Nikad atraktivniji Sajam hrvatskog pršuta u Sinju
12.-13.travnja,
2019.
Svečano otvaranje, 12.04.2019. u 11:30 sati – Hotel Alkar
Nacionalni sajam pršuta promovira tradicionalni način proizvodnje suhomesnatih proizvoda u suradnji sa novim standardima, zahvaljujući konstantnom angažmanu svih suradnika, proizvođača, institucija i struke.
Nacionalni Sajam pršuta u gradu Sinju se tradicionalno održava u ožujku ili travnju, a poprimio je međunarodni karakter zbog sudjelovanja izlagača sa područja Bosne i Hercegovine, Slovenije i Italije. Broj izlagača kreće se oko 70 (po pretpostavci od proteklih godina), posjetitelja bude nekoliko tisuća. U izložbenom dijelu izlaže se pršut, suhomesnati proizvodi, sir, vino, maslinovo ulje, te tradicionalni uporabni proizvodi koji se proizvode u ruralnom dijelu Dalmacije, Like i Slavonije, te sa područja otoka u Splitsko dalmatinskoj županiji.
Na Sajmu sudjeljuju proizvođači pršuta i suhomesnatih proizvoda s područja RH, proizvođači slavonske šunke, regionalne mesne industrije, predstavnici udruga proizvođača, individualni proizvođači, proizvođači «Istarskog pršuta». Na sajmu tradicionalno sudjeluju gosti iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, predstavnici Udruga uzgajivača svinja, regionalna obiteljska gospodarstva koja se bave uzgojem svinja i proizvodnjom pršuta, predstavnici vodećih trgovačkih lanaca, hotelijera i ugostitelja.
Osim izlagačkog dijela u sklopu sajma organiziraju se brojni stručni- edukativni paneli na kojima se proizvođači i posjetitelji mogu informirati o temama vezanim za problematiku proizvodnje, plasmana, zaštite i promocije tradicionalnih proizvoda, oznake kvalitete, uvođenje standarda, modela udruživanja, tehnologiji proizvodnje i obrade pršuta, te programima poticanja i financiranja od strane vladinih i drugih institucija, a posebno putem natječaja namjenjenih ruralnom prostoru.
Upriličiti će se i bogati kulturno umjetnički program, prezentacija baštine sa područja Dalmacije, Hercegovine, Like i Slavonije. U sklopu sajma već tradicionalno se predstavljaju Turističko ugostiteljske škole sa područja Dalmacije - Sinja, Splita, Trogira, Šibenika i Dubrovnika umijećem aranžiranja i serviranja pršuta i ostalih tradicionalnih proizvoda, te se organizira natjecanje pod nazivom „BURA CUP“ u kojemu učestvuju učenici Srednjih strukovnih škola sa svojim mentorima.
PROGRAM 14. NACIONALNOG SAJMA PRŠUTA I TRAJNIH SUHOMESNATIH PROIZVODA, SINJ 2019.
11.04.2019.
- program za dostavu uzoraka na
ocjenjivanje
08:00 PROGRAM STRUČNOG OCJENJIVANJA KVALITETE
PRŠUTA
08:00
DOSTAVA I ŠIFRIRANJE UZORAKA
08:30-15:30 OCJENJIVANJE KVALITETE
PRŠUTA
IZLAGAČKI PROGRAM /
EDUKATIVNI PROGRAM I OKRUGLI STOLOVI
1.dan- 12.04.2019. PETAK
11:00 Kulturno-umjetnički program
Sajma
11:30 SVEČANO OTVARANJE SAJMA PRŠUTA
12:15 Obilazak izlagača, izjave za
medije i degustacije
13:00 Novosti u 2019. godini iz Mjera Ruralnog razvoja- Europski poljoprivredni fond 2014-2020- Ministarstvo poljoprivrede
IAKS
mjere ruralnog razvoja – novosti (M10, M11, M13 i M14 )
Mogućnosti diversifikacije iz
Programa ruralnog razvoja-Tip operacije 6.2.1. Potpora ulaganju u pokretanje
nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima.
Tip operacije 6.4.1
Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima
U sklopu Sajma biti će
organizirani okrugli stolovi, predavanja i predstavljana s temama:
Predstavljanje programa: Vladine i
druge institucije, Ministarstva, udruženja i komore, banke i fondovi, razvojni
programi Splitsko-dalmatinske županije, razvojni programi grada Sinja, HBOR,
Promocija
oznaka Kvalitete - „Hrvatska kvaliteta“ i „Izvorno hrvatsko“– HGK- Županijska
komora Split
IZLAGAČKI
PROGRAM / EDUKATIVNI PROGRAM I ZABAVNI PROGRAM
2.dan- 13.04.2019. SUBOTA
09:00 SAJAM OTVOREN ZA POSJETITELJE
11:00 Perspektive
demografije i mladi u Republici Hrvatskoj i EU
12:00
KULTURNO UMJETNIČKI PROGRAM
13:00
DEGUSTACIJA I PROMOCIJA PRŠUTA
- Prezentacija
tradicijskih proizvoda,
Promocija proizvoda s
oznakom „Hrvatski otočni proizvod“,
14:00 Promocija proizvoda
s oznakom „Hrvatski otočni proizvod“
-
Klasteri kao model udruživanja-
primjeri dobre prakse
-Senzorska
analitika: Značaj ocjenjivanja kvalitete pršuta
-
Tehnologija proizvodnje i tehnološki trendovi u proizvodnji
pršuta
- Proglašenje rezultata natjecanja
- Proglašenje pobjednika
Više: www.pcsinj.hr
Gastronomija Splitsko - dalmatinske županije - stjecište kulinarske kulture sa svih strana svijeta
ŠTO BISTE REKLI NA KUŽINU u kojoj ruku pod ruku idu slatko i kiselo, grčko i rimsko, bizantsko i mletačko, a sve povezuje uistinu poseban sastojak - zrno onog tvrdoglavog, izvorno dalmatinskog dišpeta?
