Tag

Featured

Browsing

Turistička zajednica Šolte, kroz autorsko djelo licencirane turističke vodičkinje Sandre Marie Vrandečić, predstavila je danas u Grohotama prvu kostimiranu interpretacijsku šetnju na Šolti – ‘Šoltanka – jedan život na otoku’.

Živopisna, atraktivna Šoltanka s početka 20. stoljeća u odjeći kakva se na otoku nosila u to vrijeme, izazvala je ne samo oduševljenje prisutnih, već i zavidnu pažnju i zanimanje slučajnih prolaznika.

Radi se o inovativnom turističkom proizvodu kao jednom od načina na koji Turistička zajednica Šolte unaprjeđuje svoje usluge te različite sadržaje na atraktivan način približava potrebama i željama svojih gostiju stvarajući im nezaboravne uspomene. Jedan od njih je i ‘storytelling’, odnosno prepričavanje zanimljivih i autentičnih priča iz bogate šoltanske prošlosti. Upravo to je bio motiv za stvaranje novog turističkog proizvoda TZ kojeg je jučer predstavila Vrandečić.


– Bila sam visokomotivirana napraviti nešto novo i drukčije na svom otoku, nešto što će oživjeti našu kulturnu i prirodnu baštinu. Krenulo je s idejom da oživimo žensku otočku baštinu, no kako sam počela razvijati tu priču, paralelno se dogodilo da je Splitsko-dalmatinska županija (SDŽ) pokrenula projekt ‘Dalmacija storytelling destinacija’ u koji sam se ja savršeno uklopila sa svojom idejom i željom da ta interpretacija baštine ne bude štura. Našla sam prostor koji je nedovoljno zastupljen, a mislim na recentnu povijest od 100 do 150 godina unazad, na vrijeme koje nije toliko nepoznato, vrijeme naših pradjedova i prabaka koji su tada živjeli – pojašnjava Vrandečić.

Ideja šoltanske vodičkinje za prvom kostimiranom interpretacijskom šetnjom u skladu je s nastojanjima Turističke zajednice Šolte koja razvoj vođenih turističkih tura vidi vrlo korisnim i poželjnim načinom predstavljanja šoltanske povijesti. Potvrdila je to i direktorica TZ Šolta Maja Radman.

– Unatoč prednostima aplikacije VIVOŠ koja na suvremen i zanimljiv način predstavlja kulturnu i povijesnu baštinu otoka Šolte, značaj čovjeka u ovom segmentu ipak se ne može zamijeniti. Modernog turista zanimaju priče i stil života ljudi koji ga u tom trenutku okružuju, način života kakav se živio i živi na otoku, poveznica između onog povijesnog što može vidjeti na pojedinim lokalitetima i onog što se događa danas. Stoga je TZ odlučila, osim vođenih besplatnih tura s „standardnim“ vođenjima, prezentirati dio ponude i primjenom metode tzv. ‘storytellinga’ putem turističkih vodiča – interpretatora baštine u skladu s projektom Splitsko-dalmatinske županije ‘Dalmacija storytelling destinacija’ te na takav način podignuti razinu kvalitete kulturno-turističke ponude – istaknula je Radman i dodala kako je cilj takvih aktivnosti povećanje broja turističkih vodiča, s naglaskom na porast broja tzv. interpretatora baštine. 

Osim toga, TZ Šolta u okviru novog koncepta promocije otočkog turizma, prema riječima Radman, usmjerena je na aktivni turizam.

– Imamo tri nove tematske staze kroz tri mjesta na otoku Šolti dužine od četiri do sedam kilometara – kroz Šoltansko polje, kroz Maslinicu i kroz Gornje Selo do svetišta. Imamo trail utrku i sudjelujemo u splitskoj trail utrci – kaže Radman.
O razlozima osmišljavanja svoje živopisne i atraktivne kostimirane interpretacijske šetnje, autorica Sandra Marie Vrandečić kaže kako su sve industrijske revolucije i tehnološki napredak doveli do drastičnih promjena u civilizacijskom smislu da nam se sve to prebrzo odigralo pred očima, pa je njena namjera ovom pričom pobuditi svijest kod posjetitelja, ali i domaćih pripadnika mlađih generacija o potrebi očuvanja okoliša.

– Učinila sam to na način da sam utjelovila ženu od prije 100 godina koja je živjela u jednom vremenu  i  prostoru ograničenih resursa, odnosno korištenjem isključivo prirodnih resursa koji su bogomdani, koji su tu i koje je čovjek koristio na tako što ih je oplemenjivao sa svoje dvije ruke i prirodnim materijalima i bio usko povezan s prirodom i okolišem u kojem živi. Danas smo došli u apsolutnu kontru tome i u čast tim ljudima i tom načinu života te u zahvalnosti svima onima koji su mi ostavili bogatu zavičajnu zbirku na zavidnoj razini koja mi je uvelike pomogla i bila nit vodilja u kreiranju ove moje ture, nastala je ova priča. Svi moji otočani starijih generacija, pjesnici, književnici i kroničari tog minulog doba, bili su mi velika pomoć i inspiracija. Sve to sam kroz svoju Šoltanku dovela ponovno u život, prošlost u sadašnjost – naglašava Vrandečić.

Šetnja je kostimirana i svi izvori kojima se autorica koristila, fotografije, razni pisani dokumenti  od znanstvenih članaka do proze i poezije mojih otočana, su inspiracija lika kojeg je kreirala. 

– Bez svih njih, zapravo sve to ne bi bilo moguće i svi ti ljudi koji su zaslužni za očuvanje kulturne baštine na Šolti bili su na ovoj premijeri. Radi se o šačici Šoltana čiji mi je rad najviše pomogao u kreiranju lika Šoltanke s početka 20. stoljeća – zaključila je Vrandečić. 

Jedan od onih koje je kostimirana interpretacijska tura, uz pjesnu članica ženske klape Ćuvite sa Šolte, podsjetila vlastitog školovanja i djetinjstva u škrtim otočkim uvjetima, je i načelnik općine i predsjednik Turističke zajednice Šolta Nikola Cecić-Karuzić.

– Nosio sam vodu za zalijevanje, a od sedmog razreda osnovne škole dida me naučio kopati motikom i polijevati lozu, kazao je ponosno Cecić-Karuzić i pred okupljenima demonstrirao kako pravilno grabit (šoltanski ‘kalat’) vodu iz bunara u starinskoj limenoj posudi.
Govoreći o turizmu na Šolti, kazao je kako Šoltani onima koji dolaze trebaju pokazati kakvi su bili i što su sačuvali od predaka.

– Šolta ima što pokazati, to je otok pjesnika i umjetnika, ‘careva i kraljeva’. Ovo je način, da upakirano u turistički proizvod, strancima i domaćima pokažemo kako se nekad ovdje živjelo i radilo jer je Šolta puno više od mora i sunca – kazao je Cecić-Karuzić i najavio skoro otvaranje muzeja, odnosno galerije.

Prva kostimirana interpretacijska šetnja na Šolti “Šoltanka – jedan život na otoku’ u skladu je s projektom ‘Dalmacija storytelling destinacija’ Splitsko-dalmatinske županije kojim se želi se očuvati i prezentirati dalmatinska kulturna baština i doprinijeti cjelogodišnjem turizmu u županiji. 

Kroz projekt su kreirani novi i komercijalno dostupni turistički proizvodi, tematske interpretacijske šetnje i muzejska vođenja s oživljenim baštinskim likovima, a radi se i na kreiranju registra postojećih tematskih doživljaja s područja županije.

Izvor i foto: dalmatinskiportal


Sinj, 21. – 23. lipnja 2024.

U u svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske u Sinju se održava treći kongres Duhovna baština marijanskih svetišta koji će se održati od 21. do 23. lipnja 2024. godine u organizaciji Turističke zajednice Grada Sinja i Svetišta Gospe Sinjske te uz podršku Splitsko-dalmatinske županije, Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske turističke zajednice, Grada Sinja i Viteškog alkarskog društva.

Kongres će okupiti svećenike, redovnike i redovnice, istaknute teologe, povjesničare, medijske, kulturne i turističke djelatnike i vjernike koji će podijeliti svoja saznanja, iskustva i vizije o značaju marijanskih svetišta u očuvanju i promicanju duhovne baštine te suživotu s vjerskim turizmom. Očekuju nas inspirativna predavanja, panel diskusije, svete mise i kraće hodočasničke rute koji će produbiti naše razumijevanje i ljubav prema Gospi i marijanskim svetištima.

I ove godine smo ponosni i radosni što će na Kongresu gostovati upravitelji svetišta brojnih naših marijanskih svetišta kao i iz svetišta iz Bosne i Hercegovine. Osobito nam je drago što ćemo ugostiti nadbiskupa Mieczysława Mokrzyckog iz ukrajinskog Lavova, Rafała Wilka, zamjenika priora Svetišta Gospe Čenstohovske iz poljske Jasne Gore, svetišta koje je simbol vjerske slobode, a time i srce Poljske i njezino nacionalno svetište te Roberta Adamczyka iz poljskog Licheńa. Dani duhovne baštine marijanskih svetišta kao i do sada obuhvatit će brojna hrvatska svetišta i marijanska svetišta hrvatskog naroda iz Bosne i Hercegovine.

Vrijedi istaknuti i izložbu hrvatskih svetaca i blaženika umjetnice Iris Mihatov Miočić. Svetu misu, 21. lipnja  u 19 sati, u crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske predvodit će nadbiskup Mieczysław Mokrzycki, a nakon misnog slavlja uslijedit će koncert Klapa Sinj, tenora Vladimir Garić te Kiare Generalić uz instrumentalnu pratnju Ivana Peraka. U klaustru crkve Čudotvorne Gospe Sinjske, 22. lipnja, nakon hoda Stazom Gospi Sinjskoj, bit će prikazan dokumentarni film autorice Zrinke Krešo, Put Gospe, o hodočašću iz Rame do Sinja.

