Iako se ljeto polako bliži kraju, na Braču je još živo i puno različitih događanja. Sredina rujna već je devetu godinu za redom rezervirana za Mađunarodni brački ljetni karneval. Karneval počinje počinje u Bolu, u petak 9. rujna, karnevalskom humanitarnom noći za „Bračke pupoljke“ i traje do 13. rujna. Održava se u četiri bračka mjesta, Bolu, Supetru, Sumartinu i Sutivanu. Ljetni karneval prvenstveno je turistička manifestacija koja spaja karnevaliste i karnevalske grupe iz raznih zemalja, Hrvatske, Srbije, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i drugih. Kroz karnevalske povorke svoja mjesta i gradove gosti pod maskama predstavljaju domaćima i turistima.
U Karnevalskoj humanitarnoj noći u Bolu, 9. rujna karnevalske grupe i domaćini na hranu, kolače, razna jela, suvenire i majice, a sav novac otići „Bračkim pupoljcima“, udruzi roditelja djece s poteškoćama u razvoju. Program će voditi poznata radijska voditeljica Edita Lučić Jelić, a za glazbeni program zadužen je Duo Arija.
U subotu 10. rujna na programu je Međunarodna karnevalska povorka u Supetru.
U 20.00h supetarskom će rivom u organizaciji KU “Monade”, prodefilirati velika karnevalska povorka. Preko 900 karnevalista iz 11 zemalja svojim će veselim defileom razveselit supetarsku rivu i zatvoriti ovogodišnje, 32.izdanje Supetarskog lita.
Nakon Supetra i Bola, karnevalisti gostuju u Bolu, Stivanu i Sumartinu.
U nedjelju 11. rujna program se ponovno vraća u Bol gdje će se održati povorka sa sudionicima iz zemalja članica Federacije europskih karnevalskih gradova (FECC). Općina Bol članica je FECC-a od 2012. godine, te je zbog toga Bol upisan na karti karnevala Europe.U ponedjeljak 12. rujna karnevalska ljetna povorka bit će u Sutivanu, a posljednjeg dana održavanja karnevala, u utorak 13. rujna u Sumartinu. Organizatori 9. Međunarodnog bračkog ljetnog karnevala su FECC BOL (Centar za kulturu Bol) i Karnevalska udruga MONADE iz Supetra.
Dođite maškarani i uživajte u karnevalu!
Foto: Tz Supetar, Tz Bol
Tekst: Sanja Baković, HotSpots
U Škripu će se, u sklopu Supetarskog lita, usubotu 27.08. održati još jedno izdanje Festivala čakavske riči u spomen na velikog bračkog čakavskog pjesnika, Škripjanina, Štefu Pulišelića.
Festival je pokrenut prije šest godina, povodom stote obljetnice rođenja velikog bračkog pjesnika Stepana Pulišelića u Škripu.
Ove godine festival se održava u Muzeju otoka Brača i Villi Škrika, u Škripu – rodnome mjestu ovog velikog bračkog pjesnika. Festival svake godine posjeti nekoliko stotina zaljubljenika u poeziju i kulturu, koji uživaju ljubav prema svome škoju opisanu stihovima Stjepana Pulišelića.
Festival posjećuju domaći ali i i ostali prijatelji ovoga prelijepoga otoka koji u stihovima slavnog pjesnika prepoznaju dijelove svoga života i bračkih običaja.
PROGRAM DOGAĐANJA
U 10.30h u đardinu vile Skule (Herkules) održati će se okrugli stol na temu “Čakavica danas” na kojem će se raspravljati o načinima i modalitetima očuvanja i baštinjenja našeg dijalekta. Na okruglom stolu će sudjelovati eminentni stručnjaci na ovom polju, a sam događaj otvoren je za sve vas koji želite ćuti šta se radi i šta će se raditi na polju očuvanja naše lipe čakavske riči. Za sve vas smo pripremili i kavu i kolače.
Od 20.30h iza Muzeja otoka Brača, na najlipšoj pozornici Supetarskoga lita očekuje nas Večer čakavske riči na kojoj će sudjelovati brački čakavski recitatori, klapa “Braciera” i sudionici ovogodišnjeg dječjeg “Pričigina“. U predvorju muzeja očekuje nas izložba fotografija učenika OŠ “Pučišća” i kolači škripskih žena.
