio je tročlani tim SSŠ Bana Josipa Jelačića iz Sinja, a u kategoriji barista junior nagradu je odnijela Sara Klančnik iz Slovenije.

Najboljim baristom manifestacije proglašen je Sanin Kadić te je ovim potvrdio i 6. titulu prvaka regije. Najbolji u kategoriji Chef’s table junior je dvojac iz BIC Ljubljana Neli Polični, kuharica i  Anže Zdešar, konobar. Nagrađeni u kategoriji Chef’s table seniori su restoran Čingi lingi Čarda, Bilje – Nebojša Rajković, kuhar i Josip Mitrović, konobar. Sara Užanicki iz Ugostiteljsko – turističke škole Osijek nagrađena je u kategoriji konobari.

Edukaciju o organskim vinima vodio je Damir Zrno, somellier i agronom iz Osijeka koji je govorio o važnosti uzgoja i proizvodnji ekoloških vina.

Podsjetimo, uz Grand Gourmet, manifestacija Štorije o’ spize u svom je program imala i Štorije o’ vina tijekom kojih su brojni posjetititelji na splitskoj Pekariji kušali rijetka vina proizvedena od autohtonih dalmatinskih sorti i uživali u dalmatinskim delicijama – vrgoračkom pršutu, domaćim sirevima, inćunima, soparniku i tradicionalnim kolačima.

Probuđenih čula s Peškarije bi se uputili u jedan od dvadesetak splitskih restorana uključenih u manifestaciju, uživati u pomno pripremljenim sljedovima uparenim s vrhunskim vinima po posebnim, pristupačnim cijenama. U pripremi istih sudjelovali su i gosti chefovi iz svih krajeva svijeta koji su šest dana boravili u Splitu u sklopu programa Taste the Mediterranean, s kojim su i započele ovogodišnje Štorije o’ spize. Bila je to prilika za edukaciju i savjetovanje mladih nada Turističko-ugostiteljske škole Split i partnerskih škola u sklopu projekta Uspostave regionalnog centra kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva, od kojih očekujemo nove uspješne priče na zadovoljstvo građana i gostiju.

“Ni jedan narod ne možete upoznati dok ne vidite što i kako jede. Pridružite nam se i dogodine na Štorijama o’ spize i uz prirodne i povijesne znamenitosti uživajte u tradicionalnim jelima i odličnim vinima našeg podneblja” –  istaknula je na kraju Alijana Vukšić, direktorica TZ grada Splita.


Fotografije – Prokurative: Bogdan Klarić  
Fotografije Grand Gourmet: Tom Dubravec, Božo Vukičević (Cropix)/Škmer 
Fotografije Štorije o’vinima: Jadran Babić 

U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta lokalnih organizacija civilnog društva kreirano je i „streamano“ 10 podcastova koji prezentiraju postojeće inovativne pristupe u samozapošljavanju i njihovom poslovanju. Cilj aktivnosti je prikazati uspješne priče kulturnih poduzetnika koje mogu biti poticaj svima koji su direktno ili indirektno zainteresirani za implementiranje svojih ideja u konkretne poslovne poduhvate. U tom smislu kulturno poduzetništvo poželjan je način realiziranja poslovnih ideja čija je osnova valorizacije kulturne baštine. Aktivnost ima za cilj i    jačanje kapaciteta partnera na projektu za provedbu aktivnosti u lokalnim zajednicama u svrhu zapošljavanja, obrazovanja, socijalnog uključivanja, dobrog upravljanja i upravljanja u kriznim situacijama udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“,  Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).

Kulturno poduzetništvo koje uključuje kulturne i kreativne industrije najdinamičniji je sektor u Europskoj Uniji. Materijalna i nematerijalna kulturna baština na kreativan i inovativan način biva revitalizirana, oživljena i interpretirana. Kroz kulturno poduzetništvo baština ne ostaje samo na razini naslijeđenog identiteta već postaje izazov za pokretanje poslovnih ideja koje rezultiraju gospodarskim djelatnostima i samozapošljavanju s jedne strane i novom kreativnom vrijednosti s druge strane.

