Unatoč besprijekornoj prirodnoj ljepoti i bogatoj povijesti, otok Hvar je često posjećen od turista i priznat kao jedno od top destinacija za ljetni odmor. No, ipak na otoku Hvaru se odvija prava mala gastro scena, a najčešće upotrebljavan sastojak na otoku Hvaru zasigurno je maslinovo ulje.
Od davnina se na ovim prostorima formiraju tamnoljubičasti nasadi maslina i do sada ih nikada nije bilo više, proizvodeći renomirana ulja s najvišim priznanjima. Na otoku Hvaru postoji 220 000 stabala maslina, što samo za sebe govori da je otok Hvar izrastao u pravu malu maslinarsku otočnu regiju.
Najčešća sorta masline je oblica, sa zastupljenošću od 85%, slijedi lastovka, levatinka i nešto novije sorte lećino i pandolino. Više od 900 malih i velikih proizvođača govori o tradiciji njegovanja masline njezinih produkata. Stoga ne čudi da je svako jelo na otoku Hvaru poškropljeno ovim tekućim zlatom.
Na ovogodišnjem natjecanju u New Yorku – NYIOOC, Hrvatski proizvođači maslinovog ulja pokupili su više zlatnih i srebrnih medalja nego igdje u svijetu.
Po broju medalja na ovogodišnjem natjecanju pobjednici su očekivano Italija i Španjolska. Od poslanih 60 uzoraka iz Hrvatske, njih 34 osvojilo je zlatnu ili srebrnu nagradu, a postotak hrvatskih pobjednika na ovom natjecanju je 57%, što ga čini najvišim u svijetu.
Svjetsko natjecanje za maslinovo ulje NYIOOC najveće je i najprestižnije svjetsko natjecanje u maslinovom ulju. Godišnji popis dobitnika nagrada smatra se autoritativnim vodičem za najbolja ekstra djevičanska maslinova ulja u godini.
Od 34 pobjednika u Hrvatskoj, njih 10% dolazi s otoka Hvara, i to: Božić uje, Eva Marija uje i Radojković uje.
1. ULJARA BOŽIĆ – SVIRČE D.O.O
Božić ulje prožeto je tradicijom, marljivošću, ljubavlju i stručnošću njihove obitelji. Visoki standardi i strast prema hrani nadahnjuju nas za proizvodnju maslinovog ulja izvrsnog ukusa, napravljenog od samo najboljih sastojaka. Na ovogodišnjem natjecanju nagradu jeodnijelo ulje Oblica kojeg odlikuje izrazita aroma i okus ploda masline. Ulje ima blago začinjen i gorak okus, s izrazitom intenzivnom slatkoćom.
2. OPG ČURIN EVA MARIJA
Pobjedničko ulje Eva Marija, sorte levatinka ima srednji intenzitet i plodnost, s osjećajem zelene trave, jabuke i zelenog badema. Ulje se može pohvaliti i tragovima artičoka i cikorija, uz note crne paprike i aromatičnih biljaka poput ružmarina, kadulje, metvice. Gorčina je dobro definirana i oštrina je izrazita, a obje su vrlo uravnotežene. OPG Eva Marija Čurin nalazi se na istočnom dijelu otoka Hvara, u blizini mjesta Gdinj.
3. RAJSKI VRT – RADOJKOVIĆ
Rajski vrt stvoren je iz ljubavi, a ljubav je ono što želimo prožimati svaku kap maslinovog ulja koje potječe s našeg imanja. Proizvodnja se nalazi u Bogomolju, malom selu na istočnom dijelu otoka Hvara, daleko od gužve gomile ljetnih turista. Nagrađeno maslinovo ulje Levatinka dobiveno je isključivo od plodova sorte levantinka. Ova sorta daje vrhunsko ulje umjerene pikantnosti i mirisa svježe trave.
Prošla godina na otoku Hvaru je bila izrazito plodna, ne samo količinom proizvedenog ulja već I kvalitetom. Bravo za uljaru Božić, OPG Eva Marija i uljaru Radojković.
Nakon mjeseci zatvorenosti i izolacije, ohrabrujuće vijesti o smanjenju broja novooboljelih na području Europe pa i Hrvatske te relaksirajućim mjerama koje se uvode, daju nadu da će se naša putovanja ipak dogoditi.
Ukoliko ste odlučni u namjeri da ovo ljeto provedete u Hrvatskoj i tražite prijedloge koja mjesta posjetiti? Odlično, onda ste na pravom mjestu!
Srednja Dalmacija obiluje prirodnim atrakcijama, nestvarno lijepim pejzažima i mogućnostima odmora. Svojom dugačkom poviješću i pričama koje su se utkale u svaki kamen, idealna je destinacija za opuštanje, zabavu i aktivni odmor.
Foto: kayaking @boyanoo
U nekoliko slijedećih redaka predstavit ćemo najljepše tirkizne oaze Srednje Dalmacije. A njih zaista ima. Ipak, našu listu prijedloga odlučili smo ograničiti na nekoliko fenomenalnih mjesta, prirodnih atrakcija, najatraktivnijih uvala i plaža za posjetiti, koja će sigurno upotpuniti odlične dojmove sa ovogodišnjeg ljetovanja. Pa krenimo!
Zlatni rat, fotografija @julienduvalphoto
Zlatni rat, otok Brač
Jedna od najljepših plaža na svijetu, fascinantnog oblika, čiji “rog”se mijenja sukladno djelovanju vjetra i morskih struja.Okružena je kristalno čistim morem koje na svega 10-20 metara varira od tirkizno plave do tamno plave boje.
Dok se većina naših turističkih destinacija želi makar malo odmaknuti od sunca i mora kao osnovnog turističkog proizvoda, taj je „proizvod“ rijetko gdje primamljiv kao na – Makarskoj rivijeri. Čak 58 kilometara na kojima se ona prostire, obuhvatila su neke od najatraktivnijih čestica jadranske obale, na koje nije ostala imuna ni svjetska turistička javnost – naime, kako drugačije objasniti činjenicu da se ponekim mjestima na ovom području gosti vraćaju i po 30-40 godina, dok su same plaže, uz brojna priznanja struke, bacile na koljena i jedan inače poslovično suzdržani Forbes, ili pak medijske velikane poput The Huffington Post-a?
Nautičari ga obožavaju, pustolovi ne propuštaju, a gosti tek otkrivaju! Otok Vis, poznato je nautičko odredište, preporučamo posjet brodicama i jedrilicama kojima ćete sa morske strane moći zaviriti u baš svaki njegov kutak!
Otok Vis, fotografija @julienduvalphoto
Modra Špilja, Foto: Dalmatia.hr
Omiš, kanjon rijeke Cetine
Ovaj slikoviti grad, u kojem se spajaju rijeka, more i planine, koji kao da je isklesan u stijenama koje se moćno uzdižu iznad njega, u povijesti je ostao zabilježen kao grad gusara. Ova destinacija, danas se brendira kao pravo vrelo sportskog adrenalina. Smješten je na samom ulazu u kanjon rijeke Cetine ulazom u koji vas prate kilometri i kilometri čiste i netaknute prirode.
Omiš, fotografija @mar.tography
Fotografija: dalmatia.hr
Otok Šolta
Želite li doživjeti sjajno ronilačko iskustvo, upoznati tirkizni svijet, uistinu posebne uvale, te šarm autentičnog ribarskog mjesta, ovaj je otok kao stvoren za Vas! Nautičarima su na raspolaganju moderno opremljene marine, sidrišta i nautičke luke.
