FANCY APARTMENTS DREAM - Gušti u smještaju snolike ljepote
ZA OTMJENE APARTMANE DREAM, ušuškane u carstvu božanstvenih plaža optočenih kristalno čistom morskom vodom,i opojnih vina kojima caruje moćni korčulanski pošip - taj zavodnik notama zrelog južnog voća, marelice, citrusa i mediteranskog bilja - možemo samo reći da su s pravom ponijeli svoje ime! Odlučite li se istražiti komadić ove čarolije, smještene na svega 32 kilometra udaljenosti od grada Marka Pola – fascinantne Korčule, kamene pitoreskne kuće i ulice mjesta Smokvica, kao i predivne skrovite uvale mjesta Brna, bit će Vam – na dohvat ruke!
VISOKI HIGIJENSKI STANDARDI I FOKUS NA DETALJIMA. Ovdje je sve novo i prekrasno čisto! – komentari su oduševljenih posjetitelja na internetskim stranicama.
Vrlo brzo su zaključili da je ovdje kao kod kuće, ali ljepše, te da su vlasnici mislili doslovno - na svaki detalj!
Naime, pored balkona (koji je zahvaljujući očaravajućim morskim vizurama, pogledu na ribarsko naselje i udobnom prostoru za sjedenje, pobrao prave ovacije), oduševio ih je TV ravnog ekrana sa satelitskim programima, potpuno opremljena kuhinja s mikrovalnom pećnicom i hladnjakom, te vlastita kupaonica s tušem i sušilom za kosu.
Prema želji, mogli su koristiti i pećnicu, ploču za kuhanje, toster, električno kuhalo i aparat za pripremu kave, te u stilu pravih otočkih ribara, čak i opremu za roštilj!
Odlučite li se i Vi na boravak u ovom ambijentu snolike ljepote, uživat ćete i u supermodernim minimalističkim detaljima u skandinavskom stilu, kao i u mramornim akcentima visokog sjaja u kupaonskom prostoru, koji daju posebnu notu glamura.
OSJEĆAJTE SE POPUT ZVIJEZDA. Iako će već i ovi detalji doprinijeti da se osjećate kao kakve zvijezde sišle sa stranica svjetskih magazina, za to će zacijelo biti zaslužni Vaši ljubazni domaćini.
Nemojte se iznenaditi ako Vas za dobrodošlicu dočeka boca finog vina sa ukusnim kolačićima, a ljubazna i pristupačna vlasnica rado će Vam dati sve potrebne informacije, poput onih kako doći do male plaže u centru naselja sjajne za jutarnje plivanje ili večernje osvježenje, ili pak na neke od najljepših plaža na otoku, udaljene svega 15 minuta vožnje od ovog mjesta.
Provjerite zašto za ovaj smještaj pršte pohvale, među kojima dominira ona - „Definitivno ćemo se vratiti!“
Adresa: Brna 344, 20272 Smokvica, Korčula
Telefon: 098 9087 470
Facebook stranica Fancy Apartments Dream
Otok Hvar dobro je poznat po svojim vinima, od danas je bogatiji za jednu novu vinariju, vinariju Ventus!
Vinarija Ventus otvorila svoja vrata turistima i domaćinima!
Iako proizvode vina od 2019. godine u mjestu Vrisnik u srcu otoka Hvara sa sloganom "zajedno smo jači", udruženim snagama s članovima svoje obitelji, otvorili su i kušaonu u Vrisniku. Više od 25 godina proizvodnja vina odvijala se kroz OPG, a ove godine dva prijatelje izlaze zajedno na tržište pod zajedničkim nazivom „Vina Ventus“.
Vinogradi Damira Gurdulića i Ive Plenkovića prostiru se po južnoj strani otoka Hvara (oko mjesta Ivan Dolac i Sveta Nedjelja) te na sjevernoj strani otoka oko mjesta Vrisnik iz kojeg i kreće cijela proizvodnja i plasman ekoloških certificiranih vina na tržište.
Kako kažu vlasnici: „Na prvo mjesto stavljamo kvalitetu stoga godišnja proizvodnja iznosi oko 30000 boca vina. Naš logo inspiriran je ružom vjetrova, svaki vino nosi ime vjetra koji je karakterističan za lokaciju vinograda. Struka je brzo prepoznala našu kvalitetu stoga već imamo priznanja i nagrade s vinskih manifestacija (Noćnjak, Sabatina..)
Stvaramo vina u kojima njegujemo izričaj i karakter autohtonih hvarskih sorti, a stalnim unapređivanjem proizvodnih procesa i znanja objedinjujemo u našim vinima prošlost, sadašnjost i budućnost.“
Vinarija Ventus je i mjesto na otoku Hvaru, posvećeno ne samo kušanju organskih vina, već i organskog maslinovog ulja.
Vinarija je sačuvala autentični dalmatinski štih, pažljivo restauriranog starog kamena, ukrašenog povijesnim alatima i obiteljskim uspomenama.
Za više informacija 091519 2644
NAJBOLJE OD HVARA Festival „Wine, olive & heritage festival“ u Jelsi na Hvaru potkraj lipnja!
2. Wine, olive & heritage festival 2021. održat će se u Jelsi na otoku Hvaru od 24. do 27. lipnja ove godine u organizaciji Turističke zajednice općine Jelse.
Nakon prošlogodišnje pauze, ove će se godine manifestacija „Wine, olive & heritage festival“ predstaviti u četiri dana i uz domaće sudionike promovirati kulturu otoka Hvara na više razina. U prvom je planu promocija domaćih vina i maslinovih proizvoda otoka Hvara.
Festival je namijenjen domaćim i stranim turistima, a cilj je promocija domaćih hvarskih proizvođača u okviru pojma „mediteranske prehrane“ koja baštini „skup znanja i vještina o pažljivom odnosu prema prirodnim izvorima kopna i mora važnih za dostupnost hrane, kvalitetu životnog prostora i stabilnog ekološkog sustava“. Ideja festivala je da ga stvaraju lokalni ljudi svojim proizvodima i idejama, svojom željom za zajedničkim napretkom, ali i da uz goste-uzvanike nauče nešto novo. Festival teži promovirati „sve najboje od Hvara“ na zabavnoj i edukativnoj razini.
Festival započinje u četvrtak 24. lipnja organiziranim tematskim obilaskom Zastražišća, te posjetom OPG-a Ante Mateljan Babić i Grgo Lučić. Navečer su planirani Dani poezije i vina te kratki dokumentarni film o životu na otoku osamdesetih godina 20.st.
U petak i subotu, 25. i 26. lipnja, organizirani su tematski obilasci najpoznatijih hvarskih vinara i uljara s degustacijama (Vina Carić, Vinarija Ventus, vina Plančić, vina Matković, vinarija Tomić, vina Bojanić, vina Bell'Iakov, uljara Božić, OPG Murvica, Ranč Gabelić.)
