Author

Croatian Hot Spots

Browsing


Općina Sutivan je pokrenula javnu nabavu za projekt Park Lučica, koji će do početka turističke sezone urediti i opremiti jednu od najljepših plaža u Sutivanu. Cilj projekta je oživjeti ovu zelenu oazu i učiniti je još privlačnijom za posjetitelje i mještane. Procijenjeni trošak projekta je oko 110.000,00 eura.


Svojim položajem i oblikom, predmetna lokacija predstavlja svojevrsni „trg“, mjesto okupljanja mještana Sutivana kao i njihovih gostiju u ljetnoj sezoni. Osim same povezanosti sa Rivom, zahvat je vezan i za obližnju plažu Lučice. Plaža je uska i uzdužna, ograničenog kapaciteta ljudi, te se predmetni zahvat nerijetko koristi kao produžetak plaže gdje kupači ostavljaju stvari, sunčaju se i druže.


Zatečeno stanje je dotrajalo i nereprezentativno, ograničenog načina korištenja, pretežno pokriveno zelenim otocima na kojima su nekada rasle palme i tamarisi, no koji su pod utjecajem prirodnih promjena i mehaničkih oštećenja propali. Tijekom vremena javni prostor se sve više počeo koristiti samo kao prilaz privatnim objektima, te izgubio svoj smisao. Ovom rekonstrukcijom, prostor će se „vratiti“ svim mještanima; kupačima, šetačima i prolaznicima, mještanima i ljetnim posjetiteljima. Stvoriti će se prostor dostupan svima, generator dobrih vibracija i opuštene atmosfere.

Drvored, osim same ideje naglaska plaže, služi i kao prirodna barijera za vozila koja se kreću prometnicom, dajući tako sigurnost korisnika javnog prostora. Na trgu su smješteni svi potrebni urbani elementi prostora poput klupa, koševa za smeće, parkinga za bicikle i javne rasvjete. 

Na jugozapadnom dijelu obuhvata, planiraju se dugačke AB jerule sa niskim zelenilom (sukulenti i grmovi) i ugrađenim klupama. Jerule također služe i za stvaranje barijere između javnog prostora i obodne veze koju pretežno koriste stanovnici susjednih 

ZELENE POVRŠINE
Planiraju se zelene površine u parteru, na spoju prometnice i trga i u novim betonskim jerulama. U podu se planira drvored od 6 stablašica po izboru projektanta arhitekture i hortikulture, dok se u jerulama planiraju niski grmovi i sukulenti. 

Obzirom na postojeću uličnu rasvjetu, u sklopu uređenja trga planira se ambijentalna rasvjeta. Postavljaju se niske samostojeće podne lampe, visine 80 cm i LED trake ugrađene u kamene poklopnice AB jerula. 

Osim klupa ugrađenih u AB jerule, planiraju se i dvije duge slobodnostojeće klupe. U sklopu zahvata predviđaju se i 3 koša za smeće, te 6 parkinga za bicikle.

Izradu Glavnog projekta sufinancirala je SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA  na čemu im od srca zahvaljujemo.

Više: ww.sutivan.hr


JESTE LI ZNALI DA U KAŠTELIMA krajem božićnih blagdana šušur ne jenjava, nego – tek počinje?

Naime, krajem siječnja, u Kaštelima počinje svojevrsno peto godišnje doba – ono najluđe, kada vlast (i ključeve!) grada simbolično preuzimaju – maškare!

Ceremonija „primopredaje“ ključeva na kojoj se bira i kraljica maškara, održana je 20. siječnja, a svega nekoliko dana kasnije, maškare su imale i urnebesni pidžama party. Ovi sadržaji u organizaciji Kaštelanske kulturne udruge „Poklade“ i suorganizaciji Krnjevalske pučke udruge „Kampanel“, poprimili su već odavno tradicijski karakter, a ukoliko ste ih kojim slučajem propustili, Kaštelani poručuju – budite bez brige!

NAIME, JOŠ UVIJEK STIGNETE odabrati alter ego po želji i prisustvovati događanjima – primjerice, 43. Dičjem krnjevalu, u nedjelju, 4. veljače 2024., koji kreće u 13 sati iz Lucijinog puta u Kaštel Štafiliću do parkinga (ex Plavi Jadran) u Kaštel Starom. Najmlađe maškare će bez sumnje biti oduševljene druženjem s maskotama i klaunom Šarenkom, a naročito prigodnim face paintingom!

Na sam pokladni utorak, 13. veljače, poznatom rutom od Nehaja preko Donjokaštelanske rive do Porta u Kaštel Starom, u 15 i 30 sati kreće 211. Krnjeval Donjih Kaštela, a nakon povorke, u 20 sati, slijedi maskenbal u šatoru na Portu, gdje će sve maškare zabavljati grupa Pink Panther, kao i gost iznenađenja. Naravno, jedva čekamo vidjeti i tko će biti ovogodišnji „Krnje“, simbolično utjelovljenje svih nedaća, koje će Kaštelani spaliti uz duhovitu optužnicu obilato začinjenu peckavim dalmatinskim humorom!

KAKO SE ZABAVLJA NA KARNEVALU U KAŠTELIMA, možete vidjeti i na društvenim mrežama. Mi smo se slatko ismijali obilju raznih maski – od Pata i Mata, simpatičnih nespretnih likova iz animiranog serijala „A je to“, pa do čitave obitelji Kremenko.

Maštovitosti čak 30 maškaranih grupa s gotovo 500 sudionika, uključujući prijateljske krnjevalske udruge i goste iz Trogira, Zadra, Primoštena, Vinišća, Ivaneca, Kornata, Gospića, Korenice i naravno Rijeke, te maškarane grupe iz Livna i iz Sumartona iz Mađarske, zaista nema kraja.

Ipak, najviše su nas nasmijale fantastično izrađene maske koje su ponijele ulogu prošlogodišnjeg Krnje – iako su maškare „porekle“ svaku sličnost, maske koje su se dovezle u ratnom avionu i osuđene su rimovanom optužnicom, neodoljivo su nas podsjetile na aktualne pojave i prilike u domaćem javnom životu. Ne sumnjamo da će i ove godine prizor njihova spaljivanja biti – upravo spektakularan!