Stjepan Pulišelić – brački pjesnik čije ime i djelo i danas živi u puku
Stjepan Štefe Pulišelić (1910. – 1998.) je bio hrvatski pjesnik s otoka Brača, iz Škripa. Pisao je pjesme na čakavskom narječju. Bio je utemeljiteljem sociologije na zagrebačkom sveučilištu i najplodnijim čakavskim pjesnikom. U svojim pjesmama opisuje sve karakteristike bračkoga običnog čovjeka: od njegovih psihofizičkih osobina do običaja i slikanja puke svakodnevice. Ne zaboravlja težake i motike, tovare i berbu drva, ribare i marangune, kamenare i turiste.
Festival se održava pod pokroviteljstvom Grada Supetra, a organizatori su Turistička zajednica Grada Supetra, Muzej otoka Brača i Narodna knjižnica Supetar.
U Sutivanu održana promocija biciklističke karte otoka Brača
Dugogodišnji trud otočkih zaljubljenika u biciklizam i turističkih zajednica otoka Brača itekako se isplatio.
U Sutivanu na otoku Braču, 21. travnja na dan Planete zemlje,u predivnom ambijentu fascinantne Ville Sutivan u vlasništvu”Iločkih podruma“, predstavljena je jedinstvena cikloturistička karta otoka Brača.
Još otprije poznat po atraktivnom festivalu Vanka regule i događajima sa sportskim predznakom, pokretač projekta Bike friendly Sutivan, općina Sutivan logično se nametnula kao mjesto predstavljanja.
Sve turističke zajednice otoka ujedinile su se u ovom projektu pod vodstvom županijske Turističke zajednice i Biciklističkog saveza Dalmacije. Ukupna dužina biciklističkih staza otoka Brača je čak 1026 km što Brač čini otokom s najviše biciklističkih staza.
Zadovoljstvo do sada odrađenim nije krio ni Joško Stella, direktor TZ Splitsko-dalmatinske županije. U obraćanju prisutnima istaknuo je kako su potencijali ovakvog turizma izrazito važni za produljenje sezone. O potencijalu cikloturizma, govorio je i Denis Špadina, predsjednik Biciklističkog saveza Splitsko-dalmatinske županije.
U obraćanju prisutnima Tončica Tonšić,direktorica TZ Sutivan izrazila je zadovoljstvo, što su se sve turističke zajednice otoka ujedinile u ovom biciklističkom konceptu.
Direktor TZ Supetar Ivan Cvitanić, naglasio je da će do lipnja sve staze biti propisno označene. Upravo iz Supetra kreće najduža staza, duljine čak 180 km, nazvana po Svetom Jurju,otočnom zaštitniku. Staza prolazi kroz sva bračka naselja, a za nju turisti pokazuju najveći interes. Problemi sa prijevozom, velikoj cijeni biciklističke karte za trajekte, bila je tema razgovora.
Brač otok s najviše biciklističkih staza
Staze nose imena svetaca, pa se tako možete uputiti u istraživanje našeg otoka po stazi sv. Josipa (dužine 45 km), sv. Jelene (dužine 29.54 km), sv. Jere (dužine 55.18 km), sv. Petar ( dužine 49.16 km) sv. Lovre (dužine 27.59 km), sv. Roka ( dužine 14.72 km).
Tu su i staze koje nose imena kao sto je Sunce (36.71 km), Pinija (90.43 km), Srce Brača (53.46 km), Vrh Brača (16.98 km), Via Brachia (36,71 km), Medulla (109.22 km), Kadulja (54.99 km), Maestral (9.19 km), Tvrdjava i lanterna (10.44 km), Profunda (32.12 km), Tramuntana (16.59 km), Cvrčka (16.82 km), Macica i Vivera ( 19.74 km).
Možda se ipak odlučite i krenete stazom Plavac mali ( 44.05 km), Ruzmarin (19.80 km), Panorama Povlja ( 17.51 km), Česmina (24.04 km) ili Levanat (10.54 km).
Staza kojapovezuje Brač u cijelosti nosi naziv zaštitnika otoka sv. Juraj i ukupne je dužine 180.13 km.
