Službeno najljepša plaža Europe, park prirode, aktivan odmor, najljepši hoteli, apartmani i kuće za odmor – Makarska rivijera jedna je od najpoželjnijih destinacija i sjajan odabir za odmor u svako doba godine.

Kakav pogled! Prvo je što pomislite kad se popnete na jedan od brojnih biokovskih vrhova i pogledate prema morskoj pučini. Nema ljepšeg, reći  će vam stanovnici od Brela do Gradaca kojima je ova planina svojevrsni DNK, prepoznatljiva vizura Makarske rivijere koja je nekada krasila foto albume i razglednice, a danas Facebook i Instagram. Njezinoj ljepoti teško da ćete odoljeti, pa ćete poželjeti prošetati jednom od njezinih uređenih pješačkih staza ili provozati se automobilom dokle god vam to cesta dozvoljava.

Izazov je za slobodne penjače, planinare, paraglajdere i speleologe, nezaobilazno odredište lovnog turizma, neodoljiva oaza za ljubitelje prirode i omiljeni poligon za bicikliste. Od ukupno šest obilježenih biciklističkih staza koje prolaze Makarskom rivijerom, najzahtjevnija je Biokovo tour, koja Biokovskom cestom vodi od Makarske do Tučepa, a osim profesionalaca biraju je i rekreativci iznimne kondicije.

Iako je u cjelokupnoj duljini od 61,2 kilometra u potpunosti asfaltirana, teškom je čine veliki usponi, pa treba otprilike tri sata do Svetoga Jure, koji je s nadmorskom visinom od 1.762 metra najviši vrh Biokova i drugi najviši u Hrvatskoj.  U njegovoj blizini je Amfora koja je s oko 790 metara do prije desetak godina bila najdublja jama Biokova, sve dok nisu otkrivene Mokre noge s gotovo od 840 metara primat su joj preuzele Mokre noge.

Više od stotinu vrsta ptica, divokoze, mufloni, vukovi, oko 40 endemičnih vrsta biljaka, podzemne vode i krški izvori, jedinstveni mrežasti krš koji podsjeća na kratere mjesečeve površine i prekrasan botanički vrt Kotišina  – bogatstvu ljepoti nema kraja, pa je Biokovo još 1981. proglašeno parkom prirode.

Najljepše legende

U botaničkom vrtu u Kotišini iznad Makarske, kojeg je osnovao poznati makarski franjevac fra Jure Radić, izdiže se Veliki kaštel. Prema legendi, tijekom turske opsade velikim komadom sira jedna je stanovnica utvrde pogodila turskog vojnika, pa su se Turci u uvjerenju da je kaštel prepun zaliha hrane i vode vrlo brzo povukli.

Iz vremena osmanlijskih prodora na Makarsku rivijeru ostalo je još nekoliko očuvanih utvrda među kojima je najatraktivnija Zalina kula u Igranama, ostaci kule u Podaci te manja utvrda na brdu Gradina iznad Drvenika. A u Makarsku je nakon izgradnje poznatog mosta na Neretvi, 1568. došao slavni mimar Hajrudin, učenik najvećeg osmanlijskog arhitekta Sinana, no njegovim građevinama, nažalost, više nema traga.  

Krenemo li dalje u povijest poznatija legenda ovoga kraja kaže da je pitoreskno mjesto Igrane s prekrasnim plažama ime dobilo po Igraynei, majci rimskog vojskovođe Arthoriusa Luciusa Castusa, koji je imao velika imanja pored Podstrane. Tu mu je pronađen grob, a britanski povjesničar John Matthews na zaprepaštenje Britanaca smatra kako je zapravo riječ o pravom kralju Arthuru, vođi viteza Okruglog stola, vladaru Camelota i vlasniku mača Excalibura.

Da legende ne moraju nužno biti stare potvrđuje i jedna nastala prije desetak godina u Makarskoj. Autori su joj turisti koji su spomenik makarskom galebu ili galebu Šimi, koji prikazuje domaćeg momka i tek pristiglu stranu gošću u zagrljaju, proglasili srećonošom. Od kada je podignut  2006. na stotu obljetnicu makarskog turizma vjeruje se kako sreća u ljubavi prati svakoga tko dotakne dojku Šimine gospođe, pa i oni najskeptičniji ne mogu odoljeti napasti.

Za ljubitelje kulturnog turizma

Posjet  Franjevačkom samostanu u Makarskoj neće propustiti ljubitelji kulturnog turizma. U  samostanskoj knjižnici čuva se više od pet tisuća knjiga, 24 inkunabule i rukopisi, a u arhivu čak 369 turskih isprava. Turisti Makarske rivijere ne propuštaju Malakološki muzej s bogatom kolekcijom puževa i školjkaša Jadrana i čitavog svijeta, kojeg je 1963. Utemeljio ga je najpoznatiji franjevac ovoga kraja, Jure Radić, isti onaj fratar s početka ove priče koji je utemeljio i botanički vrt na Biokovu.

