Želite li upoznati Split do u dušu - krenite s nama u šetnju kroz znamenitu povijest Hajduka!
[:HR]
ATRAKTIVNA TURISTIČKA TURA U GRADU POD MARJANOM
Bez obzira na to jeste li zaljubljenik u Hajduk - želite li upoznati Split do u dušu, šetnja kroz znamenitu povijest kluba koji zajedno s njim diše već cijelo stoljeće, nezaobilazan je i prvorazredan doživljaj!
NAJSIMBOLIČNIJA ASOCIJACIJA NA GRAD. Iako se mnogi na spomen našeg Cvita Mediterana, ponajprije sjete Rive, zvonika Sv. Duje ili pak lijepih i uvijek dotjeranih žena, grad Split, višestruki ovogodišnji turistički šampion, istinski je neodvojiv od svog „Majstora s mora“ – nogometnog kluba Hajduka.
Hajduk je za Split mnogo više od tek dijela gradskog kolorita, a strastvena predanost grada klubu, koja izaziva poštovanje čak i najljućih sportskih takmaca, odnedavno je „uhvaćena“ i atraktivnom turističkom turom!
Naime, preuređenjem klupskih trofejnih sala Hajduk je dobio dodatan sadržaj koji je zanimljiv Hajdukovim navijačima, ali i brojnim turistima koji dolaze u Split. Posjet stadionu Hajduka i dosad je bila jedna od turističkih atrakcija, a razgled uz pratnju vodiča sada je pravi doživljaj i prilika da se saznaju mnoge zanimljive stvari iz povijesti popularnih „bilih“!
„UPADATE KAO HAJDUCI!“. No, znate li kako je Hajduk uopće dobio ime? Da bismo ispričali ovu zanimljivu anegdotu, valja nam se vratiti u 1911. godinu i u ured profesora Josipa Barača, u koji je nahrupilo nekoliko praških studenata-povratnika u Split.
Impresionirani interesantnom igrom s loptom koju su vidjeli u Pragu, poželjeli su i sami osnovati klub, a zbog bučnog načina na koji su „banuli“ kod profesora, želeći mu nadjenuti ime koje zvoni, koje zunzi, koje nosi, oko naziva nije bilo mnogo dvojbe.
Profesor Josip Barač zaslužan je za ime Hajduk
„Upadate kao hajduci!“ – rekao je profesor Barač i razriješio nedoumicu, poput pravog akademika dodavši da se radi o terminu koji simbolizira sve najljepše – junaštvo, poštenje, prkos moćnome i zaštitu slabome. „Budite dostojni tog imena!“ – rekao im je na odlasku, a po svemu sudeći, Splićani pamte ovu rečenicu sve do današnjeg dana, te su vjerni svojim bilima čak i kad osciliraju na domaćoj ljestvici.
RIZNICA „HAJDUČKIH“ ZANIMLJIVOSTI. 40-minutni razgled Hajdukova stadiona uz pratnju vodiča izvrsna je prilika da saznate ovu, i još brojne zanimljivosti.
Prvi Hajdukov trofej iz 1912. godine dodjeljen prigodom prvog gostovanja zagrebačkog HAŠK-a u Splitu
Spomenuta anegdota dio je prve etape obilaska – priče o osnivačima, a očekuju vas još i posjet Bijelom i Smeđem salonu - pravim riznicama najzvučnijih klupskih trofeja, hodniku koji vodi do svečane lože iz koje utakmice prate brojni uglednici i igračke legende, prostorijama u kojima se održavaju konferencije za novinare, trofejnoj sali Hajdukovih omladinaca, samom travnjaku, pa čak i klupskoj kapelici.
Ovaj sveobuhvatan obilazak završava posjetom Fan shopu u kojem se možete opskrbiti brojnim navijačkim rekvizitima i zgodnim sitnicama za uspomenu na ovaj posjet i definitivno najomiljeniju splitsku legendu.
Nogometni klub Manchester dodjelio je "Crvenog vražička" Hajduku kao priznanje za najveći poraz Manchestera izvan Engleske
Bernard Vukas - najbolji igrač u povijesti kluba
Stoga, želite li na jednom mjestu saznati što za Hajduk znače trenerska imena poput Luke Kaliterne, Tomislava Ivića i Ante Mladinića, ili pak ona legendarna igračka poput Bernarda Bajde Vukasa ili Vladimira Beare; osvjedočiti se o tome koji je jedini klub koji ima i vlastitu operetu još od 1925., opjevanu u slavnom televizijskom serijalu – Velo misto.
