Ljubitelji dobre kapljice posjetite Imotsku krajinu
DALMATINSKA ZAGORA DOM VRHUNSKIH VINA
Od antike do danas – vinova loza
Na području Imotske krajine vinova loza se uzgaja od antičkih vremena i uvijek je vinogradarstvo bila jedna od najvažnijih poljoprivrednih, ali i gospodarskih grana ovog kraja.
Pretpostavlja se da su vinovu lozu u Imotsku krajinu donijeli stari Rimljani koji su tu osnovali nekolicinu naselja, iako je moguće da se vinova loza uzgajala i prije dolaska Rimljana, tj. da ju je uzgajalo Ilirsko pleme Delmati koji su živjeli između ostalog i na području današnje Imotske krajine, a bili su u doticaju s Grcima koji su među prvima širili vinovu lozu po Mediteranu. Vinova loza je u to vrijeme uzgajana uz naselja od kojih je najpoznatije naselje Novae (današnja općina Runovići) te naselje Billubium (današnja općina Proložac). O utjecaju vina na život naroda Imotske krajine, svjedoči i pjesma Tina Ujevića:
„S vinom su nekada na vjernost se kleli,
s bukarom u krugu oplakali mrtve.
Sa žmulom na gozbi vijenac mladoj pleli,
s kupom osvetnici zahtijevali žrtve“.
Znate li za naše vrhunske sorte vina?
Prema procjenama djelatnika Poljoprivredno-savjetodavne službe u Imotskom vinogorju je pod vinogradarskim površinama 900 ha zemljišta, a nekad (80-ih godina 20.stoljeća) se ta brojka kretala oko 2.000 ha. Najrasprostranjenija sorta u vinogorju je autohtona sorta Kujundžuša, koja zauzima 90 posto svih vinogradarskih površina. Kujundžuša daje harmonična, lagana i lepršava vina s blagom mineralnošću i nježnim voćnim tonovima. Kujundžuša se preporuča kao pratnja uz bijelu ribu, plodove mora, lagane sireve i salate, te jela od šparoga, a zbog svog osvježavajućeg karaktera pogodna je i za neobavezno pijuckanje u vrućim ljetnim mjesecima. Osim kujundžuše, od bijelih sorti se uzgajaju i chardonnay, sauvignon, pošip i pinot sivi i žilavka, od kojih se proizvode vina različitih stilova: od laganijih i lepršavih do ozbiljnih i odležanih bijelih vina.
Crna vina imotskog vinogorja
Od crnih sorti u vinogorju su najrasprostranjenije domaće sorte trnjak i vranac, koje većina vinara kupažira sa svjetski poznatim sortama kao što su merlot, cabernet sauvignon, a u posljednje vrijeme i syrah. Za razliku od većine priobalnih crnih vina koja se odlikuju visokim alkoholima i ekstraktima s obiljem tanina, crna vina imotskog vinogorja su po svojoj svježini i eleganciji sličnija klasičnim bordoškim kupažama, ali ipak sa prepoznatljivim južnim karakterom.
Uz kontrolu prinosa u vinogradu i primjereno odležavanje u podrumu, crna vina Imotskog vinogorja pokazuju zavidan potencijal odležavanja te se mogu poslužiti uz različite vrste hrane kao što su dalmatinska pašticada, divljač, roštilj i različiti tvrdi sirevi. Jedna od zanimljivosti vinogorja je i to da se tu proizvodi i prvi pjenušac proizveden u Dalmaciji, koji se proizvodi klasičnom šampanjskom metodom u podrumima Vinarije Grabovac.
Gdje pronaći dobru kapljicu?
Danas su uz Imotu d.d.,nositelji proizvodnje vina brojne privatne vinarije, od kojih svakako treba izdvojiti vinarije Grabovac, Jerković, Matković, Šimunović, Sušić, Rebić, Buljan i Glavota.
Zadnjih godina sve veći broj turista s ovoga područja obilazi Imotsko vinogorje i lokalne vinare u potrazi za dobrom kapljicom.