UNESCO-ov ambasador dobre volje Jean- Michel Jarre izjavio je kako kreativne industrije pomažu stvoriti održiva gospodarstva i osiguravaju lokalna radna mjesta. Povodom prezentacije studije „Kulturne i kreativne industrije u Republici Hrvatskoj – prije i nakon Covid-19“ HDS ZAMP kao jedan od inicijatora izrade studije naglašava kako ova jedinstvena i prva svjetska studija kulturnih i kreativnih industrija dokaz je da autori širom svijeta, iz svih umjetničkih grana, znatno doprinose svjetskom gospodarstvu, kako po pitanju prihoda, tako i po pitanju radnih mjesta. Mora im se omogućiti da rade u okolini koja štiti njihova moralna i imovinska prava, kako bi mogli održati svoju kreativnost. Nadamo se da će ova studija otvoriti oči svjetskim političarima: zaštita kreativaca znači poticanje ekonomije. Naše kreativne industrije pomažu izgraditi održiva gospodarstva, osiguravaju lokalna radna mjesta, generiraju prihode i poreze te omogućuju milijunima ljudi, među kojima i mnogim mladima, da zarađuju za život od svog talenta.

Podcast aktivnost u projektu IN-KULTUR doprinos je promociji stvaranja održivog gospodarstva kroz kulturno poduzetništvo u izboru deset uspješnih, zanimljivih i inovativnih poduzetničkih priča koje su na raspolaganju svima zainteresiranima na virtualnom mjestu susreta: www.inkultur.turkultur.hr/podcast i uključuju slijedeće poduzetničke priče:

Obrt Cukarin, Korčula, vl. Smiljana Matijaca bavi se izradom tradicijskih slastica otoka Korčule, odnosno prezentacijom i interpretacijom gastronomske baštine, tj. specifičnih, slatkih specijaliteta. Poduzetnička aktivnost nastala je zbog težnje da se ova tradicijska baština očuva i nanovo prezentira.

Obrt Asztalos, Suza, Baranja, vl. Daniel Asztalos bavi se izradom upotrebne keramike. Poduzetnička aktivnost nastala je nakon pohađanja tečaja izrade tradicijske keramike i ne predstavlja samo puko reintepretiranje tradicijskog lončarstva već i kreativni način oblikovanja uporabne keramike s poboljšanim performansama.

Obrt Ma-La, Brodarci, Karlovac, vl. Tamara Krklec Čvangić bavi se izradom i rekonstrukcijom, odnosno, obnovom narodnih nošnji iz svih krajeva Hrvatske. Poduzetnička aktivnost nastala je nakon dugogodišnjeg hobističkog bavljenja izradom nošnji te sve većom potražnjom za ovom vrstom tradicijskog proizvoda.

Obrt Antico, Motovun, vl. Jure Bralić, bavi se interpretacijom gutenbergovog tiskarskog stroja u maloj radionici uređenoj kao notarski ured u vrijeme renesanse. Poduzetnička aktivnost nastala je prilikom posjeta vlasnika sličnom projektu na Bledu kada se odlučuje pokrenuti svoju poduzetničku uz dodatak svojih kreativnih ideja.

Obrti Miko fashion, Vinkovci, vl. Matea Šimunić, bavi se modnim dizajnom na način da se koriste elementi tradicijske baštine. Poduzetnička aktivnost nastala je kada je vlasnica odlučila iskoristiti umjetničke radove svoga oca tj portrete Šokice i Šokca koji su postali brend dizajna.

Obrt Kazivačica, Zagreb, vl. Iva Silla, bavi se interpretacijskim vođenjem po Zagrebu na temu legendi i priča. Poduzetnička aktivnost nastala je nakon pohađanja edukacije za interpretatora baštine kada vlasnica osmišljava svoje vlastite programe koji se naslanjanju na živu baštinu grada Zagreba.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivica i Marica, Karanac, Baranja bavi se pružanjem turističkih usluga koje uključuju tradicijsku baštinu od arhitekture, gastronomije do dodatnih aktivnosti na domaćinstvu. Poduzetnička aktivnost nastala je iz čiste ljubavi prema seoskom načinu života i tradiciji s ciljem očuvanja izvorne seoske baštine.

Obrt AR Atelier, Ćilipi, Konavle, vl Antonia Rusković Radonić bavi se izradom konavoskog veza te proizvodnjom svile na tradicijski način kao izradom umjetničkih djela s motivima Konavala.

Poduzetnička aktivnost nastala je iz želje da se očuvaju tradicijski zanati i vještine ali i prezentacijom svojih umjetničkih djela inspiriranih motivima Konavala.

Udruga bratstvo svetog Mihovila, Karlovac, predsjednik Pavel Butolen, bavi se izradom povijesnih viteških oklopa kao nekadašnjeg tradicijskog obrta u srednjem vijeku. Kroz udrugu se obavlja poduzetnička aktivnost koja je nastala iz hobija, a uključuje  izradu oklopa, kaciga i štitnika kada su počele stizati narudžbe za izradu.