Originalni libreto opere "Kraljica lopte"
Hajduk je jedini klub kojeg je dvaput primio isti papa – Ivan Pavao II, želite li razgledati skupocjene pehare optočene rubinima i simpatična navijačka obilježja, poput Manchesterova vražića, kojeg je klub dobio za uspomenu nakon pobjede nad Manchesterom, informirati se o klupskim uspjesima na eminentnim europskim natjecanjima poput Lige prvaka... bolju preporuku od ove atraktivne ture zaista nemamo.
Hajdukov pehar iz legendarne serije "Velo misto"
Dres Vladimira Beare
Plan razgleda stadiona obično traje od 30 do 40 minuta i košta svega 35 kuna!
1. POSTAJA – OSNIVAČI
Priča vodiča o osnivačima Hajduka, kratkoj povijesti, o pivnici Flek u Pragu i o nastanku Hajdukova imena.
2. POSTAJA – TROFEJNI SALONI
Obilazak Bijelog i Smeđeg trofejnog salona uz priču o tome što svaki od njih predstavlja. Tu se mogu vidjeti najznačajniji klupski trofeji i priznanja.
(POVELJA O PROGLAŠENJU HAJDUKA POČASNOM MOMČADI SLOBODNE FRANCUSKE, NAJSKUPLJI PEHAR IZ ŠPANJOLJSKE 1974., PRIMANJE KOD SVETOG OCA PAPE, KUP JUGOSLAVIJE , PRVENSTVA, KUPOVI HRVATSKE, NAJVEĆI PORAZ MANCHESTERA VAN ENGLESKE, ORIGINALNI LIBRETO OPERETE itd.)
3. POSTAJA – HODNIK DO SVEČANE LOŽE
Tu se nalaze fotografije o zanimljivostima Hajduka, osvajačima Kupa, Starom Placu, Torcidi, legendama kluba.
4. POSTAJA - NOVINARSKI SALON
Fotografiranje u prostorijama u kojima se održavaju konferencije za novinare
5. POSTAJA - TROFEJNA SALA OMLADINSKE ŠKOLE
U prostorijama Omladinske škole izloženi su trofeji koje su osvajali mladi nogometaši Hajduka
6. POSTAJA – SVEČANA LOŽA
Izlazak u svečanu ložu iz koje utakmicu gledaju čelnici Kluba, igračke legende, gosti...
7. POSTAJA – TRAVNJAK/STADION
Priča vodiča o stadionu, njegovoj izgradnji i tehničkim karakteristikama.
8. POSTAJA – KAPELICA
Razgledavanje kapelice, priča vodiča o korištenju kapelice, o izgradnji te zanimljivim detaljima o kapelici.
9. POSTAJA – HODNIK PREMA IZLAZU
Razgledavanje slika prvaka država kroz povijest s informacijama vodiča o najboljim igračima generacije, najboljem strijelcu te zanimljivostima o pojedinim generacijama.
10. POSTAJA – IZLAZ: FAN SHOP
Cijena razgleda iznosi 35 kuna za odrasle, a 20 kuna za djecu (od 6 do 12 godina). Na grupe se odobrava popust. Popust imaju i članovi Hajduka.
Tekst i fotografije: Hot Spots[:]
Splitsko-dalmatinska županija apsolutni turistički rekorder u listopadu
[:HR]Splitsko-dalmatinska županija u listopadu ostvarila je povećanje broja noćenja od čak impresivnih 20 posto, te sa više od 60 tisuća noćenja pretekla Istarsku županiju.
Prema prvim službenim podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u Gradu Zagrebu, u listopadu 2015. godine odmaralo se 640 tisuća turista (porast od 3 posto), koji su ostvarili 2 milijuna i sto tisuća noćenja (porast od 5 posto).
Od toga su strani turisti ostvarili milijun i 837 tisuća noćenja, što predstavlja porast od 4 posto, dok su domaći turisti također ostvarili rast od 5 posto u noćenjima.
SPLITSKO – DALMATINSKA ŽUPANIJA APSOLUTNI TURISTIČKI REKORDER U POSEZONI
Najviše noćenja u listopadu bilježi Splitsko-dalmatinska županija, gdje je ostvareno 488 tisuća noćenja, porast od čak 20 posto, odnosno 122 tisuće dolazaka što je porast od 9 posto.
U Istri je u listopadu zabilježen broj dolazaka od 106 tisuća gostiju i 424 tisuće noćenja, odnosno 5 posto više dolazaka i noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U razgovoru direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella nije krio oduševljenje postignutim rezultatima, te istakao kako je ovaj uspjeh plod dugoročnog ulaganja u marketing, edukaciju i stvaranje novih proizvoda, te još jedan dokaz da SDŽ aktivno radi na produljenju sezone i da to najbolje radi u Hrvatskoj.