Kao što mornari idu ka luci vođeni sjajem zvijezda, tako i kršćani idu ka nebu vođeni Marijom
Sv. Toma Akvinski (1225. -1274.)

Oduvijek vođeni svojom najvjernijom odvjetnicom i zlatom okrunjenom Kraljicom, Hrvati su štovali Blaženu Djevicu Mariju, neiscrpan izvor utjehe, zaštite i nadahnuća, i u burnim povijesnim olujama i mirnim plovidbama utjecali se pod njezin zagovor. Marijanska svetišta predstavljaju neizostavan dio duhovnog i kulturnog nasljeđa hrvatskog naroda. Stoljećima su ta sveta mjesta, preko tisuću njih, bila središte vjere, nade i molitve te su oblikovala duhovni identitet Hrvata.

Svi zainteresirani sudionici trećeg kongresa Dani duhovne baštine marijanskih svetišta mogu svoje sudjelovanje prijaviti putem poveznice na https://stazagospisinjskoj.hr/  

Foto: Tz grada Sinja

ZVALA SE KALPURNIJA I BILA JE BOGATA MOĆNA RIMLJANKA NA POČETKU PRVOG STOLJEĆA. NJEZINI SPOMENICI U CASKI NA OTOKU PAGU SVJETSKA SU SENZACIJA A SADA JE DOBILA I SVOJU KNJIGU

Proteklog je vikenda u Centru za kulturu Grada Novalje predstavljena knjiga Kalpurnija i egipatski bogovi u Caski na otoku Pagu. Knjiga, posvećena zasigurno najznačajnijoj stanovnici antičke Caske, kroz najnovija nalazišta razotkriva zabranjeno štovanje egipatskih bogova i baca novu sliku na fascinantne zaplete života bogate rimske senatorske obitelji Kalpurnijevaca.

Uvala Caska nedaleko od Novalje danas je poznata po svojoj pješčanoj plaži koju krasi čisto more, ali i bogatim arheološkim nalazištima koji ukazuju na tisućljetnu povijest tog kraja. Brojni kupači koji svakodnevno posjećuju ovu plažu vjerojatno nisu ni svjesni da morsko dno skriva ostatke antike prekrivene naslagama pijeska.  

Kratka šetnja ovim malenim naseljem pruža uvid u brojna arheološka nalazišta koji svjedoče o burnoj prošlosti. Jedna od zanimljivijih stranica povijesti je ona o imanju bogate rimske obitelji Kalpurnija Pizona čiji su pripadnici obnašali brojne visoke dužnosti u Rimskom Carstvu. Sam car Oktavijan August im je dodijelio ladanjsko imanje u Caskoj zbog njihovih zasluga i obiteljskih veza. Prema tome možemo reći kako je Kalpurnija jedna od najznačajnijih stanovnica otoka Paga ne samo svojeg vremena nego i danas.

TKO JE BILA KALPURNIJAA PIZON?

Njezina je životna priča fascinantna i relevantna ne samo za lokalnu i regionalnu, nego i za svjetsku povijest. Njezin stric, Gnej Pizon, postavljen je za sirijskog legata budućega cara Germanika. Optužen je za Germanikovu smrt (koju je, pretpostavlja se, naručio sam car Tiberije) te se ubio prije konačne presude. Kalpurnijin je otac, Lucije Pizon augur, 24. godine bio optužen za uvredu cara Tiberija, ali je umro (najvjerojatnije se i on ubio) prije izricanja presude. Svi su troje bili prkosni i ponosni po karakteru.

Car Tiberije bio je zabranio egipatske i židovske obrede u Rimskome Carstvu. Kalpurnija je, povukavši se na posjed u Caski, podigla četiri oltara posvećena upravo egipatskim bogovima, kojima daje klesati posvete u inat omraženom joj caru. Veličina oltara jasno dokazuje da su bili inventar hrama na Kalpurnijinom imanju. Ondje se okupljao puk cijelog otoka kad su bile svetkovine egipatskih bogova i odonud se njihov kult raširio po regiji pa je kasnije posvjedočen u Senju, Zadru, Ninu.

Kalpurnijini oltari nose sofisticirane posvete rimske matrone egipatskim bogovima, koje bacaju posve novo svjetlo na povijest egipatskih kultova u rimskom svijetu: ona zaziva Izidu, Serapisa, Ozirisa i Anubisa, što je jedina zasad zabilježena takva posveta. Bogovima daje atribute koji su prvi put posvjedočeni ili ih dosad drugdje nema. Jasno je iz tih posveta da je važan razlog njezina štovanja egipatskih bogova želja da njezini stric i otac počivaju sretno na drugome svijetu i da njihovu nepravednu smrt kazne egipatski bogovi. Nažalost, dva su oltara izgubljena, jedan se nalazi na imanju Jurja Palčića u Caski, a četvrti i najreprezentativniji je u novaljskome gradskom Muzeju.

KAKO JE NASTALA KNJIGA?

Povod nastanku knjige upravo je nalaz četvrtog Kalpurnijinog oltara 2020. godine. Njegov tekst je savršeno čitljiv i omogućio je da se shvati da su i ostala tri bila posvećena upravo egipatskoj božici Izidi i bogovima njezinoga kruga. Autori ove knjige samo su se jednom uživo sreli, u Caskoj 2021. godine, kad su došli vidjeti dva sačuvana oltara i prepisati te prevesti njihove tekstove.

Cijeli smo dan proveli s njima i na kraju, po povratku doma, čuli smo na radiju da je toga dana egipatska ptica ibis posjetila Hrvatsku prvi put nakon 200 godina – oduševljeno nam je rekla dr.Inga Vilogorac Brčić voditeljica istraživanja. Ibis, simbol je boga Tota, boga mudrosti, znanja i pisara. Odmah smo ustanovili da ju je poslala sama Kalpurnija i da pismom, riječju i znanjem ovjekovječimo njezinu priču. Nikola Cesarik i David Štrmelj napisali su poglavlja o misteriju Kalpurnijinih oltara te o povijesnom i političkom kontekstu u kojem su živjeli Kalpurnija i njezina obitelj, Maja Grisonic pisala je o Caski kao arheološkom lokalitetu, a ja o Kalpurniji i egipatskim bogovima.Priložili smo tekstu i pjesku pokojnog Zdenka Brusića, koju je posvetio Kalpurniji.