Obrt Heredo, Medulin, vl. Manuela Hrvatin, bavi se interpretacijom baštine po modelu storytellinga, odnosno oživljavanje baštine Istre (mitovi i legende kao i stvarni događaji) kroz scenski prikaz. Poduzetnička ideja nastala je nakon provođenja niza projekata financiranih iz fondova EU koji su valorizirali kulturnu baštinu.

Projekt IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice  je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna a iz Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna. 

Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

 i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske

Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr

Novalja može razviti barjak; nakon sezone (koja još i nije sasvim zgasla) bilanca pokazuje da je premašena referentna 2019. godina u broju dolaska i noćenja! Naime, ostvareno je sedam posto više dolazaka (brojkom: 281.433) i devet posto više noćenja (1.828.002) nego famozne 2019. godine.

Podaci su izneseni na neslužbenom “festivalu turizma” održanom u Novalji tijekom vikenda, koji je započeo konferencijom “Mladi: Pokretači modernog turizma”.

O potencijalu Novalje kao bisera kojeg tek treba otkriti poticajno je govorio i prof. dr. sc. Božo Skoko, vodeći komunikacijski stručnjak i redovni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu

Zrće je “hvatač pozornosti”, ali Novalja ima i mnoštvo drugih sadržaja – od povijesne kulturne baštine, preko prirodnih atrakcija, pa do vrhunske gastronomije i otočkog načina života, zaključio je ugledni znanstvenik, ukazavši i na snagu promocije destinacije od strane mladih ljudi na društvenim mrežama.

Gradonačelnik Ivan Dabo

Ti mladi koji su boravili u Hrvatskoj i bili oduševljeni njezinim ljepotama i ponudom danas su utjecajni promotori aktivnog turizma na društvenim mrežama, a sutra će biti turisti koji će sa svojim obiteljima konzumirati i naše druge turističke proizvode, predmnijeva Skoko.

Konferencija “Mladi kao pokretači modernog turizma” u hotelu Olea u Novalji (u organizaciji Grada Novalje, Turističke zajednice grada i pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice) sadržavala je četiri vrlo zanimljiva panela te okupila predstavnike Ministarstva turizma i sporta RH, Hrvatske turističke zajednice, akademske zajednice kao i marketinške stručnjake. Među njima bila je i Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske Komisije, te ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije, Slavko Štefičar iz Ministarstva turizma i sporta.

Suprotivo očekivanjima mnogih, bilancu rasta dobrim dijelom “nabildali” su domaći gosti – njih je bilo 14 posto više nego lani – dok je stranaca bilo devet posto više.

U općem rastu, međutim, pad su posljedično zabilježili hosteli; upola lošija popunjenost rezultat je rasta brojki gostiju u hotelima i kampovima, dok je obiteljski tip smještaja ostao na razini 2019. Struktura gostiju ostaje ista, “vode” Nijemci , štoviše pohrlili su još u većem broju u Novalju, bilo ih je čak 34 posto više nego 2019., izneseno je na konferenciji.

Gradonačelnik Ivan Dabo nije propustio uputiti zahvalu za uspješnu sezonu u Novalji i drugim, indirektnim dionicima u turizmu, dok je Marina Šćiran Rizner, direktorica TZ Novalje također s pravom ponosna na minulo turističko ljeto, ali i posezonsku žetvu. Dakako, uslijedit će nova, a Novalja će u 2023. godini obilježiti i značajnu, 70. godišnjicu organiziranog bavljenja turizmom.

Od tada se Novalja profilirala kao elitna destinacija party-turizma, ali i obiteljskog te aktivnog turizma; sve je to Novalja koja na prvi pogled spaja nespojivo. No, uz pomno planiranje, čini sjajnu sinergiju i turističku ponudu – za poželjeti.

Dakako, party-turizam nije grana za podcijeniti, niti se događa stihijski; ove godine su na Zrću bila 23 događaja, a počinju već od svibnja i završavaju u rujnu, podsjetilo se na konferenciji. Tu su i razna gastronomska događanja kao spoj tradicije i inovativnih okusnih (i ukusnih!) kombinacija, uz posjete lokalnim OPG-ovima… Do u debelu posezonu! 

Unazad dvije godine Pag je razvio i novi turistički proizvod kroz aktivni turizam – Pag Outdoor. Svaki kao samostalan proizvod, ali se i odlično nadopunjuju.

Foto: Tz grada Novalje