ZABAVAN „SUVENIR“. Imaju maškare u Kaštelima i svoje glasilo – prezabavni časopis Maškadur čiju naslovnicu – razumije se! – resi Krnje. Ugrabite njegovo urnebesno 35. izdanje, kao uspomenu na komadić prštavog maškaranog veselja s kaštelanskim potpisom!

Više: www.kastela-info.hr

Dovoljno sadržajan da vas zabavi, ali i dovoljno miran da nudi privatnost – piše o Cavtatu jedna od vodećih europskih turističkih organizacija, European Best Destinations.

Taj slikoviti šarmantni gradić Cavtat u takozvanoj hrvatskoj Toscani, samo 18 km od Dubrovnika, vrlo je nalik Saint Tropez-u i nije iznenađenje da je Cavtat ove godine na prvom mjestu najeksluzivnijih destinacija u Europi.

Cavtat nije mjesto za one koji traže klubove i divlje noći. To je mjesto za opuštanje i punjenje baterija dok uživate u prekrasnom krajoliku, hrani i vinu. U ovom dijelu svijeta život teče sporo, što je ovo mjesto učinilo poželjnom destinacijom za pravi opušteni odmor. Daleko od vreve i buke Dubrovnika, ovaj tihi gradić pruža čaroban spokojan ugođaj.

Ovo nije prvo priznanje koje čitatelji i pratitelji European Best Destinations odaju Cavtatu i Konavlima, javljaju iz TZ općine Konavle. Naime, Cavtat je 2019. i 2021. po glasovima čitatelja ušao u Top 10 Najboljih europskih destinacija, 2022. proglašen je jednom od najboljih kongresnih destinacija, dok je 2023. proglašen najboljom destinacijom za medeni mjesec i jednom od najljepših uvala – ističe direktor TZ općine Konavle, Frano Herendija te nastavlja kako je ovo već drugo priznanje Cavtatu u 2024. Naime, početkom siječnja, najveći svjetski nezavisni izdavač turističkih publikacija s više od 8 milijuna jedinstvenih posjetitelja mjesečno, Matador Network, uvrstio je Cavtat na svoju listu 10 odredišta savršenih za putovanje u 2024., odredišta koja se moraju posjetiti prije no što ih svi otkriju, a koja nude iste prirodne ljepote, kulturna iskustva i avanturu kao i mjesta koja se uvijek iznova pojavljuju na feedovima društvenih medija njihovih čitatelja.

Zahvaljujemo svim turističkim djelatnicima, stanovnicima Konavala i svima koji svojim trudom, brigom i zalaganjem čine Cavtat onakvim kakvim nas naši gosti i doživljavaju – jednom od najpoželjnijih turističkih destinacija u Europi – mjestom gdje je živjeti užitak!

Više i foto: visit.cavtat-konavle.com

Hrvatska turistička zajednica ove godine od 01. do 04. veljače predstavlja domaću turističku ponudu na jednom od najvažnijih sajmova na europskom tržištu, sajmu FESPO u Zürichu, kao zemlja partner sajma.

Tom prigodom, Hrvatska će se kao zemlja partner predstaviti, između ostalog, s nematerijalnom kulturnom baštinom koja se nalazi na popisu UNESCO-a. U tu svrhu, prvi dan sajma, od svečanog otvorenja do prezentacije na štandu HTZ-e, bit će u znaku Dalmatinske zagore i grada Sinja, uz sudjelovanje sinjskih alkara i alkarskih momaka, članova Gradske glazbe Sinj, Sinjskih mažoretkinja i HKUD Peruća. 

Program će bit upotpunjen prepoznatljivim koračnicama, poput Sinjski alkari, skladatelja Josipa Kuletina u izvedbi Gradske glazbe Sinj, nagrađivanim koreografijama Sinjskih mažoretkinja, a HKUD Peruća izvesti će nijemo (gluvo) kolo Dalmatinske zagore. Sve će dodatno biti popraćeno i promotivnim video materijalima.

Više i foto: www.visitsinj.hr

Turističko – gastronomski vodič „Čuvar tradicije – od brodice do stola“ donosi povijesno – geografski kontekst razvoja maritimne baštine i tradicijske brodogradnje na prostoru Dalmacije, ali i ugroze s kojima se naša bogata baština danas suočava.

U vodiču su ukratko predstavljene i opisane povijesne hrvatske barke i brodovi te  mediteranska prehrana ovih prostora, a na kraju vodiča nalaze se recepti odabranih tradicionalnih ribarskih jela i slastica neponovljive dive dalmatinske kuhinje – Dike Marjanović – Radice.

Poseban naglasak u ovom vodiču stavljen je na predstavljanje postojećih ribarskih muzeja i interpretacijskih centara maritimne baštine te najvažnijih maritimnih događanja i manifestacija na području Splitsko – dalmatinske županije u kojima posjetitelj može naučiti više o bogatoj maritimnoj povijesti Splitsko – dalmatinske županije i Dalmacije općenito te iskusiti radost sudjelovanja u takvim događanjima.

Pripremu ovog vodiča, tisak kojeg očekujemo tijekom 2024.g., financirala je Splitsko – dalmatinska županija kroz „Program razvoja, zaštite i valorizacije pomorske baštine na području Splitsko – dalmatinske županije u 2023. godini”. Izdavač vodiča je Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo”, voditeljica projekta Dijana Katica, a autor koncepta vodiča je Ivan Cvitanić. 

U srcu Cetinskog kraja, pokladne povorke nisu samo tradicija, već pravo kulturno nasljeđe koje, poput maštovite predstave, oživljava svake godine. Ovaj nevjerojatni običaj ima duboko ukorijenjenu simboliku – ovi čuvari lokalne baštine imaju ključnu ulogu u protjerivanju duhova zime i dočekivanju svjetlije, toplije sezone – proljeća, buđenja novog života i prirode. Pokladne povorke predstavljaju spoj vjekovnih tradicija, plesa, glazbe i maštovitih maski, pružajući nezaboravno iskustvo za sve sudionike i promatrače.