Šolta, Maslinica, fotografija @mar.tography
Stomorska, Šolta, @fifthstorey
Hvar, Pakleni otoci
Preko puta Splita, južno, nalazi se otok Hvar, kako ga zovu otok Sunca, i na njemu urbano središte kulture, grad Hvar, omiljeno odredište svjetskog jet seta. Pred Hvarom se prostire rasuta niska bisera, prekrasnog, svjetski poznatog otočja, takozvanih Paklenjaka koje čovjek jednom vidi i odmah se zaljubi.
Vodeći njemački touroperatori, uključujuči i najveći TUI, zainteresirani su za realizaciju dijela sezone i u Hrvatskoj, koja je u Njemačkoj među destinacijama za koje bi se mogla obnoviti prodaja za ljeto, uključujući zrakoplovne aranžmane, doznaje se iz Hrvatske turističke zajednice.
Napominjući kako HTZ i njegovo njemačko predstavništva stalno i proaktivno komuniciraju s njemačkim tržištem i partnerima o mogućnostima suradnje te dolazaka njemačkih turista ovog ljeta u Hrvatsku, direktor HTZ-a Kristjan Staničić za Hinu kaže da Hrvatsku u komunikaciji prema vodećim medijima na tom tržištu spominju kao moguću destinaciju za ljetni odmor, prvenstveno zbog vrlo dobrih rezultata u sprječavanju širenja koronavirusa te kao destinaciju u koju se relativno brzo može stići automobilom.
Hrvatska ispunjava uvjete za prihvat turista
Osim za takva putovanja, postoji zanimanje i za “zračnim mostovima”, tj. dolascima turista zrakoplovima touroperatora i aviokompanija, no za bilo kakvu realizaciju partnerstva i putovanja iz Njemačke trebat će u toj zemlji prvo ukinuti upozorenja za putovanja u inozemstvo. To se očekuje sredinom lipnja, a po nekim informacijama za neke destinacije zrakoplovi bi mogli biti spremni i oko 10. lipnja, ali će sve ovisiti i o epidemiološkoj slici u Njemačkoj i zemljama gdje bi turisti putovali.
Slično je poručio, kako prenosi Staničić, i predsjednik Uprave TUI-ja Fritz Joussen, koji smatra da treba razlikovati destinacije s uvjetima za prihvat gostiju od onih koje su još uvijek van dosega i realizacije putovanja, pri čemu Hrvatsku označuje destinacijom koja ispunjava uvjete.
“Pretpostavke i interes TUI-ja i drugih njemačkih turoperatora za dolascima njemačkih turista u Hrvatsku svakako postoje, kao i da realiziraju dio sezone i minimiziraju vlastite gubitke. Interes je prisutan i kod individualnih njemačkih turista, s kojima također stalno komuniciramo putem mreža i predstavništava”, kaže Staničić.
No, kako će se, kada i kojim prijevozom moći realizirati ta putovanja još se pregovara, a kako će pojedine destinacije sigurno biti izvan dosega organiziranog turističkog prometa preko agencija i touroperatora, Staničić vjeruje da će biti dovoljno zrakoplovnih kapaciteta da se osiguraju charter letovi ili redovne aviolinije prema pojedinim destinacijama.
Ne iznoseći planove ulaganja u to tržište u novim okolnostima, Staničić podsjeća da već godinama HTZ surađuje s vodećim njemačkim touroperatorima i aviokompanijama (TUI, FTI, ID Riva, RSD, Eurowings, Condor i drugi), pa vjeruje da će dio projekata moći i sada s njima realizirati.
Promotivne kampanje u lipnju i srpnju pred početak školskih praznika
“Te kompanije cijelo vrijeme koriste i naše kominikacijske poruke, pa i novi koncept #CroatiaLongDistanceLove, a čim se stvore adekvatni uvjeti na tržištu Njemačke provest ćemo ciljanu online kampanju za pojedine skupine turista i stanovnike južnih njemačkih pokrajina. To planiramo pred početak njihovih školskih praznika, koji kreću krajem lipnja i krajem srpnja, ovisno o pojedinoj njemačkoj pokrajini”, otkriva Staničić.
Dodaje i da će u Njemačkoj, kao i drugim tržištima gdje planiraju provesti promotivne aktivnosti, svakako koristiti i trenutni imidž Hrvatske kao zdravstveno sigurne i ‘korona free’ zemlje.
Upitan za procjene i očekivanja s tog, za hrvatski turizam najvažnijeg tržišta, direktor HTZ-a smatra da bismo mogli ostvariti do 30 posto lanjskog rekordnog prometa, kada bi Nijemci nakon 14. lipnja do kada imaju ograničenja putovanja izvan zemlje opet mogli putovati u inozemstvo.
Uz Hrvatsku Nijemcima u fokusu još pet zemalja za putovanja
Sličan interes kao za Hrvatskom, TUI i drugi važniji njemački touroperatori trenutno pokazuju i za Grčku, Cipar, Portugal, Španjolsku i Austriju, čije vlade, prema informacijama iz njemačkh turističkih krugova, s njemačkom vladom pregovaraju o mogućnostima uspostave zračnih turističkih mostova nakon što Nijemcima bude dozvoljeno putovati.
Iz tih krugova tvrde i da to treba dogovarati odnosno ispregovarati na razini vlada, a hrvatski ministar turizma Gari Cappelli početkom ovog tjedna izjavio je da je Hrvatska počela s Njemačkom pregovore oko turizma. (Hina/FaH)
11. Svibnja, na dan početka provođenja treće faze popuštanja mjera restrikcija kada su ponovno počeli sa radom ugostiteljski objekti i tako naznačili početak ponovnog pokretanja turističkih aktivnosti, članovi vijeća Hrvatske turističke zajednice održali su putem video poziva 66. sjednicu Turističkog vijeća HTZ-a.
Na sjednici se razgovaralo o potrebnim predispozicijama za prihvat gostiju i oblikovanje turističke ponude u Hrvatskoj kao i o stanju na najvažnijim emitivnim tržištima vezano uz epidemiološku situaciju i mogući početak turističkih kretanja.
„Danas je započelo sa radom mnogo ugostiteljskih i smještajnih objekata u Hrvatskoj što je osnovni preduvjet za početak turističke aktivnosti. Drago mi je što smo u suradnji s epidemiolozima i strukovnim udrugama u turističkom sektoru zajednički pronašli najprihvatljivija rješenja i epidemiološke uvjete koje objekti trebaju poštivati u ovo doba „novog normalnog“ stanja. Sljedeći koraci u revitalizaciji turizma u Hrvatskoj odnose se na izradu međunarodnih procesa i otvaranja državnih granica za ulazak stranih gostiju. Za ostvarivanje tih koraka potrebna je uska suradnja s epidemiolozima i nastavak pozitivnih kretanja što se tiče broja oboljelih i izliječenih od koronavirusa. Nedavno smo u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije održali videokonferenciju ministara država članica Europske unije zaduženih za sektor turizma koju sam sazvao i naša je inicijativa, čiju realizaciju uskoro očekujemo, da se na razini EU uvede zajednički Protokol za putovanja s međusobno usklađenim propisima s time da se po potrebi pojedine zemlje dogovaraju bilateralno“, izjavio je ministar turizma i predsjednik Hrvatske turističke zajednice Gari Cappelli.