Predstavljena je i popratna internetska stranica dalmatia-bike.com, koja bi uskoro trebala dobiti višejezičnu verziju, a za sada sadrži prikaz 25 bračkih staza uz tehničke opise i detalje, koja je vrsta staze, duljina, uspon, visinski profil staze… kao i podatke vezano uz lokalnu turističku ponudu smještaja i sadržaja. Na stranici će biti navedeni bike friendly objekti, eventi, usluge, servisi, bike shoppovi, informacije o destinacijama, video zapisi, dojmovi biciklista…
Stranica će biti reklamirana na specijaliziranim sajmovima u europi, web stranicama.
Mapa biciklističkih staza djelit će se u svim uredima Tz na otoku Braču, te se također može downloadati sa web stranice.
Londonski gradonačelnik Boris Johnson jedan od promotora biciklizma na otoku Braču
Video spot Hani Salame sa gradonačelnikom Londona Boris Johnsonom koji je pozvao sve na otočno bicikliranje, zainteresirao je domaću i svjetsku javnost,a mjesto snimanja spota odabrano je za ovaj prezenterski dio projekta. U videu se otok Brač i Sutivan preporučuju kao izvrsne odmorišne lokacije koje imaju više od 300 kilometara biciklističkih staza koje omogućavaju upoznavanje s kulturnim nasljeđem otoka, kao i posjet zaboravljenim etnoselima, a tu su i vinski te putevi maslina.
Cikloturizam u Splitsko – dalmatinskoj županiji 2018. godine očekuje prihod veći od 5 miljuna eura
Početkom 2014. godine u Splitsko – dalmatinskoj županiji nije postojala ni jedna uređena biciklistička staza, niti jedan objekat prilagođen prihvatu takvih gostiju u predsezoni i posezoni. Županija je prihodovala od cikloturizma ravno 0 kn.
Danas početkom 2016. Splitsko – dalmatinska županija ima čak 2250 km, odnosno 69 uređenih staza prilagođenih najzahtjevnijim potrebama cikloturista, 7 organiziranih utrka, 50 objekata prilagođenih potrebama modernog cikloturista. A najbolji podatak je da je zarada županije preko 2 miljuna kuna. Cikloturizam u Splitsko – dalmatinskoj županiji 2018. godine očekuje prihod veći od 5 miljuna eura.
Za kompletni gastro doživljaj prezentacije otočkog biciklizma bila je zadužena sutivanska konoba”Bokuncin” i vina Iločkih podruma
Video s promocije
Foto: Tz Sutivan
Sponzorirani članak[:en]Sutivan hosted the promotion of Brač cycling maps
A long-time effort of tourist boards and island cycling lovers has finally paid off!
The presentation of the unique cyclotourist map of the island was held on April 21 (Earth Day) in Sutivan, in the beautiful surroundings of the fascinating Villa Sutivan – property of “Iločki podrumi”.
All tourist boards of the island were united in this project led by the County Tourist Board and the Cycling Association of Dalmatia. The total length of cycling trails on the island of Brač is pretty impressive – 1026 km, what makes Brač the island with the most bicycle paths.
Joško Stella, director of the Split-Dalmatia County and Denis Špadina, President of the Cycling Association of Split-Dalmatia County, didn’t hide their pleasure of the work completed so far.
Addressing the audience, Tončica Tonšić, director of the Tourist Board of Sutivan, expressed her satisfaction with all the tourist boards of the island being united in this cycling concept.
Director of the Tourist Board of Supetar, Ivan Cvitanić, said that all the tracks will be properly labeled by June. Precisely Supetar is the starting point of the longest track (180 km in length) named after Sveti Juraj, patron saint of the island. The trail passes through all Brač settlements, and it attracts the greatest tourist interest.
Brač – island with most bike trails
The trails are named after saints, so you can easily recognize them and explore our island. The path that connects the whole island bears the name of island’s patron St. Juraj and a total length of 180.13 km.
The trails of island Brač
St. Josip (45 km), St. Jelena (29.54 km), St. Jere (55.18 km), St. Petar ( 49.16 km) St. Lovre (27.59 km), St. Roko ( 14.72 km).