U organizaciji Grada Sinja, Krnjevalske udruge grada Sinja, mačkarskih skupina iz cijele Cetinske krajine te Turističke zajednice grada Sinja na pokladni utorak (13. veljače), kad Sinjani tradicionalno pale Krnju koji ispašta za sve nevolje iz prethodne godine, a ulice i trgovi su prepuni maskiranih lica, na jednom mjestu okupit će se naše šarolike i bučne pokladne skupine koje već odavno ne miruju!

Jedna od najupečatljivijih skupina u ovom folklornom spektaklu su „Didi s Kamešnice“. Invazijom bučnih, šarenih, prkosnih ovnova počinje dan pokladnog ophoda u Gljevu, selu u Dalmatinskoj zagori, nedaleko granice s Bosnom. Pokladna povorka Dida poredana je po strogim pravilima zasnovanim na tradiciji. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Odjeveni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. S Kamešnice, kao svjetionika prošlih vremena, donose svjetlost u tamne zimske dane. Njihove šarene, razigrane maske postaju simbol borbe između zime i proljeća, gdje pobijedi radost i život. Kroz ples, mimiku i tradicionalne kostime, pokladne povorke postaju most između prošlih i sadašnjih generacija. Njihova prisutnost podsjeća nas na vrijednost zajednice, poštovanje prema tradiciji te na važnost očuvanja kulturne baštine. Slični pokladni običaji postoje i u drugim dijelovima Lijepe Naše i Europe, no u selima Gljev, Han, Obrovac Sinjski, Bajagić i Gala ophodi mačkara doista su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala te se nalaze se na listi zaštićene nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.

Pokladna povorka poredana je po strogim pravilima zasnovanim na tradiciji. Prva ide skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim komedija i na kraju s određenim razmakom crne mačkare. Svatovi, koji simboliziraju proljeće, predvođeni su nekada prvim didom, a u današnje vrijeme barjom (barjaktarom). Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna zadaća ophoda. Tu su još jenge (udane žene), jengije (cure) i ostali svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju). Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji ne smiju biti u isto vrijeme na istom mjestu. Likove Turčina i bule vežemo uz dugu prisutnost Turaka na ovim prostorima. Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja kritizira aktualne društvene i političke teme. Crne svatove predvode baba i did koji, vezani uz kult plodnosti, simuliraju spolni čin i na taj način prizivaju bolji godišnji urod. Tu su i žalovice, udovice koje nariču šaljive slogane. Unatoč razvoju civilizacije, muškarci su još uvijek isključivi nosioci ovog pokladnog običaja, kojemu su glavne karakteristike prerušavanje u životinjske likove (ovnove) i travesticija (simulacija promijene spola).

Ove godine Smotra mačkara cetinskog kraja u Sinju objedinjena sa Sinjskim krnjevalom nadmašit će sve dosadašnje. Već 13. siječnja Gljevačke i Koricke mačkare krenule su u svoje vesele pohode, a do Pepelnice će stići i u inozemstvo – Didi s Kamešnice ponosno će gostovati u Samugheu na najvećoj smotri maškara na Sardiniji A Maimone (3. i 4. veljače), a Galjske i Bajagićke mačkare gostuju u Đakovu 3. veljače, kao i u Makarskoj, u Matuljima i Rijeci.

Dok pokladne povorke prolaze ulicama, svjedočimo ne samo prolasku zime već i slavlju života. Ove povorke nisu samo običaj, već prava magija koja osvjetljava srce i dušu, protjerujući hladnoću zime i donoseći toplinu tradicije u naše živote.

Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela 2024.

Koricke mačkare 13.01. (općina Otok)

Gljevačke 13. 01. (grad Sinja)

Bajagićke mačkare 20.01. (grad Sinja)

Galjske mačkare 20.01. (općina Otok)

Vedrinske mačkare 28.01. (grad Trilj)

Mačkare iz Graba 27.01. (alternativni datum 03.02.) (grad Trilj)

Udovičke mačkare 20.01. (općina Otok)

Rudske mačkare 03.02. (općina Otok)

Mačkare iz Obrovca Sinjskog  27.01. (grad Sinja)

Karnevalska senzacija iz Hrvatske krasila je i naslovnu stranicu National Geographic magazin

Više i foto: www.visitsinj.hr

Plemenita periska (lat. Pinna nobilis) najveći je školjkaš Mediterana koji nastanjuje Jadransko more na dubinama od 2 do 30 metara. Može doseći duljinu do 120 centimetara, te ima ulogu filtriranja mora. Na njenim je ljušturama stanište brojnih drugih morskih vrsta i to je čini važnim dijelom ekosustava.

Nažalost ova se vrsta suočava s kritičnom ugroženošću u cijelom Mediteranu. Unatoč tome što je strogo zaštićena, trenutno ne postoji učinkovita metoda za sprječavanje njihova izumiranja i zaustavljanje širenja zaraze koja ih pogađa. Njihovo preživljavanje postalo je ozbiljno pitanje zaštite okoliša i zahtijeva hitne napore u istraživanju i zaštiti kako bi se spriječio daljnji pad njihovih populacija.

Postavljanje skulpture plemenite periske od bijelog bračkog kamena uz obalu izvrstan je način podizanja svijesti o ugroženosti ove vrste.

Periska 450

Skulptura visoka 250 cm postavljena uz more dominantan je „landmark“ te može postati simbol, mjesto okupljanja i platforma za edukaciju o važnosti očuvanja morskog ekosustava. Ovaj projekt podsjeća i potiče lokalnu zajednicu i njihove goste na angažman u očuvanju okoliša. Izabrana pozicija za postavljanje skulpture vidljiva je iz grada Supetra, s mora, trajekta i šetnice uz obalu, te čini skulpturu periske nezaobilaznim dijelom krajolika. Suradnja s umjetnicima, školama i organizacijama za zaštitu okoliša može biti ključna za uspjeh ovakve inicijative i daljnje dizanje svijesti o važnosti zaštite mora. Pokraj periske Grad Supetar će izgraditi dječji park i mjesto okupljanja za djecu i mlade sa morskom tematikom i edukacijskim tablama.

