Vincekovo je blagdan vinogradara kontinentalnih vinogorja, tzv. vinogradarska Nova godina.

Obilježava početak novog ciklusa poljoprivrednih radova kada kreće vegetacija (kao što je Martinje drevna proslava završetka te godine). Tom prigodom se vrši obred rezidbe trsa, a odrezani trs se obredno “krsti” starim vinom, ukrasi kobasicama i daruje pšenicom, kukuruzom, grožđem i kruhom, sa željom da bude plodan i bolje rodi. Odrezano trsje se potom stavlja uz prozor da bi se nagađalo, kad grančice potjeraju, kakva će biti godina. Po pučkom običaju sve je popraćeno pjesmom i glazbom uz prigodne svečanosti i obilazak vinskih kleti te ponudu domaćeg vina. Kuša se i staro i mlado vino, po potrebi i nadolijevaju bačve, priprema slastan zalogaj već prema običajima kraja, od pečene slanine, preko šarana do srnećeg paprikaša. Jasno da se takva zabava protegne i do duboko u noć.

Običaj se njeguje u vinogradima diljem Zagrebačke županije, a posebice u gradovima: Dugo Selo, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić.

Sveti je Vinko jedan od pet zapovijedanih vinogradarskih blagdana uz kojeg je i precizno propisan obred koji valja obaviti. Ritualno se režu grančice s pupovima.

Sam sv. Vinko uz vino je povezan tek imenom. Bio je ranokršćanski mučenik, đakon Vincentius u Saragozi, živio je u 4. stoljeću, za vladavine zloglasnog Dioklecijana. Prošao je torturu prokonzula Dacijana koji ga je mučio ne bi li se odrekao svoje kršćanske vjere. Nakon smrti Dacijan ga je dao baciti zvijerima, ali je po legendi doletio gavran i obranio mučenikovo tijelo. Tada su ga povezli na morsku pučinu i bacili ga s kamenom oko vrata, no more ga je čudom izbacilo na obalu. Svetoga se Vinka na slikama prikazuje kao lijepa mladića ogrnuta dalmatikom, odjećom pastira a u tadašnjoj Dalmaciji, oznakom mučeništva.

Upoznajte pitoreskno Dugo selo

Grad Dugo Selo nalazi se 23 km istočno od Zagreba a čini ga 11 naselja (Dugo Selo, Andrilovec, Kopčevec, Kozinšćak, Leprovica, Lukarišće, Mala Ostrna, Velika Ostrna, Prozorje, Puhovo, Donje Dvorišće) u kojima živi 17.531 stanovnika. Povijest i kulturu ovog kraja obilježilo je ime sveca Martina, ali i viteški red Templara. No, upravo je dugogodišnja vinogradarska tradicija učinila ovaj kraj turistički prepoznatljivim (Vincekovo na Martin Bregu, Martinje u Dugom Selu, Dugoselske jeseni i dr.). Prvi povijesni spomen grada seže u daleku 1209.g. u kojoj kralja Andrija II. daruje „Terra Sancti Martini“ (Zemlju sv. Martina) u posjed Templarima.

Najstariji kulturno-povijesni spomenik u Dugom Selu je crkva sv. Martina, koja je i arheološki lokalitet, a podno crkve ponosno stoji kip sv. Martina, visok 7 metara izrađen u drvu, koji je u umanjenoj verziji službeni suvenir grada Dugog Sela. Vinogradarska tradicija ovog kraja, posebno prisutna na Martin Bregu rezultirala je i drugim turističkim manifestacijama vezanim uz vino, kao što su Vincekovo na Martin Bregu, te berba grožđa na Martin Bregu u kleti i vinogradu Turističke zajednice Dugog Sela.

Jedna od važnih priredbi u Dugom Selu je izložba vina koja se održava u lipnju svake godine, također na Martin Bregu. Najopsežnija i najintenzivnija događanja u Dugom Selu su u jesen kada traju Dugoselske jeseni. Ta zbirna manifestacija ispunjena kulturnim, zabavnim, sportskim, edukativnim i drugim sadržajima, prilika je da posjetitelji upoznaju svo bogatstvo Dugog Sela.

Na kraju, Dugo Selo morate posjetiti kako biste vidjeli prvu ‘Stopu sv. Martina’ u Republici Hrvatskoj, postavljenu na staroj martinskoj crkvi. To je mala skulptura ali od velikog značaja, obilježje je to i priznanje Vijeća Europe i Kulturnog centra Francuske da grad Dugo Selo pripada Europskom kulturnom itinereru obilježenom stopama sv. Martina.

Nadamo se da smo ovim informacijama uspjeli dočarati bogatstvo i raznolikost ponude naše županije koja iz mjeseca u mjesec ima štošta ponuditi svojim izletnicima, posjetiteljima i svojim stanovnicima. Bilo da je riječ o domaćim vinima, slasnim autohtonim jelima, pjesmi i zabavi ili samo razgledu pitome a čudesne prirode… nećete ostati uskraćeni za nijedno od ovih doživljaja.