Više i foto: Tz Novalja

S 86 marina, te 220 luka nautičkog turizma, Hrvatska je u samom svjetskom vrhu nautičkog turizma, u prošloj godini postjetilo nas je 585.000 charter gostiju, koji su ostvarili gotovo 4 milijuna noćenja. Velike turističke brojke traže i velika ulaganja.Može biti slika sljedećeg: karta i tekst SVI ISTINSKI ZALJUBLJENICI U NAUTIČKI TURIZAM poželjeli su da su se 13. lipnja u jutarnjim satima našli u prostorijama Interpretacijskog centra maritimne povijesti Milne – naime, toga dana ondje se žustro izlagalo i debatiralo na temu nautičkog turizma, održivosti, maritimne baštine i zelene tranzicije, a govornici su stigli – iz svih relevantnih sektora važnih za njegov razvoj. Na konferenciji su se okupili pravi biseri nautičkog turizma otoci: BRAČ, VIS, HVAR i ŠOLTA.
INSPIRATIVAN DAN I USPJEŠNE RAZMJENE IDEJA I KONTAKATA poželjeli su nam najprije naši vrijedni milnarski domaćini – načelnik Općine Milna Frane Lozić, te direktorica Turističke zajednice Općine Milna, Ana Grassi. „Centar maritimne povijesti Milne u kojem se nalazimo, ustvari je preteča nautičkog turizma“ – istaknula je Ana. „Na nekadašnjim mjestima gdje su se gradili brodovi i jedrenjaci, nalaze se danas marine. Zbog toga je jako važno na ovoj konferenciji govoriti o očuvanju mora, da bi ga slijedeće generacije mogle baštiniti na neki drugi način.“ Važnost očuvanja okoliša i održivosti kao da je već i samim svojim outfitom u zelenim nijansama željela naglasiti naša uvažena panelistica, pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet, Matea Dorčić.
„Izvrsna je ovo prilika da se podsjetimo na uspješnu suradnju između Splitsko-dalmatinske županije i Općine Milna, stavljajući u fokus uvijek ravnomjerni regionalni razvoj te nužnost razvoja pametnih i održivih otoka. U posljednje dvije godine bilo nam je zadovoljstvo i čast sa preko 660.000 eura poduprijeti projekt rekonstrukcije zida i proširenja obale na predjelu Racić u Milni, pa nam je ovo prilika da na licu mjesta vidimo u što smo ulagali.“ – ponosno je istaknula, najavivši nove projekte i suradnje, poput one između Općine Milna, Općine Sutivan i Splitsko-dalmatinske županije, za koju se očekuje iznos bespovratnih sredstava od preko 2 milijuna i 400 tisuća eura.
Uvodni dio savršeno je zaokružila direktorica TZ Splitsko-Dalmatinske županije, Ivana Vladović. „Doživljaja koje mi ovdje imamo, žargonski rečeno, nema nigdi na svitu. Nemojmo se boriti za turističke brojke – borimo se za doživljaje, borimo se za ljepotu, i za budućnost onih kojima to ostavljamo! Cilj Splitsko – dalmatinske županije je brendirati naš način života, prikazati Dalmaciju kakva iskonska je. 365 dana u godini ovdje se lijepo živi, 365 dana u godini imamo vrhunsku gastronomiju, kulturu, povijest je na sve strane, naše čarobno more je i u najvećim neverama ipak sigurno. S 23 zračne linije smo tokom cijele godine povezani. Sretna sam što sam danas tu među otočanima., u Milni koja priča divnu nautičku priču, mjesto koje je ribarstvom i brodogradnjom ohranilo generacije.“
Na konferenciji održane su dvije panel diskusije na temu održivih otoka, zelene tranzicije, obnovljivljivih izvora energije, prometnog povezivanja, europskih fondova i potpora… te su predstavljeni primjeri pozitivne prakse u nautičkom turizmu. “Milna desetljećima gradi svoju nautičku priču, zajednički cilj svih nas koji se bavimo turizmom, Milnarana i svih koji tu dolaze je da razmišljamo o održivosti, te kako unaprijediti naš turizam kako bi nam se gosti ponovno vraćali. Na današnoj konferenciji raspravljalo se kako zaštititi naše resurse, kako pomiriti brojke i održivost, Milna ima viziju. Milna je nautički centar Brača, na nama je koji vodimo jedinice lokalne samourprave da određujemo smjernice turizma. U Milni se ulaže na svakom kantunu. Upravo završavamo 420 m rive koja je građena još u vrijeme Austro-ugarske, cara Franje Josipa, posebno sam ponosan što je nova riva zadržala stari štih, stare kuvertele implementirali smo u novo rekonstruiranu rivu.” kazao je načelnik Frane Lozić
“Grad Hvar se bori protiv masovnog turizma kao i ostala atraktivna Hrvatska turistička središta. Svake se godine traži od nas 10 % povećanje turističkog prometa, održivost i brojke ne idu zajedno. Trebamo sačuvati našu baštinu, sretan sam što sam danas ovdje, na konferenciji o nautici i održivosti. Ponosan sam što su danas s nama moji kolege s četiri otoka Splitsko – dalmatinske županije – perjanice nautičkog turizma, raspravljamo kako zadržati autentičnost, graditi i ulagati u infrastrukturu, kako bi prvo domaćem stanovništvu bilo ugodno za život, da bi i naši gosti mogli uživati u ovim ljepotama.” – kazao je gradonačelnik Hvara Rikardo Novak
“Projekt nadogradnje luke, izgradnja operativne obale duge 420 m, trebala bi biti gotova kroz 15 dana. Riječ je o investiciji vrijednoj više 2 milijuna aura, po završetku projekta Milna će dobiti 50 novih nautičkih vezova, 50 komunalnih veza, nakon toga slijedi izgradnja treće faze luke u Milni na kojoj će se urediti 205 komunalnih vezova” kazao je ravnatelj županijske lučke uprave Domagoj Maroević “Na Visu je izgrađena najveća solarna elektrana na Jadranu, koja omogućava otoku Visu da 60% godine bude energetski neovisan, krećemo s dodatnim ulaganjima u zelenu tranziciju, s primjenom zelenom vodika, proizvodnjom etanola iz otpada. Vis kao jedna od najvećih nautičkih destinacija na Jadranu uz energetsku neovisnost, vlastite izvore vode, investije u lučku infrastrukturu, uređenjem dodatnih komunalnih vezova, te krunom projekata – novom natičkom lukom otvorenom za javni promet, poboljšati će demografsku sliku mjesta.” kazao je gradonačelnik grada Visa Ivo Radica
Ekologija i održivost naša su obveza‘Plan o upravljanju lukama i sidrištima Splitsko – dalmatinske županije prilika je da naš najvrjedniji resurs – more i obalu dugoročno zaštitimo. Plan rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije služi kao temeljni dokument u postupku poziva za dostavu zahtjeva za izradu prostornih planova uređenja gradova i općina. Županijski upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet gradovima i općinama će dostaviti podatke o broju nautičkih sidrišta, lokaciji, veličini i maksimalnom kapacitetu sidrišnih polja na njihovom području. Ti podaci predstavljaju obvezujuće parametre za izradu prostornih planova uređenja gradova i općina i u daljnjem postupku izdavanja koncesija za gospodarsko korištenje nautičkih sidrišta ne mogu mijenjati. ‘ – kazala je Matea Dorčić, županijska pročelnica za turizam, pomorstvo i promet
“U dogledno vrijeme Sjeverna luka bi trebala rješiti problem razdvajanja putničkog i transportnog prometa. Ove godine uveli smo i nove linije, pojačali flotu, od 23. ožujka već plovi 12 linija prema Supetru. Potreba za novim linijama pokazatelj je kako se otoci razvijaju tako su potrebe otočana za dostavom sve veće. Prošle godine je Jadrolinija prevezla 12 milijuna putnika, to je izniman napor za našu flotu, naše pomorce, dajemo sve od sebe kako bi putnici i vozili brzo i sigurno stigli na destinaciju” – kazala je Jelena Ivulić, regionalna voditeljica Jadrolinije “Povećanje broja turista podrazumjeva i potrebu ulaganja u lučku infrastrukturu. I ove godine očekujemo porast prometa, unatoč činjenici da se luke mahom grade sredstvima Europske unije, veliki broj luka je ograničen prometnom infrastrukturom, rješenje je na jedinicama lokalne samouprave i potrebi prilagodbe prostornih planova.” – kazala je Paula Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet
„Šolta je povezana sa Splitom sa šest trajekata i katamaranskih linija dnevno, što je zadovoljavajuće, loše smo povezani s drugim otocima, izgradnjom luke u Stomorskoj nadamo da će se i za to stvoriti preduvjeti. U protekloj godini imamo 33 % porast broja novorođene djece, što je ujedno pokazatelj da je Šolta poželjno mjesto za život mladih obitelji i to je naš najveći uspjeh. Novim prostornim planom želimo potaknuti ulaganja u nautički turizam i ograničiti apartmanizaciju. U toku sezone čak 250 plovila dnevno se nalazi na divljim vezovima, puštanje fekalija i otpad na moru veliki su problem” – kazao je načelnik Općine Šolta Nikola Cecić Karuzić
“Brendiranje i ulaganje u Sutivan kao obiteljsku i bike friendly destinaciju, odrazilo se na produljenje pred i posezone. Naš plan je zaustavit daljnje povećanje turističkog prometa u glavnoj sezoni. U srpnju i kolovozu u Sutivanu boravi 6000 ljudi dnevno, imamo više apartmana nego stanovnika. U projekt deapartmanizacije krenuli smo još 2017. godine kada smo zabranili izgradnju apartmanskih zgrada, iako smo prostornim planom predvidili nove turističke zone, ne želimo poticati gradnju hotelskih kompleksa u kojima neće imati tko raditi” kazao je načelnik Općine Sutivan Ranko Blažević
” U prosjeku 7,5 dana borave gosti u Milni, novootvoreni Centar maritimne baštine povijesti Milne upravo je priča za naše nautičare da im približimo našu baštinu, tradiciju, povijest, također i tematske staze. Turistička zajednica u suradnji s Općinom ulaže u digitalne sadržaje za nove generacije, sve su popularniji naši “photo – pointovi”, zastupljeni smo putem društvenih mreža. U suranju s FLAG-om Brač pokrenuli smo strategiju i aplicirali na EU projekte, prošle godine smo odradili 3 projekta financirana u stopostotnom iznosu EU sredstava” kazala je Ana Grassi, direktorica turističke zajednce općine Milna”Od ove godine uveli smo i direktnu liniju s Jelsom.
Sve su brojniji individualni gosti koji žele što više toga posjetiti u jednom danu. Žele obići Hvar, Brač, Šoltu, Vis… žele se okupati na našim otocima pritom vratiti natrag u Split. Sa povećanjem broja linija i brzim brodovima, to im je omogućeno kazao je Jure Naranča, vlasnik Krilo shipping company d.o.o.
Dan ranije u poslijepodnevnim satima u prostorijama Interpretativnog centra imali smo uvodno druženje uz razgled novootvorenog Interpretacijskog centra maritimne povijesti Milne uz stručno vođenje Margarite Šimat, otvaranje Milnarskog srca Lita, nastup klapa Partenca i Morbin.
Foto: Hrvoje Gabrić

Na temu nautičkog turizma, održivosti, maritimne baštine i zelene tranzicije, 13. lipnja 2024., u Milni na otoku Braču, održava se „MILNA 2.0 – Konferencija o nautičkom turizmu i održivosti otoka“. Organizatori konferencije su Općina Milna i Turistička zajednica općine Milna partner Splitsko – dalmatinska županija pod pokroviteljstvom Jadrolinije.

Program pod nazivom „MILNA, VALA, LUKA“ započinje 12. lipnja u 18.30 sati, razgledom novootvorenog Interpretacijskog centra maritimne povijesti Milne uz stručno vođenje Margarite Šimat, otvaranje Milnarskog srca Lita uz nastup klapa Partenca i Morbin.

Centar je svečano otvoren krajem ožujka ove godine, te otkriva dugu i bogatu ribarsku tradiciju ovog dijela otoka Brača, ali i otoka u cjelini. U izložbenom dijelu postavljeni su panoi s povijesnim pregledom razvitka brodogradnje u Milni, a u srednišnjem dijelu izloženi su razni uporabni predmeti, dokumenti, oprema s brodova, alati, zapisi i fotografije.

Program se nastavlja u četvrtak 13. lipnja u 9.30 sati Konferencijom o nautičkom turizmu i održivosti otoka, na kojoj će biti održane dvije panel diskusije na temu održivih otoka, zelene tranzicije, obnovljivljivih izvora energije, prometnog povezivanja, europskih fondova i potpora… ukazati će na pozitivne primjere iz prakse u nautičkom turizmu.

Održivost je GLAVNI PRAVAC u razvoju nautičkog turizma na otocima

Održivi turizam na otocima daje određenu odgovornost prema cijelom drušvu, pritom čuvajući more, priobalje i okoliš za buduće generacije. Odgovornost potiče sve druge aktere turizma da slijede put održivog poslovanja i razvoja, koriste najsuvremenija tehnološka rješenja, obnovljive izvore energije te na taj način očuvaju more i priobalje.