„Današnjim početkom treće faze relaksacije mjera u borbi protiv pandemije koronavirusa polako se stvaraju uvjeti za pokretanje turističkih tijekova. U kontaktu s našim najvećim inozemnim partnerima, agencijama i turoperatorima ohrabruju nas povratne informacije i rezultati pojedinih tržišnih istraživanja poput najnovijeg provedenog u Nizozemskoj prema kojem gotovo polovina Nizozemaca svoj čitavi ovogodišnji regres namjerava potrošiti na putovanja izvan zemlje. Također, najveći njemački turoperatori zainteresirani su za uspostavu redovnih i charter aviolinija kako bi maksimalno ublažili nastale gubitke, a komparativna prednost Hrvatske u tim procesima je imidž zdravstveno sigurne turističke destinacije“, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Podsjetimo, u dosadašnjem dijelu turističke godine ostvaren je pad turističkog prometa od 74 posto u dolascima i 66 posto u noćenjima u odnosu na prošlu, rekordnu turističku 2019. godinu, a sve uslijed ograničavanja kretanja i putovanja u svim zemljama svijeta uslijed pandemije koronavirusa. U Hrvatskoj se do kraja 2020. godine očekuje ostvarenje do 30 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa.
Piše: HotSpots gourmet bloger, Ela Vrsalović, konoba Bokuncin, Sutivan
Bob je tradicionalna mediteranska namirnica koju krasi odličan nutritivni sastav i jedinstven okus. Zbog brojnih hranjivih sastojaka koje sadrži, blagotvorno djeluje na organizam. Može se kombinirati u raznim salatama, sa tjesteninom i njokima, možemo od njega raditi namaze, dodavati u mesna jela, mogućnosti su beskrajne. Bob je izvor vitamina B kompleksa, dijetalnih vlakana, proteina i željeza. U kombinaciji sa žitaricama, orašastim plodovima ili sjemenkama čini odličan sastav biljnih proteina.
RAVIOLI OD ŠKUTE U UMAKU OD BOBA
Tijesto za raviole napravimo od 200g brašna, 2 jaja i malo soli, razvaljamo na 2mm debljine i režemo u obliku pravokutnika. Veličinu određujete sami ovisno o tome volite li veće ili manje ravioli. Na sredinu svakog pravokutnika stavite žličicu nadjeva, premažete krajeve sa malo vode, preklopite (pazite da ne ostanu zračni džepići) te odrežete višak tijesta. Pripazite da se krajevi dobro zalijepe kako nadjev ne bi iscurio u kuhanju.
Nadjev za raviole napravimo od 250g škute, šake svježe ribanog parmezana, malo soli, papra i muškatnog oraščića.
Raviole kuhajte u ključaloj vodi desetak minuta.
Zrna boba skuhamo, procijedimo i zajedno sa kapulom i lukom zažutimo na maslinovom ulju, začinimo i grubo usitnimo vilicom. Dodamo raviolima i pospemo sa malo parmezana.
Kad se ublaže epidemiološke mjere na otoku Braču, budite među prvima koji će imati selfie sa djevojčicom i mačkom
Tek što je krenulo popuštanje mjera donesenih pred ugrozom od korona virusa, pojavilo se novo žarište baš na otoku Braču. Nadamo se da će situacija što prije poboljšati i da ćemo do ljeta zaboraviti ove dane opće blokade. Prošlog tjedna se na stivanskoj rivi pojavila djevojčica koja je poželjela svojoj mački pokazati onu poznatu stivansku “mačku u kampanelu”. To je ideja koja stoji iza skulpture “Djevojčica s mačkom” koju je uspješno oživotvorio akademski kipar Ante Strinić iz Splita.
Predviđeno je da djevojčica bude smještena na malom mostiću ispred povijesne kule, ali uskoro slijedi njegova sanacija i rekonstrukcija pa se Djevojčica s mačkom privremeno smjestila na obližnjoj klupi i odmah privukla pozornost i pozitivne komentare prolaznika.
Ovo je tek prva javna skulptura u nizu osmišljenom Konceptom postavljanja javne plastike u Općini Sutivan koji je odobren na općinskom Odboru za urbanizam i koji stvara okvir za promišljanje daljnjih intervencija u urbanom tkivu mjesta u vidu skulptura i umjetničkih instalacija.
Njihova je uloga osim estetike i interakcije s okolinom da gostima Sutivana omoguće uvid u baštinske i suvremene posebitosti mjesta a domaćem stanovništvu, posebno mladima, razviju osjećaj ponosa, pripadnosti i očuvanja tih vrijednosti. Pozivamo vas da budete među prvima koji će imati selfie sa djevojčicom i mačkom, naravno kad se ublaže edpidemiološke mjere ograničenja kretanja i pristupa otoku.
Za sve one željne romantike zalazak sunca u Novalji je zaista pravi doživljaj
Nakon mjeseci zatvorenosti i izolacije, ohrabrujuće vijesti o smanjenju broja novooboljelih na području Europe pa i Hrvatske te relaksirajućim mjerama koje se uvode, daju nadu da će se turistički promet dogoditi makar i u smanjenom obujmu. Kada se to dogodi, naše zvijezde turizma bit će spremne.
Kažu da je drugo ime za romantiku zalazak sunca. Alfred Hitchcock jednom je ustvrdio da Zadar ima najljepši zalazak sunca na svijetu, a svi znamo kako je slavni redatelj imao oko za dobar kadar.
Nedaleko od Zadra, smjestila se paška ljepotica Novalja. Ovaj mali gradić popularno je turističko odredište, gastro oaza i omiljeno okupljalište ljubitelja avanturističkih sportova. Specifičan krški krajolik i morska atmosfera sa dodirom eteričnosti, privlače posjetitelje iz cijelog svijeta.
Manje je poznato da upravo ovdje možete uživati u jednom od najljepših zalazaka sunca na Jadranu, s prekrasnim bojama zalazećeg sunca i neba koje je svake večeri iznova obojano drukčijim bojama.
U Novalji često možete sresti zaljubljene turiste kako “love” poneki zalazak sunca. Nerijetko čekaju satima da ovjekovječe nezaboravni doživljaj. Ti zalasci ih vežu za emotivne trenutke koje su doživjeli u Hrvatskoj.
Nebo puno boja idealna je kulisa za šetnje
U Novalji su prilično sigurni da se vidimo skoro… uz najljepši zalazak sunca…na najljepšim plažama, šetnicama, u ugostiteljskim objektima, u društvu najboljih domaćina.. ponovo zajedno u Novalji!
Ususret proslavi Dana Europe 9. svibnja, Europska komisija i Europa Nostra ponosno objavljuju ovogodišnje pobjednike Nagrade europske baštine / Europa Nostra nagrade.
Najprestižnije europsko priznanje u području, baštine dodijeljeno je 21 projektu iz 15 zemalja (za punu listu vidi dolje). Među ovogodišnjim pobjednicima u kategoriji konzervacija je i Hvarski Arsenal.
Ljubitelji baštine i podržavatelji iz cijele Europe i ostatka svijeta sada mogu glasati i online za Public Choice Award / Nagradu publike i tako pružiti potporu vlastitoj ili drugoj europskoj zemlji. U vremenima izolacije i društvenog distanciranja, Europska Komisija i Europa Nostra nastoje potaknuti širok broj ljudi u otkrivanju nagrađenih dostignuća, te glasovanju za njima omiljena 3 projekta. Pobjednik Public Choice Award / Nagrada publike bit će proglašen nakon ljeta. Pobjednici glavnih nagrada (Grand Prix), s pripadajućim novčanim nagradoma od 10.000 Eura, biti će proglašeni istom prigodom.