Festival se službeno otvara u središnjem Jelšanskom parku u petak u 19h. Ondje se priprema Gastro show ugostitelja s otoka Hvara uz raznovrsne hvarske specijalitete te prezentacija otočkih proizvoda od lavande, smilja i različitih bilja s otoka Hvara. Predviđena je degustacija maslinovih ulja i vina s Udrugom hvarskih vinara. Navečer su na programu predavanja o otočnim proizvodima kao temelju mediteranske prehrane, o mediteranskoj prehrani kao načinu života te predstavljanje slastičara lokalnih slastica i dodjela nagrada najboljim slastičarima otočnih slastica.
U subotu, nakon obilazaka vinarija, program u središnjem parku počinje u 19h, ponovno uz hvarske specijalitete te prezentaciju otočkih proizvoda, degustaciju maslinovih ulja i vina s Udrugom hvarskih vinara. Panel diskusiju s vinarima „Izvorna vina i vina za turizam“, moderirat će eno-gastro novinar Tomislav Stiplošek.
U nedjelju 27.06.2021. predviđen je „WINE & SAIL“- izlet sa starim jedrenjacima udruge Lantina, a navečer u 20 sati je promocija knjige pjesama Nela Vrkljan
Službene oznake festivala: #najbojeodHvara #JelsaWOH #eatlocal
Detaljni program pročitajte na: https://tzjelsa.hr/hr/dogadanja/wine-olive-heritage-festival/
Izlet u vinarije naplaćuje se 200kn. Prijave na [email protected]
Organizator festivala je TZO Jelsa
Trg Tome Gamulina 1
21465 Jelsa, otok Hvar
www.tzjelsa.hr
[email protected]
DALMACIJA STORYTELLING DESTINACIJA Interpretacijske ture oživljavaju burnu prošlost hrvatskog plemstva u Dalmaciji
Interpretacijske ture Kaštela, Solin i Trogir
Kaštela, Solin i Trogir gradići su koji okružuju Split. Interpretacijske ture Dalmacija Storytelling projekta oživljavaju njihovu burnu prošlost, plemićke zgode i nezgode, živopisnu povijest kao i prekrasnu ljubavnu priču. Dok su Kaštelima harali Turci o čemu živopisno svjedoče ostaci građevina, a danas su poznata po prvoklasnom maslinovom ulju i vinu, Solin se ponosi kraljevskom ljubavnom pričom i prekrasnim bazilikama. “Mala Venecija” ponosno pripovijeda o plemićkoj obitelji koja je svoju ljubav ostavila u Trogiru.
Interpretacijska tura Korijeni Dalmacije
Kaštela, mjesto u blizini Splita, poznato je po svojoj burnoj povijesti, no i po pravom tekućem blagu, ekstra djevičanskom maslinovom ulju i vrhunskim vinima, od kojih je najpoznatiji kaštelanski Crljenak-Zinfandel. Interpretacijska tura Korijeni Dalmacije govori o načinu života u Kaštelima od 5. do 21. stoljeća, ispunjenom borbama, preživljavanjem i neizmjernom hrabrosti mještana. Ovo je područje bilo izloženo napadima turskih i ostalih osvajača o čemu i danas svjedoče ostaci kula, utvrda i kaštela.
Povijest Kaštela obilježile su dvije hrvatske plemićke obitelji, Ćipiko i Stafileo, koje su gradile utvrde čime su obranile mjesto u brojnim obrambenim akcijama i mletačko-turskim ratovima. Uglavnom su bili zemljoposjednici, trgovci i pomorci te su svoja financijska sredstva koristili za izgradnju kapelica i obrambeno - gospodarskih zdanja. Kaštelanski seljaci i težaci preživljavali su uzgojem voća, povrća, žitarica te preradom maslina i grožđa. Mnogi nekadašnji običaji prepušteni su zaboravu, no vino i maslinovo ulje dio su tradicije i danas, u 21. stoljeću. Na ovoj šetnji sudionici će upoznati povijesni razvoj, koji je ostavio traga i na današnji život u Kaštelima i Dalmaciji te uživati u ekstradjevičanskom maslinovom ulju.
Kraljevske priče iz Solina
Mladi kralj Mihajlo Krešimir II iz loze Trpimirovića, uz pomoć zadarskog bana Pribina, pobijedio je u građanskom ratu protiv brata Miroslava i proglašen je kraljem 949. godine. Već sljedeće godine svoje je savezništvo s banom potvrdio darovnicom zadarskom samostanu Sv. Krševana. Tamo ga je pogodila Amorova strelica i na prvi pogled se zaljubio u mladu Jelenu iz aristokratske obitelji Madijevaca.
Oženili su se i vladali iz tada kraljevskog grada Solina. Dobili su sina Stjepana Držislava, koji je trebao naslijediti očevu krunu. No, kralj Mihajlo pogiba u bitci dok je Stjepan Držislav još maloljetan, pa majka Jelena preuzima kraljevanje u sinovo ime kao regentica. Za vrijeme njezine kratkotrajne vladavine, sagrađene su dvije crkve na riječnom otoku u Solinu - krunidbena bazilika Sv. Marije i ukopna bazilika Sv. Stjepana. U Crkvi Sv. Stjepana pokopan je kralj Mihajlo, a i ona je uz njega pronašla vječno počivalište u predvorju crkve - tzv. Mauzoleju hrvatskih kraljeva.
Na kraljičinom sarkofagu nalazi se epitaf koji svjedoči o rodoslovlju hrvatskih kraljeva ranog srednjeg vijeka: „U ovom grobu počiva Jelena Slavna, žena kralja Mihajla, majka kralja Stjepana, vladala je kraljevstvom....“
Interpretacijska šetnja palačom obitelji Garagnin-Fanfogna
Jedan od nadimaka Trogira, gradića starog 3000 godina, je „Mala Venecija“ jer neodoljivo podsjeća na taj predivni talijanski grad umjetnosti. Obitelj Garagnin - Fanfogna, najutjecajnija trogirska plemićka obitelj (18 i 19 st) potječe upravo iz Venecije, a u Trogir stiže u 16. stoljeću kada se za njih gradi predivna palača u centru grada. Obitelj Garagnin odigrala je važnu ulogu u pomorstvu, trgovini te u cjelokupnom gospodarskom i kulturnom životu na području Trogira i Splita u 18. i 19. stoljeću. Katarina Fanfogna - Garagnin bila je posljednji potomak ove utjecajne plemićke obitelji i prva žena u ovoj regiji, koja je zadržala djevojačko prezime Garagnin te ga dodala muževljevom.