O Autoru:

Dragoslav Dragičević – Rođen 1988. u Supetru na Braču. Odrastao i završio osnovnu školu u rodnom mjestu prije nego što je nastavio svoje obrazovanje u Splitu gdje završava Školu likovnih umjetnosti, smjer kiparski dizajn. Obrazovanje nastavlja na Umjetničkoj akademiji u Splitu, gdje je preddiplomski studij kiparstva završio u klasi profesora Matka Mijića, a potom i diplomski studij kiparstva u klasi redovnog profesora Kažimira Hraste.
Tijekom svoje karijere paralelno je od 2013. radio kao vanjski stručni suradnik na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu te na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Trenutno obnaša ulogu asistenta vanjskog suradnika na Filozofskom fakultetu u Splitu. Član je nekoliko umjetničkih udruga kao što su Hrvatska udruga likovnih umjetnika (HULU), Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) i Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika (HZSU), kao i Fotokluba Split.

Dragoslav 450

Sudjelovao na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Za svoj rad dobio je nekoliko priznanja i nagrada uključujući Rektorovu nagradu za posebna postignuća kao i Nagrada splitskog salona. Radovi mu se nalaze u fundusima više galerija i muzeja u Hrvatskoj te ima više postavljenih skulptura na javnim mjestima.

Skulpturu su zajednički financirali Grad Supetar i TZ Supetar , a ugradnju su izvršili meštri iz Komunalno društvo Grad doo.

Prema podacima sustava eVisitor tijekom prosinca 2023. na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 22.843 dolazaka i 57.943 noćenja što je 20% više dolazaka, te 10% više noćenja u usporedbi s prosincom 2022.

Najveći broj noćenja u prosincu su ostvarili  gosti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, ostalih azijskih zemalja i SAD-a..

Prema vrsti smještaja najviše je noćenja ostvareno u hotelima 31.422, te u objektima u domaćinstvu 14.726 noćenja.

Od početka godine do kraja prosinca ostvareno je 2.056.887 dolazaka i 8.380.230 noćenja što je u odnosu na prošlu godinu 18% više dolazaka, a 7% više noćenja.

Najveći broj gostiju nam je došao iz Ujedinjenog Kraljevstva 263.760 i ostvarili su najveći broj noćenja 1.316.004. Njemačka je četvrta po broju dolazaka 155.276, ali je druga po broju ostvarenih noćenja 687.439.

Gosti iz Hrvatske su treći i po broju dolazaka 175.291 i po broju noćenja 663.134. Amerikanci su drugi po broju dolazaka 213.101, a četvrti po broju ostvarenih noćenja 589.618. Peti po broju dolazaka su Francuzi139.217, a po broju ostvarenih noćenja sedmi 457.900.

Turističke zajednice s područja naše županije s najvećim brojem ostvarenih noćenja u 2023. godini su TZG Dubrovnika, TZO Orebić i TZO Konavle. Najveći indeks porasta noćenja imaju TZO Dubrovačko primorje (16%), TZO Župa dubrovačka (13%), TZO Konavle (11%) i TZG Dubrovnika (9%).

Foto: visitdubrovnik.hr

U 2023. ostvareno je 3,9 milijuna dolazaka i 20,1 milijuna noćenja!

U hotelu AC hotel by Marriott Split održana je posljednja ovogodišnja sjednica Skupštine TZ Splitsko-dalmatinske županije. Tom prigodom direktorica Ivana Vladović zaključila kako je prošla turistička sezona bila iznimno uspješna, u kojoj je ostvareno 3,9 milijuna dolazaka i 20,1 milijuna noćenja, što je 11% bolji rezultat u dolascima, a 13% bolji rezultat u noćenjima u odnosu na 2022. godinu, a isto se očekuje i naredne godine. Kvalitetu ponude, kazala je, treba jačati ne samo zbog turističke slike već i zbog zaštite i promicanja kvalitete života domaćih stanovnika. Među najuspješnijim destinacijama s porastom dolazaka i noćenja su Split, Makarska, Trogir i Tučepi.

Posebno nas veseli da se najveći porast turističkog prometa zabilježio u predsezoni i posezoni, u ožujku, travnju, svibnju i studenom.

Iako se broj turista i dalje ima značajnu ulogu za turistički sektor županije, sve je izraženija potreba da se naglasak stavi na upravljanje turizmom, disperziju turističkih dolazaka, smanjenje sezonalnosti i povećanje prihoda.

“Ulazimo zadovoljni učinjenim i postignutim u ovoj izazovnoj i uspješnoj turističkoj godini, ali i sa puno nove snage, kreativnosti i poticaja za biti uvijek bolji, drugačiji i originalniji u svojoj budućoj ponudi. Splitsko-dalmatinska županija u samom je vrhu najpopularnijih i najposjećenijih regija u Hrvatskoj, što stvara obvezu i odgovornost prema svakom gostu i svakoj novoj poslovnoj godini. Takav rezultat čini nas ponosnima jer smo u glavnom cilju naše turističke strategije, a to je održivi razvoj kroz produženje sezone i ove godine uspjeli, ugošćavajući tisuće gostiju u predsezoni, ali i do kraja studenog. Potvrda tome stigla je i sa Malte gdje nam je uručena međunarodna nagrada zaklade Mediterranean Tourism Foundation (MTF) SEA AWARD 2023. u kategoriji održivog poslovanja.” – kazala je direktorica turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije Ivana Vladović

Na skupštini, koja se danas održala u hotelu AC Hotels by Marriott, nazočio je i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban koji je izrazio zadovoljstvo proteklom turističkom sezonom.