Održana velika prezentacija na WTM sajamu u Londonu – nadmašila sva očekivanja
Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, tako je ove godine prvi put nastupila na World Travel Market sajmu u Londonu, od 02.-05.11. zajedno sa Turističkom zajednicom grada Splita. Nezapamćen interes za Splitsko – dalmatinsku županiju iznenadio je i same djelatnike i čelne ljude županijske turističke zajednice. Osim turističkih agencija, zabilježen je i izniman interes stranih avio kompanija koje je zanimalo sve o Zračnoj luci Split,te Splitsko – dalmatinskoj županiji kao hit destinaciji.
Povećanje od 39% dolazaka s britanskog tržišta u odnosu na prošlu godinu!
Sam nastup na sajmu pokazao se tako kao pun pogodak za daljnu uspješnu strategiju turizma, o čemu svjedoče konkretni pokazatelji kroz povećanje od čak 39% dolazaka s britanskog tržišta u prvih 9 mjeseci ove godine. Zabilježenih noćenja s britanskog tržišta je čak 558.000, što je veliki uspjeh za SD županiju.
SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA ULAŽE ZNATNA SREDSTVA U TURIZAM
Splitsko – dalmatinska županija na čelu sa županom Zlatkom Ževrnjom prepoznala je važnost turizma kao glavne gospodarske grane u županiji, ulaže znatna sredstva u lučku infrastrukturu, potpore projektima u turizmu, potpore poduzetnicima, potpore turističkim manifestacijama, razvoj ruralnog turizma…
Nakon Splitsko – dalmatinske županije najbolje rezultate ostvarila je Dubrovačko-neretvanska županija sa 106 tisuća dolazaka (porast od 5 posto) i 378 tisuća noćenja (porast od 4,4 posto). U Zadarskoj županiji ostvareno je 51 tisuća dolazaka (porast od 4,7 posto) te 184 tisuće noćenja (porast od 4 posto), dok se u gradu Zagrebu odmaralo 96 tisuća gostiju (porast od 4 posto), koji su ostvarili 164 tisuće noćenja (porast od 3 posto). Slijede Šibensko-kninska županija s 35 tisuća dolazaka (porast od 1,4 posto) i 130 tisuća noćenja (pad od 4,3 posto), odnosno Ličko-senjska županija s 26 tisuća dolazaka (pad od 5,4 posto) i 33 tisuće noćenja (pad od 17 posto).
U listopadu je najviše ostvarenih dolazaka s tržišta Njemačke, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Slovenije, SAD-a, Francuske, Švicarske, Italije, Švedske, Poljske i Koreje.
IZVRSNI REZULTATI ZA HRVATSKI TURIZAM
Od siječnja do listopada najveći broj noćenja ostvaren je u Istarskoj županiji s 23 milijuna i 413 tisuća noćenja (porast od 6 posto), a u Istri je ostvareno i 3 milijuna i 500 tisuća dolazaka (porast od 8,6 posto). Odlični rezultati su ostvareni i u Splitsko-dalmatinskoj županiji s 14 milijuna i 557 tisuća noćenja (porast od 8,6 posto) i 2 milijuna i 562 tisuće dolazaka (porast od 9,3 posto). Na trećem mjestu po ostvarenim noćenjima nalazi se Kvarner s 13 milijuna noćenja (porast od 7,8 posto) te 2 milijuna i 404 tisuće dolazaka (porast od 8,6 posto). Slijede Zadarska županija s 10 milijuna i 662 tisuće noćenja (porast od 6,3 posto) te milijun i 516 tisuća dolazaka (porast od 5,5 posto) i Dubrovačko- neretvanska županija s 6 milijuna i 689 tisuće noćenja (porast od 4,4 posto) te milijun i 468 tisuće dolazaka (porast od 6,8 posto).
U navedenom je razdoblju u Šibensko-kninskoj županiji ostvareno 5 milijuna i 596 tisuća noćenja (porast od 5,5 posto) te 872 tisuće dolazaka (porast od 5,4 posto), dok je u Ličko-senjskoj županiji ostvareno je 2 milijuna i 182 tisuće noćenja (porast od 8 posto) te 562 tisuće dolazaka (porast od 9,5 posto). U Gradu Zagrebu ostvareno je 1,5 milijun noćenja (porast od 12 posto) i 889 tisuća dolazaka (porast od 12 posto).
Foto: Arhiva turističkih zajednica grada Splita, Omiša, Dalmatia Explorer, Tz Splitsko - dalmatinske županije, Tz grada Dubrovnika
[:]
Zagorje- Bajka na dlanu oduševila Splićane
[:HR]ODRŽANO TURISTIČKO PREDSTAVLJANJE U SPLITU
Očuvana priroda, pitomi zeleni brežuljci između kojih se 'skrivaju' brojni izvori ljekovite termalne vode, crkvice, stare hiže koje mame svojom autentičnošću, kurije, dvorci i perivoji, najčešće su prve pomisli na Hrvatsko zagorje. Međutim, ova regija u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, posljednjih godina turistički postaje sve prepoznatljivija na turističkoj karti Hrvatske.