Dalmatinska kužina razmazit će Vaša nepca domaćim pršutom i sirom, brujetima i gustim ribljim juhama, rižotima i njokima oplemenjenim ukusnim umacima, buzarama sa plodovima mora, a sve je zaokruženo domaćim maslinovim uljem, mediteranskim aromatičnim biljem i upareno sa širokom paletom sjajnih domaćih vina. Želite li svojim nepcima priuštiti pravu pustolovinu, pravi je trenutak da upoznate zanosna jela – prave gastro ambasadore dalmatinske kužine!
KRALJICA ZVANA PAŠTICADA. Pravi primjer slatko-kiselog jela (primjetite kako je dalmatinska kuhinja, uvijek spoj nekakvih krajnosti, koje nitko tako majstorski ne umije upariti!) je raskošna pašticada, gastro ostavština Venecije i Bizanta, koja se i dan danas sprema za posebne prigode, od goveđe ruže u vinu, prošeku, kvasini, začinima i povrću. “Društvo” joj prave ukusni domaći njoki, a zbog složenosti pripreme često se sprema za posebne prigode. Pašticada je toliko karakteristična za ovo podneblje da gotovo svaka kuća ima svoj način pripreme, a dijeli tron sa famoznom ribljom ili mesnom pekom!
Naime, ako niste probali teletinu, janjetinu ili pak hobotnicu pod željeznim zvonom koje omogućava da se hrana istovremeno kuha i peče, s gastronomskog gledišta u Dalmaciji kao da niste ni bili, pa je nipošto nemojte propustiti!
A nađete li se na otocima, prepustite se čaroliji malih obiteljskih restorana, koji će Vam, osim ovim dalmatinskim klasicima, razgaliti srce pomno osmišljenim specijalitetima, poput bravetine koja se peče na štapu od primorske kleke i oduševljava smolastom aromom drva, ili primjerice, drevnim jelom od janjećih iznutrica koje se služi u “prijestolnici janjetine”, otoku Braču, te je gastro poveznica s Grcima – hrskavim vitalcem!
Naravno, ukoliko tražite nešto modernije gastronomske interpretacije, izbora u posvuda razasutim modernim gurmanskim oazama je napretek – infišajte se (žargonski, zaluditi se nečim, op.a.) gulašem i polpetama od hobotnice, medaljonima od jadranske grdobine, sipom s bobom, carpacciom od škampi sa prahom od maslina i perlicama od smokve, ili pak cijelom tećom sa školjkama, škampima i makarunima!
VINA S KARAKTEROM. Pravi gastronomadi i ljubitelji kvalitetne kapljice mogli bi Vam učas nacrtati zemljopisni prikaz Splitsko-dalmatinske županije – prema područjima gdje uspijevaju najbolja autohtona vina!
Da u elegantnoj vinskoj čaši ovdje možete otkriti čitav jedan svijet, zna svatko tko je probao elegantni kaštelanski crljenak, najcrnje dalmatinsko vino – šoltanski dobričić, hvarsku bogdanušu i plavac mali, ili pak višku vugavu!
Crljenak će se, sa svojim otmjenim barrique notama i primjesama kupine, borovnice i zapečene višnje, svidjeti svim ljubiteljima voćnih, krepkih vina – iako su ga povezivali sa talijanskim primitivom i kalifornijskim zinfandelom, lišen je njihove slatkastosti i mekoće, te je pravo – vino s karakterom!
Hvarskoj bogdanuši nisu svojedobno mogli odoljeti ni na bečkom dvoru, te se zbog svoje otmjenosti služila samo za blagdane, dok iznenađujuće osvježavajuća viška vugava osvaja diskretnim aromama breskve, badema i naranče! Volite li, pak, više crna vina, uživajte u punom, zaokruženom, profinjeno drvenastom okusu hvarskog plavca malog, zanosnom poput lijepe, dotjerane djevojke u šetnji hvarskom rivom!
NEŠTO SLATKO ZA KRAJ. Kakav bi to slijed jela bio bez dobre, ukusne slastice? Prekrasna rožata potječe još iz doba Mlečana, a smatrana je ponosom dalmatinskog slastičarstva! Kuha se u karameliziranoj košuljici, a čaroban dodatak njenu jednostavnu receptu od mlijeka, jaja, vanilije i šećera, mirisni je liker od ruže! Splitska torta očarat će Vas rapsodijom smokava, badema, oraha, datulja, grožđica i ruma, a revne dalmatinske domaćice prišapnule su nam da u biskvit i kremu ide čak 10 jaja!
Jednostavan, a preukusan paradižot radi se diljem Dalmacije, baš kao i sveprisutne fritule, kroštule i uštipci, po kojima je naročito poznato dalmatinsko zaleđe. A, da za ovom slatkom listom ne zaostaju ni otoci, dokazuje nam sam pogled na popis nematerijalnih dobara hrvatske baštine, na kojem se ponosno šepure dolska hrapoćuša izgledom nalik na sam brački krš, te čuveni starogrojski paprenjok! Zalijte ih sa nekoliko kapi zamamnih likera od lavande ili rogača, i stavili ste točku na i na jednu sjajnu (i veoma ukusnu!) dalmatinsku avanturu!
Više: www.dalmatia.hr
Foto: www.dalmatia.hr , arhiva Turističkih zajednica, Dalmatia explorer
Pink je „in“!
Popularnost ružičastih vina raste, a Rosé Putniković definitivno potvrđuje i zbog čega – njegova voćna aroma i svježina osvajaju na prvu, posebice žene, čije su se sugestije i osluškivale u kreiranju ovih kapljica s juga Dalmacije
Pelješac, 21. ožujka 2019. - Izbor vina nikada nije bio raznolikiji, no većina enologa slaže se u jednom – i u idućem razdoblju nema vidljivog usporavanja popularnosti za rosé, vino koje je, uz Prosecco, dominiralo u protekloj sezoni.
Ružičasta ili rosé vina već su neko vrijeme ozbiljna tržišna realnost, kako kod nas, tako i u svijetu, što jasno pokazuje da su se vinoljupci zasitili klasike te da vole voćne arome i svježinu kakvu kriju upravo ružičasta vina. Naime, rosé popularnost duguje upravo činjenici da u sebi utjelovljuje sve najbolje od obje vrste klasičnih vina – svježinu bijelih i zanimljivu voćnost laganih crnih.