Interpretacijska šetnja vodi posjetitelje kroz kasno baroknu palaču, koju su Garagnini izgradili po projektu Ignacija Macanovića u 18 st. a u kojoj se okupljala trogirska plemićka elita. Katarinin otac, Ivan Luka Garagnin, bio je prvi konzervator u Dalmaciji, erudit s naprednim idejama. O kulturi uživanja u hrani posjetitelji mogu doznati u obiteljskoj blagovaonici - tinelu, a najimpresivniji dio palače obiteljska je knjižnica sa više od 5000 knjiga, najveća u ovoj regiji. Osnovao ju je Ivan Luka Garagnin - rapski biskup i splitski nadbiskup, a posjetio ju je i austrijski car Franjo Josip. Osim dragocjenog književnog fundusa, u njoj se čuvaju i svi brojevi Kraljskog Dalmatina - prvih novina na hrvatskom jeziku. Katarininom udajom za Antuna Fanfognu palača postaje Garagnin-Fanfogna. Nažalost nakon drugog svjetskog rata opustošena je, no sačuvana je obiteljska knjižnica. Danas se u palači nalazi Muzej grada Trogira kojeg doista vrijedi posjetiti.
DALMACIJA – STORYTELLING DESTINACIJA
Oživljavanje baštinskih likova u muzejima i baštinskim institucijama je jedinstven projekt u Hrvatskoj i u Europi, oživljava 14 baštinskih likova. Uz ovaj projekt kreirane su 23 tematske interpretacijske šetnje. Projekt je namijenjen turistima i domaćima i radi na kreiranju turističkih doživljaja kroz autentične priče, a koje će javnosti biti komercijalno dostupne putem županijske storytelling platforme u obliku tematskih interpretacijskih šetnji i kostimiranih vođenja. Cilj projekta je očuvanje i prezentacija dalmatinske kulturne baštine i razvijanje cijelogodišnjeg turizma Splitsko – dalmatinske županije.
Interpretatori:
Korijeni Dalmacije - Ana Ivica Jakić
Kraljevske priče iz Solina - Vedrana Memiš
Interpretacijska šetnja palačom obitelji Garagnin-Fanfogna - Doris Čavka
Digitalni nomadi: Dobro došli u Srednju Dalmaciju - vaš ured iz snova!
Ako ste među onima koji mogu raditi online, a lokaciju radnog mjesta želite zamijeniti novim, izazovnim i zanimljivim okruženjem, pravo mjesto za vas je Splitsko-dalmatinska županija (Srednja Dalmacija), jedna od najpopularnijih turističkih regija u Hrvatskoj. Ova središnja jadranska regija s najviše sunčanih dana tijekom cijele godine pružit će vam svoju jedinstvenu kulturnu, povijesnu, zabavnu i sportsku priču koja će obogatiti vaš dan nakon napornog rada.
Priobalje, otoci i unutarnji dio ove regije mjesta su za adrenalinska uzbuđenja na moru, rijekama i planinama. Turistički gradovi uvući će vas u svoj mediteranski stil života na otvorenom, a ljubazni domaćini srdačno prihvatiti.
Odlično povezana iz Splita i otoka Brača, s više od stotinu izravnih avionskih veza s Europom, Srednja Dalmacija je idealno mjesto u kojem ćete svoj rad pretvoriti u užitak.
Splitsko - dalmatinska županija ima sve predispozicije da postane zanimljivo odredište za digitalne nomade — što zbog svoje lokacije, prometne povezanosti i činjenice da smo u EU-u.
"Digitalni nomadi posjećuju grad u kojem će raditi, upoznavaju se s našom zemljom, kulturom, načinom života. Nadamo se kvalitetnoj globalnoj promociji, te da u skoroj budućnosti postanemo najpoželjnija destinacija za nomade" - kazao nam je Joško Stella
Ugledni časopisi Condé Nast i Lonely Planet: Ova plaža je među najljepšima na svijetu i prepoznatljivi simBOL Hrvatske!
Možete li zamisliti da sjedite na plaži i gledate u daljinu, a more ispred vas mijenja boje, od svjetlo do tamno plave…i tako u pedesetak nijansi…Naravno da je to moguće! Bolska plaža Zlatni rat jedinstvena u svijetu, zbog svog prirodnog fenomena naziva se još i SymBOL of the Adriatic.
SMATRAJTE OVO ULTIMATIVNIM VODIČEM ZA VAŠ ODMOR IZ SNOVA Pripreme za ljetnu sezonu usprkos pandemiji već su lagano počele, a sve oči u domeni ekonomije uprte su upravo u turizam, stoga nam je svaka reklama ponovno dobrodošla.
Ugledne online publikacije, Inače neumorni tragači za najprivlačnijim plažama na svijetu: Condé Nast Traveller i Lonely Planet objavili su popis najljepših europskih plaža među kojima se našla i jedna hrvatska. Tražite li šljunčanu oazu u kojoj ćete se osjećati kao u kakvom morskom raju, plaža Zlatni rat je jedna najboljih!
Ovo izvanredno čudo prirode, mijenja oblik ovisno o vjetru i moru, a najbolji pogled na nju pruža se pak s Vidove gore.
NIJE JEDINSTVEN SAMO ZBOG OBLIKA, pišu ovi poznavatelji najljepših skrivenih zemaljskih kutaka, referirajući se na fascinantan oblik roga koji se mijenja sukladno djelovanju vjetra i morskih struja. Šljunčana plaža okružena je kristalno čistim morem koje na svega 10-20 metara varira od tirkizno plave do tamno plave boje. Desetljećima stara stabla borova pružaju zaklon od sunca, samo što ovdje nećete htjeti izaći iz tople vode.
Foto: bol.hr
NAJVEĆE LJUBAVNE PRIČE Prema legendi, car Dioklecijan cijelog je života bio vjeran jednoj ženi...
Jedna od najpoznatijih ljubavnih priča na svijetu je Shakepearova o Romeu i Juliji. No kroz povijest Splita mnogo je sličnih, nesretnih ljubavnih sudbina.
Oko takvih su se isprele brojne legende, koje je u sklopu Valentinova, Dana zaljubljenih, na površinu interpretira "Dalmacija storytelling destinacija" projekt Splitsko-dalmatinske županije. Posjetiteljima ih prenose licencirani kostimirani turistički vodiči.
Jedna od tih priči je ljubav cara Dioklecijana i njegove voljene Priske. Ovu priču za projekt Storytelling Dalmacija interpretira Sunčana Cokarić.
Prema legendi Dioklecijan je upoznao svoju Prisku u poljima brnistre. E sad da li u Saloni ili na obroncima Kozjaka ili Mosora to nije poznato. Kao ni njihova ljubavna priča. Činjenica je da je Dioklecijan bio vjeran svojoj Priski. U to vrijeme bilo je normalno da carevi imaju ljubavnice i nezakonitu djecu. Dioklecijan je imao jednu ženu i jednu kćer – Valeriju.
Povijest nije bila milostiva prema Dioklecijanu. Tako je upamćen kao najveći progonitelj kršćana, što povijesno uopće nije točno. Njegova veličina kao cara i reformatora je zanemarena. Činjenica je da mi još danas osjećamo posljedice njegovih reformi Rimskog carstva. Tako npr. porezni sustav kojeg mi danas imamo njegov je izum. Birokracija s kojom se svakodnevno borimo također. On je razdvojio vojnu i civilnu vlast te tako omogućio razvoj birokracije.