Osim vrhunskih vina i domaće spize, vinski turisti, obilazeći Vinske pute Biokova (vinske ceste Imotskog vinogorja) bolje upoznaju povijesnu, kulturnu i prirodnu baštinu ovog kraja.S ciljem promocije imotskih vina i autohtonih sorti, u prvom redu kujundžuše, imotski vinari okupljeni su Udrugu „Cvit razgovora“ koja zadnjih godina neumorno radi na promociji i podizanju kvalitete imotskih vina, te na povezivanju imotskih vinara i ugostitelja iz priobalnog područja Dalmacije.
Kako bi svoje goste pobliže upoznali sa imotskim vinima i lokalnim specijalitetima, udruga „Cvit razgovora“ svake godine 13.kolovoza, u Imotskom organizira Festival kujundžuše. Ova manifestacija okuplja 15-ak imotskih vinara s više od 50 etiketa te više tisuća posjetitelja, s područja Imotske krajine i cijele Dalmacije. Kupnjom čaše svaki posjetitelj ostvaruje pravo degustiranja ponuđenih vina, a fešta uz tamburaše se nerijetko protegne duboko u noć.
Zainteresirani za dobru kapljicu u romantičnom pejzažu Imotske krajine? Sve što trebate je potražiti na mapi Dalmatinske zagore, neke od vinskih adresa, dogovoriti posjetu i priuštiti si nezaboravan eno - gastro izlet ovim krajem. Dobro došli!
Vinarija Buljan
Zmijavci bb, 21 266 Zmijavci
Mob: +385 (0) 98 315 111
[email protected]
www.seosko-domacinstvo-buljan.
Vina: Kujundžuša, Sauvignon blanc, Žilavka
Imota d. d.
Perinuša bb, 21 264 Donji Proložac
Tel: 021 841 566
021 841 566
[email protected]
Vina: Kujundžuša, Vranac
Vinarija Grabovac – Provin d.o.o.
Križnog puta 17, 21 264 Donji Proložac
Tel: 021 846 010021 846 010
[email protected]
www.vinarijagrabovac.hr
Vina: Kujundžuša, Chardonnay, Sauvignon, Pošip Žilavka, Modro jezero, Modro jezero Grand reserve, Crveno jezero (rose), Pjenušac Grabovac, Syrah
Vinarija Jerković
Runovići 59, 21261 Runovići
Mob: +385 99 214 92 95
[email protected]
www.vinarija-jerkovic.com
Vina: Kujundžuša, Chardonnay, Mračaj
Vinarija Rebić
Donji Vinjani bb, 21 260 Imotski
Mob: 098 663 338098 663 338
[email protected]
Vina: Morlak bijeli, Vranac, Merlot
Vinarija Sušić
Glavina donja bb, 21 260 Imotski
Tel: 021 841 655021 841 655
www.vinarija-susic.com
Vina: Kujundžuša, Jokan
SPONZORIRARNI ČLANAK
Turistička zajednica grada Imotskog
www.visit-imotski.com
www.tz-imotski.hr
[email protected]
Jezeranska bb, 21260 Imotski
Tel 021 842 221021 842 221
Foto: Tz grada Imotskog
Sponzorirani članak
Najunosnija zanimanja za ljetnu sezonu!
OVOG LJETA OSIGURAJTE SI DOBRU ZARADU
Ukoliko ste nadareni za kuhanje, ili pak imate istančan ukus i znanje kad su u pitanju vrhunska vina, sveprisutan problem nezaposlenosti razlog je više da razmotrite neko od kod nas manje eksponiranih, ali vrlo unosnih zanimanja!
Spomenimo, primjerice, zvanje sommeliera. Ova riječ sa očitim francuskim porijeklom upućuje na konobara koji služi vino. Međutim, ova se osoba, osim samog sljubljivanja vina i hrane, brine o vinu od samog trenutka njegove kupnje – o skladištenju i na koncu posluživanju i preporuci uz određeno jelo.