Iako je jug
Dalmacije poznat po crnim vinima, u Poljoprivrednoj zadruzi Putniković posebno
su ponosni na svoj Rosé
Putniković sorte plavca malog. Ovo vino laganih
aroma crvenog voća, jagode i maline posebno vole žene, a kako i ne bi kad su,
kreirajući ga, osluškivali upravo njihove sugestije. Loza za pelješki rosé
raste na bijeloj zemlji, tzv. mujari, ovo vino iznimno je za uživanje baš u
toplijem dijelu godine, može se poslužiti kao aperitiv, ali i kao glavno vino
uz laganu večeru. Najbolje je, kažu u Poljoprivrednoj zadruzi Putniković,
ohlađeno na devet stupnjeva Celzijevih.
Supetar - hattrick turističkih priznanja za našu otočku metropolu!
KADA NEKU DESTINACIJU nagradi i struka, a naša otočka metropola – Supetar, imala je tu privilegiju čak tri godine zaredom, tada znate da ste na pravom mjestu!
Nogometnim terminima rečeno, Supetar je postigao pravi hattrick, osvojivši čak tri prestižna Suncokreta ruralnog turizma – za tematsku stazu Dolce vita i projekt “Otočka kuhinja”, a Suncokret najsvježijeg datuma zavrijedio je za svoj čuveni Muzej uja. Stoga, volite li odmor u izvornom otočkom ambijentu začinjen tradicionalnim delicijama – vrijeme je da kupite svoju kartu za prvi trajekt!
...I OTKLJUČATE SVOJE INDIVIDUALNO ISKUSTVO odmora u Supetru. Riječ je, naime, o novom sloganu supetarske Turističke zajednice, koji objedinjuje udarni lajtmotiv turističke ponude, te emblematični simbol – ključ - koji se nalazi u grbu Grada Supetra i kojeg u rukama drži Sv. Petar, mjesni svetac-zaštitnik. Nek Vas ovaj kreativni slogan potakne upravo na ono što su čelni ljudi supetarskog turizma i željeli – na istraživanje i kreiranje Vašeg osobnog iskustva posjete Supetru, baš po mjeri!
Bilo da ste gastronomad, ljubitelj aktivnog odmora, znatiželjni posjetitelj u potrazi za znamenitostima, pravi partijaner - ili možda sve od navedenog, Supetar ima nešto za Vas! Otključajte aktivni odmor, tradicionalne okuse, kulturnu baštinu ili pak zabavu i opredijelite se za turističke sadržaje po svom guštu!
A dodatan vjetar u leđa ovoj uspješnoj destinaciji da sve više širi i poboljšava svoju ponudu, daju i značajne obljetnice, poput 25-te godišnjice Turističke zajednice grada Supetra, ili čak 110-te obljetnice Banja, omiljenog supetarskog kupališta.
PROJEKTI KOJI NUDE NAJBOLJE OD BRAČA. Da Supetar ne spava na lovorikama, te je vrlo odlučan u tome da obogati i proširi svoju ponudu, pokazuje i projekt revitalizacije područja Škrip, koji je dio strategije ravnomjernijeg razvoja turizma na cijelom području grada. Ova će inicijativa naročito razveseliti ljubitelje zaštićene kulturne baštine i izvornog otočkog ambijenta, s obzirom da će atraktivnim objektima (poput Kaštela Cerineo, Kaštela Radojković - Muzeja otoka Brača, crkve Sv. Jelene, Sv. Ivana Krstitelja, kamenoloma iz rimskog doba itd.) i jednoj očuvanoj ruralnoj cjelini, udahnuti nov život. Istovremeno će i podići kvalitetu života lokalnog stanovništva, te bi turistička valorizacija navedenih dobara rezultirala koristima cjelokupne društvene zajednice.
No, to nije sve – novi atraktivni sadržaji smiješe se i ljubiteljima aktivnog odmora – kako Vam zvuči 140 km dugačka šetnica oko cijelog otoka? Naime, u planu je hvalevrijedan projekt izrade bračke šetnice – pješačko-planinarske staze na postojećim makadamskim putevima, koja će obići sve najatraktivnije točke na otoku (poput Zlatnog rata, pustinje Blaca, uvala na južnoj strani otoka, Ložišća, Škripa, Muzeja uja, uvale Lovrečina, kamenoklesarske škole u Pučišćima, crkve Sv. Ivana u Povljima...). Rekreacija uz dozu intrigantnih znamenitosti, koje upravo potiču gosta da otkriva koja je slijedeća u nizu? Pitate li nas – pun pogodak!
NEKOLIKO SJAJNIH GASTRO-PRIČA. Ne zamjeramo onim gostima koji su za dolazak u Supetar motivirani time da istraže jednu drugu njegovu stranu – onu ukusnu. Naime, specifičnost uz malu dozu mističnosti kojom Brač odiše, nije zaobišla ni otočke kužine, pa tako ni onu supetarsku. Dovoljno je spomenuti da se bračka gastronomija, osim nadaleko poznatom janjetinom, domaćim vinima i preukusnim sirevima i pršutom, može pohvaliti i sa nekoliko jela koja su dospjela do nacionalne liste zaštićenih nematerijalnih dobara, poput torte hrapoćuše koja neodoljivo podsjeća na izgled bračkog krša, ili pak drevnog jela od janjećih iznutrica - vitalca. A kad smo već kod janjetine, ne možemo ne spomenuti sjajna seoska domaćinstva na Vidovoj gori.
Mjesto koje je prije doslovno 200 godina bilo omiljeno okupljalište na kojem se jelo, pilo, družilo, danas je jedan od otočkih gastro punktova za najtopliju preporuku. Naime, ovdje će Vam biti posluženo isključivo svježe meso, jer domaćini nemaju frižider, te pripremaju meso isključivo kad gosti dođu! Osim janjetine, imaju i svoj vinograd od 2500 loza, a proizvode i vlastito vino, sir, sokove, rakije, povrće... Posjetite ovo uistinu jedinstveno mjesto i kušajte janjetinu na žaru, na lešo, janjeće tripice, rižoto i razumije se - čuveni vitalac!