– Sada smo uz bok s Istarskom županijom, koja je dosada bila dominantna, po broju noćenja i dolazaka. I po pitanju financija možemo biti itekako zadovoljni. Mislim da je ovo jedna od najboljih godina u povijesti Splitsko-dalmatinske županije po pitanju turizma, a to nije došlo s neba. Imamo kulturnu baštinu, sunce i more, ali faktor broj jedan su ljudi. Od recepcionera, ugostitelja, hotelijera pa do čovjeka na ulici, svi smo mi iznimno bitan faktor turizma. Sigurnost u našoj županiji je isto važan segment gostu prilikom odabira destinacije koju će posjetiti, a ponosan sam što smo proglašeni jednom od najsigurnijih destinacija. Zahvalan sam svima koji ulažu napore u tom smjeru, a prije svega direktorici Ivani Vladović koju je i Europa nagradila – kazao je župan Blaženko Boban, koji je predsjedavao skupštinom

PROMOTIVNE AKCIJE U 2024. GODINI: “NAGLASAK NA DALMATINSKOJ AUTENTIČNOSTI”

“I u 2024. nastaviti ćemo s našim marketinškim akivnostima s još intenzivnijom promocijom u pred i posezoni, kampanjama s naglaskom na kulturu, outdoor, gastronomiju i lifestyle, na tržištima Njemačke, Poljske, Velike Britanije, SAD, Austrije, Francuske, Švedske i Slovenije. Posebno bi istakla u ovoj godini suradnju s izdavačkom kućom Axel Ringler Springler na tržištima Poljske, Njemačke i Švicarske. I u 2024 godini nastavljamo sa suradnjom sa našim strateškim partnerima: Croatia Airlinesom, Easy Jetom, Eurowings-om, KLM-om, Jet2.com, te smo uspostavili suradnje s nacionalnom brodarskom agencijom Jadrolinijom, WIZZ Airom i EasyJet Holidaysom. Nastavljamo i pojačavamo i sajamske nastupe. Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije u suradnji sa Tz grada Splita u travnju će biti domaćin susretu LOT- 280 novinara, turističkih djelatnika, te događanju Senatori MTF na kojem će se susresti 30 ključnih osoba mediteranskog turizma.” – dodala je Ivana Vladović

“Posebno smo ponosni novi web portalom  Dalmatia.hr  pod imenom ‘Srce Jadrana’, koji je nedavno promoviran u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika. Želja nam je bila objediniti ponudu naše županije, te stvoriti najbolju razglednicu za globalizirani i digitalni svijet u kojem živimo, te bi istaknula video serijale “Dalmatinska marenda” – spoj autentičnosti, dalmatinske glazbe, street stylea modernog načina života, koji će se emitirati u zemlji i inozemstvu na gastro kanalima te ćemo staviti naglasak na promociju tradicionalnih manifestacija. Na temu Dalmatinske marende, izrađen je brending, promo materijali, započeta je i kuharica. Krećemo i s intenzivnijom kampanjom promocije nautičkog turizma, vjerskog i aktivnog turizma. U 2023 uveli smo Zelenu liniju iz centra grada do Dugopolja i Klisa koja je u 4 mjeseca prevezla 3000 putnika”

FINANCIJSKI REZULTATI BOLJI ZA ČAK 23%

Prema podacima porezne uprave u prvih 6 mjeseci 2023. u turističkim djelatnostima, ukupno je fiskalizirano računa u vrijednosti 918,6 milijuna eura odnosno 23 % više nego u 2022. godini, a vrijednost fiskaliziranih računa u turističkim djelatnostima u Splitsko – dalmatinskoj županiji čini oko 15% vrijednosti fiskaliziranih računa u RH.

Prema navedenom istraživanju Hrvatska se nalazi na 7. mjestu među top 10 zemalja, dok se tijekom ljetnih mjeseci nalazi na visokom 5. mjestu. Najtraženiji oblik putovanja uključuje city break s 19% te kulturni turizam 17%.

Ilok, 20. prosinca 2023. – Rekonstrukcija zidina, zgrade Žitnice, Podrumareve kuće i franjevačkog samostana u Iloku, jedan je od najvećih projekata na istoku Hrvatske. Vrijedan je nešto manje od devet milijuna eura, a s gotovo 6,7 milijuna eura sufinancira ga Europska unija iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020.

Ovaj iznimno zahtjevan projekt je pri kraju, a o njegovom značenju za Ilok, Vukovarsko-srijemsku županiju i čitavu Hrvatsku bilo je riječi na konferenciji za medije održanoj u Kuriji Brnjaković 20. prosinca.

Tom je prigodom Marina Budimir, gradonačelnica grada Iloka istaknula kako Ilok često nazivaju Dubrovnikom na Dunavu.

„Riječ je o pravom biseru istočne Hrvatske, iznimno vrijednom za našu županiju, ali i za čitavu Hrvatsku. Zidine koje je izgradio Nikola Iločki, zaštitni su znak grada Iloka. Načete zubom vremena doista su trebale kvalitetnu sanaciju. Ponosna sam što smo za vrijeme mog mandata i započeli i završavamo itekako zahtjevne radove. Ovaj projekt još je jedan dodatak našoj turističkoj ponudi. Vjerujem kako nitko tko dođe u Ilok neće propustiti šetnju zidinama duž južne strane koja gleda prema gradu. Na sjevernom dijelu bit će još jedan punkt, polu-kula s koje se prostire prekrasan pogled na Dunav i Vojvodinu“, rekla je gradonačelnica.

Otkrila je kako je projekt osmišljen davno, 2011. kada je napravljena prva projektna dokumentacija, no prva prilika za obnovu otvorila se deset godina kasnije kada su se učvrstili temelji, očistile zidine, nadomjestile cigle koje su nedostajale.

„Vjerujem kako će našim turistima zidine biti posebna atrakcija i veselim se što smo radove priveli kraju. Vidim da još mnogi tek otkrivaju Ilok, ali jednom kada vam uđe u srce često ćete dolaziti k nama“, poručila je Marina Budimir, uz poziv novinarima da se vrate na proljeće kada budu sanirane i zelene površine i Ilok bude u punom sjaju, a riječ je o gradu s iznimno bogatom poviješću, sadržajima zanimljivim sportašima te ponudom vrhunskih vina i hrane.

A da se Ilok najčešće vezuje uz bogatu eno-gastro ponudu istaknula je i Majda Jakša, direktorica TZ Vukovarsko-srijemske županije. No, ovim projektom percepcija će se sigurno mijenja, a lok će se pozicionirati i kao atraktivno odredište kulturnog turizma.