MILNA – zvijezda nautičkog turizma Srednje dalmatinskih otoka

Smještena na krajnjoj zapadnoj točki otoka Brača, otvorena prema splitskim vratima pomorskom rutom svih brodova, s prostranim zaljevom od gotovo dvije milje te u dnu uvale prirodnom lukom, Milna je stoljećima bila pozornica ulaska i izlaska brodova.

Pridavanje Milni epiteta „nautičke zvijezde srednjedalmatinskih otoka“ ima svoje izvorne razloge u bogatoj maritimnoj baštini, a krije se u naravi imena koje je opisuje kao uvalu tisuću brodova  „Mille naves“.

Život uz more, s morem i od mora od pomorstva, brodogradnje i ribarstva kao suštini otočne i maritimne održivosti, dug je prema naslijeđu i opstanku prostora i dio su traženja nelakih odgovora najavljene panel diskusije.

„Milna ima resurse i definirani smjer u kojem pravcu želi ići“

Danas je Milna sve poznatiji biser nautičkog turizma Srednje Dalmacije. Na održiv i učinkovit način koristi dostupne resurse, te kvalitetno upravlja prostorom i okolišem. Svijetla budućnost nautičkog turizma zajamčena je zahvaljujući zajedničkom djelovanju svih dionika turizma u destinaciji.

PROGRAM DOGAĐANJA

Srijeda 12. 06.2024.

18.30 – 21.00 sati
Mjesto održavanja: Interpretacijski centar maritimne povijesti Milne
„MILNA, VALA, LUKA“

– Pozdravni govor načelnika Općine Milna Frane Lozića i direktorice Turističke zajednice općine Milna
– Razgledavanje Interpretacijskog centra maritimne povijesti uz stručno vođenje Margarite Šimat
Otvaranje Milnarskog srca Lita
 
– Nastupi klapa Partenca i klapa Morbin
– Prigodni domjenak 

Voditelj: Joško Bonaći

Četvrtak 13.06.2024.

9.30 sati
Konferencija o nautičkom turizmu i održivosti otoka
Mjesto održavanja: Interpretacijski centar maritimne povijesti Milne
Voditelji: Regina Zubanović, Ivica Đuzel

POZDRAVNI GOVORI

-9:30h  Pozdravni govori:
– Frane Lozić, načelnik Općine Milna
– Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu
– Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet
– Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske Županije

PANELI
10.00 sati

1. panel

VAŽNOST NAUTIČKOG TURIZMA U UKUPNOM TURISTIČKOM PROSTORU OTOKA, ULAGANJA U NAUTIČKOM TURIZMU,  LUKE I SIDRIŠTA SPLITSKO – DALMATINSKE ŽUPANIJE, ZELENA TRANZICIJA, OTOCI I PROMETNA POVEZANOST

Sudionici panela:

Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu
Kristijan Pavić, predsjednik uprave ACI d.d.
Riano Bukša, član uprave za financije i komercijalne poslove Jadrolinije
Frane Lozić, načelnik Općine Milna
Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije
Domagoj Marojević, ravnatelj Županijske lučke uprave
Rikardo Novak, gradonačelnik Grada Hvara

11.00 sati – Coffe break

11.15 sati
2. panel
PROJEKTI U TURIZMU VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI: RAZVOJ CHARTERA I KRSTARENJA NA OTOCIMA, ZELENA TRANZICIJA

Panelisti:
Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet
Paula Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet
Smiljana Blažević, vlasnica Zeleni servis d.o.o.
Ivo Radica, gradonačelnik Grada Visa
Nikola Cecić Karuzić, načelnik Općine Šolta
Ranko Blažević, načelnik Općine Sutivan
Jure Naranča, vlasnik Krilo shipping company d.o.o.

12.00 sati
RAZGLED LUKE MILNA – PROJEKT REKONSTRUKCIJE I DOGRADNJE
(Načelnik Lozić i uzvanici)

Foto: Tz Milna

Možda zbog čarobnih lustera od murano stakla, vrtova i bazena okruženih opojnim mirisima jasmina i kumkvata, te prekrasne terase na sutivanskoj Rivi, od otmjenog hotela Lemongarden nekako smo očekivali da i njegova kuhinja bude upravo takva – dekadentna i – savršena!

Stoga nas ni malo ne iznenađuje da je zajedno s bračkom konobom Kala, restoran hotela Lemongarden ove godine postao novim članom prestižne JRE udruge, koja povezuje vrhunske restorane, kuhare i zaljubljenike u gastronomiju čak 16 zemalja svijeta!

Njen moto „Never-ending passion“ (strast koja ne prestaje) zvuči nam baš onako kako treba – ukusno i obećavajuće, a jedan od njenih dugogodišnjih projekata – Chefs at Sea – ove je srijede ponosno ugostio upravo Sutivan, tim više što je ovogodišnje izdanje humanitarnog karaktera, a prikupljena sredstva donirat će se udruzi UNUO, koja se brine o osposobljavanju osoba s invaliditetom u ugostiteljstvu.

Raskošni Lemongarden vrhunski je odradio zadatak restorana-domaćina ovog hvalevrijednog projekta – gostujući kuhar, prvi čovjek ljubljanskog restorana JB, Tomaž Bratovž, pripremio je večeru u 6 sljedova, a restoran-domaćin se pobrinuo za sljubljivanje vina.

SLIJED KOJI JE UISTINU – VELIČANSTVEN. Ne možemo dočekati da Vam kažemo što se točno našlo na ovom fine dining meniju u čak 6 slijedova, koje nam je rado predstavio Tomaž. On je prvi put u Lemongardenu, i oduševljen je autentičnošću tamošnje kuhinje i radom s isključivo domaćim namirnicama.

Na našem se pijatu najprije zarumenjela cikla spravljena na bazi tapioke, u sočnom društvu kraljice talijanskih sireva – burrate, creme fraiche-a i mladog luka, a zalogaje smo zaokružili svježim gutljajima vugave iz vinarije Stina, koja nas je osim lijepom svježinom, opčinila i okusima citrusa, meda, marelice i zrele jabuke.

Uslijedile su čuvarice dobre linije i lijepog stasa – bijele šparoge, koje su okusom blaže i neutralnije od svojih zelenih rođakinja, a ovdje su spravljene putem konro grilla – japanskog tradicionalnog roštilja na ugalj! Stigle su u društvu jadranskih kozica mariniranih u limunu i maslinovu ulju s majonezom od zelenog papra, a ovako atraktivan zalogaj savršeno je upotpunilo Galić Rosé vino, koje osim nježnom bojom, osvaja lijepom voćnošću – u njemu se isprepliću maline i jagode.

Iduće na atraktivnom meniju bilo je jaje poširano na točno 62°C sa porcini i chanterelle gljivama koje su nevjerovatan izvor vitamina D i kalija, oplemenjeno tostiranim lješnjacima te laganijom varijantom popularnog holandez umaka, a slastan je zalogaj majstorski sljubljen sa pošipom vinarije Stina, koji osvaja bogatim mirisom breskve i tropskog voća prošaranog sa nešto nota vanilije.

Prekrasna jela koja je najavio Tomaž, bila su tek uvertira u daljnje gastro majstorije – naša su nepca ubrzo raspametili domaći ravioli sa pistacijama, ricotta sirom, foie gras, demi-glace umakom, sladićem i pireom od kruške; potom brancin sljubljen sa lime beurre umakom, kremom od šafrana, mrkve i đumbira sa žutim rajčicama mariniranim u preljevu od smokve i maslinova ulja, te za kraj, savršeni kolač od mrkve sa sladoledom od smeđeg maslaca, kremom od vanilije i bijele čokolade! Ova su čarobna jela znalački i hrabro ispratili riesling obitelji Tomac iz Plešivice intrigantna imena Rock Star, Bibich iz Skradina, te moćna graševina iz Kutjeva, a predstavila nam ih je vrsna sommelierka, Daniela Motušić.

Iako je nas ovaj zamaman popis i više nego fascinirao, za chefa kuhinje Antu Udovičića bilo se vrlo lako uklopiti u ovu priču: “Ja sam u JRE udruzi od 2015. godine, pa znam kakva su očekivanja. Radimo na visokoj razini u fine diningu, a oni to i traže, tako da je naš koncept apsolutno adekvatan za to. Gastro ponudu Lemongardena baziramo na čistom Mediteranu, sa raznovrsnim doticajima vanjskih kultura – ima nešto Japana, malo Francuske… S obzirom da ja svake godine stažiram negdje vani u mjestima s Michelinovim zvjezdicama, učim nove tehnike i koncepte, pa onda sve to lagano implementiram kako bi gastro karta svake godine bila što aktualnija i nova“ – kaže on, a mi klimamo glavom u znak odobravanja – s ovakvim kulinarskim čarobnjacima, Sutivanu se, pored sada već čuvenog biciklističkog renomea, smiješi i jako atraktivna gastro budućnost!

Foto: Gabrić Media

Utrka je i ove godine opravdala svoju laskavu titulu – onu najbiciklističkijeg malog mjesta na Jadranu!

SUTIVAN I BICIKLIZAM vole se još od 2015., kada je gradić i službeno postao bike friendly destinacija, a utrka „vjetrovitim“ stazama najljepša je proslava njihovog prijateljstva.

Utrka se održala u subotu, 1. lipnja 2024., te baš kao i proteklih godina, i ove godine je sve bilo u znaku mora, dobre zabave, vrhunske hrane i druženja. 

Iako su sudeći po fantastičnoj posjećenosti, te 210 prijavljenih natjecatelja, postojeće rute bile već dovoljno uzbudljive, organizatori utrke – Turistička zajednica općine Sutivan i Općina Sutivan ove godine, u suradnji s biciklističkim magazinom Biker – dodali su i novu kategoriju – Gravel, te tako natjecateljski adrenalin odvrnuli na maksimum. Naročita pozornost posvećena je najmlađima, tako je ove godine dječja utrka, bila duža i još zabavnija.