Sunce (36.71 km), Pinija (90.43 km), Srce Brača (53.46 km), Vrh Brača (16.98 km), Via Brachia (36,71 km), Medulla (109.22 km), Kadulja (54.99 km), Maestral (9.19 km), Tvrdjava i lanterna (10.44 km), Profunda (32.12 km), Tramuntana (16.59 km), Cvrčka (16.82 km), Macica i Vivera ( 19.74 km). Plavac mali ( 44.05 km), Ruzmarin (19.80 km), Panorama Povlja ( 17.51 km), Česmina (24.04 km) ili Levanat (10.54 km). The largest and the most interesting to tourists is bike trail St. Juraj, total length of 180.13 km.
Mayor of London Boris Johnson, one of the promoters of cycling on the island of Brač
The video clip by Hani Salama, with the Mayor of London Boris Johnson who invited everybody to a cycling adventure on Brač, raised the interest of both domestic and foreign public, and the shooting location was chosen later on for the purposes of presentation.
Sutivan tavern “Bokuncin” and wine cellars of Ilok completed the presentation of the island’s cycling routes with an excellent dining experience.
[:HR]Poširana morska pastrva s pireom od poriluka i kremom od avokada!
Moderna kuhinja u ležernom mediteranskom stilu
Mladi chef Ivica Katić, iz restorana Otok u središtu Supetra na Braču podjelit će s nama recept kako spremiti poširanu morsku pastrva s pireom od poriluka i kremom od avokada!
Otočna kuhinja supetarskog à la carte restorana Otok prezentirana na moderan način oduševljava jelima, opuštajućom atmosferom, odličnim jelima ovog mladog chefa kojem je kulinarstvo izazov te mu pristupa s ljubavlju i strašću. Pripremite ovaj recept kod kuće i uživajte u nesvakidašnjem gurmanskom doživljaju!
Poširana morska pastrva s pireom od poriluka i kremom od avokada
Sastojci:
– Filet pastrve (morske) – 120 gr
– Krumpir – 100 gr
– Poriluk – 30 gr
– Luk – 1 kom
– Češnjak – 2 češnja
– Avokado – ¼
– Mrkva – 1 kom
– Korijen celera – 30 gr
– Limun – 1 kom
– Maslinovo ulje
– Peršin
– Maslac
– Sol, papar
Priprema:
Krumpir stavite kuhati u kori. Kad je gotov ogulite koru i zgnječite ga u pire s dodatkom soli, papra i trakicama poriluka kojeg ste prethodno kratko popržili na maslacu.
U blender stavite avokado, maslinovo ulje, sok limuna, češnjak, sol, papar i sve zajedno izmiksajte u gustu kremu.
Na kraju poširajte filet pastrve u vodi koju ste pripremili kao da kuhate juhu (mrkva, luk, češnjak, peršin, maslinovo ulje, sol, papar).
Da je Supetar centar gastronomije mediterana dokazao je i proteklog vikenda održani međunarodni gastro festival Biser mora. Ovog puta Supetar i gastronomija otoka Brača osvojili su i engleskog Masterchefa Dhruv Baker-a, koji je odabrao Supetar za snimanje novog gastronomskog serijala.
Ekipa gastronomskog serijala Croatia’s finest ovih dana snima na Braču, a karizmatični Dhruv Baker isprobao je dalmatinske delicije chefa Ivice Katića iz restorana Otok u supetarskom hotelu Osam.
Supetar, 12. travnja 2016. – ”U kolikoj ću mjeri biti ambasador Brača u Velikoj Britaniji dovoljno govori činjenica da se već ovoga ljeta vraćam na ovaj prekrasni otok zajedno s mojom obitelji”. Ovim je riječima Dhruv Baker, jedan od najpoznatijih britanskih chefova i pobjednik showa MasterChef 2010. zaokružio svoje bračke impresije.
Dhruv će do srpnja, kada kreće emitiranje gastronomskog serijala od 20 polusatnih nastavaka pod nazivom Croatia’s finest, proputovati cijelu Hrvatsku i gledateljima diljem svijeta otkriti što sve ona ima za ponuditi u gastronomiji i kulturi te povijesnim i turističkim znamenitostima.
Nakon Istre i Zagreba Dhruv je posjetio Supetar na Braču na kojem su ga preporuke odvele k Ivici Katiću, chefu restorana Otok u hotelu Osam, koji mu je pokazao kako pripremiti hobotnicu s divljim šparogama, sabljarku s ružmarinom i majčinom dušicom, posluženu s krumpirom začinjenim čubrom, ljubičastim lukom, mahunama i mladom koprivom, te za desert rožatu.