Znalci tvrde da u ovom zanimanju leži budućnost, budući da se u razvijenijim zemljama mjesečna zarada sommeliera penje do vrtoglavih 40 do 80 tisuća kuna! U našoj zemlji postoji i sommelier klub koji održava tečajeve za obuku vrhunskih poznavatelja vinske kulture, a uvod su u regionalno natjecanje koje će iznjedriti neke od najvještijih budućih stručnjaka na ovom polju. Iako je u turistički atraktivnim područjima naše zemlje potražnja za ovim zanimanjem do sada bila relativno niska, probudila se svijest u hotelijera o tome da uspješan smještajni objekt ne čine samo atraktivna lokacija i interijeri, već i odgovarajuće osoblje, a angažiranje stručnjaka kao što je sommelier značajan je doprinos u tom smislu. Štoviše, zbog sve veće pojave vrlo kvalitetnih i cjenovno pristupačnih vina na tržištu, uslugu sommeliera traže i vinari!
Ako pak smatrate da bolje „baratate“ kuhinjskim pomagalima nego vinskom kartom, imamo atraktivan prijedlog i za vas – zašto ne biste razmotrili posao kuhara na luksuznim plovilima? Poznato je da su naši kuhari na megajahtama i cruiserima znali ostvariti zaradu i do 2000 kuna dnevno, no ništa lošije nisu prošli ni gastro-virtuozi na privatnim jahtama, koji su kuhali za obitelji visokih platežnih mogućnosti.
Nekima od njih odskočna daska bili su kulinarski reality programi natjecateljskog karaktera, a kako kažu, od svojih su poslodavaca dobili potpunu slobodu u pripremi jela uz samo jednu važnu napomenu – kuhinja je trebala biti mediteranska!
Ovakav naputak i ne čudi s obzirom da je riječ o jednoj od najzdravijih kuhinja na svijetu, koja se bazira na laganoj hrani – plodovima mora, ribi i povrću, začinjenim maslinovim uljem i mediteranskim biljem. Ovdje su gastro znalci dali mašti na volju, pa su tako imućne obitelji na jahtama uživale u delicijama poput jastogova repa u umaku od kadulje, češnjaka i maslaca, ili pak telećeg karea mariniranog u maslinovu ulju i medu. Ovo su specijaliteti s potpisom jednog od finalista domaćeg kulinarskog realitya, kojoj je rad na luksuznom plovilu omogućio nove angažmane te otvorio mnoga vrata.
Možda baš vi možete osmisliti svoje!
Foto: Sommelier klub, Tz grada Dubrovnika
Započeli Dani istarskih šparoga
Šparogurmani ne propustite Dane istarskih šparuga!
Od 24.ožujka do 15.svibnja miris šparoga i toplina istarske gostoljubivosti kružit će restoranima sjeverozapadne Istre.
Osmi Dani istarskih šparuga tijekom ožujka, travnja i svibnja omogućit će istinskim „šparogurmanima“ uživanje u maštovitim, ukusnim i mirisnim delicijama spravljenim na bazi istarske samonikle šparoge, od najpoznatijih fritaje, juha, domaćih tjestenina i rižota, preko vještih kombinacija s mesom i ribom do slasnih deserta.
Šparoga je jedna od najcjenjenijih samoniklih kultura koje uspijevaju na području Istre, a bere se od sredine ožujka do konca travnja. Raste na teže dostupnim mjestima, često u zaklonu bodljikavog grmlja, pa su preduvjeti za njeno branje oko sokolovo, čelična volja i spremnost na pokoju ogrebotinu.
Poznato je da je šparoga čuvar zdravlja i nutritivno gledano, vrlo uravnotežena namirnica, ali ne treba zanemariti ni činjenicu da se ova čudesna biljka od davnina smatra afrodizijakom zbog visokog udjela vitamina E koji se često spominje kao vitamin plodnosti.
Divlje šparoge sadrže svu punoću gorkastog okusa pa će sljubljene uz svježe autohtone istarske namirnice izazvati pravu eksploziju aroma za znalačko nepce.
Hrana, lijek, afrodizijak… Ne čudi što smo ovoj namirnici posvetili čitavu manifestaciju.