Tražite li odličan presjek bračke gastronomije, supetarski projekti i kulinarske manifestacije obećavaju pravi spektakl za nepca. “Suncokretom” nagrađen projekt “Otočka kuhinja” započet je 2016. godine, sa ciljem promocije autohtone bračke gastronomije i vraćanja jednostavnih, starih i tradicionalnih otočkih jela na restoranske stolove! Zahvaljujući ovom projektu, u nekolicini seoskih domaćinstava, agroturizama i konobi možete kušati jela temeljena na zdravim, dostupnim i autohtonim namirnicama iz domaćih vrtova i maslinika, po prokušanim receptima koje su brižno čuvale bračke none!
U projektu sudjeluje i Muzej uja Škrip, koji redovito oduševljava goste sa svih kantuna svita upoznajući ih s tradicionalnim procesom proizvodnje maslinova ulja, koje se ondje može i kušati, uz niz izvornih delicija – dovoljno je baciti pogled na strogi Tripadvisor i uvjeriti se u sveopće oduševljenje koje izaziva ovo mjesto! A, zamamni mirisi osebujnih delicija Supetrom se šire naročito u travnju, kada se održava kulinarska manifestacija Biser mora – riječ je o međunarodnom natjecanju kulinarskih virtuoza koje se održava u supetarskim hotelima. Inspirirani supetarskom lepezom izvornih delicija, što drugo možemo reći za kraj teksta, doli – u slast!
Vinarija Perak predstavila se Zagrebu, u restoranu Kalelarga
U restoranu Kalelarga, održana je najveća promocija vina vinara Ivice Peraka, do sada, u Zagrebu. Pred pedesetak gostiju od kojih su polovicu činili novinari , predstavila nam se cijela obitelj Perak. Maja, diplomirana ekonomistica vodi marketing. Ivan studira Farmaciju i Stručni studij vinogradarstva, vinarstva i voćarstva obavlja različite poslove u vinariji, supruga Željka mr Pharmacije uz svoj posao u ljekarni vodi segment prodaje i Ivica Perak vinar, inače dugogodišnji enolog u današnjem Kutjevu d.d (1992-2012) popularno od Kutjevčana zvanom Kombinatu. Perak se zaposlio u Kutjevu 1986. i tamo proveo 26 godina.1992 je došao na mjesto glavnog enologa u mjesto Vlade Krauthakera (1983-1992), koji je pak na to mjesto došao nakon legende i najvećeg imena kutjevačkog vinarstva Ivana Jambrovića (enolog od 1946 do 1983.)
Okusi Zagorje ove zime i uživaj u bajci okusa i mirisa
Vodimo vas ove zime do ukusnog stola i tradicijske gastro škrinje Okusi Zagorja
Osladiti nepce jelima tradicijske kuhinje Zagorja, znači istodobno upoznati bogatstvo i raznolikost koja se u suživotu čovjeka i prirode iskazala u pripremi svakodnevnih jednostavnih jela zagorskog seljaka, ali složenijih jela i specijaliteta dvorskih kuhinja.
Jer zagorska jela su upravo takva, neodoljivi miks jednostavnog i profinjenog.
Iz obilja zagorskih jela koja pričaju priču o povijesti ovog prostora,teško je izdvojiti samo neka. No pojedini specijaliteti kao što je zagorska juha s vrganjima, prave domaće zagorske štrukle sa svježim kravljim sirom, zagorska purica sa zagorskim mlincima ili pak slavni specijalitet Stubičku pisanicu, ipak zaslužuju posebno mjesto. Bogati doživljaj okusa tradicije, zapravo niz doživljaja i užitaka vrhunskog blagovanja danas pred vas s ljubavlju razastiru u odabranim objektima koje resi oznaka standarda Okusi hrvatske tradicije – Okusi Zagorja. Oni vas dovode do Bajke na stolu.
Gdje možete degustirati OKUSI HRVATSKOG ZAGORJA?
Ovu prestižnu oznaku standarda mogu dobiti isključivo ugostiteljski objekti koji u dnevnoj ponudi imaju najmanje dva lokalna tradicijska jela, dva sezonska jela i šest etiketa pića, od koji su najmanje četiri vina. A poželite li saznati više, svakako posjetite ovu poveznicu gdje ćete upoznati svaki objekt iz ukusne palete projekta Okusa Hrvatskog Zagorja
foto: arhiv Vila Magdalena
Okusi hrvatske tradicije - promocija autohotone eno - gastro ponude Lijepe Naše - upoznajmo ga kroz gurmansku šetnju Hrvatskim Zagorjem!
Okusi hrvatske tradicije je nacionalni projekt, čiji je osnovni cilj promocija autohtone eno-gastro ponude Hrvatske.
foto: Villa Zelenjak Ventek
Jedan od glavnih ciljeva projekta je i označavanje ugostiteljskih objekata - nositelja standarda „Okusi“ i izgradnja njihova identiteta kao mjesta koja osiguravaju i pružaju istinski doživljaj lokalnih jela i pića te u konačnici oblikovanje tematskih restorana koji će pridonijeti razvoju eno - gastro turizma. Krajem 2015. godine u projekt se uključila i Turistička zajednica Krapinsko – zagorske županije.
foto: Bluesun hotel Kaj
Bogati doživljaj okusa tradicije, zapravo niz doživljaja vrhunskog blagovanja i nezaboravnih gurmanskih užitaka danas pred vas s ljubavlju razastiru domaćini u čak 14 odabranih objekata koje resi oznaka standarda „Okusi hrvatske tradicije – Okusi Zagorja“.
„Okusi hrvatske tradicije – okusi Zagorja, odnosno objekti u kojima možete degustirati okuse i mirisa Zagorja, predstavljamo u slijedećem popisu:
Restoran „Academia” iz Marije Bistrice, Bluesun hotel Kaj
„Dvorac Mihanović” iz Tuheljskih Toplica,
Hotel „Terme Jezerčica” iz Donje Stubice,
Klet „Bolfan” Vinarije Vinski vrh iz Hraščine,
Klet „Grešna gorica” iz Desinića,
Klet „Lojzekova hiža” iz Gusakovca,
„Majsecov mlin” iz Donje Stubice,
„Pansion Rody” iz Gornje Stubice,
Restoran & catering „Sermage” iz Svetog Križa Začretja,
Restoran „Magdalena“-Villa Magdalena iz Krapinskih Toplica,
Restoran „Zaboky” iz Zaboka ,
Restoran „Villa Zelenjak -Ventek” iz Risvice kraj Kumrovca,
Vinarija Micak – Klet „Zagorski dvori” iz Huma Bistričkog kraj Marije Bistrice
i Vinarija & restoran pansion „Vuglec Breg” iz Škarićeva.