”Fascinirala me je ozbiljnost i temeljitost ekipe Croatia’s finest, a pripreme za snimanje su trajale gotovo cijeli dan, tako da je i meni bilo lakše prebroditi tremu. Dhruv je izuzetno simpatičan, vidi se da ima dosta iskustva i da obožava to što radi”, otkrio je chef Ivica Katić.
”Ivica je pripremio sjajne dalmatinske delicije, a moram priznati da je sabljarka bila najbolja koju sam ikada kušao. Možda niste ni svjesni koliko ste sretni što možete jesti svježu, netom ulovljenu ribu i pritom gledati najljepši zalazak sunca s terase hotela Osam”, dodao je Dhruv.
U svakoj od epizoda Dhruv će kuhati na otvorenom, kako hrvatska autohtona jela, tako i vlastite kreacije spravljene od hrvatskih namirnica. Suvoditeljice su Rajana Radosavljev i Adrijana Dejanović, režiju potpisuje Deni Husta, tehničku produkciju Edvard Hudi, a autor i producent je Alen Nemet. Svjetsku distribuciju potpisuje OPTIMUM TELEVISION iz Londona, a produkciju MAK Production.
Dhruvova iskustva gledatelji će moći pratiti od lipnja, širom Azije putem National Geographic kanala, a u Hrvatskoj na Drugom programu Hrvatske televizije.
[:HR]Knjiga “Bračka marenda od godine do godine” finalista je prestižne “Gourmand Awards” nagrade koja se svake godine dodjeljuje knjigama sa tematikom kuhanja i vina te predstavlja značajno priznanje gastro baštini otoka Brača i Dalmaciji.
Ono što je u filmskoj industriji – nagrada Oscar, u gastronomiji je Gourmand Awards a knjiga “Bračka marenda od godine do godine” je ušla u finale – kategorija C – Countries – Local sa još 11 natjecatelja.
Ove godine sudjeluje 209 zemalja u raznim kategorijama. Ovo je još jedno priznanje tradicionalnoj bračkoj i dalmatinskoj kuhinji a ove godine nagrada će se dodijeliti na “Gourmand Awards” manifestaciji, 29. svibnja u Yantai Wine Bay, u Kini.
– “Ponosni smo što su naša gastro baština, otok Brač i Dalmacija prepoznati na svjetskoj razini. Nadahnuta gastro baštinskim sadržajem otoka, knjiga je naš prilog prepoznatljivom autohtonom identitetu otoka, a nametnula se i kao logična “nadgradnja” trudne teće – bolske marende koja je jutarnji dio programa festivala kulture Imena u Bolu. ” – kazuje nam Maja Duka, ujedno i autorica teksta ove knjige.
Autorica knjige i urednica izdanja je Maja Duka, autor fotografija je Mario Kučera a njen izdavač je Udruga IMENA koja od 2010.g. održava festival kulture IMENA u Bolu.
Knjiga „Bračka marenda od godine do godine“
Knjiga „Bračka marenda od godine do godine“ je gastro – kulturni vodič otoka Brača, koji donosi priču o marendi-kultnom jelu gotovo cijele Dalmacije. Ona je nezaobilazni dio dana, svakodnevni ritual Dalmatinaca koji se odvija u 10 ili 11 uri uz pijat spize, čašu vina, uz ekipu i ćakulu.
Knjiga je objavljena paralelno na hrvatskom i engleskom jeziku te kroz artističko – dokumentaristički pristup, prezentiraju se marendaška jela cijelog Brača. U knjizi donosimo tipična jela naših nona, majki i očeva koja se i danas spremaju autentično i ponosno, a u njima uživaju stanovnici otoka Brača kao i mnogobrojni turisti.
Tekst u knjizi je vrlo komunikativan sa etnološkim elementima. Cijela priča je ispričana s puno emocija, fotografijama s jakim karakterom i simbolikom, te je sve savršeno harmonizirano u gastronomskoj estetici.
Jedno je od najskladnijih “malih mista” baroknog urbanizma na hrvatskoj obali i najsigurnija luka na Braču. Naselje osnivaju koncem XVI.st. obitelji doseljene iz Nerežišća. Jezgra se razvila oko kaštela obitelji Cerinić koja je tu podigla crkvicu sv. Marije.