„COVID-19 kriza jasno je odredila koliko su kultura i kulturna baština potrebni ljudima i zajednicama diljem Europe. U trenutku kada stotine milijuna Europljana ostaju fizički razdvojene, naša kulturna baština nastavlja, više nego ikad, okupljati ljude. Ovogodišnji dobitnici nagrada Nagrade europske baštine / Europa Nostra Awards nadahnjuju i snažni su primjeri koji uistinu doprinose bliskijoj, ujedinjenijoj i otpornijoj Europi “, poručila je Mariya Gabriel, povjerenica Europske Komisije za inovacije, istraživanja, kulturu, obrazovanje i mlade.
„U ovim izazovnim vremenima, naši dobitnici nagrada sa svojim uspješnim pričama o tome kako se nevolja može prevladati stručnošću, predanošću i timskim radom pravi su glasnici nade. Ovi uzorni, nagrađeni projekti pokazuju da je kulturna baština vitalna za naš mentalni i fizički oporavak od traume koju uzrokuje pandemija. Naša zajednička baština i njeni skrbnici mogu doprinijeti na mnogo načina: od stvaranja dostupnog kulturnog sadržaja kreativnim digitalnim rješenjima do poduzimanja konkretnih radova na obnovi i rehabilitaciji kao činu društvenog i ekonomskog preporoda naših gradova i sela “, izjavio je Hermann Parzinger, izvršni predsjednik Europe Nostre.
Nagrade Europske baštine / Europa Nostra Awards pokrenula je Europska komisija 2002. godine, a od tada ih vodi Europa Nostra – europski glas civilnog društva za očuvanje kulturne baštine. Nagradni program ima potporu programa Kreativna Europa Europske Unije.
Dobitnike nagrada izabrali su neovisni žiriji sastavljeni od stručnjaka za baštinu iz cijele Europe, nakon detaljne procjene kandidatura koje su podnijele organizacije i pojedinci iz 30 europskih država. Ocjenjivački sud odlučio je dodijeliti i tri nagrade Europa Nostra za zapažena dostignuća iz europskih zemalja koje nisu sudjelovale u programu EU Kreativa Europa, a to su Švicarska i Turska.
U 2020. godini bit će dodijeljene i dvije nove posebne nagrade ILUCIDARE pristiglim prijavama na Europske nagrade za baštinu / Europa Nostra Awards. ILUCIDARE specijalne nagrade bit će objavljene 28. svibnja. ILUCIDARE je projekt koji financira program Horizon 2020, s ciljem uspostave međunarodne mreže koja promiče baštinu kao izvor inovacija i međunarodnih odnosa.
Nagrada Europa Nostra također će biti dodijeljena dvama značajnim dostignućima u baštini iz europskih zemalja koje ne sudjeluju u programu EU Kreativna Europa.
Zgrada Arsenala, smještena u centru grada Hvara, najvažnije luke otoka, pažljivo je obnovljena i uspješno pretvorena u živo kulturno središte za posjetitelje i lokalnu zajednicu. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije bili su partneri Gradu Hvaru u 30-godišnjem projektu obnove Hvarskog Arsenala. Projekt su financirali Grad Hvar, Ministarstvo kulture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije I Splitsko-dalmatinska županija, uz dodatna sredstva civilnih udruga i Europskog fonda za regionalni razvoj.
Gradnja srednjovjekovnog Arsenala započela je u 13. stoljeću. Arheološki nalazi upućuju da se on koristio kao arsenal već od 3. – 4. stoljeća nove ere. Tek početkom 17. stoljeća zgrada je poprimila svoj današnji izgled, obuhvaćajući prostor za izradu, popravke i čuvanje brodica u prizemlju zgrade te kazalištem i spremištem koje je danas preuređeno u galeriju i povijesnu, tzv. kapetansku sobu, na prvom katu.
Izuzetno zahtjevan projekt revitalizacije Arsenala uključivao je tehničku dokumentaciju, istraživačke radove i konzervatorski elaborat (1989.-2005.); rekonstrukciju nosive konstrukcije (2005.-2009.); arheološka iskapanja (1994-1996. i 2014-2015.); fazu rekonstrukcije i obnove (2014.-2018.); i završne radove u unutrašnjosti zgrade, uključujući opremanje kazališta, galerije i kapetanske sobe (2018.-2019.).
Prostor u prizemlju zadržao je svoj izvorni oblik s prezentiranim kamenim zidovima i lukovima, dok suvremena višenamjenska oprema pruža građanima prostor održavanja širokog spektra kulturnih i društvenih događanja. Izvorne venecijanske drvene grede i danas se nalaze na stropu galerije na prvom katu, dok su druge originalne značajke zgrade, ponajviše freske i kazališne lože, sačuvane i restaurirane u njihovom izvornom izgledu.
Potrebne inovacije bitne za namjenu zgrade suvremeno su dizajnirane, time naglašavajući izvorni karakter zgrade. Ovi novi elementi ukomponirani u povijesne slojeve zgrade, uspješno su doveli do dramatičnog spoja starog i novog.
Žiri je primijetio da je „ovaj vrijedni projekt revitalizacije prilagodio vrlo značajnu zgradu modernim potrebama zajednice i dodao novu kulturnu dimenziju turizmu ovog područja. On predstavlja dugoročno nastojanje da se osigura očuvanje Arsenala kao mjesta visoke kulturne baštine. Stratifikacija zgrade iz 16. stoljeća i kasnijeg kazališta iz 18. stoljeća pravilno je prepoznata u konzervatorskim radovima. Ovakvi lokaliteti su dokaz duge povijesti međunarodne trgovine u Europi, a značajan je njihov smještaj u luci, gdje i danas igraju važnu ulogu kao mjesto povezivanja.”
O nagradi
Nagrade europske baštine / Europa Nostra nagrada
Europsku nagradu baštine / Europa Nostra nagradu pokrenula je Europska komisija 2002. godine i od tada je vodi Europa Nostra. Promoviraju i promiču najbolje primjere očuvanja baštine, istraživanje, upravljanje, volontiranje, obrazovanje i komunikaciju. Na taj način doprinose jačem javnom priznavanju kulturne baštine kao strateškog resursa za europsko gospodarstvo i društvo. Nagrade se financiraju iz EU programa Kreativna Europa.
Europska nagrada baštine / Europa Nostra nagrade ističu najbolje prakse, potiču prekograničnu razmjenu znanja i povezuju različite zainteresirane strane na šira umrežavanja. Nagrade donose velike dobitke pobjednicima, kao što su veća (inter)nacionalna vidljivost, dodatno financiranje i povećani broj posjetitelja. Osim toga, nagrade potiču bolje razumijevanje naše zajedničke baštine u široj javnosti. Nagrade su stoga ključni alat za promicanje višestruke vrijednosti europske kulturne i prirodne baštine.
U proteklih 18 godina, organizacije i pojedinci iz 39 zemalja podnijeli su ukupno 3.150 prijave za Nagrade. Što se tiče broja prijava po zemljama, Španjolska je prva na ljestvici, s 542 projekata, slijedi Italija, sa 318 prijava, i Ujedinjeno Kraljevstvo, s 308 prijava. U kategorijama, Konzervacija, očuvanje i zaštita baštine je imala najviše podnesaka (1,794), zatim slijedi Edukacija, usavršavanje i podizanje svijesti (601), Istraživanje (395) i, konačno, Predana služba baštini (360).