Na radost brojnih zaljubljenika u Hrvatsko Zagorje, Turistička zajednica Krapinsko–zagorske županije, u suradnji s Turističkom zajednicom Splitsko - dalmatinske županije, Turističkom zajednicom grada Splita i Županijskom komorom Split, predstavila je turističku ponudu Zagorja – Bajke na dlanu u prostorima Županijske komore Split.
Voditeljica turističkog ureda Turističke zajednice Krapinsko - zagorske županije Ksenija Tomić, predstavila je brojnim posjetiteljima Krapinsko-zagorsku županiju kao poželjnu turističku destinaciju bogate kulturne baštine i enogastronomske ponude, s brojnim manifestacijama i rekreativnim sadržajima.
U sklopu programa predstavljanja turističke ponude Krapinsko–zagorske županije održane su poslovne radionice na kojima su sudjelovali atraktivni turističko - poslovni subjekti: Terme Tuhelj, Terme Jezerčica, hotel Kaj, Aparthotel Villa Magdalena, Vodeni park Aquae Vivae i Turističko selo Vuglec Breg.
Predstavnice TZ Krapinsko - zagorske županije sa direktorom Tz Splitsko - dalmatinske županije Joškom Stellom
Interes za poslovne radionice je bio velik
Voditeljica turističkog ureda Turističke zajednice Krapinsko - zagorske županije Ksenija Tomić
Nakon turističke prezentacije i poslovnog dijela na oduševljenje mnogih održana je velika eno-gastro prezentacija.
Posjetitelji su uživali u zagorskim delicijama: zagorskoj juhi, juhi od buče, purici s mlincima, zagorskim štruklama, domaćoj savijači od jabuke, gibanici od sira, domaćim kiflicama, domaćem špeku...i vrsnim zagorskim vinima.
Nitko nije mogao odoljeti Zagorskim štruklama
Gastronomski specijaliteti zagorskog kraja jedan su od najačih aduta turizma Krapinsko - zagorske županije
Nezaobilazna zagorska vina
Zagorje - Bajka na dlanu
Očuvana priroda, pitomi zeleni brežuljci između kojih se 'skrivaju' brojni izvori ljekovite termalne vode, crkvice, stare hiže koje mame svojom autentičnošću, kurije, dvorci i perivoji, najčešće su prve pomisli na Hrvatsko zagorje. Međutim, ova regija u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, posljednjih godina turistički postaje sve prepoznatljivija na turističkoj karti Hrvatske.
Na ovogodišnjim su Danima hrvatskog turizma, u oštroj konkurenciji turističkih tvrtki iz cijele Hrvatske, osvojena čak tri priznanja Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku. Turistički potencijal Zagorja velik je i raznolik, zbog čega je ono i postalo vodeća destinacija kontinentalnog turizma Hrvatske.
Podsjetimo se još jednom svih priznanja turizmu Krapinsko - zagorske županije na ovogodišnjim Danima hrvatskog turizma u Poreču:
DESTINACIJA GODINE:
NAJUSPJEŠNIJA DESTINACIJA RURALNOG TURIZMA
- mjesto – GUPČEV KRAJ
NAJUSPJEŠNIJA DESTINACIJA TURIZMA ZDRAVLJA
- mjesto – KRAPINSKE TOPLICE
ATRAKCIJA GODINE:
PODKATEGORIJA KULTURNA DESTINACIJA
- mjesto – MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA, KRAPINA
PODKATEGORIJA REKREACIJA I ZABAVA
- mjesto – TERME TUHELJ, TUHELJSKE TOPLICE
KATEGORIJA HOTELI SA WELLNESS PONUDOM
- mjesto – BLUESUN HOTEL KAJ, MARIJA BISTRICA
HGK – TURISTIČKI CVIJET “KVALITETA ZA HRVATSKU”
KATEGORIJA PANSIONI
- mjesto – VUGLEC BREG, ŠKARIĆEVO
U sklopu Dana hrvatskog turizma 2015. godine održan je drugi nacionalni Forum obiteljskog smještaja kojeg organizira Zajednica obiteljskog smještaja HGK, a podržavaju ga i Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica.
OBITELJSKI SMJEŠTAJ GODINE:
PODKATEGORIJA KLUB PROIZVODA PANSION
- mjesto – VUGLEC BREG, ŠKARIĆEVO
PODKATEGORIJA KLUB PROIZVODA SEOSKO DOMAĆINSTVO
- mjesto – ZABOKY SELO, ZABOK
Od ukupno 25 nagrada koliko je dodijeljeno u izboru ČOVJEKA KLJUČA USPJEHA U TURIZMU, Ana Zrinski, djelatnica Općine Stubičke Toplice proglašena je DJELATNIKOM GODINE u kategoriji „čistač“.