Uz taj kaštel legenda je stvorila priču o nekom engleskom lordu (otud mu ime “Anglišćina”).
Antologijsko je rješenje širokog pročelja župne crkve Gospe od Blagovijesti (1783.) koja je “posvojila” spomenutu crkvicu za sakristiju. U crkvi je Navještenje kasnobaroknog mletačkog slikara Gaspare Dizianija. U mjestu dominiraju reprezentativne dvokatnice milnarskih brodovlasnika i kapetana iz XVIII.i XIX .st. Njihovi jedrenjaci plovili su cijelim Sredozemljem i dalekim oceanima. Karakteristična “bracera” (od talijanskog naziva otoka), koja je bila sveprisutna na Jadranu, dobila je prototip u milnarskim brodogradilištima.
U Splitskim vratima, sred mora koje između Brača i Šolte izgleda kao jezero, otočić je Mrduja s utvrđenom renesansno-baroknom crkvicom, uz koju se vezuju šaljive priče o Bračanima i Šoltanima.
Bobovišća i Bobovišća n/m (na moru)
U prisoju nad morem svilo se staro boboviško selo sa župnom crkvom sv.Jurja, u župnom uredu čuvaju se vrijedne barokne čipke.
Petnaestak minuta hoda od sela prema Milni,poviše ceste,nalazi se crkvica sv. Martina. S tog položaja (235 m) pruža se pogled na otoke Hvar, Šoltu i pučinu prema Visu.
U obližnjoj Vičjoj Luci, uvali mitološkog ozračja, i na gradini Rat poviše nje, nađeno je mnogo značajnih ostataka brončanog doba i grčko-ilirsko oružje (izloženo u splitskom Arheološkom muzeju).
Ložišće
U slici zbijenog naselja s nizom skladnih kuća kasnobaroknog pučkog graditeljstva, dominira Zvonik – remek djelo Ivana Rendića.
Jugoistočno od mjesta,na 3/4 sata hoda od Ložišća prema Mircima, ranoromanička je crkvica Gospe Stomorice(XII st.). Na putu prema Stomorici slikoviti je kameni most iz XIX.st.
Dvije Milnarske Marine imaju kapacitet od 300 vezova i sve ostale uvjete za sigurno sidrenje…
Svakako posjetite slikovito naselje – eko etno selo Podhume.
U samom srcu Brača, sa površinom od 90 kilometara kvadratnih i sa 25 kilometara nedirnute obale, smjestila se Općina Nerežišća, fascinantan i začudan spoj prirodnog bogatstva, istinskih kulturno-povijesnih dragocjenosti i iznimnog razvojnog potencijala. Pregled povijesnih dokumenata otkriva nam da su Nerežišća, ustoličena 1000. godine od strane mletačkog dužda Petra II. Orseola, sve do 1827. godine bila upravno, crkveno i gospodarsko središte Brača. Danas broje oko tisuću stanovnika koji se bave gospodarstvom, stočarstvom i kamenoklesarstvom, a od tri pripadajuća im naselja – Nerežišća, Donji Humac i Dračevica, niti jedno nije smješteno na obali.
Ova otočka općina diči se brojnim prirodnim ljepotama, među kojima svakako valja istaknuti najveću nastambu alepskog bora u čitavom Sredozemlju, smještenu na zapadnim padinama Vidove gore, s koje se zahvaljujući nadmorskoj visini od 778 metara, svi srednjodalmatinski, ali i najudaljeniji pučinski otoci, vide kao na dlanu. Vidova Gora, najviši otočni gorski vrh na cijelom Jadranu, omiljena je izletnička destinacija, koja osim čarobnog pogleda nudi i autohtone gastronomske delicije koje se služe u autentičnom ambijentu konobi te će zadovoljiti i najzahtjevnija nepca. Neizostavan je i obilazak pustinje Blaca, nekadašnjeg svećeničkog utočišta u bijegu pred turskom najezdom, a danas muzejske ustanove, koja je zahvaljujući stoljetnoj duhovnoj i materijalnoj nadogradnji, prerasla u pravi kameni dragulj neprocjenjive kulturno-povijesne vrijednosti.