Od 2002. godine nezavisni stručni žiri nagradio je 533 projekata iz 34 zemlje. U skladu s brojem prijava, Španjolska je na vrhu popisa s 70 primljenih nagrada, Velika Britanija na drugom mjestu (62 nagrada) dok je Italija na trećem mjestu (47 nagrada). Što se tiče kategorija, u kategorijiKonzervacija, očuvanje i zaštita baštine najviše je dobitnika (300) nakon čega slijedi Edukacija, usavršavanje i podizanje svijesti (89), Predana služba baštini (78) i, na kraju, Istraživanje (66).
Ukupno je dodijeljeno 123 Grand Prix nagrada u iznosu od 10,000 € za istaknute inicijative za baštinu, odabrane među nagrađivanim projektima.
Europa Nostra
Europa Nostra je europski glas civilnog društva posvećenom očuvanju i promidžbi kulturne i prirodne baštine. Ta paneuropska federacija nevladinih udruga koje se bave baštinom koju podržava i široka mreža javnih tijela, privatnih tvrtki i pojedinaca pokriva više od 40 zemalja u Europi. Osnovana 1963. godine, danas je prepoznata kao najreprezentativnija mreža baštine u Europi.
Europa Nostra kampanje za spašavanje ugroženih europskih spomenika, lokaliteta i krajolika, posebno kroz program 7 najugroženijih potiču izvrsnost kroz Europsku nagradu baštine / Europa Nostra nagrade. Također pridonose formuliranju i provedbi europskih strategija i politika vezanih uz baštinu, kroz strukturirani dijalog s europskim institucijama i koordinaciju Europskog saveza za baštinu 3.3. Europa Nostra je bila jedna od inicijatora i važan partner iz civilnog društva u programu Europska godina kulturne baštine 2018
Kreativna Europa
Kreativna Europa je program EU-a koji podržava kulturne i kreativne sektore, omogućujući im da povećaju svoj doprinos zapošljavanju i rastu. S proračunom od 1,46 milijardi eura za razdoblje od 2014. do 2020. podržava organizacije u području baštine, izvedbenih umjetnosti, likovnih umjetnosti, interdisciplinarne umjetnosti, izdavaštva, filmova, televizije, glazbe i video igara, kao i desetaka tisuća umjetnika, kulturnih i audiovizualnih profesionalaca. Financiranje im omogućuje da djeluju u cijeloj Europi, da dopru do nove publike i razviju vještine potrebne u digitalnom dobu.
Turistička zajednica grada Splita poziva na “Balkon Feštu Sv. Duje” Proslava blagdana Sv Duje 2020.
Fabrique Pub organizira “Balkon Feštu Sv. Duje” s Markom Pecotićem Pecom & bandom
U sklopu kampanje Turističke zajednice grada Splita #TogetherInSplit Fabrique pub vam 07. svibnja povodom blagdana svetog Dujma donosi dašak tradicije pred vaše domove. Pokretna pozornica obilaziti će splitske kvartove na kojoj će Marko Pecotić Peco sa svojim bandom pjevati dalmatinske hitove, stoga izađite svi na svoje prozore, balkone i pošaljimo u svijet video poruku zajedništva na dan našeg grada.
KONCERT PETRA GRAŠE NA PRAZNOM PERISTILU
Tradicionalna fešta povodom blagdana svetog Dujma godinama je budila u nama duh zajedništva i pripadnosti. Iako smo fizički razdvojeni ovo će biti jedinstvena razglednica iz Splita na dan proslave Sudamje za vrijeme pandemije stoga izađimo svi na prozore, balkone i pokažimo da smo mali grad velikog srca a nakon zajedničke razglednice uživajmo ispred malih ekrana u jedinstvenom koncertu Petra Graše na praznom Peristilu. – poručila je direktorica Turističke zajednice grada Splita Alijana Vukšić.
Vođeni porukom zajedništva kampanje #TogetherInSplit htjeli smo našim gostima i sugrađanima zahvaliti na dugogodišnjoj podršci i sve trenutke zabave i prijateljstva koje smo proveli u Fabrique pubu. Okupili smo naše suradnike i prijatelje i ovim putem im zahvaljujemo što su svojim angažmanom pokazali da smo uistinu zajedno u ovim teškim vremenima. Posebno zahvaljujemo Marku Pecotiću Peci i njegovom bandu, tvrtki Apodos na ustupanju panoramskog autobusa, fotografu i snimatelju Ranku Pupiću iz Studia Smile i njegovoj vrijednoj ekipi koja će snimiti reakcije s vaših balkon, i Turističkoj zajednici grada Splita. “ Poručili su iz Fabrique puba.
Polazak pokretne pozornice je u 18 sati sa taxi stajališta pokraj Turističke palače na Rivi. U nastavku donosimo terminski plan zaustavljanja pokretne pozornice po lokacijama: Bačvice- Firule stanica taxi- Križine bus stanica- Mertojak (Elekrodalmacija)- Kila- Pujanke- Kampus- Vukovarska- Kacunar- Kman- Brda- Dubrovačka- Kazalište – Skalice- Stari plac- Krom- Lazarica- Poljud- Sv. Frane.
U utorak 5. svibnja 2020. s početkom u 10 sati, održat će se prvi virtualni susreti o turizmu u Hrvatskoj pod nazivom Meet up: SMART TOURISM 5.0
Prva stručna virtualna konferencija o turizmu u Hrvatskoj okupit će renomirane stručnjake iz zemlje i inozemstva, kako bi razmijenili informacije i iskustva o poslovanju za vrijeme i nakon corona-krize te sagledali nove tržišne prilike u budućem “smart” društvu.
Organizator konferencije Može li Hrvatski Turizam 365? u suradnji s organizatorima turističkih događanja – HTI Konferencijom zdravstvenog turizma, Međunarodnim sajmom turizmaPLACE2GO i Taste the Mediterraneanfestivalom, razgovarat će sa stručnjacima iz sektora turizma i ugostiteljstva te putopiscima i influencerima, koji će prenijeti aktualne trendove te domaća i međunarodna iskustva, dati ideje i projekcije budućeg načina poslovanja te raspraviti o tome kako se pripremiti za turizam sutrašnjice, nakon krize uzrokovane višemjesečnom izolacijom i prekidom svih putovanja.
Sudjelovanje su potvrdili stručnjaci iz Hrvatske i važnih emitivnih tržišta, kao što su: Christopher Hinteregger, izvršni direktor PKF tourismexperts iz Austrije; Nizozemac Jan de Jong, izvršni direktor Webpower Adria; Christian Fadi El-Khouri, partner MESC International Patient Service iz Njemačke; dr. Sherif Hassan, direktor TripSetc Travel Company / Innovation iz SAD-a; Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica Valamar Riviere; Siniša Topalović, izvršni direktor Horwath HTL Hrvatska, dr. Meri Bura, direktorica Mulier Holističkog Centra; Marin Rendić, chef Bistroa Apetit i jedan od pokretača inicijative #chefkuhadoma; Chloé i Yvan, francuski par koji je u Stari Gradu na Hvaru otvorio Gourmet dućan “Za pod zub” i pokrenuo projekt Hvar chef te poznati putnici i putopisci Vlado Šestan, Ivan Bengeri i Putoholičari, i drugi. Panele će moderirati organizatorice Ivana Kolar (Turizam 365), Leila Krešić-Jurić (HTI), Damjana Domanovac (PLACE2GO), Ingrid Badurina Danielsson i Dubravka Tomeković Aralica (Taste the Mediterranean). Partner i suorganizator događanja je SLO-CRO Poslovni klub.