Utrka je podijeljena u pet kategorija; ‘Bura‘ (70 km) -za sve one koji ‘vole duge pruge‘ s atraktivnim single trail dionicama, brzim spustevima, zahtjevnim usponima dok je staza ‘Vitar‘ (40 km), namijenjena naprednijim rekreativcima, utrka električnim biciklima – eBike Vitar (40km), staza ‘Bonaca‘ (20 km) – lagana staza koja vam omogućuje vožnju i uživanje u atraktivnim pogledima, te ljubiteljima biciklizma dobro poznata Gravel kategorija – pravi izbor za one koji žele kombinirati avanturu i sportsku aktivnost.

Kao uvod naši natjecatelji su krenuli laganom vožnjom uz more do Supetra gdje su se natjecatelji: „Bure“, „Vitra“, „eBike Vitra“ i „Gravela“ ukrcali na živopisno putovanje trajektom Jadrolinije do Pučišća. Službeni start i početak mjerenja vremena započeo je u Pučišćima na palubi trajekta.

POBJEDNICI MARKO FRŽOP I GREGOR SIKOSEK ZAJEDNO SU PROŠLI KROZ CILJ

Najbolji u izazovnoj Buri utrci na 70 km + bili su Marko Fržop iz Hrvatske te Slovenac Gregor Sikosek, sa prolaznim vremenom 3:04:08, od ženskih natjecateljica bila je najbolja Valentina Jakelić 4:32:33, najbolji u ništa manje uzbudljivoj utrci Vitar 40 km +, u kategoriji muškaraca bio je Andro Bonačić-Picilulović, s prolaznim vremenom 2:04:57, te u ženskoj kategoriji Silvija Orlović, 2:32:57.

Prošle sezone pojavio se naročit interes za E-Bike utrku, u kategoriji eBike Vitar 40km+ najbrži je bio Fran Ivan Maurović 1:49:25, te Bernarda Trstenjak među ženskim natjecateljicama s prolaznim vremenom 3:10:36.

Ove godine uvedena je i nova atraktivna novina – Gravel kategorija za one koji žele najbolje od oba svijeta – kako avanturu po neravnim i zahtjevnim stazama poput šuma i planinskih puteva, tako i uživanje u brzoj i fluidnoj vožnji po asfaltiranim cestama. U ovoj kategoriji najbolji je bio natjecatelj Matija Kvasina, 2:48:38, te od žena Maja Batalo Klarić s prolaznim vremenom 4:31:40.

„Mirna“ Bonaca, sa svojih 20 kilometara duljine omogućila je pravo uživanje u atraktivnim otočkim vizurama. Najbolji od muškaraca je bio Marko Barać, koji je za samo 58 minuta ušao je u cilj Bonace, te od žena Urška Šoli iz Slovenije s prolaznim vremenom 1:26:30.

Nakon što su odrasli ‘Uvatili vitar‘ u subotu, u nedjelju 2. lipnja na red je došla dječja utrka i njezini najvatreniji natjecatelji. Na utrku ‘Uvati Vitar Kids Race‘ prijavilo se 68 djece, neki na ozbiljnom biciklu, neki na pomoćnim kotačima ili na malim guralicama. Svako dijete koje je stiglo do cilja, osvojilo je medalju, a najbrži i posebne nagrade sponzora.  

Nakon završetka utrke uslijedilo je druženje za sve sudionike i chillanje u expozoni gdje se održao sajam bicikala i biciklističke opreme s brojnim poznatim brendovima i proizvođačima. U večernjim satima održano je proglašenje pobjednika te uzbudljiva tombola s bogatim nagradama i partijem za sve okupljene. Nastupili su „Mjesni odbor“ i Petar Dragojević.

  REZULTATI! Rezultati za sve kategorije: https://uvati-vitar.hr/rezultati

Proteklog vikenda u Brelima završen je Autentica festival food & wine festival – najukusniji svibanjski festival!

Desetodnevni festival hrane i vina- Autentica Food&Wine 2024 održan je od 10. do 20. svibnja 2024., u organizaciji Turističkih zajednica općine Brela, grada Makarske, općine Tučepi i
općine Podgora, uz partnerstvo TZ Splitsko-dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinske
županije i Bluesun hotela.

Završna fešta festivala održana je u Brelima, 18. svibnja, sa spektakularnim cooking showom predvođenim poznatim breljanskim chefom Goranom Staničićem i SKMER-ovim kuharima u organizaciji i pod pokroviteljstvom Bluesun hotela. oduševljeni gosti uživali su u okusima i mirisima slasne tune na pašticadu i dalmatinskog brudeta s fažolom.

Breljani i njihovi gosti imali su priliku upoznati se s omiljenim i ovom podneblju svojstvenim konceptom Dalmatinske marende, koju su breljanski restorani nudili u svim danima festivala – ali i blitvenjaku, u čijoj su se pripremi mogli okušati svi prisutni pod budnim okom Vedrane Vele Puharić.

Neizostavni Autentica barmen show priredili su cocktail majstori caffe bara Mul i Gina Poetica, poznati splitski saksofonist Vice, Django trio, pobrinuli su se da breljanska gastro avantura sa tradicijskim potpisom svim posjetiteljima ostane – a gdje drugo, nego u ponajljepšem sjećanju!

Arca restoran

DALMATINSKA MARENDA NA STOLOVIMA BRELJANSKIH KONOBA I RESTORANA
Od jutarnjih sati omiljeni breljanski restorani i konobe, Burin, Hrast, Šampion, Arca, bistro Lungomare i konoba Feral, nudili su tradicionalnu Dalmatinsku marendu po promotivnim cijenama.

Burin

Na stolovima se našla: pašticada s domaćim njokima, hobotnica na gulaš, brudet na dalmatinski, sipa s bobom, tripice, lešo meso s domaćim krumpirom i šalšom, frigani gavuni… te brojna druga tradicionalna dalmatinska jela.

Feral

Hrast

Manifestacija je započela svečanim otvorenjem, konferencijom i panelima na temu Uloge gastronomije u razvoju destinacije i Koncepta izvrsnosti i originalnosti u gastronomiji 10. svibnja u Bluesun hotelu Soline u Brelima.

Lungomare

Šampion

Više: www.brela.hr
Foto: Jadran Babić

U četvrtak 16. svibnja u Makarskoj održan je drugi dan gourmet Autentica food& wine festivala.
Desetodnevno događanje, naziva elegantnog kao i sam njegov sadržaj – Autentica Food&Wine 2024 –rezultat je zajedničkog truda turističkih zajednica općine Brela, grada Makarske, općine Tučepi i općine Podgora, pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije te uz partnerstvo TZ Splitsko-dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinske županije i Bluesun hotela; a održat će se od 10. do 20. svibnja 2024.. Odlučite li se za makar neko od događanja u sklopu raskošnog prigodnog programa, otkrit ćete zašto je makarski svibanj – baš za prste polizat‘!  

Preko 2000 posjetitelja prisustvovalo je na pravoj eksploziji ukusa na Kačićevom trgu u centru Makarske.

Svi posjetitelji festivala mogli su uživati u degustaciji vrsnih vina makarskih i imotskih vinara, dalmatinskih sireva, proizvođača meda iz Udruge medara, pršuta, te craft piva iz Prve makarske pivovare.

Kušao se makarski rižot, sipa s bobom, dalmatinska gregada, pašticada, raža lešo, pašta fažol, brudet te brojna druga tradicionalna dalmatinska jela.

Chefovi Ivan Pažanin Mario Tomaš vodili su cooking show i pripremali autentični Makarski rižot koji se dijelio posjetiteljima, dok su u Gastro patroli chef Ivan Pažanin, chefica Dora Skelin, gastro blogerica Marieta Kessler, Duška Žižak i Maja Zlokić u ime organizatora obilazili restorane i konobe. 

Posjetili su restorane hotela Biokovo, Restoran Bura, Restoran Cvit Soli, Restoran Gastro Diva, HOPS –beer and food factory, Konoba Kalelarga, Restoran Marineta i Restoran Point koji će za posjetitelje kroz sve dane festivala restorani nuditi izvornu dalmatinsku marendu.

U radionici izrade makarskih makaruna sudjelovale su makarske umirovljenice i Osnovna škola Stjepana Ivičevića iz Makarske.

Torta Makarana simbol je ovog kraja, Srednja strukovna škola u Makarskoj, vrsne domaćice i zaljubljenici u slastice natjecali su se tko priprema najbolju. U stručnom žiriju bili su Tea Mamut, Ivan Pažanin Vedrana Vela Puharić. Za najukusniju izabrana je torta jedinog muškog natjecatelja, poznatog makarskog vinara i gastro stručnjaka Dragana Puharića.

Ljubitelji koktela uživali su u Autentica barmen showu – signature koktelima Gin Poetice, Kocha – Kombuche i brojnih drugih.

Zaljubljenici u slikanje sudjelovali su u radionici  ‘Kist i vino’ u galeriji Gojak, a potom su se svi opustiti uz koncert klape Cambi.


Desetodnevno događanje, naziva elegantnog kao i sam njegov sadržaj – Autentica Food&Wine 2024 –rezultat je zajedničkog truda Turističke zajednice Brela, grada Makarske, općine Tučepi i općine Podgora, uz partnerstvo TZ Splitsko-dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinske županije i Bluesun hotela; a održava se od 10. do 20. svibnja 2024.

Foto: Ivan Gudić


U subotu (18.5.) u Sinju i Supetru održat će se umjetnička manifestacija pod nazivom
„Umjetnost na otvorenom – Art in the Heart of Adriatic“ u suradnji Turističke zajednice
Splitsko – dalmatinske županije, Hrvatske udruge likovnih umjetnika i Turističkih zajednica
Sinja i Supetra.


U Supetru i Sinju će se istovremeno, od 10 do 15 sati, pod vodstvom akademskih slikara održati slikarske radionice na otvorenom, kojima će se slobodno moći pridružiti i svi zainteresirani građani, bilo da se žele okušati u slikanju ili tek porazgovarati s umjetnicima.