Obiljem, osobitošću i raznovrsnošću prirodnih i kulturnih vrijednosti što se na tako malom prostoru isprepliću s današnjim životnim sadržajima smještenim u okružju zelenila, malih zaseoka, sela, vinograda i klijeti raštrkanih po pitomim zagorskim bregima, Zagorje za posjetioca s pravom postaje Bajka na dlanu.
U takvom prostoru gostoprimstva sačuvani su i bajkoviti okusi tradicije.
Onakvi kakvi su se nekad opojnim mirisima širili seoskim dvorištima ili su pak dolazili iz kuhinja brojnih kurija i dvoraca zagorskih plemenitaša. Ima li ljepše pozivnice za dolazak u Zagorje od ove koja mami okusima, bojama i mirisima domaće hrane spremljene s pažnjom i ljubavlju?
Uvjerite se sami, dobro došli u Zagorje - dom odlične hrane!
Sve info pronađite:
fotografije: arhiva objekata nositelja Okusi hrvatske tradicije - Okusi Zagorja, Visit Zagorje.hr, naslovna fotografija Terme Jezerčica
Adventura u Šibeniku - božićna gastro avantura
S početkom šibenske Adventure počinje i jedinstvena gastro avantura. U Šibeniku nas očekuje raskošan gastro prosinac!
Osim već isprobanih jela kao što su domaće kobasice, bakalar, jota, buncek i oglavina u sendviču s kiselim kupusom, buncek, kebab.....ova Adventura sprema i niz gastro iznenađenja, tako da će posjetitelji moći uživati u selekciji pita i bureka, tortilama s pancetom i sirom, pecalicama , a biti će predstavljeni i neki specijaliteti američke kuhinje. Novost će biti desert na bazi piva – biramisu.
Hit među kobasicama će opet biti šibenska luganiga. Riječ je o mirisnoj kobasici koja se u Šibeniku tradicionalno služi tijekom božićnog objeda – može se reći da je riječ o pravoj božićnoj kobasici, koja je svojevrsni gastro unikat. Luganige se u Šibeniku rade 300 godina. Izvorni recept je vremenom modificiran, te su dodana čak četiri nova sastojka. Kuriozitet je da se za taj recept ne smije pitati, ni pod cijenu života. :)
Jednako bogat će biti i izbor pića – od ponude lokalnih vinara i pivara preko toplih rakija i zimskih koktela, kuhanog gina i vina, svatko će naći nešto za svoj gušt!
Ljubitelji slatkog će doći na svoje 17.12. kad se sprema tradicionalna Fritulada – gastro natjecanje u spravljanju ove mirisne božićne slastice. Fritulada se vezuje na tradiciju slavljenja „Osmine“ ili „Proslave“, stoljetnog vjerskog običaja kojim započinje tjedan uoči Božića ponoćnom zvonjavom sa svih crkvenih zvona, koji je do danas sačuvan u Šibeniku.
Proslava je ujedno označavala dan kada bi se po prvi put u godini spravljale fritule.
Osim tradicionalnih slastica, posjetielji će ove godine moći uživati u francuskim macaronima u obliku Djeda Božićnjaka i snjegovića, nizozemskim palačinkama od heljdina brašna, kolačima sa rogačem i narančom, princes krafnama s punjenjem od kestena, a posebno će interesantna verzija biti ona s punjenjem od Baileysa.
Adventurica - genijalni aventski program za najmlađe
Dok odrasli guštaju u raskošnim blagdanskim mirisima i okusima, najmlađi posjetitelji mogu uživati u posebnom mini izdanju Adventure 2018 – Adventurici. Očekuju ih genijalne predstave, razni kreativni programi i radionice, a većim dijelom održavat će se u Galeriji Matija.
Detaljan program pronađite na linku: adventura.sibenik.hr/adventurice
Zašto posjetiti Šibenik ovog prosinca?
Bogatstvo okusa i mirisa, jednostavna priprema te upotreba isključivo svježih namirnica osnovne su značajke ukusne šibenske kužine. Zagrijte se ukusnim i inovativnim jelima ovog prosinca, na jedinom plastic free Adventu, s mirisom mora
Ne propustite Adventuru 2018, jer ćete osim raznolikog sadržaja, kroz šibenski Advent imati priliku degustirati na licu mjesta, obilje ukusnih namirnica pripremljenih s puno ljubavi. U Šibeniku se ne pazi samo na turiste već se velika pažnja posvećuje i lokalnom gostu. Ako se nađete u Šibeniku ili okolici, šteta je propustiti ukusne delicije koje vas čekaju u srcu mediteranskog ambijenta. Ekološki Advent s mirisom mora i okusom tradicije - bolje ne može!
Vidimo se na još jednoj turi ukusne i mirisne Adventure! Dobro nam došli!
Vidimo se u Šibeniku!
facebook.com/TouristBoardSibenik
fotografije: www.sibenik-tourism.hr
Predstavljanje vinarije Zorić u Zagrebu - odlična vina samozatajnog vinara iz Mitrovca
U četvrtak, 29.prosinca, u zagrebačkom restaurantu Spare RIBS Grill, predstavljena je Vinarija ZORIĆ, vlasnika Darija Zorića iz Kutjeva. Zorić je 2001. nastavio obiteljsku proizvodnju vina iz prijašnjih desetljeća. Otada se profesionalno bavi vinarstvom i postaje član tek osnovane Udruge vinara Kutjeva.
Malo prisutan u javnosti, uglavnom je sam obilazio ugostiteljske objekte i ugovarao poslove. Tako se njegova vina mogu pronaći u više caffea, restauranata i konoba na području otoka Paga, šireg zadarskog i šibenskog područja. Dugi niz godina odbijao je promociju svojih vina, mada to ona po svim parametrima zaslužuju, te je jučerašnje predstavljanje prvo veliko pojavljivanje u javnosti za medije.