No vratimo se na ljubavnu priču. Kad je 305. abdicirao s pozicije cara, povukao se u svoju palaču u mirovinu sa svojom Priskom. Tu su mirno živjeli, uzgajajući kupus do 310. Te godine se razbolio njegov zet i nasljednik Galerije. Mama Priska pohitala je u Solun kako bi pomogla kćerki. Godine 311. Galerije umire. Kako je Valerija ipak kćerka jednog velikog cara, bilo je za očekivati da će onaj koji ju oženi postati i sam car. No Valerija nije imala želje za ponovnom udajom, pogotovu ne iz političkih pobuda. Tako su ona i mama bile prognane. Sklonile su se na područje današnje Sirije. No u Solunu je ostao njen posvojen sin Kandidijan ( najvjerojatnije sin iz prethodnog Galerijeva barka). Licinije joj je poslao poruku da ako se ne vrati u Solun da će pogubiti Kandidijana. Kako ga je voljela kao vlastitog sina, vratila se u Solun. Na žalost prekasno. Licinije je upravo pogubio Kandidijana. Netko iz gomile je prepoznao Valeriju i Prisku te dojavio Liciniju. Njih dvije su bile uhićene i pogubljene.
Dioklecijan od tuge i žalosti jer im nije mogao pomoći, prema legendi, skače u more ispod svoje palače. To je samo jedna od verzija njegove smrti. Prema nekim izvorima umro je zbog bolesti, prema Laktanciju izgladnio se do smrti od tuge jer je izgubio svoju voljenu ženu i kćer. Prema drugoj legendi ušao je u kanalizacijske tunele ispod palače, koji su bili spojeni s kanalizacijskim tunelima Salone i tu se izgubio. Možda još i danas luta tražeći izlaz...
Interpretator: Sunčana Cokarić
RAŠTIKA Delicija za kojom luduje svijet na hrvatskim tanjurima 3 RECEPTA ZA PRSTE POLIZATI
ONO ŠTO JE NAMA PRED OČIMA U SVIJETU PLAĆAJU I VIŠE OD 100 DOLARA
Hladni mjeseci ove su zime posebni. Raštika – drevno mediteransko povrće za kojim luduje svijet konačno je pronašlo svoje odavno zasluženo mjesto na tanjurima hrvatske gastro ponude. U svijetu posebno cijenjena zbog svojih iznimnih nutritivnih i ljekovitih svojstava za koja obožavatelji ove biljke izdvajaju i do vrtoglavih stotinu dolara, u Hrvatskoj pomalo zaboravljena raštika vraća se na tanjure u restoranima Bota Šare kao jedna od vodećih delicija čije ćemo okuse obožavati ove zime.
Prestižni New York Times raštiku je svrstao među najzdravije i najskuplje namirnice. Na američkim jelovnicima pravi bum doživjela je u posljednjih deset godina, a kao neizostavan dio jelovnika preporučuju je brojni stručnjaci. U brojnim dijelovima svijeta smatraju je super hranom dok je u Hrvatskoj pomalo zaboravljena. Iako je riječ o zahvalnoj biljci koja može uspijevati u raznim geografskim područjima u Hrvatskoj su na njoj odrasle generacije, no još je uvijek podcijenjena u usporedbi s glavatim keljem, kupusom, blitvom ili špinatom. Nedovoljno se govori o njezinim prednostima, a gotovo je nemoguće pronaći je na restoranskim jelovnicima. Potencijal ove čarobne biljke prepoznao je tim cijenjene obiteljske gastro oaze Bota Šare na čijim ćemo je jelovnicima u raznolikim receptima pronaći narednih mjeseci.
„Pisani spomen ove biljke datira još u 1580. godinu, a spominje ju Antun Sasin, hrvatski renesansni pisac u svom djelu Malahna komedija od pira. Radnja se zbiva upravo u Malom Stonu gdje se danas nalaze vrtovi obitelji Šare. Ova biljka od davnina je neizmjerno cjenjena u dubrovačkom kraju jer je othranila generacije ribara, seljaka ali i dubrovačke vlastele. Starije generacije i danas pamte vremena između ratova u kojima ih je samo raštika spasila od gladi. Spremala se na razne načine, na menestru sa suhim mesom kao prilog ribi, a ako bi ostalo viška sutra bi se podgrijana bacila na tavu s malo crvenog luka. Danas mi u Boti od nje radimo i domaću pastu!“ – ispričao je gospar Božidar Šare, glavni ambasador raštike.
Raštika se u Hrvatskoj uzgaja u Dalmaciji, posebice u Dalmatinskoj zagori i na otocima. Nabolje uspijeva zimi kada ima najbolji okus, a razlog tome je mraz koji utječe na razvoj njezina ugodnog slatkastog okusa. Može se uzgajati i u ljetnom periodu ali uz dovoljnu količinu vode.
Ova biljka bogata je mnogim djelotvornim sastojcima za naš organizam i preporučuje se u svakom jelovniku.Dokazano je da ljudi koji jedu više kupusnjača rjeđe obolijevaju od karcinoma, što raštiku čini superhranom. Osim što kao i ostale kupusnjače obiluje sumpornim tvarima koje štite od raka, raštika je izvanredan izvor kalcija koji je važan za čvrstoću kostiju. Također je bogata kalijem, cinkom, manganom, magnezijem, fosforom i željezom. Raštika sadrži velike količine beta-karotena odnosno vitamina A te luteina i zeaksantina važnih za dobar vid. Obiluje i vitaminima B, C, E i K te omega-3 masnim kiselinama i triptofanom koji regulira san.
Idealna je namirnica za zdravu prehranu jer je bogata hranjivim tvarima, a niskokalorična. Jedna šalica kuhane raštike ima samo 49 kalorija. Pravilna priprema raštike ključna je za postizanje najboljeg okusa i očuvanje maksimalne količine hranjivih tvari. Kao i za ostalo povrće, za raštiku također vrijedi pravilo da se nutrijenti najbolje očuvaju što kraćom termičkom obradom. Dobro ju je konzumirati sirovu, kao dodatak smoothiejima ili sokovima. Kada se termički obrađuje, potrebno je pet minuta kuhati ju na pari kako bi vlakna omekšala te kako bi se povećala probavljivost raštike, a istovremeno očuvali nutrijenti. Ove jeseni i zime u Boti raštiku pripremaju na nekoliko načina, a posebno za Vas predstavljaju tri jela koja će oduševiti Vas i Vaše najmilije.
RECEPTI ZA 4 OSOBE
•ZELENA MENEŠTRA
Sastojci:
Raštika - 1kg
Krumpir - 400 grama
Miješano suho meso (svinjska glava i panceta) - 1kg
Voda - 6 l
Svinjska mast - 2 jušne žlice
Sol po želji
Maslinovo ulje po želji
Priprema:
Zagrijati lonac s vodom, ubaciti predhodno oprano suho meso i kuhati 1 sat i 30 minuta. Kada je meso kuhano izvaditi ga i narezati. U ostatak vode ubaciti narezani krumpir i raštiku te dodati svinjsku mast i sol. Kuhati 20 minuta. Prilikom serviranja zaliti maslinovim uljem.