U parku Ratac u Supetru će se tako održati radionica „Slikanje otoka“ pod vodstvom slikarice
i profesorice na Umjetničkoj akademiji u Splitu Glorije Oreb. Slikat će se s akrilom u
kombinaciji sa suhim medijima ugljena, krede i pastela.

U Sinju će se u Parku kralja Tomislava u sklopu radionice pod vodstvom umjetnika Vinka Barića, s tehnikom suhi pastel slikati motivi grada Sinja. Na punktovima na obje lokacije bit će raspoređeno više umjetnika koji će biti dostupni građanima.

Nastavak je ovo umjetničkog projekta TZ SDŽ nakon što je prošloga tjedna na Matejušci
održana slikarska radionica prilikom čega su akademski slikari iz Hrvatske udruge likovnih
umjetnosti crtali na otvorenom inspirirajući se ljepotama grada uz druženje s građanima.

Cilj projekta nije samo predstaviti umjetničko nasljeđe naše županije, već i približiti slikarstvo,
umjetnički crtež te modeliranje publici svih dobnih skupina, posebno mladima. Plenerizam,
izrazito inspirativan umjetnički koncept slikanja izravno u prirodi, istražuje slikanje u prirodi
kao proces koji se odvija pod različitim svjetlosnim i vremenskim uvjetima, ističući svjetlo,
svježinu i živost boja. Umjetnici će slikati, crtati i modelirati na otvorenom, demonstrirajući
vještinu brzog prenošenja motivacija na platno, suočavajući se s neprekidnim promjenama
svjetlosti.

Svi građani pozvani su na ovo događanje prilikom kojega mogu uživati u nastanku umjetničkih
djela s motivima prekrasnih dalmatinskih krajolika.

Više: dalmatia.hr

Projekt Srednje škole Bartula Kašića uključuje pripremu i prezentaciju tradicionalnih jela otoka Paga s ciljem njihove revitalizacije i ponovnog uvođenja na otočku gastro scenu

MJESTO RADNJE: OTOK PAG, sada već daleke školske godine 2007/08. učenici Srednje škole Bartula Kašića koji se obrazuju za zanimanja konobar i kuhar, odlučuju se za sjajan terenski posao: u svojim mjestima „regrutiraju“ paške mame, tete i none, kako bi pomno zabilježili njihove brižljivo čuvane starinske recepte na autentičnim, izvornim narječjima!

Nakon što su prikupili zavidan broj recepata starinskih jela paških težaka, ribara, čobana, ali i gradskog plemstva, uslijedio je minuciozan rad u školskom ugostiteljskom kabinetu. Uz veliku podršku tadašnje ravnateljice i svojih strukovnih nastavnika, kreću u ostvarenje ambiciozne zamisli – priprema i prezentacija tradicionalnih jela otoka Paga s ciljem njihove revitalizacije i ponovnog uvođenja na otočku gastro scenu.

Ono što vrijedni učenici možda ne znaju, je da su upravo utrli put projektu koji će u narednim godinama ne samo uspjeti, već i nadrasti sam sebe!

GASTRO KNJIŽICA KOJA GOVORI – SVIM JEZICIMA. Povratne informacije sretnika koji su imali priliku kušati s mnogo pažnje spravljena starinska jela bile su toliko ohrabrujuće, da se kreativni paški virtuozi s kuhačom odlučuju na sljedeći korak – izdavanje knjižice odabranih recepata sa svih strana otoka, zapisanih paškim, novaljskim, kolanjskim i povljanskim dijalektom! Mislilo se, naravno, i na čitatelje i kuhare van njihovog govornog područja, pa je tako svaki recept „preveden“ i na standardni hrvatski jezik.

Knjižica koja je svjetlo dana ugledala 2014. godine, u lipnju 2019. godine prevedena je i na engleski, talijanski i njemački jezik, a njeno 3. dopunjeno izdanje 2020. godine dobilo je oznaku HOP (Hrvatski otočni proizvod) od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Rečeno – učinjeno: sada svi koji to žele, mogu saznati, a i sami spraviti ono ca, ča, što se nekad kuhalo na njihovom otoku!

“Ova mala škola, jedina otočna srednja škola u Zadarskoj županiji je važan dionik i u turizmu otoka Paga jer već 20-ak godina aktivno radi na pripremi i prezentaciji tradicionalnih jela otoka Paga s ciljem njihove revitalizacije i ponovnog uvođenja na gastro scenu otoka Paga, promoviranja naših tradicionalnih jela, podizanja digniteta i važnosti ugostiteljske struke, ali i očuvanja jednog važnog dijela naše baštine i identiteta. Na otoku Pagu je razvijena svijest lokalnog stanovništva i javnih institucija o važnosti autentične gastronomije kao turističkog proizvoda. A svojim aktivnostima Srednja škola Barttula Kašića želi osvijestiti i kako su upravo škole, a posebno one na otocima pune pametnih i vrijednih mladih ljudi u koje zajednica itekako treba ulagati!” – kazala nam je ravnateljica Marija Čemeljić Pećirko.

STANDARD KOJI NOSITELJA ČINI PONOSNIM I OBAVEZUJE. Njihova je ideja za otok soli, sira, čipke i kamena odradila mnogo više od početne inicijative – ujedno je i snažno doprinjela očuvanju jednog dijela baštine, te na jednoj suptilnoj razini, podizanju digniteta i važnosti ugostiteljske struke. Vremenom se ona pretvorila u pravu misiju da se tradicionalna gastronomija otoka Paga implementira u standardnu ponudu renomiranih ugostiteljskih objekata na cijelom otoku, koju su prepoznale i podržale turističke zajednice Grada Paga, Grada Novalje, Općine Kolan i Općine Povljana, kao i udruženja obrtnika Novalja i Pag.

Namjera svih partnera je bila utvrditi poseban standard za ugostiteljske objekte, OPG-ove, (male i obiteljske) hotele, razne kušaonice i sl., na području otoka Paga, koji u svojoj ponudi imaju domaća i autohtona jela i pića, te posebno promovirati one za koje se taj standard utvrdi. Prestižan certifikat izvornosti ponijelo je čak 11 objekata na ovom području, a jednako toliko je apliciralo ovih dana za ovaj vrijedan certifikat, a kako sami nositelji kažu, on ih istovremeno čini ponosnim i obavezuje – pokazatelj je nesporne kvalitete, ali i dužnosti da se visoki standard ispoštuje i održi. Kako bi dodatno promovirala projekt i nositelje certifikata na svom području, TZ Grada Paga od 2019. godine provodi istoimenu manifestaciju početkom svibnja.

UKOLIKO STE VJEŠTI U KUHINJI i poželjeli ste se, čitajući ove retke, okušati u spravljanju tradicijskih paških divota po receptima iz knjižice, to najtoplije pozdravljamo, ali mi bismo ih rado kušali i doživjeli – iz ruku njegovih gostoprimljivih žitelja. Idealna prilika za to su bili nedavno održani Gastro dani Pag na meniju od 1. do 4. svibnja, koji su drugi važan dio ovog projekta.

Na gastro danima restorani paški restorani postali su prepoznatljive hedonističke adrese koje su nam paške specijalitete donijeli po promotivnim cijenama, a doživljaje za nepca sljubio se dodatno s zrnom dalmatinske pisme.

SATKAN OD BRENDOVA. Kad pomislite na sol, sir, čipku i kamen, vjerojatno Vam, baš kao i nama, misli pobjegnu ka ovom uistinu osobitom otoku, koji je doslovno satkan od samih brendova. Činjenica da ih je odlučio staviti u prvi plan i kvalitetno nadograditi ono što je unazad čak 17 godina krenulo kao mudra učenička inicijativa, govori nam samo jedno – na paškom meniju nalazi se, prije svega, jedna svijetla turistička budućnost!

Više: Pag na meniju

Proteklog vikenda u Tučepima održan je prvi gormet dan Autentica food& wine festivala. Svi koji su posjetili festival mogli su guštati u pravoj fešti o gastronomije.
Manifestacija se održava u organizaciji turističkih zajednica općine Brela, grada Makarske, općine Tučepi i općine Podgora, uz partnerstvo TZ Splitsko-dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinske županije, Bluesun hotela i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije.; a održat će se od 10. do 20. svibnja 2024.. 

Na rivi je održan cooking show u organizaciji Blue Sun hotela i lokalnih ugostitelja, predvođen chefom Goranom Staničićem, poznatim kulinarskim genijalcem. Chef Staničić u dušu poznaje cijelu Makarsku rivijeru i neizmjerno poštuje lokalne namirnice iz kojih stvara kulinarska remek-djela. Tako je za ovu prigodu pripremio ukusnu dalmatinsku gregadu, sa svježim školjkama, škampima i lubinom. U spremanju jela pridružio mu se Frane Vidić, chef restorana Riva.

Pilo se vino, gin Poetica i Kocha Kombucha, a posjetitelje su posebno oduševile vrgoračke jagode, domaći likeri, domaći pršut, sir i soparnik.

Posjetitelji su imali prilike uživati u signature koktelima od craft gina kreiranog korištenjem aromatičnih trava s obronaka Biokova i agruma sa sunčanih otoka, te u popodnevnim satima u Autentica barmen showu u organizaciji lokalnih virtuoza iz vrgoračke destilerije Poetica!

Dalmatinska marenda posluživala se u restoranima Gajeta, Gusari, Riva i konobi Postup.

KRALJICA SPIZE – DALMATINSKA MARENDA ODUŠEVILA GOSTE

U obilasku restorana posjetili smo Restoran Gusari, koji se nalazi na šetnici u Tučepima odmah uz samu plažu i predivno tirkizno more.

Šarmantna braća Toni i Leo dočekali su nas sa čašom vina i friganom ribom koju su ulovili tog jutra, ništa autentičnije i bolje nismo mogli ni zamisliti. Tokom trajanja festivala nude Dalmatinsku marendu nude po cijeni od 10 i 11 eura.