Susreti se održavaju online, a očekuje se sudjelovanje brojnih turističkih profesionalaca iz Hrvatske i regije koji će moći postavljati pitanja panelistima i komentirati putem chat-a. Sudjelovanje je besplatno, uz obveznu prijavu na www.smarttourism.live
„Po prvi puta u Hrvatskoj četiri organizatora poslovnih događanja u turizmu udružuju znanje, stručnost i partnere kako bi okupili turistički sektor i povezali turističke profesionalce u raspravi o poslovanju nakon COVID19. Poznato je da krize često budu poticaj za kataliziranje novih ideja i prilika za unaprjeđenje poslovanja – upravo zato želimo potaknuti promišljanja i rasprave o tome kako poslovati u narednim mjesecima i što to znači za Hrvatsku, kakav turizam ćemo razvijati i kako se nositi s izazovima budućeg „super-pametnog“ društva 5.0 u kojem je sve podređeno dobrobiti čovjeka – od robotike i umjetne inteligencije do cirkularne ekonomije i održivog upravljanja resursima. U konačnici, i društvo, pa tako i turizam, trebaju biti usmjereni na stvaranje okruženja zdravog za život, a vjerujemo da je u novim okolnostima to moguće upravo u Hrvatskoj.“ – istaknula je Ivana Kolar, inicijatorica konferencije i direktorica tvrtke Julius Rose d.o.o.
PROGRAM
Utorak, 5.5.2020.
10:00h
Konferencija Može li hrvatski turizam 365?
Teme: kako će izgledati turizam u narednim mjesecima, što to znači za Hrvatsku i kakvi su potencijali domaćeg turizma, stvara li kriza priliku za cjelogodišnji turizam i aktiviranje manje popularnih destinacija te kreativan razvoj novih proizvoda i lokalnih sadržaja.
Ivana Kolar, direktorica Konferencije, Julius Rose
Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica, Valamar Riviera
Siniša Topalović, direktor i partner, Horwath HTL Hrvatska
Teme: kako će se putovati nakon corone, kako će se birati destinacije, što će se tražiti a što izbjegavati, hoće li putovanja postati luksuz i koji će biti trendovi, o tome i o ostalim aktualnim temama vezanim uz putovanja govore poznati putopisci i influencere.
Damjana Domanovac, direktorica Sajma
Vlado Šestan, osnivač, Savjetnik za putovanja
Ivan Bengeri, putnik i putopisac, Bengeri.com
Iva i Branko, osnivači web stranice Putoholičari
12:00h
HTI Konferencija industrije zdravstvenog turizma
Teme: prevencijom i digitalizacijom do super-pametnog društva, socijalno distanciranje i novi trendovi u zdravstvenom turizmu, što ponuditi i kako se obratiti tržištu
Leila Krešić-Jurić, direktorica Konferencije
dr. Meri Bura, direktorica, Mulier Holistički Centar
dr. Sherif Hassan, direktor, TripSetc Travel Company / Innovation (SAD)
Christian Fadi El-Khouri, partner, MESC International Patient Service (Njemačka)
13:00h
Taste the Mediterranean Festival
Teme: kako će se mijenjati restoranska scena, hoće li opstati fine-dining, može li dostava hrane zamijeniti tradicionalno ugostiteljstvo i hoće li biti ekonomski opravdana
Koje organsko povrće možete probati u Bolu na Braču, gdje pronaći domaće kozje proizvode, u kojem restoranu guštati u lokalnom pijatu sa samoniklim biljem, od kojeg ribara probati frišku tek ulovljenu ribu, uz čiju milozvučnu gitaru sanjariti i gdje pronaći ekstra djevičansko maslinovo ulje možete doznati u novom projektu Turističke zajednice općine Bol pod nazivom: Naše bolske priče.
Kako bi naglasila zajedništvo, podršku i važnost lokalnih stanovnika, u čiji je DNK upisan turizam, TZ ih je okupila kako bi poslali svojim gostima, no i svim budućim posjetiteljima ovog pitoresknog mjesta, na jugu otoka Brača, jednostavnu poruku – Vidimo se u Bolu!
U fokusu projekta su prije svega lokalni ugostitelji, mali proizvođači, iznajmljivači i mali hotelijeri, koji trenutno prolaze kroz čitavu paletu emocija, od straha i neizvjesnosti do optimizma i nade u bolje sutra.
Ključna poruka je važnost zajedništva, jer bez toga nema niti autentičnog iskustva, koje su Bolke i Boljani spremni s veseljem podijeliti.
Želja im je da ih gosti prepoznaju te od njih iz prve ruke čuju priče, koje ne mogu pročitati niti u jednom časopisu, otkriju fantastične okuse domaće hrane i proizvoda, nauče ponešto o samoniklom bilju te da uistinu dožive ovo malo mjesto u svoj njegovoj ljepoti.
Pritom ne mislimo samo na poznati Dominikanski samostan, od kojeg vodi prekrasna šetnica do jedne od najljepših plaža, Zlatnog rata, te na atraktivne biciklističke staze, već i na ljude koji generacijama žive za svoje malo misto.
U videima i na fotografijama, savršeno nesavršenima, svoju je priču podijelio Franci Marinković iz restorana Pusa.
Osim vrhunskim jelima sa samoniklim biljem, svoje goste uvijek očara i dobrom pjesmom.
Meri Bodlović i njezin suprug već se desetak godina bave ekouzgojem, maslinarstvom i vinogradarstvom na svom OPG-u.
Uzgoj, proizvodnju i ugostiteljstvo odlično su povezali Mirjan i mama Irena, a njihov specijalitet, Sir u cukru, od kozjeg mlijeka može se kušati u njihovoj konobi Dišpet.
O maslinama i obiteljskom masliniku priča Nikica Bodlović s istoimenog OPG-a, ponosan na 250 stabala maslina i zlatne kapi ekstradjevičanskog ulja.
Svoj ribarski entuzijazam dug 15 godina s nama je podijelio profesionalni ribar Pravdan Katić, a kako su Boljani nekad pozivali turiste otpjevao nam je Pjerin Jugović, uz zvuke svoje omiljene gitare.
Direktor Turističke zajednice Bol, Markito Marinković izjavio je: “Cilj ove kampanje je uključivanje lokalnog stanovništva i njihovo aktivno sudjelovanje u promociji svoga mjesta. Važno je da posjetitelji upoznaju osobe koje brinu o njima. Mislim da je to dobitna formula, jer tko će bolje od njih ispričati naše priče zar ne? Na taj način pružena je mogućnost Bolkama i Boljanima da aktivno sudjeluju svojim prijedlozima i angažmanom u zajedničkoj promociji našega Bola.”
Ovo je tek početak priče Turističke zajednice Bola, koja će u sljedećim mjesecima putem društvenih mreža, na IG i FB profilu: Bol – Symbol of the Adriatic, širiti pozitivna lokalna iskustva te predstavljati svoje mještane.
Piše: HotSpots gourmet bloger, Ela Vrsalović, konoba Bokuncin, Sutivan
Šparoga je jedna od najstarijih samoniklih kultura na Mediteranu. Cijenjena je kao delicija već više od 2000 godina. One su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća, niskokalorične su, bogate vitamina, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i usto održavati vitku liniju a samo branje divljih šparoga ujedno djeluje i kao antistresna terapija.