Tijekom godina izlagao je svoja vina na smotrama u Kutjevu, Požegi, Kaptolu…gdje je za svoje graševine i chardonnaye u posljednjih desetak godina osvojio brojne zlatne medalje. Vinar Zorić je samozatajan i tih, ali kada kušate njegova vina, itekako progovara.
Vinogradi ukupne površine 3 ha nalaze se na prestižnim lokacijama toga kraja – u Venju i Mitrovcu. Godišnja proizvodnja je oko 20.000 litara koje od 2016. gotovo isključivo buteljira. Jučerašnje predstavljanje bila je prilika za više od dvadesetak novinara i još desetak gostiju da kušaju GRAŠEVINE iz godišta 2016., 2017. i 2018., CHARDONNAY 2017., CHARDONNAY barrique, Cuvee ENIGMA (pretežito graševina, chardonnay i manje količine rajnskog rizlinga i sauvignona) te Cuvee CRVENI sastavljen od podjednakih količina zweigelta, pinota crnog i merlota.
Na kraju kušali smo i vinjak iz njegovog podruma. Za pravi slavonski ugođaj na trpezi – kulin, čvarke i sir – pobrinuo se sam vinar, a restaurant nam je predstavio specijalitet kuće po kojemu je i nazvan – spare ribs te nekoliko drugih jela s roštilja.
Bilo je ovo prvo medijsko predstavljanje ovoga vrijednog, samozatajnog vinara, no sigurni smo, ne i posljednje. U veljači na festivalu mladih vina u Westinu, Zorić će se ponovno predstaviti graševinom i chardonnayem iz 2018., i to ne samo nama iz medija već i široj publici koja u velikom broju posjećuje tu manifestaciju.
web: Kutjevački vinari.hr
Fotografije: Marko Čolić
Tajna nedoljivog cimeta
Kad bi dublje pogledali u povijest mogli bi zaključiti da je većina otkrića bila potraga za blagom, a blago su bili začini. Globalizacija je u biti počela s trgovinom začina. Cimet je zabilježen 2800 godina prije nove ere. Egipćani su ga koristili prilikom mumifikacije zbog mirisa, Kinezi za liječenje zbog anti bakterijskog svojstva, a u Rimu se palio pri obredima. U Europu su ga donijeli arapski trgovci.
Legendi oko cimeta nije nedostajalo. Izgleda da su mnogi željeli pričama sačuvati istinu o porijeklu ovog začina. Grci su opisali cimet kao grm kojeg čuvaju otrovne zmije. Arapi su tvrdili kako do cimeta dolaze zahvaljujući velikim pticama koje žive u planinama. Ostavljali bi im u dolini puno mesa koje bi ptice odnijele u gnijezdo koje bi se pod težinom urušilo. Tako su dolazili do cimeta kojeg su u početku možda uzimale ptice dok bi gradile gnijezdo.
Najbolji cimet originalno potječe sa Sri Lanke (negdašnji Ceylon).
U drevno je doba bio vrjedniji od zlata. Bio je znak prestiža u najbogatijim krugovima društva. Za Europljane je porijeklo cimeta bilo dugo vremena tajna. Ime (Cinnamon) mu potječe od židovskog i arapskog naziva amomon što u prijevodu znači mirisna začinska biljka. Smatra se da su ga ponovo “otkrili” u petnaestom stoljeću Portugalci, te kasnije Nizozemci I Englezi.
Njegova specifična aroma oduševljavala je srednjovjekovne kuhinje. U nekim se dijelovima svijeta cimetom oblagalo meso kako bi se spasilo od truljenja.
Cimet pripada botaničkoj familiji lovora (Cinnamomum verum), a kao začin isporučuje se mljeven u prah ili u štapićima. Cimet jelima daje prepoznatljiv miris te slatkast, blag i opor okus. Mljeveni ili cijeli obogaćuje okus klasične kuhinje dozom egzotike. Primjena: Poboljšava okus kolača, riže na mlijeku, specijaliteta internacionalne, ali i domaće kuhinje.
Na tržištu možemo pronaći nekoliko vrsta cimeta:
1. Cejlonski cimet ili kako ga još nazivaju pravi cimet (Cinnamomum verum) dolazi sa Šri Lanke. Sušeni dio unutrašnje kore ovog zimzelenog drveta koje u prosjeku raste 10-15 metara se koristi kao začin. Možemo ga pronaći u dva oblika – štapići i mljeveni. Cejlonski cimet ima nježniju i pikantnu slatkastu aromu. Štapići i prah su svijetle žuto-smeđe boje.
Osim u gastronomske svrhe, koristi se i u prirodnoj medicini zbog ljekovitih svojstava. Cejlonski cimet je najkvalitetnija vrsta zbog svojih ljekovitih svojstava i posebne arome.Površina cejlonskog cimeta je glatka, svijetlosmeđe boje, a unutarnja strana je nešto tamnija.
2. Kasija ili kineski cimet (Cinnamomum casia) potječe s jugoistoka Kine. Neki tvrde da mu je porijeklo sjeverna Indija. Okusom je jako sličan cejlonskom cimetu, finog i snažnog mirisa. Upotrebljava se cijela kora biljke, što začinu daje tamniju i pomalo crvenkastu boju za razliku od originalnog cimeta. Žetva i obrada vrlo su slične kao kod navedenog cejlonskog cimeta. Cassia – Kina cimet – crvene do tamnosmeđe boje.
Visokovrijedan i kvalitetan cimet se prepoznaje ako su štapići cimeta svjetlo smeđi, tanki i nježni. Kineski cimet ne ispunjava ove kriterije: štapići cimeta su uglavnom deblji, jednostrano savijeni i tamno smeđe boje.
Kvaliteta cimeta ovisi o sirovini iz koje se prerađuje i mjesta odakle se dobiva. Kod skladištenja cimeta vrlo je važno zaštititi ga od svjetla i pakiranje dobro zatvoriti. Mljeveni cimet inače brzo gubi aromu i začinsku snagu.
Cimet je vrlo ljekovit začin. Danas se tvrdi da je bogat antioksidansima te da ima protu upalna svojstva. Smanjuje rizik od srčanih oboljenja, snizuje šećer u krvi te posjeduje još mnoga zdrava svojstva.