Konoba Postup nalazi se na samoj rivi u Tučepima, a doživljaj započinje na samom ulazu u restoran gdje vas dočekuje predivna Ivana koja zajedno sa svojim ocem Nevenom vodi restoran.

Menu je autentični mediteransko- dalmatinski, ali ipak mrvicu posebniji, o čemu se radi možete otkriti jedino ako ih posjetite za vrijeme festivala i probate Dalmatinsku marendu sa čašom vina po cijeni od 12 eura.

Restoran Riva kako mu i samo ime govori nalazi se na rivi u centru Tučepa. Na jelovniku se nalazi bogat izbor autentičnih mediteransko-dalmatinskih jela. Za dalmatinsku marendu nudi se svaki dan različito jelo po cijeni sa čašom vina od 12 eura.

U subotu smo probali odličnu Dolce Garbo – jetricu na venecijanski, koju je domaćin Frane Vidić začinio posebnim začinom – osmjehom i gostoljubivošću.

Restoran Gajeta nalazi se u srcu Tučepa, na samoj rivi sa prostranom terasom koja gleda na more. Na jelovniku se nalazi bogat izbor mediteransko-dalmatinskih jela.


Za dalmatinsku marendu nude: pašticadu s domaćim makarskim makarunima, ražu s krumpirom utisno, gulaš od hobotnice s njokima i autentičnu makarsku tortu Makaranu.
Marenda s čašom vina nudi se za 12 eura, kolač 3 eura.

Desetodnevno događanje, naziva elegantnog kao i sam njegov sadržaj – Autentica Food&Wine 2024 –rezultat je zajedničkog truda Turističke zajednice Brela, grada Makarske, općine Tučepi i općine Podgora, uz partnerstvo TZ Splitsko-dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinske županije i Bluesun hotela; a održava se od 10. do 20. svibnja 2024..

U narednim danima, morske oaze koje smo do sada poznavali najviše po božanstvenim
plažama – Makarska, Podgora i Brela – nakon Tučepa postaju pravi mali epicentri – eksplozije okusa!

Foto: Teo Begović

SPONTANO, MOĆNO I PRIRODNO UŽIVANJE U SPIZI I ŽIVOTU. Na radost gastronomada i svih ljubitelja fantastične domaće spize, jučer je u Brelima otvoren Autentica Food&Wine festival!

Veličanstvena fešta lokalne hrane i vina, koja će se održati od 10. do 20.05.2024. na javnim gradskim površinama i u ugostiteljskim objektima na području Makarske rivijere, započela je riječju struke o trendovima na eno-gastro tržištu, kao i o stanju te mogućnostima unapređenja domaće gastronomije.

Događaj održan u organizaciji TZ Općine Brela, TZ Grada Makarska, TZ Općine Tučepi, te TZ Općine Podgora, uz partnerstvo Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinske županije i Bluesun hotela, podijeljen je u dva atraktivna panela – u prvom se debatiralo na temu Uloge gastronomije u razvoju destinacije, dok su u drugom panelisti iznijeli svoje Koncepte izvrsnosti i originalnosti u gastronomiji.

Tematski i intencijom, sadržaji su se savršeno naslonili na projekt Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije posvećen Kraljici dalmatinskih pijata – Dalmatinskoj marendi, koji u fokus stavlja mediteransku prehranu po kojoj smo prepoznatljivi na svjetskoj turističkoj mapi, te tipičan mediteranski recept za hedonizam: spontano, moćno i prirodno uživanje u spizi i životu!

NEKA POSTANE TRADICIJA. Prisutnima su najprije srdačnu dobrodošlicu zaželjeli domaćini – načelnik Općine Brela Stipe Ursić te direktorica TZ Općine Brela, Valentina Medić Vitković. „Cilj ovog festivala je da stvorimo jedan novi sadržaj, jedan novi brend, u vidu kvalitetnog food&wine iskustva. Za to je potrebna simbioza svih turističkih aktera, a začetak te ideje je upravo ovaj festival“ – istaknuo je breljanski poteštat Ursić.

Domaćica festivala, direktorica općine, Valentina Medić Vitković, ponosno je naglasila: „Ovakve stvari u predsezoni su nama zlata vrijedne. Zaista se nadamo da ćemo na njima raditi i da imaju sjajnu perspektivu. Ono što je započelo sa Brela food&wine festivalom, proširilo se na cijelu Makarsku rivijeru. U narednih 10 dana očekuje nas Dalmatinska marenda u više od 30 restorana na Makarskoj rivijeri. Znajući da je gastronomija jedan od 4 glavna motiva dolaska turista u destinaciju i sudeći po ovolikom odazivu, nadamo se dugoj budućnosti ovog festivala i njegovu daljnjem razvoju!“. Njenim riječima radujemo se i mi – po svemu sudeći, bit će ovo pravo slavlje okusa i autentičnosti!

OSNAŽIVANJE, ALI I ZAŠTITA KVALITETE ŽIVOTA LOKALNOG STANOVNIŠTVA. Prvi panel otpočeo je izlaganjem savjetnika ministrice turizma i sporta, Igora Radića, koji nam je iznio zakonsku pozadinu upravljanja destinacijom, koja je važna ne samo da bi se postigao održivi razvoj turizma, već i dugoročno očuvanje prostora po mjeri lokalnog stanovništva. Za takvo što moramo imati zakonodavni okvir koji nam daje alate, a donošenje četverogodišnjeg plana upravljanja destinacijom će biti zakonska obaveza.

Dožupan splitsko–dalmatinski Stipe Čogelja i Joško Stella zamjenik direktorice Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Ivane Vladović, složili su se u jednom: iako ne mogu dovoljno naglasiti koliko je važno izbrendirati domaću eno-gastro priču, ona se mora odvijati uz maksimalno blagostanje lokalnog stanovništva, čija kvaliteta života ne smije degradirati. Njihov recept za dovoljan reach je, žargonski rečeno, uhvatiti se za isti štap – sinergija svih subjekata u turizmu, zajedno sa ministarstvom, uz snaženje dobrih i kvalitetnih pojedinaca. 

“Splitsko – dalmatinska županija izradila je studiju nosivih kapaciteta još 2018., s ciljem da se regulira pritisak turističkog prometa na obalne prostore u sezoni. Splitsko – dalmatinska županija izdvaja za potpore manifestacijama preko pola milijuna eura. Naša je filozofija ako su projekti prihvatljivi lokalnom stanovništvu prepoznat će ih i turisti. Uskoro će biti završen i naš Regionalni centar kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva, još jedan projekt s kojim ćemo dodatno osnažiti i pozicionirati Splitsko – dalmatinsku županiju” – kazao nam je Stipe Čogelja.

A KAKO DOBRI I KVALITETNI POJEDINCI funkcioniraju u praksi, saznali smo iz izlaganja prvog čovjeka restorana Pelegrini, kuharskog perfekcionista koji je ucrtao Šibenik na gastro mapu svijeta te stoji iza novog brenda obiteljskih i malih hotela Gourmet Authentic! Ključna riječ je prilagodba – tržište je jako dinamično i mora se neprestano osluškivati; a osim njegove interpretacije hrane prilagođene svakom specifičnom podneblju u Republici Hrvatskoj, oduševile su nas i vizionarske ideje dostojne jednog Michelinovim zvjezdicama nagrađivanog chefa – ponovno uvesti kategorizaciju u objekte – primjerice, oživjeti taverne koje su nudile lokalnu hranu! – i jednostavno biti – autentični i iskreni.

Ovim lajtmotivom vodio se i naš naredni panelist, gradonačelnik Makarske Zoran Paunović, koji je uspješno potaknuo deapartmanizaciju, u suradnji sa zamjenicom Antonijom Radić Brkan pokrenuo projekt i vratio Lokale u kale i samim tim život u staru gradsku jezgru Makarske, dodavši joj mediteranski štih i anuliravši estetsku buku. Želeći izbjeći kebab-čevapi-pomfrit scenarij, poticali su tradicionalnu gastronomiju u staroj gradskoj jezgri i razvili strategiju nastanka kulturnog turizma.

BRENDIRANJE SPECIFIČNOSTI STVARA MOTIVE ZA DOLAZAK. Još jedan zbilja fantastičan primjer kako brendiranje specifičnosti stvara motive za dolazak, izložila nam je naša gošća i panelistica, direktorica Turističke zajednice grada Novalje, Marina Šćiran. Fantastični projekti Life on Mars i Marsovca primjeri su uspješno obavljenih (i prilično zahtjevnih!) zadataka da se specifičan pejzaž otoka Paga, kao i priča o paškoj ovci, pretvore u stratešku prednost, ali i potaknu goste na dolazak van udarne ljetne sezone – primjerice, Marsovcu se može dobiti samo u periodu od 26. 4. do 26. svibnja, kad su paška janjetina i mladi sir ujedno i najukusniji.

Na ovu priču sjajno se nadovezala Tea Vela, direktorica TZ Podgora – naime, ondje su od podgorske blitve, koja je u prošlosti imala čak i pogrdne konotacije, putem svoje Blitvijade napravili pravi pravcati brend – sada od ovog povrća postoji čak i sladoled za koji se čeka u redovima, a projekt koji ima gastronomski, zabavni i edukativni segment dobio je i svoju trail utrku – Blitva run, koja će prolaziti kroz Podgoru i Drašnice!

Autohtonu gastro priču možda je i najteže implementirati u hotelskom segmentu, ali a la carte ponuda ostavlja prostora za kreativnost i napredak, o čemu je posvjedočio Dino Sokol, izvršni direktor Bluesun hotela, te istaknuo kako su Bluesun hoteli ponosni partneri Autentica food&wine festivala, “Sinergijom svih dionika u turizmu destinacije može se puno toga postići, potrebno je putem ovakvih manifestacija promovirati gastro ponudu, te turističke proizvode u pred i posezoni.”