Blagodati divlje šparoge: spriječava bolesti srca i krvnih žila, pomaže kod dijabetesa tipa 2, prirodni je afrodizijak, pomaže kod kroničnog umora, štiti od alergije i astme, pomaže kod gihta i bubrežnih kamenaca, smanjuje kolesterol i visoki tlak, pomaže kod probavnih tegoba, smanjuje rizik od carcinoma i čisti organizam.
OMLET SA DIVLJIM ŠPAROGAMA
Divlje šparoge operemo, odstranimo donji drvenasti dio, a mekani dio stabljike stavimo potopimo u vrelu posoljenu vodu par trenutaka te ih dodamo jajima od kojih na maslinovom ulju napravimo omlet. Poslužimo da domaćem kruhu sa naribanim sirom.
Donosimo nekoliko izvornih recepata iz poznate Dalmatinske kuhinje Dike Marjanović – Radice
Položaj na sjecištu trgovačkih puteva, čvorištu i dodiru civilizacija, Orijenta i Zapada, kontinenta i mora, ali i pogodna klima i stoljetna posvećenost poljoprivredi, stočarstvu i slatkovodnom ribarstvu, elementi su koji su stvorili u Sinju i Cetinskoj krajina pravi raj za gurmane, poznat po vrlo ukusnim i jedinstvenim jelima.
Osim sinjskih arambaša, uvijek gostoljubivi Sinjani rado će ponuditi i razne delicije poput žaba, riječnih rakova, cetinske pastrve, sinjskih rafiola te mnoge specijalitete karakteristične za dalmatinsku Zagoru. Bogata povijest je u Sinju uspjela sjediniti duh Mediterana, istoka i kontinentalne kuhinje u doista posebnu i cijenjenu gastronomsku sredinu.
Za one koji se i sami žele okušati u spravljanju nekih od najukusnijih delicija sinjske kuhinje, donosimo nekoliko izvornih recepata iz poznate Dalmatinske kuhinje Dike Marjanović – Radica, jedne od naših najpoznatijih kuharica, žene koja je sačuvala kulinarsku tradiciju i narodnu baštinu dalmatinske kuhinje.
Niz godina predavala mladim djevojkama u Splitu, Sinju i drugim mjestima Dalmacije te održavala tečajeve kuhanja na otocima, u priobalju i u selima Dalmatinske zagore. U želji da sačuva od zaborava bogatu gurmansku baštinu i da svoje znanje nesebično prenese drugima, neumorno je prikupljala izvorne recepte i sve ih sama iskušala. Prikupljene recepte objavila je u dvjema knjigama – Dalmatinska kuhinja (1939.) i Praktična kuharica (1944.), nezaobilaznim u svakom sinjskom domaćinstvu.
1. Sinjski arambaši
Najpoznatiji specijalitet sinjske kuhinje, odnedavno zaštićen kao nematerijalna kulturna baština. Naziv potječe vjerojatno od tur. harami – grešno, nedopustivo i başi – zapovjednik, poglavica (harambaša – vođa hajduka, a u Sinjskoj alci vođa alkarskih momaka). Arambaši su neizostavni dio svečanih jelovnika, za slavlje Uskrsa, Božića, Velike Gospe, Alke i sl.
60 dkg govedine
15 dkg suhe slanine
5-6 dkg loja od volovskog bubrežnjaka
20 dkg svinjetine
1 goveđa kost
suha svinjetina
kaštradina
pršut ili suhi jezik
juha ili voda
2 velika luka
nekoliko česna češnjaka
limunova nastrugana kora
sol i papar
malo cimeta u prahu
2-3 tučena klinčića
1/4 nastrugana oraščića
1 glavica kisela kupusa
1 žlica masti
(umjesto kiselog kupusa može se upotrijebiti svježi kupus ili listovi vinove loze)
Za dobre i ukusne arambašiće uz ostalo najvažniji je uvjet dobar domaći kiseli kupus.
Uzme se 60 dkg fine sočne govedine (najbolja je vratina), 15 dkg domaće slanine, 5—6 dkg loja od volovskog bubrežnjaka i 20 dkg svježe svinjetine. Sve se ovo dobro i sitno isjecka nožem (satarom), jer je mnogo ukusnije ako se meso isjecka nego samelje. U meso se dodaju 2 dosta velika luka sitno isjeckana, tri česna sitno isjeckana češnjaka, nastrugane limunove kore, soli, papra, malo cimeta u prahu, 2—3 tučena klinčića, I/4 nastrugana oraščića i sve rukama neko vrijeme dobro miješa.
Zatim se uzme glavica kisela kupusa, rastavi u listove, bolji se izaberu, te im se odreže po sredini korijen, ali samo pri vrhu. Na svaki se list položi žlica smjese i saviju arambašići, počevši s one strane gdje leži korijen. Krajeve treba dobro obaviti i podvinuti da se ne bi pri kuhanju odmotali. Na dno duboke zemljane posude stavi se žlica masti, poredaju suvišni listovi kupusa, doda jedna goveđa kost i eventualno suhe svinjetine i kaštradine (suho bravlje meso). Arambašići se slože zbijeno jedan uz drugog, a između njih stavi suhog mesa, a još bolje suhe domaće šunke (pršuta) ili suhog jezika, jer moraju biti masni. Zatim se nalije juhe ili vode da budu pokriveni, dobro poklope i kuhaju 3—4 sata na laganoj vatri. Više puta strese se posudom, jer se ne smiju miješati. Obično se priprave naveče, tj. puste malo da prokuhaju i sutradan kuhaju do kraja. Arambašići su ukusni i u ljetno doba. Kad nema kiselog kupusa, uzme se obični glavati svježi ili pak listovi vinove loze. Listovi se odaberu, popare kipućom vodom da omekšaju. Smjesa se pripremi kao za kiseli kupus, a kuhaju se kao i oni u kiselom kupusu. Veoma su ukusni ako se između njih stavi kiselog kupusa ribanca, jer onda poprime kiseliji okus, pa se nimalo ne razlikuju od pravih.
Ako su trenutne okolnosti i u vama probudile skrivenog kuhara, predlažemo ukusnu domaću pogaču bez kvasca i seljačke uštipke, najpopularniji sinjski street food!
2. Pogača seljačka (Cetinska krajina)
1 kg brašna
8 jaja
8 kocaka šećera
nastrugana limunova kora
1 žličica soli
1 žlica domaćeg masla
limunov sok
Prosije se po prilici I kg pšeničnog brašna, još bolje polovica bijelog, a polovica pšeničnog i zamijesi se bez vode. Doda se 8 tučenih jaja, 8 kocaka šećera, limunova nastrugana kora, žličica soli, dobra žlica domaćeg masla i ako je potrebno još brašna, tako da tijesto bude glatko i mekano. Tijesto se dobro izradi skoro cijeli sat. Razvalja se okrugla pogača, prst debela i peče se pod pekom pola sata. Prije nego se stavi peći, nabocka se odozgo viljuškom i ukrasi raznim figurama. Kad je pečena, premaže se odozgo domaćim maslom i limunovim sokom da dobije sjaj te pokrije ubrusom da se ohladi.
3. Uštipci seljački
5 dkg brašna
4 jaja
2 žlice šećera
vode po potrebi
domaće maslo
sitni šećer
Prosije se i osoli 5 dkg bijelog ili pšeničnog brašna, doda 4 cijela jaja, 2 žlice šećera i mlake vode koliko je potrebno, dobro miješa i žlicom lupa. Tijesto mora da bude rijetko kao za palačinke i da se dobro tuče žlicom. Na plitki tiganj stavi se dosta domaćeg masla i u vruće stavljaju uštipci žlicom da se razliju dugi i tanki po tignju. Kad su gotovi, pospu se sitnim šećerom i topli služe.