•DOMAĆA PAŠTA OD RAŠTIKE S KOZICA I ŠKAMPIMA
Sastojci za domaću pastu:
Raštika - 15 dkg
Jaja - 3
Glatko brašno - 0.5 kg
Sastojci za umak:
Meso kozice - 30 dkg
Škampi cijeli - 40 dkg
Češnjak - 2 češnja
Maslinovo ulje - 0.03 dcl
Petrusin - prstohvat
Papar po želji
Pelješko suho bijelo vino - 1dcl
Riblji temeljac - 0,5 l
Priprema:
Skuhati raštiku, ocijediti i ohladiti te samljeti u blenderu. Jaja razmutiti u odvojenu posudu te postepeno dodavati brašno i raštiku dok se ne dobije kompaktna smjesa. Pustiti da odstoji 30 minuta. Dobivenu smjesu razvaljati i oblikovati tagliatele. Zagrijati vodu, dodati sol i ulje te zatim dodati paštu. Kuhati 3-5 minuta te skuhanu paštu zatim procijediti.
U duboku tavu zagrijati maslinovo ulje te dodati sitno nasjeckan češnjak. Kada se češnjak lagano zarumeni dodati škampe i kozice, bijelo vino i riblji temeljac, papar i petrusin.
Kuhati desetak minuta te na kraju pomiješati s domaćom pastom.
•RIBA SA ŽARA S KUHANOM RAŠTIKOM I KRUMPIROM
Sastojci:
Riba brancin - 2 kg
Raštika - 40 dkg
Krumpir - 20 dkg
Sol po želji
Maslinovo ulje po želji
Priprema:
Ribu očistiti od ljuski i utrobe, ispeći na otvorenoj vatri. Krumpire i raštiku oprati i ubaciti u lonac s kipućom vodom te kuhati desetak minuta. Posoliti Stonskom soli po želji. Prilikom serviranja zaliti domaćim maslinovim uljem.
Noć muzeja 29.01.2021. u digitalnom obliku
Šesnaesta Noć muzeja održat će se 29. siječnja od 18 do 1 sat iza ponoći i obilježit će je teme koje će sukladno mogućnostima i općem epidemiološkom stanju realizirati djelatnici muzeja sa svojim suradnicima. Najveći dio programa odvijat će se putem digitalnih medija i prenositi „uživo“ na gradske trgove i prostore, ali i u stvarnom prostoru muzeja gdje to bude moguće organizirati za posjetitelje u ograničenom broju.
Manifestaciju Noć muzeja u proteklim godinama gradili su muzealci svojim programima, mediji i partneri te publika koja je iz godine u godinu podržavala manifestaciju. Na temelju brojnih anketa i istraživanja može se reći da je više od 5 milijuna posjetitelja pohodilo hrvatske muzeje proteklih 15 godina tijekom održavanja manifestacije.
Prethodne godine je samo splitske muzeje i galerije pohodilo 20 tisuća posjetitelja koji su pratili različite programe, koncerte, promocije, otvorenje izložbi. Ove godine organizatori programa u muzejima, galerijama, znanstvenim i pedagoškim ustanovama će svojim programima nastojati potvrditi zajedničku želju za otvaranjem muzejskih i ostalih ustanova te povratak publike u njihove izložbene prostore
Teme 16. Noći muzeja:
Više...
KAMO NA IZLET? Upoznajte najljepše utvrde Dalmatinske Zagore!
Područje današnje Splitsko-dalmatinske županije bilo je zanimljivo ljudima još od davnina, a današnje sačuvane utvrde svjedočanstvo su prošlih vremena.
Bilo da se penjete do kliške utvrde, obilazite atrakcije antičkog grada Salone ili dolazite do tvrđave Prozor u Vrlici, Nutjaku u Trilju, Kamičaku u Sinju ili Topani u Imotskom vratit ćete se u prošlost i na trenutak osjetiti kako su nekada tamo živjeli narodi. Svratite i do Gradine u Vrgorcu čime će se zaokružiti kulturno-povijesna ponuda Dalmatinske zagore.
Za vas smo u ovom članku izabrali najljepše utvrde Dalmatinske Zagore.
PREPORUKA: Smartphone koristite samo za fotografiranje, krenite u pustolovinu i uživajte!
Kliška tvrđava – turistički dragulj na kojem se snimala Igra prijestolja
Da Split sa svojom okolicom ima važnu ulogu u kulturnom turizmu prepoznali su i producenti planetarno popularne serije Game of Thrones koji su, među brojnim lokacijama izabrali Klis za snimanje scena iz te serije te pokrenuli svojevrsni filmski turizam. Priče o kliškoj povijesti obišle su svijet, a strancima je nevjerojatno kako se na samo desetak kilometara od Splita nalazi zdanje koje svojim izgledom – na kamenoj klisuri između planina Mosor i Kozjak, izaziva strahopoštovanje.
Želite li razgledati utvrdu tada se pripremite na nekoliko sati obilaska tog velikog zdanja koje se sastoji od zidina, prolaza, kula, stepenica i ulica. Nemojte se obeshrabriti i zastati na pola puta, jer, vjerujte, kada dođete na vrh zastat će vam dah od predivnog pogleda na Split i splitski arhipelag. Ne naziva se kliška utvrda bez razloga – „hrvatski Camelot“.
Tvrđava Prozor naseljena još u prapovijesti
Jedna od utvrda koja će zaokupiti vašu pažnju zasigurno je utvrda Prozor u Vrlici koja je bila naseljena još u prapovijesti. Danas se do nje dolazi pješačkim putem za oko 20 minuta i to od vrličke pravoslavne crkve do vrha, ali postoji i nešto dulji put koji vodi od ceste Vrlika-Drniš.
Po svojoj sačuvanosti spada među najznačajnije srednjovjekovne utvrde u unutrašnjosti Dalmacije. S tvrđave se pruža dojmljiv prizor na Vrličko polje, Peručko jezero te na sam grad i okolicu.
Nutjak kod Trilja
Tvrđava Nutjak sagrađena je nizvodno od Trilja, na rubu manje kamenite visoravni koja se uzdiže visoko nad desnom obalom Cetine.
Već sam pogled na tu neobičnu utvrdu, koja se nalazi na samoj litici izaziva niz emocija – od strahopoštovanja do divljenja. Do utvrde se dolazi putem od zaseoka Živaljići.
Kamičak – zaštićeno kulturno dobro
Jedan od najvažnijih simobola Sinja je utvrda Kamičak. koja se nalazi u središtu toga grada, nasuprot crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske. Kamičak, to zaštićeno kulturno dobro, je s pripadajućom vojarnom za konjicu povezan s današnjim Alkarskim dvorima.