NOSITELJI IZVRSNOSTI. „Povratak autentičnosti jedini je ispravan put“ – kazao nam je u drugom dijelu konferencije omiljeni domaći kuharski meštar, Ivan Pažanin. Znali su Ivanu čak i predbaciti da previše forsira svoje, ali on se ne da zbuniti. „Zagorac promiče svoje, svoje meso i verduru, i tako i triba. Naravno da ću inzistirati na onome što je moje, što je nama prisno i blisko“. Po njegovu mišljenju, samo zajedničkim, ujedinjenim nastupom na tržištu ostvarit ćemo željeno – fantastični smo doslovno u svemu, kaže Ivan, samo to treba znati plasirati.

Meštrovica o’ slatkoga, Tea Mamut, jedina je Hrvatica s diplomom prestižnog američkog kulinarskog instituta, ali kaže da je ulaženje u autohtone slastice – opasan teren. „To treba biti jedan kroz jedan ispravno!“ kaže Tea, vjerojatno imajući na umu sve one dalmatinske mame i none koje neke generacijske recepte ne žele tek tako ni otkriti – svatko ima neku svoju caku za tortu makaranu, splitsku tortu, rafiole… Tradicionalnih slastica definitivno treba i nedostaje, navodi, i priznaje kako turisti baš uvijek traže nešto što je autohtono i domaće. Kako ju dobro poznaje, duhovito se osvrnula i na splitsku slastičarsku scenu, tinjajući sladoledarski rat i konfužjun koji je pritom nastao.

Konfužjuna, međutim, nema u Supetru – kako nam kaže Martina Rendić, direktorica TZ Supetar, poigravši se simbolikom svojih gradskih svetaca zaštitnika, autentične su okuse ondje otključali još 2017. godine, a restorani se ponose kako namirnicama spravljenim po tradicionalnoj recepturi, tako i onima sljubljenim u novoj, modernijoj interpretaciji. Na otok su nedavno stigle i Michelinove preporuke, a Bračani se naročito ponose i Muzejom uja u Škripu, gdje se može ne samo razgledavati eksponate, nego i kušati autohtone delicije.

A koliko je turistima važno kušati lokalne namirnice u autentičnu ambijentu njihova nastanka, podijelila je s nama i Martina Pernar Škunca, predsjednica Udruge proizvođača paškog sira, jednog od najboljih ovčjih sireva na svijetu, koji je čest motiv dolaska na Pag i definitivno dodana vrijednost toj destinaciji.

NAŠA SNAGA JE U KVALITETI I RAZNOLIKOSTI. Ovom, tematski ponešto ukusnijem panelu od prethodnog, svoj doprinos dao je i Jurica Glavina iz agencije Eklata, koji je u duhu teme o izvrsnosti sugerirao da valja prepoznati i financijski i marketinški pogurati pojedince spremne ulagati u znanje; dok je Nenad Bašić iz agencije Taste Dalmatia istaknuo da autentične proizvode treba ponuditi u okolici prepoznatljivih turističkih središta gostima koji su otvoreni za sugestije i uvijek u potrazi za nečim novim i posebnim, poput onih koji dolaze iz američkog i kanadskog tržišta.

Dalmacija je iznimno napredovala u posljednjih 10 godina te se infrastrukturno približava Istri, ali i svjetskim destinacijama, s kojima se, prema riječima zadovoljnih klijenata itekako možemo mjeriti. Iako se s Italijom, Francuskom, Španjolskom ne možemo mjeriti u količinama, ono što nas izdvaja je iznimna kvaliteta koja se treba održavati – na svim razinama.

A da se kvaliteta baš uvijek prepozna, dokaz su i vina našeg panelista, nagrađivanog vinara Andrije Vasilja iz Međugorja, čovjeka s vizijom koja je njegovim vinima donijela šest medalja – od čega tri zlatne na prestižnom londonskom Decanteru! – ali i solidnu poziciju na prestižnim punktovima čak i u splitskom gastro bazenu.

FENOMENALNA DRUŽENJA UZ KUHANJE. Utemeljitelju Marendina, Mariu Tomašu, pripala je čast da zaokruži ovaj ukusni i poučni panel. Organizirao je on u dvije makarske konobe druženja uz kuhanje i mnogo prije famoznih Večera za pet. Kuhalo se u dvije ekipe, animiralo lokalne vinare da se priključe domaćom kapljicom, a makarske domaćice svojim kolačima. Želeći čuti mišljenje struke, u svoja su natjecanja uključili i ŠKMER, a za finalna kuhanja tražilo se uvijek mjesto više.

Kako je ova lijepa gastro priča zaživjela čak 7 godina, a nalazimo se na području koje cijeni domaće, autohtono i ukusno, ne sumnjamo i da ona našeg festivala zapravo – tek počinje!

Foto: Teo Begović

Nekoliko kilometara od Novalje, na cesti koje vodi prema Lunu, najsjevernijoj točki otoka Paga, u okruženju suhozida, parcele škrte, ali plodne zemlje i mediteranskog zelenila, satkana od vinograda i maslinika, smjestili su se Škuncini stani. Mjesto je to na čiju su autentičnost naši domaćini, Marko Škunca s obitelji, izuzetno ponosni i na kojem u sklopu svog OPG-a proizvode vrhunski paški sir i skutu.

Već na prilazu bilo je jasno da je riječ o nečem posebnom, toliko posebnom da možemo osjetiti dašak elitnog turizma oblikovanog na najautentičniji način. Piće dobrodošlice, prošek, rakija, slavo, ponuđena u starinskim bocama i čašama, bilo je uvertira za prve obroke uz koje se serviralo domaće vino, „žutica” od trsa koje nas okružuje i crni Cuvée iz podruma Boškinac.

Stolovi postavljeni kao „novaljska tavola“, na njima starinski tanjuri, spremni za najukusnija tradicijska jela, od kojih su neka od njih ovom prilikom gotovo istrgnuta iz zaborava. Kartu tih slasnih jela, uz suradnju s poznatim novaljskim ugostiteljima, slagao je znalac vrhunske gastronomije i chef u vlastitom hotelu i restoranu Boškinac, Boris Šuljić Boškinac.

Nakon pripreme jela, gdje su kotlić i ploča na vatri ina mali glavnu riječ, „novaljski ubed“, serviran točno u podne, u vrijeme u koje se nekada običavalo jesti ručak, iznjedrio je janjetinu s graškom, tripice, utrobicu, koptrlicu, pečenu janjetinu, uz fine priloge od zelja i mišancije.

Deserti od skute, suhi arančini, ušećereni bademi i neizostavan paški sir bili su delicije za kraj ovoga „novaljskog ubeda“. Sva jela bila su pripravljena po autohtonoj recepturi, na način kako su se nekada pripremala te su se ponovno našla na stolu da bi dočekala neke nove istinske gurmane i poznavatelje dobre hrane. „Sve ovo dio je priče o MarsOvci, novom gastronomskom projektu koji predstavlja svojevrsni hommage paškoj ovci, otočnoj hraniteljici i simbolu težačkog načina života, nanovo ispričan kroz novu gastronomsku kreaciju njezinih proizvoda od mesa, sira, skute, surotve i iznutrica”, ističu organizatori te nove gastronomske manifestacije, Udruga obrtnika – ceh ugostitelja grada Novalje, Turistička zajednica grada Novalje i Grad Novalja.

Nastavak te nove gastronomske manifestacije odvijao se navečer, na Trgu Bazilike, gdje je 12 poznatih restorana s područja Grada Novalje te udruga Udruga proizvođača paškog sira osmislilo i velikom broju zainteresiranih posjetitelja ponudilo svoje specijalitete.

Na svakom stolu ponuđena su jela kategorije Bljac i Mljac, u osnovi sve slasna jela.  A svoja jela ponudili su restorani: Konoba Težak – fritaja od kovsice i picev, Restoran Antonio – utrobica na naglo s kapulon, Restoran Timun – trgana (Pulled lamb) janjetina na palenti, Restoran Riva – janjetina na gradele s mišancon, Restoran Boškinac – koprtlica s praščevinom + desert od skute, Restoran Starac i More – janjeća bajadera s kremom od krumpira + jedan desert od skute, Restoran Lastura – palježina sa zeljen, Bikarija – tripice, Restoran Žal – janjetina s bižima, Bena camping – lešo janjetina i mrva slanoga (u tesno s kapusn, mrkvom i krumpirom), Restoran Bazilika – utrobica dolce, garb, Izlagači paškog sira – OPG Vidas.

MarsOvca će se prvi put ove godine moći pronaći i u tim novaljskim restoranima  od 26. travnja do 26. svibnja, kada je najukusnija. Sve goste željne novih, drevnih okusa na menijima ugostiteljskih objekata očekuju navedena tradicionalna i pomalo zaboravljena jela kao jedinstveni gastronomski doživljaj.

O novom gastronomskom projektu direktorica Turističke zajednice Grada Novalje, Marina Šćiran, izjavila je: „MarsOvca je nova manifestacija u Novalji, hommage paškoj ovci koja je stoljećima bila hraniteljica naših otočana i predstavljala dio težačkog načina života. Stoga smo s novaljskim ugostiteljima pripremili gastronomku priču kojom želimo prikazati kako su se u ono vrijeme otočani hranili i maksimalno koristili pašku ovcu i njezine dobrobiti. Budući da je Life on Mars brend koji je krenuo prije sedam godina te je Novalja po toj stazi i trail utrci postala prepoznatljiva, projekt MarsOvce predstavlja logičan nastavak ‘marsovske priče’, koja je sinonim za ovaj specifični krajobraz. Riječ je o zanimljivoj gastronomskoj ponudi koja će u 12 poznatih novaljskih restorana biti prisutna cijelo proljeće jer su upravo tada specijaliteti od paške ovce najsvježiji i najkvalitetniji.”