„Ovaj projekt pravi je primjer kvalitetnog upravljanja i održivog razvoja o čemu se posljednje vrijeme često priča i na čemu se inzistira, a na tome se temelji i razvoj turizma u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Presretna sam što smo obnovom zidina sačuvali kulturnu baštinu za naše buduće naraštaje, na zadovoljstvo lokalnog stanovništva ali i gostiju koji posjećuju ovaj grad i našu županiju. Samo ću se dotaknuti činjenice da će u sklopu projekta Ilok dobiti i nove smještajne kapacitete jer nam je cilj što dulje zadržati goste u našoj destinaciji. Plan nam je još više ulagati u obnovu kulturne baštine na području županije kako bismo je zaštitili, turistički valorizirali i njome kvalitetno upravljali. Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije kao jedan od partnera na projektu nastavit će s intenzivnom promocijom zidina, ali i čitavog kompleksa te ponude i sadržaja u Iloku“, istaknula je Majda Jakša.

Jedan od partnera na ovom iznimno zahtjevnom i opsežnom projektu su i Iločki podrumi, pokretači gospodarstva u Iloku, koji uz proizvodnju vina kao osnovnu djelatnost, od 2006. kontinuirano razvijaju i turističku ponudu. Vesna Šnajder iz odjela marketinga Iločkih podruma d.d. istaknula je kako ova tvrtka u vlasništvu ima vrijedne povijesne objekte poput Starog podruma u srednjovjekovnoj gradskoj jezgri, ali  i obnovljenog Ladanjskog imanja Principovac na istoimenom poznatom vinorodnom položaju iznad grada, pa će se obnovom Podrumareve kuće i Žitnice koji su također u vlasništvu tvrtke dodatno podignuti kvaliteta ponude Iloka. 

„Ova dva iznimno vrijedna objekta obnovom dobivaju novi sjaj i novu vrijednost, prvenstveno u turističkom smislu. Kasnobarokna Žitnica nudit će i smještajne kapacitete, 12 soba u kategoriji četiri zvjezdice, a u sklopu objekta uredit ćemo i postav o povijesti nadaleko poznatog iločkog traminca. I obnovljena Podrumareva kuća nudit će dva luksuzna apartmana koji će nadopuniti turističke sadržaje i smještajne kapacitete Iloka za kojima posljednjih desetak godina potražnja raste“, naglasila je Vesna Šnajder te istaknula iznimnu suradnju Iločkih podruma s dionicima turizma u gradu i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

„Iločki podrumi kroz turističke usluge pokrivaju gotovo 70 posto ponude grada, imamo zaokruženi turistički proizvod od kulturno-povijesnih spomenika i tradicije uzgoja vinove loze, do eno-gastro ponude i smještajnih kapaciteta. Upravo kroz takve proizvode turisti mogu najbolje upoznati grad Ilok, a obnovom Podrumarove kuće i Žitnice naša lijepa turistička priča bit će u potpunosti zaokružena“, poručila je Šnajder.

Sadržaj materijala isključiva je odgovornost Grada Iloka.

19.12.2023.

Unatoč hladnom zimskom danu, na veselom blagdanskom druženju 19. prosinca, u kompleksu Stella Croatica okupili su se dobitnici „Suncokreta ruralnog turizma“, predstavnici turističkih zajednica, jedinica lokalne samouprave i medija.

„Suncokret ruralnog turizma Hrvatske – Sunflower Award“ nadrastao je svoju prvobitnu formu nagrade za kvalitetu te prerastao u poslovnu platformu unutar koje dobitnici nagrade ostvaruju nove kontakte, razmjenjuju znanja, iskustva i usluge te ulaze u nove i zajedničke projekte.

U sklopu susreta održana je i konferencija „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske – prvi korak prema novoj poslovnoj platformi“ na kojoj su stručnjaci govorili o trendovima i mogućnostima kreiranja novih motiva dolazaka turista kroz stvaranje cjelogodišnje ponude proizvoda i doživljaja.

Poseban naglasak stavljen je na razvijanje turističkih potencijala i sadržaja u Dalmatinskoj zagori te eko-oznake koje doprinose održivosti i prepoznatljivosti u ruralnom turizmu.

Na susretu su prezentirani ovogodišnji dobitnici te uspješni primjeri dobre prakse koji su i nagrađeni nagradom Sunflower Award.

Konferencija je bila namijenjena dobitnicima nagrade „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske – Sunflower Award“, ostalim poduzetnicima u ruralnom turizmu, turističkim zajednicama, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, tradicijskim ruralnim domaćinstvima, nositeljima ruralno-turističkih projekata, vlasnicima posjetiteljskih centara, vinarima i vinogradarima, nositeljima craft turizma, turističkim zajednicama, jedinicama lokalne samouprave

Održivošću, doživljajima i inovativnošću prema izvrsnosti 

Ako u kontekstu ruralnog turizma možemo govoriti o zvučnim imenima, onda je ono, posve zasluženo, Kluba članova selo i njegove predsjednice Dijane Katice.

Ruralni turizam važan je čimbenik reaktivacije i razvoja ruralnih područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu i ekološku proizvodnju te ga s pravom možemo nazvati budućnošću svjetskog turizma.

Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ i ove je godine 30. studenog u Osijeku po jedanaesti put dodjelila nagrade onim najboljima, među čak 197 prijavitelja u osam kategorija.

Svake se godine dodjeljuju zlatne, srebrne i brončane povelje te posebna priznanja u osam kategorija: turistička seljačka gospodarstva, ruralna domaćinstva, tradicijska (ruralna) gastronomija, vinski turizam, craft turizam, aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru, ruralno-turistički projekti, projekti / nositelji zaštićenih i marketinških oznaka).

Iz Splitsko-dalmatinske županije natjecalo se 9 projekata, a čak njih 5 osvojilo je nagrade.