Već nakon prvog posjeta poželjet ćete isprobati baš sve na prestižnoj listi restorana i konoba koji su domaćini Dana istarskih šparuga.
Posjetite sjeverozapadnu Istru u vrijeme Dana istarskih šparuga i uživate u svim delicijama spravljenih na bazi šparoge uz čašicu dobrog vina vrhunskih istarskih vinara.
Pogledajte popis restorana koji sudjeljuju u Danima istarskih šparuga.
Izvor, foto: coloursofistria.com
Održani Dani kamenica u Stonu Oduševljeni ljubitelji stonske kamenice
Usprkos kiši i južini, u Stonu su se okupili ljubitelji stonske kamenice. Od Dubrovnika, Neretve pa do Japana skupili su se kako bi probali kamenice koje su upravo oko blagdana sv. Josipa najbolje. Urodom su ove godine zadovoljni i školjkari, a bez obzira na tmurno vrijeme ovaj afrodizijak izmamio je mnogima osmijehe na sita lica.
Kamenice od davnina sa sobom nose brojne legende, pa se tako kaže kako kamenica ima čarobnjačka svojstva, a često se nalazila na jelovnicima čak i austrijskih careva… Kamenice su jeli i najsiromašniji, častili bi se mesom ove cijenjene školjke… Cijela Europa znala je za njih! Najukusnija na svijetu je kamenica iz Malostonskog zaljeva, najčišćeg i najbistrijeg mora na svijetu. Za one koji ne znaju gastro stručnjaci spominju da je kamenice najbolje služiti svježe otvorene i začinjene limunovim sokom.
Freške kamenice otvorimo i složimo na veliki pjat oko njih složimo limun koji smo izrezali u četiri dijela. Može se na pjat staviti kockice leda. Uz njih se obavezno jede skuri kruh. Kamenice se najbolje čuvaju tako da ih stavimo u veliku teću ali ispod njih krpu koju smo dobro smočili i na vrh teće stavimo istu takvu krpu. Tako kamenice mogu stati do sutra dan ali obavezno u hladu.
Izvor, foto: DULIST
Jeste za malo pršuta? Najbolje delicije na jednom mjestu!
9. Nacionalni sajam pršuta i trajnih suhomesnatih proizvoda
12. - 13. 04., 2014. g. Hotel Alkar
Na sajmu i ove godine izlažu vodeći hrvatski proizvođači pršuta i suhomesnatih, proizvođači slavonske šunke, regionalne mesne industrije, vodeći proizvođači «Istarskog pršuta», gosti iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, mala obiteljska gospodarstva koja se bave uzgojem svinja, predstavnici vodećih trgovačkih lanaca, hotelijera i ugostitelja.
Pored promotivne i ocjenjivačke komponente ovaj sajam ima revijalni i edukativni karakter. Na stručnoj konferenciji proizvođači će se moći informirati o aktualnim temama i značaju autohtonih tradicionalnih proizvoda s naglaskom na trajne suhomesnate proizvode, te o programima poticaja i financiranja od strane resornih ministarstava.
Proizvođači izlažu svoje proizvode na štandovima gdje ih posjetitelji mogu razgledati, kušati i kupiti. Prilika je to za isprobati najbolje od najboljeg i kupiti kvalitetan pršut čiji će vas okus doslovno oduševiti.
NAGRADE NAJBOLJIMA
Pršut će se ocjenjivati, a ocjenjivanje kvalitete pršuta je javno, uz prisutnost članova stručnog povjerenstva, predstavnika proizvođača ocjenjivanih proizvoda i medija. Isto tako u sklopu programa je upriličena promocija kulturno-umjetničkih društava, tradicijskih običaja i rukotvorina. Za ljubitelje tradicije i dobre hrane, prilika koja se ne propušta!
Organizator ove manifestacije je Poduzetnički centar Sinj.
Foto: Ante Gašpar
Dani malostonske kamenice
23. ožujak 2014.