Živopisni krajolik s brežuljcima, potokom i špiljom neodoljivo u blizini Makarske, biskupa Juraja Carića neodoljivo je podsjećao na Lourdes, pa je 1908. u Vepricu osnovao svetište posvećeno Majci Božjoj Lurdskoj. Tu je podignuta kapela sa sakristijom, oltar na trgu, ispovjedaonice, postaje križnog puta, dom za duhovne vježbe, staze za procesije, a zbog ljepote i mira, posjećuju ga tijekom čitave godine te posebno u vrijeme hodočašća 11. veljače, 25. ožujka, 15. kolovoza, 7. i 8. rujna.

Nismo zaboravili na gurmane

Ovaj djelić raja  mami mirisima dalmatinske kuhinje. Tu će vam za predjelo servirati sir i neodoljiv dalmatinski pršut. Tradicionalnoj dalmatinskoj pašticadi, najfinijem specijalitetu od junećeg mesa koje danima odležava u marinadi ne bi li bilo što ukusnije i mekše, teško da ćete odoljeti. Još ako je servirana uz ukusne domaće njoke… Ne propustite meso i krumpir ispod peke ili netom ulovljenu ribu i plodove mora, a za kraj gurmanskog iskustva tu su makarski rafioli, tradicionalna slastica od tijesta i smjese od oraha i  nezabilazna „Makarana“, torta od badema. Za prste polizat!

Od Vruje do Gradaca

Od Vruje do Jakiruše, od Stomarice preko Pćita do Podrača – prekrasne plaže najjači su adut Brela. Tu je i Punta rata, najpoznatija plaža Makarske rivijere koju je američki časopis Forbes proglasio šestom najljepšom u svijetu, a prvom u Europi.

I susjedna Baška Voda ima lijepu šljunčanu plažu Nikolinu, koju čuva kip baškovopkoga zaštitnika sv. Nikole. Još od kada su braća  Sikavica početkom 20. stoljeća izgradila hotel Slaviju, koji je 1936. na Svjetskoj izložbi u Londonu dobio priznanje i zlatnu medalju za komfor, kuhinju i dobra vina, Baška Voda je atraktivno turističko odredište.

U Promajni će vam reći kako su tu najljepši izlasci sunca, a ovo je mjesto ime dobilo upravo zahvaljujući promaljanju sunca iznad Biokova. Antička Pramneia nadaleko je bila poznata po dobrom vinu, pa je jedan od najpoznatijih hrvatskih vinara Zlatan Plenković, zapadno i sjeveroistočno od Promajne zasadio jedan od najvećih vinograda u Hrvatskoj s više od 600 tisuća trsova.

Kafići i klubovi u središtu grada, dobri restorani, hoteli, sportski tereni, ekstremni sportovi, bazeni, prekrasne plaže – Makarska je sjajan izbor u svako doba godine. Najveći grad na Rivijeri s dugom turističkom tradicijom, privlači pravim omjerom urbanog ritma i tipičnog dalmatinskog ambijenta.

Nakon potresa koji je 1962. pogodio ovaj dio Dalmacije, stanovništvo se iz sela iznad današnjih Tučepa spustilo uz obalo i tako je nastalo novo naselje, atraktivna turistička destinacija s prekrasnom plažom, uvalama, hotelima i apartmanima.

Podgora je  od davnine poznato ribarsko središte s lijepom živopisnom lukom i atraktivnom Rivom, omiljenom šetnicom brojnih turista. Spomenik „Galebova krila“, na brežuljku, iznad luke prepoznatljiv je simbol ovog mjesta. 

Ljubitelji mira, odabrat će odmor u Bratušu, Drašnicama ili Podaci, tipičnim malim dalmatinskim mjestima, Igrane će vas osim lijepim plažama, oduševiti i prastarim maslinicima usred kojih je crkvica sv. Mihovila iz 11. stoljeća, najznačajniji srednjovjekovni spomenik na Makarskom primorju.

U Živogošću posjetite samostan sv. Križa izgrađenom u 17. stoljeću na mjestu nekadašnje villae rusticae, a u njegovoj blizini na kamenoj litici uklesana je pjesma zahvale izvoru hladne vode, jedan od najljepših spomenika iz rimskog doba. 

Lijepe šumovite plaže s izvorima pitke vode da ju posebnu draž Drveniku koji se prostire na dvije uvale – Grornju  i Donju valu. U mjestu je trajektno pristanište koje spaja kopno s Hvarom i Korčulom.

Danas atraktivna destinacija, Zaostrog je nekada bio uporište srednjovjekovnih neretvanskih kneževa, a posjet franjevačkom samostanu sv. Marije s botaničkim vrtom, bogatom bibliotekom i memorijalnom galerijom Mladena Veže se ne propušta. Slikar Mladen Veža rođen je u susjednom Bristu, u kojem se rodio i  Andrija Kačić Miošić, jedan od najpoznatijih dalmatinskih pjesnika.

Gornja vala najduža plaža na Makarskoj rivijeri prostire se u Gradacu, turističkom središtu u kojem je prvi hotel izgrađen 1919.  Ovo mjesto posljednja je postaja Rivijere dolazite li iz pravca Splita.

Foto: Tz Splitsko – dalmatinske županije, arhiv turističkih zajednica Makarske rivijere

www.dalmatia.hr