Kako su istaknuli iz Krapinsko – zagorske županije, iznimno su ponosni na dobitnike nagrada iz svoje županije, koji su se istaknuli usprkos jakoj konkurenciji iz cijele Hrvatske.
Velik je broj turističkih nagrada, unutar različitih kategorija, dodijeljen upravo destinacijama, subjektima i pojedincima, kao priznanje dugogodišnjeg truda i ulaganja na području turizma u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Foto: Goran Dedić, Hot Spots, Tz Krapinsko - zagorske županije
[:]
Hotspots magazin - ljeto 2014
[:HR][pdf-embedder url="http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2015/04/Hotspots_1.pdf"][:]
Susret tehnologija, digitalnih medija i turističkih djelatnika
Zabavno, edukativno i korisno - možemo sažeti program Okruglog stola u organizaciji Razvojne agencije Zagreb, partnera Ecofunding i suorganizatora portala Hotspots.net.hr.
Potreba povezivanja svih sudionika i ovakvih skupova je danas nužnost u vremenu novih tehnologija i suvremenih kanala marketinške komunikacije, stoga zahvaljujemo Razvojnoj agenciji Zagreb na spremnosti i otvorenosti za razmjenu ideja i projekata, Gradu Zagrebu i Ministarstvu turizma na podršci, nadamo da je ovo početak pozitivnog trenda udruživanja tematskih medija i institucija.
A kako je bilo na susretu u neformalnom dijelu networkinga, pogledajte kroz naše fotografije.
Zagrebačka i Splitsko -dalmatinska županija zajedno za stolom,(mr.sc. Ružica Rašperić TZ Zagrebačke županije, Alijana Vukšić TZ grad Split, Joško Stella TZ Splitsko -dalmatinske županije)
Publika u dvorani Hrvatske gospodarske komore
Sven Čujić, Silvije Azinović (Europa Digital), Markito Marinković direktor turističke zajednice Bola i Anita Žuvela Hitrec (hotspots.net.hr)
S lijeva na desno; Joško Aničić i Vedran Vetma (Pinecone d.o.o.), dr.sc.Lidija Bagarić, Matija Kovačec (Conversus d.o.o), Paula Veličković (Pjer d.o.o.), Sven Čujić (Europa Digital), Marina Đukanović (Mone Sale d.o.o.),Maja Zlokić (Hotspots.net.hr) i Lidija Zadro (Razvojna agencija Zagreb)
Okrugli stol, Jelena Bilić TZ grada Sinja
s lijeva na desno; Anita Žuvela Hitrec i Maja Zlokić (Hotspots.net.hr),Alijana Vukšić (TZ Grad Split), Jelena Bilić (TZ grad Sinj), Tatjana Kotrulja (Zdenac života turistička agencija),Marina Đukanović (Mone Sale d.o.o.)
Sudionici Okruglog stola na zajedničkoj fotografiji
Jedinstvena vjerska tradicija u Dalmaciji koju je prepoznao UNESCO
USKRŠNJA PROCESIJA "ZA KRIŽEN"
Datum održavanja: uoči Uskrsa, 17. travnja
Dalmacija je širom svijeta poznata po svojoj prekrasnoj obali, predivnim otocima, bogatoj kulturnoj baštini i jedinstvenoj tradiciji. Također ova regija nudi mnogo više posjetiteljima koji traže nešto više od sunca i odmora na plaži, brojne izazove i fascinatne priče.Među najfascinantnijim događanjima je Uskršnja procesija ' Za Križem ' koja se održava na otoku Hvaru. Ovaj vjerski običaj, usprkos burnim povijesnim događanjima održava se neprekidno već 500 godina, a u ovaj niz je uključena procesija u pustinji Sinaj u Egiptu u izbjegličkom logoru u El Shatt, gdje je više od 3.000 ljudi sa otoka Hvara, bilo prognano za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Procesija kreće iz svih mjesta u isti sat, u 22,00 sata, na Veliki četvrtak, u smjeru kazaljke na satu, duga je oko 22 km i obuhvaća šest župa: Jelsu, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrbosku.
Na čelu procesije križonoša, najčešće bos, nosi križ pokriven prozirnim crnim velom. Isti Križ se nosi već stotinama godina, težak je osamnaest kilograma i visok tri metra, i nosi mnogo priča iz povijesti. Križ nositi i biti u pratnji ne može svatko, nego samo član bratovštine koji ima sve sakramente. Križonoša za procesiju sam bira dva pomoćnika koji ga prate, nosače velikih voštanih svijeća-kandalira, kantadure-pjevače i batistradu-predvodnika. Svi su obučeni u tunike bratovštine bijele boje. Službenom osoblju procesije pridružuje se mnoštvo vjernika s cijelog otoka i gostiju koji se nalaze na otoku, svi noseći svijeće i krunice. Ostali mještani i mnogi gosti dočekuju procesiju iz drugih mjesta i s njima u crkvi slušaju pjevače i odgovarače i sudjeluju u molitvama.