Današnji izgled dobio je 1980. godine kada je obzidan i pošumljen borovima. Na vrhu utvrde nalazi se zvono s natpisom – Od groma i zla vremena oslobodi nas Gospodine – što vjerojatno potječe od vjerovanja da zvonjava zvona ili pucanje mužara rastjeruje oblake i tuču.
Sinjska tvrđava Grad
Sinjska tvrđava Grad diže se na kamenoj uzvisini iznad starog ilirskog Osinija. Prvo se razvila kao tvrđava kraljevskog župana, a kasnije postaje utvrđeni grad cetinskih knezova. U dokumentima se prvi put spominje u XIV. stoljeću. Bila je utočište puku i vojnicima kod turskih najezdi, čuvala i štitila nejake, opirala se osvajačima.
Crkvica koja je danas na Gradu sagrađena je 1887., na dvjestotu obljetnicu dolaska cetinskoga puka iz Rame. Simbolizira zavjet, čvrsti savez i odanost, koji Cetinjane stoljećima vežu uz Majku Božju. Putem koji vodi od podnožja do crkve na tvrđavi smješteno je 14 postaja križnoga puta. Svaka postaja rad je nekog od najpoznatijih hrvatskih umjetnika.
Topana je omiljeni vidikovac
Smještena na klisuri iznad Modrog jezera nalazi se utvrda Topana, jedna od najznačajnijih srednjovjekovnih fortifikacijskih objekata u unutrašnjosti Dalmacije.
Zanimljivo je da je tvrđava dobila naziv po posebnoj kuli s platformom za topove, poznatijoj kao topana. Danas je tvrđava ustvari vidikovac s koje se pruža nezaboravan pogled na sve krajeve svijeta. U ljetno doba na njoj se održavaju razna kulturna događanja.
Vrgorac Gradina – na raskrižju putova
Vrgorska tvrđava Gradina nalazi se na raskrižju putova od primorja prema kontinentu. Njene najstarije dijelove sagradili su srednjovjekovni velikaši koji su upravljali ovim područjem, a kasnije nadogradili muslimanski upravitelji. Posjetite ovu tvrđavu i Vrgorac, grad u kojem je rođen jedan od najvećih hrvatskih pjesnika – Tin Ujević.
Posjetite svjedoke burne povijesti u dalmatinskom kraju, a za mjesto svoga boravka izaberite neki od obiteljskog smještaja na području Dalmatinske Zagore. Turizam je procvao u Dalmatinskoj Zagori čemu svjedoči sve veća potraga za luksuznim vilama koje osvajaju udobnošću i elegancijom. Nekadašnje stare kamene kuće naših predaka danas su luksuzne vile od kojih mnoge imaju bazene kako bi svojim gostima pružile maksimalnu udobnost.
Foto: www.dalmatia.hr , arhiva turističkih zajednica Splitsko – Dalmatinske županije
Savršena vina za pijuckanje u dugim zimskim noćima
Dodajte blagdanima dozu ekskluzivnosti kakvu i zaslužuju i nazdravite vrhunskim vinima Kabola. Možete ih kupiti na prekrasnom imanju vinarije u blizini Momjana, u kvalitetnijim vinotekama ili ih naručiti telefonom i mailom
Momjan, 11. prosinca 2020. - Autentično, originalno, kvalitetno, lokalno i sigurno nikad nisu bili traženiji. U vrijeme kada se čini da je život na holdu, postoje male oaze koje su još uvijek otvorene, koje opuštaju i inspiriraju, u kojima ćete pronaći najljepše darove, ali i uživati u prekrasnoj prirodi bez obzira na godišnje doba. Jednu takvu otkrit ćete u sjeverozapadnoj Istri, u Kanedolu, između Momjana i Buja.
Vinarija Kabola po mnogima najljepša je stara istarska stancija, a njezina vrhunska vina česta su preporuka najpoznatijih sommeliera. Istina, trenutno u njoj nećete moći uživati u vođenim degustacijama Momjanskog Muškata ili u svijetu poznatih odležanih i svježih malvazija i terana, ali ćete moći zaviriti u ambijentalnu vinoteku i ponijeti kući ekskluzivna vina i vrhunsko ekstra djevičansko maslinovo ulje. Odličan su izbor za blagdanski ručak ili večeru, a za novogodišnju zdravicu preporučamo svježi Secco od muškata momjanskog ili još bolje pjenušac Re, čiju je butelju prošle godine ponijela i lijepa Salma Hayek nakon što je u na ovom istarskom imanju snimala scene za film The Hitman's Bodyguard Wife.
Kabola proizvodi imaju prestižan BIO certifikat kao potvrdu da se na imanju živi u suglasju prirodom i da se zemlja obrađuje po ekološkim principima, a ta se harmonija osjeća na svakom koraku.
Ako ste daleko od ovog istarskog raja to nije razlog da si ne priuštite Kabola elegantna i kompleksna vina s prekrasnim dugim završetkom. Možete ih kupiti u ekskluzivnijim vinotekama ili ih direktno naručiti telefonom ili mailom u vinariji. Idealna su za pijuckanje u dugim zimskim noćima, lijepo su iznenađenje ispod bora za one do kojih vam je stalo, ali i sjajan način da pokažete poslovnim partnerima koliko vam znači suradnja. Od dobrih običaja i ugodnih navika nikad ne trebate odustati.
O kakvoj je vinariji riječ pogledajte u najnovijem promotivnom filmu koji otkriva vinograde Kabola u najljepšim bojama: https://youtu.be/d3x2-cPlang.
Čudesni Advent u Sinju nekad i danas u posebnim okolnostima
U nedjelju smo zapalili prvu adventsku svijeću, simbolična značenja Nade, očiju uprtih prema betlehemskoj štalici i otvorena srca za drugi Spasiteljev dolazak. Čudesna je simbolika kruga adventskog vijenca, koji nema ni početka ni kraja, i svijeća, malenog plamička snažne svjetlosti svijeta koja razbija našu tamu.
Nada je ono što nam nikad nije bilo potrebnije u ovim nesigurnim i neizvjesnim vremenima globalne prijetnje zdravlju i životu kakvoga poznajemo. Nepokolebljiva sigurnost božićne radosti uistinu ulijeva nadu da će čovječanstvo prevladati i ovu prepreku, ali i izvući pouku o istinskim vrijednostima.
Doista, bez sjaja i blještavila ukrašenih ulica, bez ukusnih zalogaja adventskih kućica, bez društvenih mreža prekrcanih selfijima – što je ostalo? Ostalo je ono jedino važno – ljubav i zajedništvo koje će nadjačati sve izazove.
Možda nas privremena otuđenost (da, i ovo će proći!) prisjeti i podsjeti na neka, ne tako davna vremena, i tradicionalne običaje ovoga čarobnog predbožićnog razdoblja punog iščekivanja. Zašto ne bismo oživjeli i mlađim naraštajima prenijeli neke koje su našim pretcima donosili toliko iskrene radosti i ispunjenja?