Za ljubitelje divljači…
4. Zec na sinjski način
zec
češnjak
slanina
nekoliko zrna papra
dosta ružmarina
2 čaše ulja
pola čaše kvasine (octa)
1/2 čaše crnog vina i kvasine
3-4 kocke šećera
Zec se odere, opere, nabocka češnjakom i duguljasto rezanom slaninom. Natare se sa soli, položi u tepsiju, polije sa čašom ulja, s pola čaše octa, doda nekoliko zrna papra i obilato ružmarina. Pečen zec se izreže na lijepe komade i naslaže u posudu, polije opet sa čašom ulja i procijeđenim sokom u kojem se pekao, dolije se 1/2 čaše crnog vina i kvasine (octa), doda 3—4 kocke šećera, protrese dobro posudom i pusti na laganoj vatri da kuha dok se sok ne zgusne.
Slatkovodni specijaliteti…
5. Raci kuhani na sinjski način s vinom
1 kg rakova
čaša vode
šaka soli
čaša vina
6 žlica ulja
6 česna češnjaka
peršin
papar
Opere se 1 kg raka, stavi u lonac, zalije se čašom vode i doda šaka soli. Kad su kuhali 10 minuta, doda se čaša vina, zapapri, doda 6 krišaka isjeckanog češnjaka i peršina te 6 žlica ulja i ostavi da se prokuha još 5 minuta, a zatim se digne s vatre i posluži.
Ili možda da se osladite jednostavnim, slatkim a laganim desertima…
Deserti:
Rafioli sinjski
50 dkg brašna
4 jaja
12 dkg maslaca
12 dkg šećera
malo nastrugane limunove kore
malo vanilin-šećera
Za nadjev:
25 dkg badema
25 dkg šećera u prahu
2 jaja ili snijeg od 2-4 bjelanca
limunova nastrugana kora
sok od 1/2 limuna
malo vanilije
malo maraskina
1 komad čokolade
Tijesto od 50 dkg brašna, 4 žumanca, 12 dkg maslaca, 12 dkg šećera, malo nastrugane limunove kore i vanilin-šećera, tanko se provalja i režu okrugli oblici sa čašom ili limenim obručem. Na svaki krug stavi se žličica sljedećeg nadjeva: 25 dkg poprženih i samljevenih badema, 25 dkg šećera u prahu, 2 jaja ili snijeg od 2—4 bjelanca, limunova nastrugana kora, sok od pola limuna, malo vanilije, maraskina i komad izribane čokolade. Sve se dobro izmiješa, a nadjev treba da je dosta gust. Tijesto se poklopi, a krajevi namažu bjelancem da se bolje spoje. Rafijoli se malo pritisnu, slože u namazanu tepsiju i peku na dobroj vatri.
Krokanti alkarski tradicionalni (Sinj)
2 jaja
25 dkg šećera
25 dkg brašna
1 žličica cimeta (kanele)
Pjenasto se tuku 2 cijela jaja sa 25 dkg šećera, doda 25 dkg brašna, 1 žličica cimeta (kanele). Od ovog se napravi tijesto, razvalja list srednje debljine, režu se duge pruge širine 2 cm, odozgo se ukrase polovicama oljuštenih badema. Jedna do druge slože se na lim, koji se premaže uljem i peče.
Stručnjaci sa zagrebačkog Kineziološkog fakulteta upozoravaju na velike probleme koji dolaze nakon samo 30 dana tjelesne neaktivnosti. Provedeno je istraživanje za cijeli svijet koje pokazuje kako je uslijed pandemije COVID-19 došlo do velikog pada aktivnosti ljudi. U Hrvatskoj se u odnosu na isto vrijeme ona itekako smanjila i to za 21% u odnosu na isto vrijeme prošle godine kad su aktivnosti na otvorenom i u parkovima u pitanju.
„Nakon samo 30 dana tjelesne neaktivnosti dolazi do značajnog slabljenja funkcija srca i žila, narušava se metabolizam glukoze, smanjuje se gustoća kostiju i količina mišića!“ – ističe dr. sc. Maroje Sorić, docent Kineziološkog fakulteta.
Izvanredni profesor s KIF-a Luka Milanović, inače i kondicijski trener Hrvatske nogometne reprezentacije, ističe: “Postoji stručni konsenzus da je minimalna količina kretanja u danu oko pet tisuća koraka, a 10 tisuća koraka se smatra optimalnom količinom kretanja. Drugim riječima, 5000 koraka za preživljavanje, 10000 za kvalitetu života. Trenutno se nalazimo u začaranom krugu smanjene tjelesne aktivnosti koja nam oslabljuje imunitet i tako nas čini podložnijima zaraznim bolestima. Ta ista tjelesna neaktivnost nas vodi i prema kroničnim nezaraznim bolestima zbog kojih u ovoj pandemiji možemo biti životno ugroženi!”
Nakon dva tjedna neaktivnosti značajno opada maksimalni primitak kisika. Ako opterećenja dolaze u pravo vrijeme, adaptacija će biti pozitivna. Za početak te pozitivne prilagodbe evo i nekoliko preporuka:
Pokušajte svakih 30-60 minuta sjedenja prekinuti kratkim ustajanjem i istezanjem
Zavolite stepenice, 10 katova dnevno za početnike, a 20 i više katova za napredne
U slučaju dugog sjedenja ili ležanja napravite nekoliko vježbi mobilnosti i aktivacije mišića koji vas drže uspravnima
Svaki dan vježbanjem podignite frekvenciju srca, način i trajanje prilagodite trenutnoj tjelesnoj formi
Uključite vježbe disanja
Vodite računa o uravnoteženoj prehrani, unosu tekućine i kvalitetnom snu
Ako ste u ovom razdoblju imali smanjenu aktivnost, ovo idealno vrijeme za promjenu i podizanje razine aktivnosti jer za nekoliko tjedana očekujemo vraćanje mnogih obaveza koje su tražile izlazak iz kuće. Naše tijelo je stroj koji specifično reagira na podražaj tako da mu se prilagođava. U slučaju aktivnosti, tijelo gradi ili održava mišićnu ili koštanu masu ovisno o težini podražaja i njegovoj frekventnosti. Isto vrijedi i za kardiovaskularni sustav. Započnite dan s 10 minuta vježbi mobilnosti. Osigurajte minimalno 5000 koraka tijekom dana, već ako telefonirate hodajući po stanu se u minuti napravi otprilike 80 koraka.
U doba koronavirusa stručnjaci Kineziološkog fakulteta iz Zagreba redovito savjetuju i educiraju građane o potrebi redovne tjelesne aktivnosti.
Foto: kayaking @boyanoo
Zlatni rat, fotografija @julienduvalphoto
Zlatni rat, fotografija @ilonamarianesse
Plaže Makarske rivijere, fotografija @makarska.riviera.beaches 
Plaže Makarske rivijere, Kraljev Gaj, Tučepi @vice.rudan.photography
Plaže Makarske rivijere, fotografija: @mindblowingtravels
Fotografija @timotej, otok Vis
Omiš, fotografija @mar.tography
Fotografija: dalmatia.hr
Šolta, Maslinica, fotografija @mar.tography
Stomorska, Šolta, @fifthstorey
Hvar, Pakleni otoci, Palmižana, fotografija: @ufukd_86
Pakleni otoci @timotej
Srednja Dalmacija, fotografija: @timotej