Izvor: Travel Advisor – Wine & gastro
Gastronauti u Potkovi
Sedamdesetak Gastronauta iz cijele Hrvatske, ovih je dana je sudjelovalo na strukovnom druženju i ručku u restoranu Potkova, na temu Čuvanje tradicije u Potkovi.
Evo što su Gastronauti kušali i s kojim su to vinima sljubili:
Demonstracija topljenja čvaraka uz kušanje domaće rakije,
Tematski ručak: Čuvanje tradicije u Potkovi
Perla Rose pjenušac Vina Laguna
Domaća hladetina i pogačice od čvaraka uz Bogdanušu 2017, PZ Svirče
Krem juha od čičoke uz Malvaziju Grand Cru 2017, Marijan Arman
Skradinski rižoto od junećeg repa s kremom od buče uz Castello Festigia, Vina Laguna 2015
Juneći obrazi u umaku od kestena, hrskavci od buče i salata od čičoke uz Ivan Dolac 2009, PZ Svirče
Majina torta uz Mirisni traminac izborna berba bobica 2012, Šafran
Nakon tematskog ručka uslijedilo je druženje tijekom koga se je moglo probati proizvode Gastronaut partnera:
sireve iz asortimana Dukat Sirela i President; proizvode od crne slavonske svinje proizvođača Dobro te vina:
Malvazija Festigia 2017 Vina Laguna, Malvazija 2017 Valenta, Malvazija Grand Cru 2017 Marijan Arman, CastellBlanc 2017 Vina Laguna, Opolo 2017 PZ Svirče, Pinot grigo 2017 Šafran, Merlot Festigia 2015 Vina Laguna i Riserva LV 2013 Vina Laguna.
Restoran Potkova je u vlasništvu Maje Šoštar i Nikole Štefanovića i tri godine nosi titulu jednog od 100 vodećih hrvatskih restorana – Restaurant Croatica. Osnovna politika restorana je čuvanje autentičnih okusa u ugodnoj i toploj atmosferi.
Izvor: Gastronaut.hr
Čekamo vas u Baranji!
Žive jaslice, radionica izrade lampiona, Sveti Nikola i neizostavni Krampus, uživanje u kuhanom vinu, čaju i kobasicama, paketići za djecu, Božićni koncerti na otvorenom, kulturno umjetnička društva kraja, božićni sajam..sve to i još više, čeka vas u Baranji ovog prosinca!
Bogat je program ovogodišnjih adventskih zbivanja u jednom od najegzotičnijih i najljepših krajeva Lijepe Naše – mističnoj Baranji.
Zaodjevena bijelim ogrtačem i spremna svakog gosta ugrijati dobrom kapljicom i obilno okrijepiti, Baranja bi se trebala naći na popisu obaveznih domaćih destinacija ove godine, a prilika za posjetu, idealna je u vrijeme Adventskih čarolija.
Od besplatnih jela, do raznoraznih kulturnih sadržaja kao i zabave za sve generacije, svatko će ovog Božića u Baranji pronaći nešto za sebe i svoju dušu.
Vinski podrumi, bogati restorani, ukusna hrana i odlični domaćini, uz božićne ukrase, lampice, dekoracije, ovog Božića svijetlit će posebno na krajnjem Istoku Hrvatske.
Ne propustite pogledati što se sve nudi ovog prosinca u Baranji, a za sve koji žele znati više donosimo detaljniji Program događanja.
[pdf-embedder url="http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2018/11/Advent-u-Baranji-program.pdf" title="Advent u Baranji - program"]
Čekamo vas!
Informacije potražite na:
Fotografije: arhiv TZ Baranje
Dani Okusa zagrebačkog kraja
Od 26. studenoga do 2. prosinca 2018. Turistička zajednica Zagrebačke županije prvi puta organizira manifestaciju Dani Okusa zagrebačkoga kraja u suradnji s deset ugostiteljskih objekata, nositelja standarda „Okusi zagrebačkoga kraja“.
Nastavak je to projekta u kojemu zajedničkim aktivnostima potičemo razvoj tradicionalne eno-gastro ponude te pridonosimo jačanju tržišnog pozicioniranja i prepoznatljivosti.
U navedenom razdoblju po promotivnoj cijeni od 90 kuna moći ćete uživati u tradicionalnim gastronomskim specijalitetima našega kraja.
Okusi hrvatske tradicije - Okusi zagrebačkoga kraja zajednički je projekt županijske i lokalnih turističkih zajednica te tvrtke DMK Vall042, s ciljem obogaćivanja turističke ponude i razvoja novih turističkih proizvoda. Osnovni cilj je unapređenje ponude tradicijskih lokalnih jela, pića i proizvoda u dnevnoj ponudi ugostiteljskih objekata te na toj osnovi sadržajniji razvoj eno-gastronomskog turizma.
Glavni cilj je označavanje i izgradnja jake tržišne prepoznatljivosti ugostiteljskih objekata nosioca standarda „Okusi“ i njihovog identiteta kao mjesta koja garantiraju i pružaju istinski doživljaj lokalnih jela, pića i domaćih tradicijskih proizvoda.
Standard „Okusi“ zapravo je izgradnja zajedničkog identiteta za doživljaj lokalnih jela, pića i proizvoda uz svojevrsno obećanje gostima da u označenom objektu postoji dnevna ponuda tradicijskih jela i pića.
Standard se može dodijeliti ugostiteljskom objektu koji u pravilu radi najmanje tri godine i koji zadovoljava utvrđene minimalne uvjete (definirane Pravilnikom): da u dnevnoj ponudi ima najmanje dva lokalna tradicijska jela i šest etiketa pića, od kojih su najmanje četiri vina, te da prilikom vrednovanja objekta (koje se provodi u pet kategorija: Hrana, Usluga, Piće, Ambijent, Okoliš) ostvari minimalno 75 od mogućih 100 bodova.
Standard se može utvrditi za turističko obiteljsko seosko gospodarstvo, kušaonicu, etno kuću, bistro, gostionicu, krčmu, restoran, kavanu, hotel, a nositelj standarda označava se tipiziranom pločom koja sadrži jedinstveni znak i logotip, lokalno-regionalni naziv projekta na hrvatskom jeziku i tekst „Okusi hrvatske tradicije“ na engleskom jeziku.