Priča o kamenici kao školjki afrodizijačkih svojstava poznata je od davnina kada su je na renesansnim gozbama dubrovačke vlastele sa zadovoljstvom kušali . Legenda o magičnim svojstvima ove školjke nije bila tajnom ni za austrijske careve koji su je često uživali na svojim jelovnicima. Gastro stručnjaci spominju da je kamenice najbolje služiti svježe otvorene i začinjene limunovim sokom. Kamenice su najzrelije i najukusnije u ožujku, kada se slavi blagdan Sv. Josipa (19.03.)U organizaciji Turističke zajednice,Peljeških vinara te malostonskih školjkara organizira se 23..3.2013.na rivi u Malom Stonu degustacija malostonskih kamenica uz birana vina peljeških podruma nastupe kulturnih društava i klapa te stručno-znanstveni skupovi o uzgoju i prometu školjaka.
Gastro prezentacija grada Vrgorca oduševila predsjednika Josipovića
U zagrljaju okusa i mirisa Vrgorca
Sajam GAST otvorio je svoja vrata 05.03.2014. na Žnjanu. Na štandu TZ Splitsko-dalmatinske županije s posebnim naglaskom na gastronomske i turističke potencijale Zagore predstavili su se Tz grada Vrgorca i Srednja Škola Tina Ujevića sa gastro projektom Zeleni dani Vrgoračkog kraja.
Nakon otvaranja sajma, štand Splitsko dalmatinske županije posjetio je predsjednik Ivo Josipović i oduševio se gastro prezentacijom i idejom projekta.
Na štandu su bile izložene razne vrste salate od divljeg samoniklog bilja sa nekoliko vrsta dresinga, u sto boja i recepata, grancini – krušni štapići sa aromom divljeg samoniklog bilja i razne vrste kruha sa aromama i začinima od divljeg bilja. Na štandu je bio izložen domaći sir i pršut. Posjetitelji su se mogli osladiti poznatom vrgoračkom delicijom frapeom od vrgoračke jagode, kojim su najavljeni nadolazeći Dani jagoda koji se održavaju svake godine krajem travnja. Pila su se vina vrgoračkog kraja.
Zeleni dani vrgoračkog kraja priča je o samoniklom bilju što je ubrano na području i okolici Tinova grada. Riječ je o našim divljim salatama – mišancama: od žutinice, mlade kapulice i ljutike do šparoga iz vlastitih, privatnih okućnica i bližeg okruženja.
U ovaj projekt uključeni su restorani u Tinovu gradu i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-ovi). Tako smo zaokružili kompletan projekt pod nazivom U zagrljaju polja okusa i mirisa Vrgorca, kako bismo izazvali prirodnu atrakciju, gastronomsku ponudu sa svim našim specifičnim sadržajima u cilju pripremanja sadržaja; ali i organiziranja, objedinjenja i vođenja izleta turista», ističe Neli Bajalo, direktorica TZ Vrgorac.
Na svom štandu na Žnjanu Vrgorčani su tako su ponudili uzorke gotovo svih jestivih biljaka iz svog podneblja. Maleni kreativni grad Dalmatinske zagore, osigurao je tako posjetiteljima ovogodišnjeg Međunarodnog sajma na splitskom Žnjanu uspomenu na najinteresantniji štand, i u tom smjeru svakako treba ići dalje. Gastro ponuda je vrlo traženi segment turističkog sadržaja, a Dalmatinska Zagora na tom polju ima uvjerljivo snažne i ukusne adute.
SPONZORIRANI ČLANAK
Saznajte zbog čega sve više gostiju posjećuje kontinent
TREND U PORASTU
Turizam na kontinentu sve se više veže uz pojam izletnički turizam i gastro ponudu. Glavni atributi kontinenta su prirodna i kulturna baština, seoska domaćinstva i vinske ceste, a sve je zastupljeniji avanturistički turizam. Motivacija dolaska turista na kontinent je želja za boravkom u čistoj prirodnoj sredini, zdravom načinu života i uživanja u zdravoj hrani.