Od starine su u narodu osobito omiljena slavljenja dvaju dragih svetaca, sv. Nikole i sv. Lucije. Prema legendi, sv. Nikola je osigurao miraz kćerima siromašnog plemića potajno im ubacujući vrećice sa zlatnicima kroz prozor. Danas ga rado iščekuju dobra djeca, dok se zločesta pribojavaju njegova pratitelja sa šibama, Krampusa. Ne zaboravimo da su se nekoć djeca veselila sitnom slatkišu ili rijetkom voću jednakim žarom kao današnja najskupljoj igrački ili najnovijoj pametnoj spravici.
Sveta Lucija, zaštitnica vida, očiju i ženskog ručnog rada, također je darivala djecu. Za njezin blagdan vezuju se i neki zanimljivi običaji. Osim tradicionalnog sijanja pšenice za ukras božićnog stola i svijeće, simbola blagostanja i plodnosti, naši stari su imali običaj zapisivati vremenske prilike kroz 12 dana do Božića i tako pratiti kakvo će biti vrijeme u pojedinom mjesecu iduće godine.
Bilo je i praznovjerja – djevojke bi na jedanaest papirića napisale imena mladića, a jedan bi ostavile prazan. Svaki dan do Božića izvukle bi jedan papirić – ako bi posljednji ostao prazni – neće se udati!
Ditinjce, Materice i Očići lijepi su starinski običaji vezani za tri tjedna prije Božića.
Na Ditinjce stariji ljudi traže da im djeca darivaju voće kao otkupninu, a druge nedjelje prije Božića održavaju se Materice. Tada muškarci traže poklon od žena, a majke slatkišima i voćem darivaju djecu koja im složno recitiraju:
Valjen Isus, gazdarice,
čestitan ti Materice.
Došao sam preko mora
da mi dadeš koji ora'.
Potrala me teška muka
da mi dadeš česam luka.
Natrala me teška zima
da mi dadeš čašu vina.
Natrala me ljuta muka
da mi dadeš i jabuka.
Tjedan dana nakon Materica se obilježavaju Očići, a djeca bi slične stvari govorila očevima kao i majkama prošli tjedan. Također bi išli od kuće do kuće, čestitali i svim drugim muškarcima među rodbinom i susjedima, a pri tome bi ih pozdravljali:
Faljen Isus, očići, božićno je vrime,
mi smo došli sada tražit’ vaše otkupljenje.
Pođite na tavan, donesite mese,
ako nije suvo, otvorite kese.
Ako ništa nema, višanje se sprema!
Svim očevima neka su sritni Očići!
U darivanju i duhovnom zajedništvu učas bi došao Badnjak, dan uoči samoga Božića. Riječ badnjak nasljeđe je starocrkvenoslavenskoga jezika, i oba moguća značenja su vrlo lijepa i znakovita: ili od glagola bdjeti ili od razbadariti se – razbuditi se! Bdijmo i razbudimo se! Taj dan narod tradicionalno posti, priprema hranu za bogatu božićnu gozbu i biljem kiti domove, štale i vrtove. Najčešće se kitilo bršljanovim, maslinovim i lovorovim granama. Božićno drvce nekoć se kitilo svijećama (simbolima nade i božanstva), orasima obojenim u srebrnu ili zlatnu boju, lješnjacima, jabukama, smokvama, ukrasnim papirom itd.
U Cetinskoj krajini običaj je bio da domaćin uzme posudicu s blagoslovljenom vodom i poškropi kuću, oko kuće, u štali: ovce, konje, goveda, neprestano moleći Vjerovanje. Djeca bi kitila bor, domaćica bi pripremala bakalar. Osobito je bila raširena priprema pogača, za ovaj kraj tipične beskvasne pogače česnice. Domaćin bi navečer donio u kuću slame i prostro po podu dok se molio Očenaš, a onda su se unosila tri badnjaka (drvo s urezanim križem, simbol Sv. Trojstva) uz riječi „Dobro van došla Badnja večer i Sveto Porođenje!“, na što se uzvraća: „I s tobon zajedno!“ Dva bi se badnjaka zatim naložila, a treći bi se ostavio za Novu godinu. Plamenom badnjaka pali se božićna svijeća utisnuta u posudu sa žitom. Nakon večere, svi bi nazdravili vinom i otpili po gutljaj iz drvene bukare. Obično bi domaćin zatim umočio kruh u vino i njime gasio svijeću dok su ostali molili i govorili: „Rodi žito, rodi vino“. Vjerovanje je da prvi umire onaj na koga prvoga ode dim svijeće. U veselom i dobrom raspoloženju cijela bi obitelj išla na polnoćku. Slamu unesenu na Badnjak domaćica bi iznosila na blagdan Sv. Ivana, posipala njive i vrtove, a tada se skupljao i pepeo s ognjišta jer se vjerovalo da je svet i da štiti od zla.
Možda ćemo biti zakinuti za brojne tradicionalne predbožićne koncerte, sajmove i ostale turističke programske aktivnosti, no to nam daje priliku posvetiti se humanitarnim i edukativnim akcijama, pružiti ruku pomoći onima manje sretnima, otvoriti srce i pokloniti toplinu i utjehu kad nas obuzme studen i tjeskoba.
U snazi i plamenu preostalih adventskih svijeća – druga nedjelja svijeća pomirilica ili betlehemska – donosi mir, treća pastirska – slavi radost i veselje, četvrta svijeća, svijeća anđela donosi – ljubav – dočekajmo u miru i zdravlju Porođenje Gospodinovo. A kad ponovno budemo mogli slaviti rame uz rame, lice uz lice, radosno ćemo ponoviti riječi sv. Pavla: „Maranatha!“, „Gospodin je došao
LJUBAV NAS SPAJA Važnost mediteranske prehrane i odgovornosti prema zdravlju obilježena na otvorenju Gastroadventa
Pored ljubavi koja svaku osobu spaja s najbližima na Adventu u Splitu, obilježen je i značaj Mediterana, ribe i zdravih namirnica u cateringu paljenjem prve svijeće na Gastroadventu Olje Martinić, unikatnom događaju koji predstavlja spoj nutricionizma, gastronomije i turizma.
Obilježavajući jubilarnu 10. godišnjicu uvrštenja prehrane Mediterana na popis nematerijalne UNESCO-ove zaštićene baštine, svijeću na posebno izrađenom gastroadventskom vijencu upalili su župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban i novinari splitskih tiskanih medija Slobodne Dalmacije, Večernjeg lista i 24 sata u dvorištu restorana Makarun.