Nerijetko na procesiju dolaze i gostujući turisti, koje sve više privlači ova uvjerljivo najveća jedinstvena vjerska procesija. Procesija je međunarodno priznata i dobila svoje mjesto na listi nematerijalne kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a
Posebnost procesije je da kreće iz svih šest mjesta u isto vrijeme, a putem se nigdje ne sretnu. Kad bi bila samo jedna procesija, to više ne bi bilo to. Ovu procesiju prati neprekinuti niz molitve i pobožnosti s križem
Procesija uvijek završava tako da se križonoša nakon cijele noći hodanja, s pomoćnikom zatrči s Križem preko pjace prema svećeniku, nakon čega se, kao i u svakom od šest mjesta, vraća u crkvu iz koje je krenuo. Nakon tog povratka Križa i 'izgubljenog sina', puk uz kapelu sv. Ivana prođe mjestom do župne crkve u Jelsi. Taj čin Hvarani uprizore i u hrvatskim crkvama; slijedi koncert zbora kojeg okruže feralisti, križonoša je u središtu. Pjevaju Puče moj, Bijela tunika, Travanjska noć, U noći Velog četvortka… Sudionicima podijele svijeće koje stvaraju dodatni korizmeni ugođaj proboja svjetla u mraku. „Izvodimo isključivo jelšanske napjeve, koji su se usmenom predajom prenosili s koljena na koljeno.
God. 1943. talijanska vojska nije uspjela zabraniti procesiju, održanu s manje hodočasnika i u potpunom mraku. Godinu poslije, zabranili su je Nijemci, no procesija je tada održana u El Shattu, gdje su Hvarani u zbjegu hodočastili od šatora do šatora, nadjenuvši im imena seoskih crkava. Procesija se hrabro održavala i u Jugoslaviji.
Za biti Križonošom čeka se i 20 godina – Predbilježbe do 2044. g.
Procesija se odvija bez sudjelovanja svećenika. Župnik uručuje i ispraća križ, u noći dočekuje i ugošćuje susjedne povorke, a ujutro prihvaća matični križ i pohranjuje ga u prezbiterij. Iz svake procesije, dva pjevača po dolasku u crkvu započinju pjevati Gospin plač, a dvojica im odgovaraju pjevajući stihove u čast zaštitnika crkve i Kristove muke. Biti križonoša - zavjetovano nositi križ, velika je čast, na koju se čeka na popisu i do dvadeset godina. Predbilježbe za križonošu Jelšani imaju do 2044. g.
SAVJETI ZA SUDJELOVANJE U PROCESIJI
Turiste već godinama zanima ovaj događaj. Neki se odluče biti dio cijele procesije, dok drugi provede večer na jednom od trgova iščekujući procesiju .
Za one koji žele sudjelovati u povorci, preporučamo uzeti puno vode, i malo hrane. Budući da procesija idebrdovitim stazama, preporuča se ponijeti odgovarajuću obuću.
Uskršnja procesija privlači sve više posjetitelja na otok Hvar u vrijeme Uskršnjih blagdana. Proljeće je jedno od najljepših doba na otoku Hvaru, idealno vrijeme za upoznavanje sa otočkim običajima i kulturom. Za više informacija posjetite stranicu turističke zajednice Jelsa.
Author: Paul Bradbury,
dalmatia.hr
Pokladni običaji Dalmatinske zagore
PRIKAZ DREVNIH OBIČAJA
U subotu, 15.02. 2014. u 8.30 iz Gljeva polaze mačkare, popularni Didi s Kamešnice, na svoj tradicionalni pokladni ophod. Put ih vodi kroz Galu i Han (Obrovac Sinjski) te natrag na Gljev. Ophod će trajati do 17.00 sati.
Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela
Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela, s područja gradova Sinja i Trilja, te općine Otok, imaju dugu tradiciju održavanja, i najbolji su pronositelji i čuvari pokladnih običaja u tim krajevima. U selima Gljev, Han, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala.
Invazijom bučnih, šarenih, prkosnih ovnova, poznatijih kao Didi, počinje dan pokladnog ophoda u Gljevu, selu u Dalmatinskoj zagori, nedaleko granice sa Bosnom. Ovu dugu tradiciju pokladnih običaja za koju vežemo očuvanje lokalnog identiteta, njeguje i promovira udruga Didi s Kamešnice iz Gljeva.