Trendovi svjetske turističke potrošnje bilježe porast od 30% za odmorom u čistoj prirodnoj sredini.
Načini na koje kontinentalne destinacije pokušavaju privući što veći broj turista su različiti. Destinacije se trude osmisliti što kvalitetnije turističke programe, te odraditi što kvalitetniju promotivnu kapanju, kroz oglašavanje u internetskim, televizijskim, radijskim te tiskanim medijima, prisustvom na društvenim mrežama, izradom promotivnih filmova.
Kod stvaranja strategije promocije manifestacija i događanja treba prije svega uzeti u obzir ključne parametre, a to su pravovremene i lako dostupne informacije ciljanoj publici.
Upoznajte ukusnu stranu Hrvatske - gastro ture po Hrvatskoj
Želite li uživati u panoramskoj vožnji Kvarnerom uz male zalogaje i pjenušac? Ili pak u izletu brodicama po Neretvi, a nakon toga u brudetu od žaba i jegulja, isprobati čuveni brački vitalac i kušati bračku tortu, kušati kamenice u Stonu, te skoknuli do Dubrovnika na rozatu i arancine? Ili pak degustirali slavonski kulen, čobanac, fiš paprikaš, i obišli iločke vinske ceste?
Mnogi kulinarstvo smatraju pravom umjetnošću, a kako svaka naša regija ima specifičan i snažno izražen gastronomski identitet, ne čudi nas što su lokalne delicije i raskošne vinske karte poslužile kao izvrsna ideja za kreiranje tematskih turističkih tura – ali i odlična motivacija za posjet našoj zemlji.
Tako hedonisti i gurmanski nastrojeni gosti imaju priliku birati između tura diljem Hrvatske - po Dalmaciji, Slavoniji, Istri... Razgledavanje znamenitosti i upoznavanje s krajolikom ovdje je isprepleteno sa različitim aktivnostima kojima su zajednički nazivnik autohtona hrana i piće.
Osim raznih degustacija i posjeta pomno odabranim restoranima, obilaze se uljare, vinarije i ostali tradicionalni „pogoni“ za proizvodnju, a u sklopu tura održavaju se čak i tečajevi kuhanja te pripreme lokalnih specijaliteta.
Stoga, želite li uživati u panoramskoj vožnji Kvarnerom uz male zalogaje i pjenušac? U čuvenim tartufima s ručno rađenom tjesteninom uz vina teran i malvaziju? Ili pak u izletu brodicama po Neretvi, a nakon toga u brudetu od žaba i jegulja? Možda biste radije razgledavali bračke tematske staze, kušali vitalac i uživali u bračkoj torti Hrapoćuši, posjetili znamenita zdanja grada Stona, a potom kušali kamenice, te skoknuli do Dubrovnika na rozatu i arancine? Ili pak degustirali slavonski kulen, čobanac, fiš paprikaš, i obišli iločke vinske ceste?
Sve je to moguće u sklopu pomno osmišljenih tura za istančana nepca. koje nude specijalizirane turističke agencije, a kako neke od njih nude posjete više različitih regija, uzmite najbolje od svih svjetova!
Foto: arhiva turističkih zajednica
SUPETAR ponovno domaćin najvećeg kulinarskog festivala u regiji
Od 9. – 13. travnja Supetar će po 5. put ugostiti preko 500 sudionika najvećeg kulinarskog festivala u regiji - BISER MORA.
Vrhunski kuhari, enolozi i stručnjaci iz područja kulinarstva iz više od 15 zemalja susresti će se i ove godine u Supetru i krenuti u natjecanje za ovogodišnjim „Biserom mora“.
Organizatori ovog festivala – Savez kuhara mediteranskih i europskih regija (SKMER), Svpetrvs hoteli d.d., Grad Supetar i Turistička zajednica Grada Supetra, najavljuju pregršt kulinarskih događanja, prezentacija eminentnih stručnjaka, tematskih večeri zemalja sudionica, koncerata i gastro tura.