Dizajn specifičnog vijenca „od morske pjene“ potpisuje istaknuta hrvatska kiparica Nives Čičin Šain, simbolično simulirajući morski svijet nastao od odbačenih stvari i plastike. Na kotač bicikla nadograđeno je imaginarno polje morske salate sa svjetlucavim ježevima čije su bodlje čavli i male meduze. Svijeće načinjene od rabljenih čaša su oživljene žaruljicom na senzor, dok je u kolopletu od prozirnih boca postavljena grupa lelujavih vlasulja i jedan muzgavac s unutarnjim svjetlom. Vodeći se temom morske pjene, skladateljica Mejrema Reuter skladala je i istoimenu prigodnu skladbu specifično za događaje paljenja gastroadventskih svijeća.
Važnost podizanja svijesti o zaštiti mora, kao i promocije mediteranske prehrane naglasio je župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban te zaželio gledateljima sretne blagdane putem kamere iz svojega doma, dok je važnost zdrave prehrane i vitamina D u vremenima epidemije virusa SARS-CoV-19 podržao i Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.
Iz turističkoga aspekta o mediteranskoj prehrani govorila je Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita, koja svake godine daje podršku Gastroadventu. Nakon što je pozvala sve gledatelje koji su manifestaciji pratili uživo putem interneta da okrenu kvalitetnoj i zdravoj prehrani punoj ribe, osvrnula se na opcije dostave hrane koje omogućavaju svima da i dalje uživaju u specijalitetima ugostitelja, i to u krugu obitelji njegujući iskonsku međusobnu povezanost.
Očuvanje gospodarstva, hrvatskih ugostitelja te svih oni koji se bave hrvatskim proizvodima bile su i glavne poruke Joze Tomaša, predsjednika Županijske komore Split koji je predstavio projekt „Jedi što vrijedi” i iskazao zadovoljstvo promocijom hrvatske ribe na ovogodišnjem Gastroadventu.
Na udaljenosti, preko staklenoga paravana izložen je gastroadventski stol s jelima pripremljenim i posluženim po važećim epidemiološkim mjerama. Posebna jela od ribe i ribljih prerađevina pripremio je Chef Michel Tokić iz Podravke ističući svoje znanje i umijeće kuhanja s EVA proizvodima. Prezentirao je kako izgleda odgovoran i zdrav catering menijem s kanape sendvičima Mediterana, mediteranskim tortiljama od tune s dinjom, košaricom s tunom i avokadom, EVA salatom od skuše i svježeg povrća te mini burgerima od tune. Jure Farač iz restorana Makarun naglasio je kako kuhajući s kvalitetnim namirnicama svi ugostitelji već danas mogu donijeti zdravlje u kuće svojih gostiju.
Govoreći o temelju ovogodišnje manifestacije, mediteranskoj prehrani i zdravim namirnicama u catering, organizatorica i kreatorica jedinstvenoga Gastroadventa, Olja Martinić, istaknula je još jednom važnost unošenja dovoljne količine vitamina D koja se može zadovoljiti čak jednom konzervom skuše. Pozdravivši sve partnere projekta, osvrnula se još jednom na važnostprotuepidemijskih mjera zbog kojih je ove godine Gastroadvent bilo moguće pratiti uživo putem YouTubea.
Gastroadvent podržava i projekt „Mediteranska prehrana – MD.net“ kojeg provodi Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, a financiran je iz europskog programa Interreg Mediterranean. Važnost edukacije mladih i poticanja njihove inovativnosti naglasila je voditeljica projekta Ana Buličić Krespi te predstavila natjecanje izrade inovativnih prehrambenih proizvoda učenika škola iz Splitsko-dalmatinske županije. S čak dva proizvoda nastala od plodova sa stabla starog 2000 godine, džemom od rogača i sirupom od rogača, prva se predstavila srednja škola „Antun Matijašević Karamaneo“ s Visa. Oni najbolje ocijenjeni će, na kraju predbožićnog perioda biti izabrani kao predstavnici Hrvatske na međunarodnom predstavljanju u Sevilli u Španjolskoj 2021. godine.
Cjeloviti koncept Adventa u Splitu „Ljubav nas spaja“, baziran je na četiri adventske svijeće kao simbolima predbožićnog vremena. Ovoga vikenda zasvijetlila je prorokova svijeća koja donosi nadu i iščekivanje velikog slavlja Isusova rođenja. U nadolazećem tjednu Adventa u Splitu još će se nekoliko gastronomskih manifestacija održati u virtualnom izdanju kako bi sve epidemiološke mjere bile uvažene, a to su Split Gourmet Expo 2020., 15. Biser mora & 6. Grand Gourmet u organizaciji Šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER).
Najveća do sada akcija čišćenja podmorja u uvali u Jelsi, Vrboskoj i Zavali
Drugu godinu za redom održana je hvalevrijedna, najveća do sada akcija čišćenja podmorja u uvali u Jelsi, Vrboskoj i Zavali. Svjedoci smo sve većeg zagađenja koje ugrožava naš bogati eko sustav.
Ponajveći problem predstavlja plastika koja završi na morskom dnu zajedno sa ostalim glomaznim otpadom. Jelšanske uvale zbog svoje specifične konfiguracije obale zajedno sa morskom strujom postaju svojevrstan lijevak u koji završava plutajući otpad te predstavljaju magnet za onečišćenje.
Sunčani vikend od 19. do 20 rujna poslužio je uhodanoj družini ronilaca u suradnji s Udrugom veterana HRM, Ronilačkim klubom Nautilus, Ronilačkim klubom Black Pearl, udrugom "Lantina" i Turističkom zajednicom općine Jelsa za veliku akciju čišćenja podmorja. Akciji je svojim angažmanom pridonijelo vatrogasno društvo Jelsa, Jelkom - trgovačko društvo za komunalnu djelatnost na otoku Hvaru kao i sama Općina Jelsa uz potporu sufinanciranja fonda za zaštitu okoliša.
Čak 60 vrijednih sudionika uspjelo je lišit prekrasne uvale od ukupno 18 kubika i 10 tona raznoraznog smeća. Moramo priznati da smo ostali zatečeni količinom glomaznog otpada koje se malim brodicama iznosilo na obalu te kasnije prevozilo na deponij. Bilo je tu svega i svačega, a naravno prednjačile su gume automobila, pvc i stakleni otpad.
Spomenutom akcijom želimo ukazati na važnost očuvanja našeg morskog prostranstva. Pokažimo moru da smo zahvalni za sve ono dobro što nam nesebično daruje. Nećemo stati, idemo punom parom naprijed!
Ovakvih pothvata će biti sve više, a sam dokaz za to su prethodno očišćeni dijelovi akvatorija gdje je primijećeno značajno poboljšanje čistoće podmorja. Rezultati nam govore da ovakve akcije treba i dalje provoditi te adekvatnom edukacijom probuditi svijest u ljudima da se ponašaju odgovorno i zahvalno.
Organizatori ove hvale vrijedne akcije, zahvalili su se svim sudionicima koji su velikodušno i bezrezervno uz veliki smiješak pomogli :)
Fotografije: Robert Kramarić
PR: Turistička zajednica općine Jelsa
Info: [email protected]