Brončanu povelju u kategoriji Ruralno turistički projekti osvojio je Povijesno scenski spektakl Opsada Sinja 1715. Brončanu povelju u kategoriji Projekti/nositelji zaštićenih i marketinških oznaka osvojio je OPG Ivanović. Posebno priznanje za razvoj ruralnog turizma u kategoriji Tradicijska (ruralna) domaćinstva osvojio je OPG Budiša. Posebno priznanje za očuvanje prirodnog i kulturnog krajolika u kategoriji Ruralno turistički projekti osvojio je Biblijski vrt i Križni put u svetištu Gospe Stomorije. Posebno priznanje za kreiranje kulturne i turističke rute u kategoriji Ruralno turistički projekti osvojila je Turistička zajednica Grada Supetra s projektom Dan s Rendićem.

–Zahvaljući Splitsko – dalmatinskoj županiji danas su se susreli dobitnici nagrade Suncokret kroz proteklih nekoliko godina. Zahvaljujem se svim dobitnicima, kandidiranima, te ostalima koji su dali svoj doprinos za razvoj ruralnih područja. Nagrada je postala prepoznatljiva, imamo nove ideje i projekte, uključili smo susjedne zemlje. Posljednjih godina svi pričamo o održivosti, dobitnici suncokreta najbolji su primjer održivosti, u centru Suncokreta je čovjek – kazala je organizatorica i predsjednica Udruge „Klub članova Selo“ Dijana Katica, te najavila 6. Međunarodni kongres o ruralnom turizmu koji će se održati od 10. do 13. travnja 2024. godine.

Na samom početku događanja prisutne je pozdravio i zamjenik župana Splitsko – dalmatinske županije, Stipe Čogelja. Ujedno je čestitao nagrađenima i pohvalio njihove rezultate.

“Turizam nema granica, pokreću ga emocije, vi koji ulažete vaše znanje, volju, energiju… Strategija razvoja turizma Dalmatinske Zagore i novi Zakon u turizmu omogućit će da se turizam brže i lakše razvija. Jedan od značajnijih poteza naše Županije će biti sufinanciranje javnog prijevoza u Zagori, kako bi se dobro i sigurno povezala sva kulturno-turistička odredišta. Splitsko – dalmatinska županija razvija niz projekata koji se naslanjaju na ruralni turizam: Dalmacija Storytelling, projekti Pomorske baštine, Skriveni Habitat… trudimo se sve podići na višu razinu kako bi dali novo svijetlo vama, koji ste ključ razvoja u turizmu” kazao nam je Splitsko – dalmatinski dožupan Stipe Čogelja

“Dalmatinska Zagora je još 2018. osvojila nagradu za najbolju destinaciju ruralnog turizma u Hrvatskoj. Kao što je naš dožupan spomenuo prometna povezanost je preduvjet razvoja Dalmatinske Zagore, naveo bi kao primjer dobre prakse Provansu gdje lokalna samouprava sufinancira prijevoz u unutrašnjost te se daje prilika i mogućnost ljudima da se bave odredjenim djelatnostima i od toga žive.” – istaknuo je načelnik Općine Klis, Jakov Vetma te izrazio zadovoljstvo da je Općina Klis domaćin današnjeg susreta

Voditelj kompleksa Stella Croatica’ Marin Jerković koji su se dva puta okitili nagradom ‘Suncokret ruralnog turizma’. Jerković kazao je da im je vrijedno priznanje bilo vjetar u leđa te da im je otvorilo mnoga vrata. 

” Posjećuju nas gosti iz cijelog svijeta, dosta radimo s domaćim stanovništvom posebno s djecom. Provodimo radionice u prirodi kojima pokušavamop osvjedočit bogatstvo naše kulturne i prirodne baštine””

Na susretu dobitnika sudjelovao je i ovogodišnji šampion ruralnog turizma Hrvatske u kategoriji Aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru.

“Nagrada NP Mljet uspjeh je cijele ustanove,  kolektiva i rezultat rada i ulaganja u infrastrukturu nacionalnog parka posljednjih šest, sedam godina gdje je Park doveden do vrhunske razine u puno širem smislu, i turizma i zaštite prirode i uključivanja lokalnog stanovništva što je nama na prvom mjestu. Drago nam je da je ponuda parka prepoznata kao vrhunski proizvod te smo nagradjeni šampionskom titulom Suncokreta ruralnoga turizma” – kazao nam je ravnatelj Ivo Sršen

Nakon službenog programa sudionici su obišli kompleks Stella Croatica

ADAC, najveći njemački i europski autoklub svake godine rangira najbolje europske i hrvatske kampove. Hrvatska je i dalje jedno od najpopularnijih turističkih odredišta njemačkih kampista.

Supetar – nova hit destinacija za kampiranje

Najbolje plasirani pridošlica među hrvatskih top 25 je i Boutique Camping Bunja kod Supetra i to nam viskom 5 mjestu. Tim plasmanom Boutique Camping Bunja upisao je Supetar na kartu novih hit destinaciju za kampiranje.

Boutique camping Bunja smješten je u mirnoj uvali Babin laz 2,5 km od grada Supetra. Kamp nudi boravak na vrhunski opremljenim i prostranim parcelama u prirodnoj sjeni borove šume, ali i smještaj u inovativno dizajniranim mobilnim kućicama. Gosti kampa su u dodiru s mediteranskom klimom, autohtonim detaljima kao što je kućica od kamena za pastire – bunja i suhozidima.

Kamp nudi privatnost i dašak luksuza s prekrasnim pogledom na more za obitelji, romantične parove i hedoniste. Tu su grijani slatkovodni bazen, aquapark, dječje igralište, masaža na plaži, najam bicikla, SUP-a. U samom središtu kampa nalazi se sanitarni čvor, prostor za pranje suđa i rublja, kao i perilica rublja te tuš za pse.

U kampu je Beach bar i restoran u kojem gosti mogu uživati u najfinijim morskim i mesnim delicijama, te lokalnim specijalitetima. Kamp otvoren od travnja do studenog kako bi gosti mogli uživati u čarima otoka Brača i van sezone.

S otprilike 2700 sunčanih sati u kalendarskoj godini otok Brač idealan je za biciklističke, planinarske i gastro tuke u pred i post sezonu, a čisto more i prekrasne uvale privlače goste u sezoni.