U programu ovogodišnjeg Bisera mora održati će se i državno natjecanje barmena s međunarodnim sudjelovanjem u najatraktivnijim disciplinama – „klasični stil“ i „fler“ na atraktivnim lokacijama - na supetarskoj rivi i prekrasnoj terasi novog hotela „Osam“ u samom središtu Supetra.
Sva događanja u sklopu festivala su besplatna i otvorena za javnost.
Rezervacije smještaja potražite na www.watermanresorts.com.
Više informacija o samom festivalu i mogućnostima za sudjelovanjem možete dobiti na www.skmer.hr i facebook stranici Skmer Acmer.
Pripremite najukusniji parfe od jagoda
Vrgorački kraj nadaleko je poznat po vrgoračkoj jagodi. Ovo slasno voće najbolja je i najkvalitetnija jagoda u Hrvatskoj, izvozi se diljem europe, te pokriva 55 posto domaćeg tržišta.
Foto: Tz grada Vrgorca
Bere se u svibnju i prava je inspiracija za izradu brojnih slastica, kolača, torti, krema...
Donosimo recept za izradu najukusnijeg parfea od jagoda. Za pripremu potrebna je svježe ubrana jagoda, preporuča se vrgoračka.
PARFE OD JAGODA
Sastojci: 450 g jagoda, 4 dcl slatkog vrhnja, 3 žumanjka, 200 g šećera, 2 žličice likera od jagode ili trešnje
Jagode oprati, izmiksati u multipraktiku ili lagano mikserom dok se ne dobije fina smjesa. Umutiti žumanjke i sećer (potrebno je da se sećer potpuno rastopi). Izmješati sa pasiranim voćem. Dodati 2 žličice likera od jagode ili trešnje. Umutiti šlag te pažljivo sjediniti sa pripremljenom smjesom. Smjesu izliti u kalup obložen folijom ili u manje zdjele za puding. Smjesu ostaviti preko noći u zamrzivacu da se dobro rashladi i stisne.
Serviranje: Ukrasiti šlagom i komadićima svježih jagoda.
Dobar tek!
Dubrovačka rozata - otkrivamo izvorni recept
BOGASTVO OKUSA
Dubrovačka rozata izvorna je dubrovačka delicija, dio hrvatske gastronomske baštine. Spominje se još od vremena Mletaka, u zapisima iz 1300. godine kao „fratrov puding“. Usprkos mnogim utjecajima tadašnjih sila Mletačkog i Osmanskog carstva, prenosila se generacijama i uspijela zadržate svoj izvorni recept. Dobila je ime po svom glavnom sastojku, Rosalinu - likeru od ruže.
Danas je rozata nezaobilazni dio ponude svakog boljeg restorana u Dubrovniku, također se priprema i u drugim djelovima Hrvatske.
Potrebni sastojci za 6 osoba
- 6 jaja
- šećer (kristal) 0,12 dkg
- mlijeko 0,5 l
- šećer kristal za karamel 0,06 kg
- liker od ruže (može i rum) 0,01 l
- polovina štapića od vanilije
- vrhnje (slatko) 0,2 l
- malo grožđica
- ušećerene kore naranče (arancini) 0,03 kg
Priprema
Prokuhajte mlijeko i vaniliju. U posebnoj posudi izmješajte jaja i šećer. Ohlađeno mlijeko dodajte izmješanoj smjesi. Neprestano miješanjte, pazite da se ne stvara pjena na površini.
Preostali šećer karamelizirajte i obložite kalup zdjele. U tako obloženi kalup izlije se pripremljena smjesa i stave u srednje zagrijanu pećnicu u zdjelu sa vodom da se krema stisne. Kad je smjesa napola stisnuta u sredinu zdjele ubaci se nekoliko grožđica namočenih u rum da ostanu u sredinu oblika. Peče se na umjerenoj temepereturi oko 150 do 160º C. Kada je smjesa stisnuta rozata se izvadi i ohladi i preko nje se ocijedi tekućina rastopljenog karamela. Ukrasi se po želji, tučenim slatkim vrhnjem, arancinima, grožđicama ili bademima.