Na području Zagrebačke županije dvanaest je objekata nositelja standarda „Okusi“, a u Danima Okusa zagrebačkoga kraja sudjeluju: Bistro Babriga (Velika Gorica), Izletište Vina Kos-Jurišić (Sveti Ivan Zelina), Hotel Bunčić (Vrbovec), Seoski turizam Kezele (Ivanić-Grad), Restoran Samoborska klet (Samobor), Restoran Golf (Zaprešić), Izletište Suhina (Sveta Nedelja), Restoran Ivančić (Jastrebarsko), Ekopark Krašograd (Pisarovina) i Seosko domaćinstvo Stara preša (Šenkovec).
Očekujemo vas na Danima Okusa, uživajte u tjednu gastronomskih specijaliteta i doživite tradicionalnu kuhinju zagrebačkoga kraja.
Istinski dobro - tradicija koja osvaja!
Sve info pronađite na:
www.tzzz.hr/dani-okusa-zagrebackoga-kraja-25207/
www.okusi.hr/okusi-zagrebackog-kraja/partneri
Turistička zajednička zagrebačke županije
Restoran Kalelarga predstavio se u novom izdanju
Zagrebu je održano ekskluzivno medijsko predstavljanje restorana Kalelarga (V. Ravnice 2), kojeg je nedavno preuzeo novi vlasnik, ugledni zagrebački ugostitelj Željko Čiček (Calypso u Novalji, Europski dom i Klub Zagrepčana u Zagrebu).
Kalelargu, koja postoji još od 1994. godine, vodi sa suprugom Renatom i djecom, a prije ove nove ugostiteljske avanture, u Zagrebu su postali poznati po slowfoodu Walking wok (Jordanovac 1). Preko ljeta u Novalji na Pagu vode restoran Laguna, kombinaciju gin bara i wok & steakhousea, koji će ubuduće poslovati pod nazivom Kalelarga 2.
U zagrebačkoj Kalelargi ukratko su predstavili svoje poslovne ambicije, koje bi restoranu trebale vratiti stari sjaj. Orijentacija je na tradicionalnu dalmatinsku kuhinju i poznate zagrebačke specijalitete u novom ruhu, a na meniju se nalaze i modernija jela pripravljena u skladu s ubrzanim životom i brigom o zdravoj prehrani. Jela se pripremaju od pažljivo odabranih namirnica provjerenih dobavljača, specijaliziranih OPG-a te kvalitetnih proizvođača hrane i vina.
Glavni je chef Nino Đurina, koji je izgradio karijeru u brojnim restoranima diljem Hrvatske, a bio je i osobni kuhar dvojici švedskih veleposlanika u Hrvatskoj. Za ovu prigodu, sa svojom vrijednom kuharskom ekipom, pripremio je Platu Kalelarga, Salatu od hobotnice, Punjeni lungić, Gurmansku pljeskavicu, Panirani file jadranskog inćuna i File divljeg lososa.
Potom su slijedili specijaliteti kuće Som punjen nadjevom od šarana, šunkom i sirom, Jastog u šalši s tagliatellama, Ramstek punjen rikulom i feta sirom te Biftek s chillijem i medom.
Delicije na stolu pratila su vina Jakovac: Chardonnay 2017, Graševina 2017, Cuvée 2013 i Traminac 2015.
Restoran Kalelarga ima dvije odvojene sale, koje se po potrebi spajaju u jednu, a izgledom i načinom opremanja prilagođene su toj namjeni. U restoranu se organiziraju razni domjenci, poslovni ručkovi, proslave rođendana, krizme, krstitke, karmine i sve ostalo po dogovoru. Također se organiziraju i svadbe, a ukupni kapacitet je za stotinjak gostiju, naglasio je Bojan Travorić, voditelj Kalelarge.
Restoran po ljeti ima prekrasnu terasu kapaciteta 40 sjedećih mjesta, a gostima je na raspolaganju i vlastiti parking odmah uz restoran.
Radno vrijeme: ponedjeljak–četvrtak (9.00-23.00); petak-subota (9.00-24.00); nedjelja (12.00-22.00)
Info:
Restoran Kalelarga, V. Ravnice 2, Zagreb
restorankalelarga.com
www.facebook.com/restorankalelarga
foto: Julio Frangen
Brali graševinu za izbornu berbu pa proslavili Martinje
U petak u Red Red Wine baru u Zagrebu, u subotu u Starom podrumu u Feričancima – Feravino obilježilo Martinje i najavilo sjajna vina za 2019. među kojima će se naći i izborna berba.
Uz Mladu frankovku i Mladu graševinu, Feravino je tradicionalno obilježilo Martinje. Slavilo se na dva mjesta – u središtu Zagreba i Starom podrumu u Feričancima.
„Martinje je idealna prigoda da se zahvalimo našim partnerima, distributerima, novinarima i kupcima na vjernosti. Veseli nas što možemo najaviti izvrsna vina i u 2019. i punjenje novih butelja naših iznimno traženih pjenušaca – Grasecca i Francesce čiju smo premijeru imali ove godine“, istaknuo je Luka Vrga, član Uprave Osilovca, tvrtke u sklopu koje posluje Feravino. Uz slavonske specijalitete i neizostavne tamburaše u Feričancima se slavilo od ranih jutarnjih sati, a tom prigodom stari podrum Feravina bio je otvoren za sve vinoljupce.
Martinje nije bilo jedini razlog slavlja. U prošlom tjednu brala se graševina za izbornu berbu u vinogradu Makloševac, posađenom 1989.
„Vremenski uvjeti su bili idealni. Grožđe je iznimne kvalitete, suha i vrlo topla jesen te izrazito visoke temperature koje se ne pamte za ovaj dio godine, podarili su nam predivnu sirovinu s obećavajućim potencijalom. Očekujemo visok slador i naravno odličan mošt, kao i vrhunsko predikatno vino. Feravino već tradicionalno proizvodi predikatna vina svih kategorija“, kaže Ivan Maričić, predsjednik Uprave Osilovca, te dodaje kako su u vinariji osobito ponosni na ledenu Frankovku 2016. proizvedenu u limitiranoj seriji. Riječ o prvom takvom vinu u Hrvatskoj i regiji.
Više info:
Izvor: Lollipop