Pokladna povorka poredana je po strogim pravilima zasnovanim na tradiciji. Prva ide skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim komedija i na kraju s određnim razmakom crne mačkare. Svatovi, koji simboliziraju proljeće, predvođeni su nekada prvim didom, a u današnje vrijeme barjom(barjaktarom).
Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna zadaća ophoda. Tu su još jenge (udane žene), jengije (cure) i ostali svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju). Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji ne smiju biti u isto vrijeme na istom mjestu. Likove Turčina i bule vežemo uz dugu prisutnost Turaka na ovim prostorima.
Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja kritizira aktualne društvene i političke teme. Crne svatove predvode baba i did, koji vezani uz kult plodnosti simuliraju spolni čin i na taj način prizivaju bolji godišnji urod. Tu su i žalovice, udovice koje nariču šaljive slogane. Najatraktivniji dio povorke čine didi. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem.
Unatoč razvoju civilizacije, muškarci su još uvijek isključivi nosioci ovog pokladnog običaja, kojemu su glavne karateristike prerušavanje u životinjske likove (ovnove) i travesticija (simulacija promijene spola).
Slični pokladni običaji njeguju se i u drugim selima podno Kamešnice, koji su kao Godišnji pokladni ophod mačkara podkamešničkih sela na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Izvor: visitsinj.com
Autor teksta: dr.sc. Giovanni Kezich, Dinka Alaupović Gjeldum
Foto: Boris Filipović Grčić
Romantična vožnja vlakom na relaciji Split - Zagreb
BLOG BY PAUL BRADBURY
Ima nešto romantično u vožnji vlakom, rekao je hrvatsko - engleski bloger Paul Bradbury. Na svom blogu total-split ukazuje na prednosti i mane putovanja vlakom i autobusom, te opisuje doživljaj putovanja.
Pročitajte više na našoj engleskoj verziji portala.
Written by: Paul Bradbury
croatia-split.com
Seljačka buna - bitka kod Stubice
8. veljača 2014.
Manifestacija prati događanja vezana uz Gupčevo puntanje seljaka i inscenaciju završne bitke (topovi, puške, legendarno oružje seljaka, streličari, vlastelinska i kmetska vojska) uz sudjelovanje preko 100 statista i 150 članova udruga partnera u realizaciji programa. Sjajna inscenacija tijeka bitke, , hvatanje Matije Gupca i njegovo odvođenje u Zagreb. U ovoj inscenaciji na kraju bitke pobjeđuju seljaci.
Organizirane su interesantne interaktivne radionice koje plijene pažnju i potiču na sudjelovanje kako i roditelja tako i djece, koji dolaze odjeveni u puntare ili vlasteline želeći biti dio događanja (najviše iz Zagreba).
Program:
08.02.2014.
BITKA KOD STUBICE
Donja Stubica
09:00 Park Jure Stubičanca (kod fontane) - polazak planinara na 44. planinarski pohod “Stazama Gupčevih puntara” u organizaciji PD “Stubičan
11:00 Park Jure Stubičanca - srednjovjekovni sajam uz ponudu zagorskih specijaliteta, zabavni program KUD-a Stubica. Okupljanje pobunjenih seljaka ispred crkve, seljaci kreću u povorci do seoskog imanja
Majsecov mlin u Obrtničkoj ulici
14:00 spektakularna Bitka kod Stubice –Majsecov mlin
16:00 koncert: Picksiebneri, Cinkuši i Zadruga – Majsecov mlin
22:00 after buna party - Noćni klub
Anonymous
Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica
10:00 – 17:00 obilazak Muzeja uz popust od 50%
izvor: croatia.hr
Lastovski poklad - 500 godina stara tradicija
Lastovski poklad ima stoljećima staru tradiciju. Prvi put se spominje 1390. , u Statutu Lastova, jednom od najstarijih u Europi, kao "Carnevale" - vrijeme za zabavu, opuštanje i bijeg od svakodnevice. Možemo reći, s ponosom, da imamo jedan od najstarijih pokladnih običaja na ovom području , te smo svjesni naših obaveza da ga čuvamo, oplemenjujemo, njegujemo za buduće generacije.
Legenda kaže da se karneval slavi u spomen starog povijesnog događaja kada su katalonski gusari napali Korčulu i poslali su svog glasnika na Lastovo sa porukom da se Lastovci bez borbe predaju.
Umjesto predaje, stanovnici Lastova su se naoružali, a žene i djeca su se popeli na brdo Hom u kapelicu Sv. Jurja gdje su molili za pomoć. Pomoć je došla u obliku oluje koja je uništila Katalonsku flota na putu do Lastova. Lastovci su uhvatili katalonskog glasnika te ga za porugu stavili na magarca i proveli kroz mjesto. Tri puta su ga pustili niz "uzu" (konop dug 300 metara), te ga živog užegli i izgorili.