Više: supetar.hr

Najljepše razdoblje u godini, ispunjeno blagdanskim mirisima i okusima djetinjstva, sretnim trenucima s obitelji i prijateljima, božićnim pjesmama i susretima s Djedom Božićnjakom osvojilo je i Novalju.

Bogati adventski šušur može se osjetiti na svakom koraku, a Grad Novalja, Turistička zajednica grada Novalje i Centar za Kulturu Novalje pripremili su za svakog posjetitelja obilje događanja za dugo pamćenje. Stoga pozivaju sve, i domaće i njihove goste da ovih dana ne propuste neke od najatraktivnijih događanja u gradu.

Sajam domaćih proizvoda definitivno je događaj koji nitko ne propušta jer tko može odoljeti kvaliteti domaćih autohtonih proizvoda, dok je Kućica Djeda Božićnjaka mjesto veselja i smijeha najmlađih, ali i onih malo starijih koji se još uvijek nadaju da će im ispuniti pokoju božićnu želju.

Kućica je otvorena do 29. prosinca svakim danom od 10 do 12 sati te popodne od 17 do 19 sati.

Razdragano dječje veselje odzvanja i na Šetalištu hrvatskih mornara u blizini dječjeg vrtića gdje se odvija ‘Bajka od vune i drva’, a da djeca i njihovi roditelji ne propuste nijedan događaj tu je i vlakić Djeda Božićnjaka da ih odvede gdje god požele.

Ispred galerije Era svake nedjelje održava se paljenje nove adventske svijeće a iz svakog kutka odzvanjaju zvukovi najljepših božićnih klasika u izvedbi domaćih bendova poput Dua nostalgije, grupe Kanela, Vista benda, gradske glazbe Pag, Glazbene škole Iva Kuprešak i brojnih drugih.  

Uz svakodnevna događanja u božićnoj čitaonici blagdanski ugođaj i gastro poslastice nude Makarunijada i Bakalarijada, a vrhunac božićnih događanja sigurno je tradicionalni koncert u Župnoj crkvi Sv. Katarine – Novaljski raspivani Božić, koji će se održati na blagdan Sv. Stjepana, 26. prosinca.

Na rasporedu je i Revijalno Humanitarni nogometni turnir 3 na 3, od kojeg prihod ide u humanitarne svrhe.

Kao uvod u novogodišnje slavlje u petak 29. prosinca svi s nestrpljenjem očekuju koncert popularne Indire dok se najveća fešta priprema na dočeku Nove godine, 31. prosinca na Trgu Bazilike uz nastup 023 benda kao predgrupe te koncert Ivane Marić.

Ova kuharica budi sjećanje na mirise i okuse antičkih vremena

Izučavajući pisane zapise o kuhinji starih Grka, Ivana Ožanić Roguljić i Vinko Tarbušković došli su na ideju kuharice “Grčka hrana u Starogradskom polju”, koja sadrži popis namirnica i jela koje je ovaj drevni narod konzumirao, te da se pomoću njih kreiraju recepti prilagođeni 21. stoljeću koji bi se u skoroj budućnosti projekta pronašli na stolovima ugostiteljskih objekata na otoku Hvaru.

Predstavljanje kuharice “Grčka hrana u Starogradskom polju” održano je 15. prosinca u Dominikanskom samostanu u Starom Gradu u organizaciji JU Agencije za upravljanje Statogradskim poljem i Instituta za arheologiju. Projekt je pokrenut 2022. godine, te je financiran sredstvima Splitsko – dalmatinske županije – Upravnog odjela za turizam i pomorstvo.

Povijesni izvori jasno prikazuju da je grčka kolonija Faros osnovana 358./384. g. pr. Kr. na današnjem otoku Hvaru. O prehrani starih Grka malo je konkretnih informacija, a one koje su dostupne učimo najviše čitanjem epova, komedija, medicinskih knjiga, pa čak i pjesama. Za pretpostaviti je da su Grci dolaskom na Hvar ponijeli prehrambene običaje svoga zavičaja.

S kratkim govorima prisutnima su se obratili organizatori i predstavnici Splitsko – dalmatinske županije

Jela su pripremili učenici Srednje škole Hvar – Izdvojena lokacija Jelsa, sa svojim mentorima Viktorijom Čolić Serdar i Andrejom Petrićem.


– Arheogastronomija je novi sve atraktivniji oblik turizma. Ova kuharica, dosadašnje prezentacije plod su suradnje JU Agencije za upravljanje Statogradskim poljem i Instituta za arheologiju uz potporu Splitsko – dalmatinske županije. Projekt je reprezentativan primjer UNESCO prezentacijske baštine otoka Hvara, u svrsi promocije mediteranske prehrane. Cilj ove kuharice je ukazati što su stari Grci jeli dolaskom na Hvar, poglavito koja su to jela kreirali od namirnica koje su mogli uzgojiti na polju u zaleđu Starog grada – kazao je Vinko Tarbušković, ravnatelj JU Agencije za upravljanje Statogradskim poljem

– Ova kuharica je odličan primjer kako valorizirati gastrobaštinu te uključiti mlade i obrazovne institucije. Pohvalio bi autore, projekt i angažman Srednje škole Hvar – izdvojene lokacije u Jelsi i njihove profesore te istaknuo kako su danas sa nama i učenici I. gimnazije Split, koji su ispleli adventski vijenac te na taj način dali svoj doprinos ovom projektu, te će uskoro predstaviti projekt “OPLETI!” na UNESCO-ovoj skupštini u Ateni” – kazao je Stipe Čogelja, Splitsko – dalmatinski dožupan

– Ponosna sam što smo zajednički prepoznali potrebu da valoziramo našu baštinu i da kreiramo nove turističke proizvode. Ova kuharica je jednako maštovita i inovativna, druga faza će biti certificiranje ugostiteljskih objekata koji nude domaće proizvode i promoviraju lokalnu gastronomiju. Sva su jela jako zdrava i ukusna. – kazala je Matea Dorčić voditeljica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo u Splitsko – dalmatinskoj županiji