Skradinska torta - ljepota za nepca
RECEPT
Gastronomija šibenskog kraja diči se vrhunskim slasticama od kojih je najpoznatija Skradinska torta. U nastavku pročitajte kako je napraviti po orginalnoj starinskoj recepturi.
Potrebno:
·12 jaja
·40 dg šećera
·40 dg oraha i badema (mljevenih)
·vanilin šećer
·rum
- čokolada za glazuru
Upute:
Vanilin šećer, rum, žumanjak i šećer dobro istuči-izmiksati.
Bjelanjak se istuče posebno.
U izmiješani žumanjak i šećer dodaje se jedna po jedna žlica bjelanjka i oraha.
Sve zajedno izliti u kalup, namašćen i pobrašnjen (ili obložen papirom za pečenje), te staviti peći u pećnicu.
U početku na temp. 220, nakon deset minuta smanjiti temperaturu i pokriti folijom.
Peci oko (min) 30 minuta, pripaziti da ne zagori.
Ohlađenu tortu preliti glazurom po želji (najbolje debelom čokoladnom).
Ohladiti!
Milan Brtan
Izvor: net.hr
Pripremite tradicionalnu dalmatinsku pašticadu
Pašticada je daleko najpoznatije i najtradicionalnije jelo koje asocira na Dalmaciju. Interesantno je da ne samo da svaki grad ima svoju inačicu, odnosno način pripreme, već se recepti razlikuju od domaćinstva do domaćinstva.
Međutim ono što im je zajedničko svima jest činjenica da je pašticada jelo ‘od sveca’, odnosno blagdansko jelo koje se priprema i služi u pravilu samo za velike fešte (slavlja).
Za tradicionalnu pašticadu svaki će vam kuhar reći da od mesa odaberete frikando, međutim mene je praksa naučila da su ruža ili orah daleko mekši i nježniji, samim time i jednostavniji za pripremu.
Nadalje, svi će vam reći da u pašticadu ide mrkva. Prava pašticada ne podnosi mrkvu, ne zbog okusa, nego zbog boje koja jako posvijetli umak (a prava pašticada MORA biti tamna).
Neki će ići tako daleko da će vam reći da u pašticadu uopće ne ide voće. Priznat ću vam da sam namjerno odabrala samo šljive kao sastojak osnovnog recepta, jer u moju pašticadu često ‘ugaze’ i smokve i borovnice i brusnice (orašaste plodove da ne spominjem).
Bilo kako bilo, ovo je moj osnovni recept za pašticadu, kojeg možete ili iskoristiti ovakvog, ili ga oplemeniti svojim tajnim sastojcima. U svakom slučaju, kad zagrizete u finalni proizvod kojeg naprosto morate poslužiti s domaćim njokima od krumpira, zagrist ćete u sam korijen tradicije Dalmacije.
Uslast!
Priprema:
Meso našpikajte češnjakom i pancetom (dugačkim nožem zasijecite tanke, uske džepove unutar mesa u koje ćete naizmjenice nagurati ploške/trakice češnjaka i trakice/komadiće pancete), premažite ga solju i paprom, namažite maslinovim uljem, pokrijte (prozirnom folijom) i ostavite da se marinira preko noći (ili najkraće sat-dva).
Pecite na u pećnici na 180-200°C minimalno pola sata, okrenite bar jednom da se zapeče sa svih strana.
Za to vrjeme, u velikom loncu na svinjskoj masti zažutite kapulu (luk) nasjeckanu na ploške. Dodajte usitnjene šljive, začinite, zalijte prošekom i vinom, dinstajte 15-ak minuta.
Umak propasirajte ili ga sameljite u blenderu/multipraktiku, vratite ga nazad u lonac.
Izvadite meso iz pećnice, narežite ga na šnite i stavite u umak. Ne zaboravite dodati i ‘umak’ od pečenja.
Ukoliko je umak pregust, dodajte malo vode.
Kuhajte satima (na laganoj varti); što duže kuhate, meso će biti mekše a pašticada ukusnija.
Izvor, foto: www.volim-meso.hr