Jedan od prvih pismenih dokaza datira iz 1747., kada je dubrovački knez, Ivan Franjo Sorgona, napisao jednu pjesmu o Lastovskom pokladu.
Pokladi počinju blagdanom Sv. Antoneta (17. siječnja), a završavaju Čistom srijedom. Organiziraju se "bali" (ples) subotom i nedjeljom. Gospa Kandalora važan je dan u Pokladima jer taj dan izlazi lira na dvor i to je prvi dan kad lira može doći na "balo" (ples). Taj dan se također organizira večera za one koji skrbe o Pokladu.
Zatim imamo "pretilu nedjelju" koja je posvećena dječjim maškarama. "Pretili ponedjeljak" je završni dan pred Poklad. Tada se čini Poklad, kojeg čini meštar od Poklada, sa svojim pomoćnikom. Sama lutka Poklad napravljena je od žita, klasa i zobi te tvrde ribarske mreže. Ona se oblači u svečanu odoru. Također na taj dan imamo običaj "kupljenja jaja", koji je star koliko i sam Poklad i njemu može sudjelovati svo pučanstvo Lastova bez obzira na godine.
Na "Pokladni utorak", najsvečaniji dan, podne zvoni u 11 sati, te je to znak da Pokladari moraju biti obučeni te se skupljaju u parovima na sali. Osim Pokladara u toj svečanosti sudjeluju i Lijepe maškare.
Maškare se skupljaju na drugo mjesto i nikako se ne smiju sresti sa Pokladarima do samog paljenja Poklada. Kada načelnik ispred Općine dade privolu Pokladarima, povorka krene. Zatim Lijepe maškare dolaze po privolu i idu iza Pokladara.
Maškare kao i Pokladari idu u parovima (isto obučeni), a u lijepe maškare se mogu obući već i djeca od sedmog razreda osnovne škole.
Foto i izvor: lastovski-poklad.hr
Pogledajte najljepše jaslice u Splitu
Jaslice u crkvi sv. Frane
Jaslice u klaustru sv. Frane u Splitu oduševile su djecu i odrasle. Jaslice je izradio Mate Bedalov iz Kaštel Kambelovca uz pomoć obitelji, prijatelja i dobrih ljudi te uz podršku fratara sv. Frane.
Izrada jaslica trajala je dva mjeseca.
Kalafati – duša dalmatinske brodogradnje
Na području današnje Hrvatske, prvi nacrt broda pronađen u Grapčevoj špilji na otoku Hvaru star oko 4700 godina. Galija je bila jedan od najzanimljivijih brodova u Srednjem vijeku na obalama Sredozemlja, pokretana je veslima i jedrima, a duljina joj je dosezala i do 50 m. Od njezine prvobitne forme razvila se kasnije, u 19. stoljeću, forma manjeg broda, Gajeta i Leut.
DRVENA BRODOGRADNJA NA OTOKU MURTERU
Otok Murter smatraju jednim od najljepših otoka na Jadranu. Ovaj otok uživa status jadranskog centra drvene brodogradnje. Uz korčulansku otok Murter imao je najstariju brodogradnju na Jadranu. Još je 1848. godine otvoreno u to vrijeme vrlo moderno brodogradilište, a tradicija brodogradnje održala se i do danas. Već stoljećima kalafati - stari dobri majstori drvene brodogradnje, po starinski izrađuju drvene leute, kaiće, bracere i gajete.
Betinska gajeta u trenutku nastanka imala je namjenu transportnog broda, dok je korčulanaka gajeta bila ribarica, često samo na vesla. Osim za plovidbu gajete su služile i kao teretni brodovi za prijevoz, stoke, maslina i grožđa s otoka na kopno. Brod je u originalnoj izvedbi dug 6 i širok 2,5 metara, a visok 70 ak centimetara po sredini. Gajete, leuti i kaići pomagali su stoljećima murteranima kako bi prehranili svoje obitelji. Na otoku Murteru postoji gotovo pet malih obiteljskih brodogradilišta u kojima i danas vrsni brodograditelji ručnim alatom grade čvrste tradicionalne drvene brodove.
Ovim prilogom želimo našim posjetiteljima ukazati na važnost očuvanja prelijepog kalafatskog zanata i drvene brodogradnje. Njegovanje i razvoj tradicijskih zanata kao što je drvena brodogradnja veliki je turistički i ekonomski potencijal za razvoj dalmatinskih otoka. Sve se više nastoji valorizirati drvena brodogradnja i brodovi kao oblik turističke atrakcije koja nije vezana za određeni dio sezone (posjet škveru, vožnja gajetom na manifestaciji latinsko idro i sl.)
Manifestacija Latinsko idro. održava se početkom listopada i podsjetnik je na jedan način života, na jedan duhovni svijet i njegovo postojanje.
Foto: Tz otoka Murtera