Od osobitog su značaja i pitoreskne nerežiške crkvice sagrađene u razdoblju od 11. do 18. stoljeća, među kojima je svakako najmonumentalnija Župna crkva, koja se, zahvaljujući prekrasnom baroknom pročelju i raskošnoj nutrini, diči nazivom bračke katedrale. No, poseban je kuriozitet i prava dragocjenost za povjesničare i znalce glasovita Zmajeva špilja, čiji klesani reljefi, kao i njihova interpretacija, i najvještijima predstavljaju izazov. Naime, znanstvenici još uvijek ne uspijevaju kronološki odrediti njihov nastanak, kao ni sa sigurnošću objasniti simboliku interesantnih i mističnih reljefa, za koje se čini da ujedinjuju slavenske mitove sa ranokršćanskim simbolima.
Oaza prirodnih ljepota i blistave budućnosti
Kada se neizmjernom kulturno-povijesnom bogatstvu i netaknutoj prirodi pridruže kreativni potencijali žitelja koji istinski vole svoja Nerežišća, ne začuđuje činjenica da pred ovom otočkom općinom stoji svijetla budućnost. U tom duhu od osobitog je značaja predan angažman općinskog načelnika Lovre Kušćevića u dogovaranju vrijednih investicija, koje će u narednim godinama Nerežišća učiniti nezaobilaznom turističkom destinacijom sa širokim dijapazonom usluga, ali i poželjnim mjestom za život domaćeg stanovništva.
Među brojnim i ambicioznim projektima valja istaknuti razvoj medicinskog i ekskluzivnog turizma, kroz koje bi se omogućilo otvaranje više od tisuću radnih mjesta, čime bi se neizravno spriječio odljev stanovništva, društveni fenomen koji, nažalost, nerijetko pogađa otočke sredine u kojima žitelji ne vide kvalitetnu životnu perspektivu. No, to s Nerežišćima nije slučaj – u sklopu hvalevrijednog projekta zdravstvenog turizma za koji se zauzeo švicarski investitor Verica Trust, biti će otvoreno oko 700 radnih mjesta, uključujući ona za visokoobrazovano stanovništvo. Planira se gradnja četiriju specijalističkih klinika za kirurgiju, te internističke klinike za žene i djecu s poteškoćama u razvoju uz pripadajući dijagnostički centar, a na raspolaganju će biti i dva vodena zabavna parka za najmlađe te wellness i spa sadržaji.
Osim sporim prometnicama, zone će biti povezane i šetnicama kroz prirodu, a upravo su opuštajući krajolik, obilje ljekovitog bilja te blagotvorna otočka klima, potaknuli investitore da prepoznaju golem potencijal ovog područja. Očekuje se da će projekt početi s radom za tri do četiri godine, a kontinuitet poslovanja planira se održavati tijekom čitave godine, što bi bio prvi primjer cjelogodišnjeg turizma na našoj obali. Načelnik Kuščević ističe da je pri realizaciji ovih projekata iznimna pozornost posvećena i očuvanju okoliša – izvođenje radova se planira uz strogo poštivanje ekoloških normi.
Drugi veliki projekt je razvoj ekskluzivnog turizma – gradnja hotelskih kompleksa, vila, podizanje marine, sportskih terena i brojnih drugih sadržaja, a u ponudi će biti oko 5000 kreveta na 35 tisuća kvadrata. Za njegovu realizaciju odabrana je kanadska grupacija Dalmi Resort International, a zahvaljujući otvaranju oko 500 novih radnih mjesta, očekuje se porast i grananje gospodarskih aktivnosti. Uz proširenje i poboljšanje turističke ponude Nerežišća, cilj spomenutog projekta je zadržavanje stanovništva, pa i poticanje povratka iseljenih Bračana. U tom smislu osobit je uspjeh zapošljavanje 150 ljudi u poslovnoj zoni Balun-Vrpovlje, a sklopljeni su predugovori s još deset ulagača. Završena je i izgradnja stanova poticane stanogradnje koji su već postali domom nekoliko nerežiških obitelji.
Općina Nerežišća ima sve preduvjete za razvoj i valorizaciju svojih planova i projekata. Osim težnji ka kvalitetnijoj i raznovrsnijoj turističkoj ponudi, iza ovih inicijativa stoji plemenita namjera – vratiti život na naše otoke. Stoga se svim srcem nadamo da će primjer Nerežišća postati pozitivan trend koji će kvalitetnim radom na vlastitom razvoju slijediti i ostale otočke općine.
