Vjenčanje iz snova na Mauricijusu i Sejšelima
Sitni pijesak pod stopalima, topao povjetarac, palmine grane, mirisni kokosi, predivno tropsko cvijeće i pogled na azurno more koji ostavlja bez daha – zvuči kao bajka, zar ne? No, upravo to može biti kulisa vašeg vjenčanja iz snova. Turistička agencija A La Carte Travel vodi vas na najljepše otoke svijeta, Mauricijus i Sejšele, gdje su dani ispunjeni isključivo užitkom i srećom, savršenim sastojcima za vjenčanje i medeni mjesec o kakvom ste oduvijek sanjali.
Klasično vjenčanje zahtijeva višemjesečno pomno planiranje i dobru organizaciju, ali je i izvor velikog stresa. Ako vas tipična tradicionalna vjenčanja nikada nisu privlačila te ste oduvijek maštali da se spakirate i jednostavno otputujete na kakvo bajkovito mjesto i uz najljepši zalazak sunca izgovorite sudbonosno „da“, tada su egzotična vjenčanja u organizaciji turističke agencije A La Carte Travel točno ono o čemu ste oduvijek sanjali.
Organizacija vjenčanja na Sejšelima i Mauricijusu uz pomoć turističke agencije A La Carte Travel jednostavna je i trebate se samo prepustiti uživanju. Osim predivnog okruženja koje pružaju, ovi otoci odličan su izbor jer su sklopljena vjenčanja priznata i u Hrvatskoj. Naime, Sejšeli i Mauricijus pripadaju skupini država potpisnicama Haaške konvencije te je po povratku u Hrvatsku vjenčani list potrebno samo ovjeriti u matičnom uredu. Prepuštanjem organizacije vjenčanja turističkoj agenciji vaše obveze su vrlo lake: pet tjedana prije polaska na put dostaviti potrebne dokumente, te donijeti slatku odluku – otputovati na Sejšele ili Mauricijus i odabrati hotel sa detaljima vjenčanja - kakvu dekoraciju mjesta vjenčanja želite, buket, tortu i slično. Vjenčanja izvan matičnih ured su dozvoljena te je moguće odabrati neku od zanimljivih lokacija poput vjenčanja na plaži uz sam zalazak sunca ili pak vjenčanja u tropskom vrtu okruženom predivnim zvucima i mirisima. Neka vaša ljubavna avantura započne!
Mauricijus se smatra jednom od najljepših destinacija svijeta. Ovaj otok vulkanskog podrijetla krase predivne uzvisine koje nježno oplakuje kristalno plavo more. Po pitanju aktivnosti, Mauricijus je vrlo bogat - hiking, istraživanje vodopada, golf, razni vodeni sportovi poput jedrenja, skijanja na vodi, ronjenja i ribolova čine samo dio ponude. Mauricijus je skriveni raj ruma, stoga predivno provedene dane ne propustite zaokružiti odličnim koktelima. Želite li pak raskošno vjenčanje na najljepšim plažama svijeta ili intimno vjenčanje uz prekrasni zalazak sunca, tada su Sejšeli mjesto za vas. Netaknuta priroda, zapanjujuća tirkizna ljepota oceana, bijele pješčane plaže i pospane lagune - Sejšeli su poput raja na zemlji. Osim predivne prirode, zasigurno će vas oduševiti kreolska kultura otoka, poznata po odličnoj kuhinji i toploj, prijateljskoj prirodi njezinih ljudi.
Za koju god se destinaciju odlučili, sigurno nećete pogriješiti. Nakon izbora otoka, vrijeme je za izbor hotela, a obzirom na ponudu to je pravi užitak. Bilo na Mauricijusu ili na Sejšelima, mladenci imaju mogućnost odabira između vrhunskih hotela s četiri ili pet zvjezdica u kojima ih očekuje pravi svijet luksuza. Uz samu organizaciju vjenčanja, buket, svadbenu tortu i fotografije, razmazite se predivnim spa tretmanima i prepustite romantici večerom uz svijeće. Nakon izmjene vjenčanih zavjeta koje ćete zauvijek pamtiti očekuje vas najljepši početak bračnog života – medeni mjesec na rajskim otocima kao stvorenima za romantiku i ljubav.
Pratite nas na Facebooku i na Instagramu
Sve informacije o vjenčanju snova potražite na www.alacartetravel.hr
Fotografije; Ala Carte Travel turistička agencija
promo
Kolodvorska tržnica u Tajlandu
Tržnica na kolodvoru tik uz vlak? Zvuči totalno ludo. Kolege sa portala Okusi.eu, opet donose izvještaj iz dalekog svijeta. Putujemo na Tajland upoznati jednu od njihovih najzanimljivih tržnica.
Maeklong “Kolodvorska” tržnica u provinciji Samut Songkhram je koncentrirana oko tračnica 67 km pruge na relaciji prema Bangkoku. Vlak prolazi kroz središte tržnice 4 puta dnevno, i svaki put trgovci/prodavači moraju skloniti robu i nadstrešnice svojih štandova oko metar unazad i ponovno ih vratiti nakon prolaska vlaka.
Na tržnici je moguće pronaći sve vrste voća, povrća i morske hrane, te odjeće i obuće. Ova tržnica ima vrlo široku ponudu: od mesa morskog psa i voća durian (poznatog po jakom i neugodnom mirisu), pa do školskih uniformi. Uz “plutajuću tržnicu” Damnoen Saduak, jedna je od najpoznatijih turističkih atrakcija u Tajlandu.
Nekoliko minuta prije dolaska vlaka, preko zvučnika se oglašava signalno zvono i prodavači sklanjaju posebne cerade, ponekad i u zadnji tren, prije samog ulaska vlaka u tržnicu. Zbog ovih cerada se tržnica među lokalnim stanovništvom naziva Talat Rom Hoop (ตลาดร่มหุบ) što se prevodi kao “suncobrani tržnice se zatvaraju”.
Vlak ulaskom u tržnicu oglašava svoj dolazak sirenom i prelazi iznad robe, koja se nalazi uz same tračnice.
Prodavači i posjetitelji stoje uz sam rub i tu je potreban oprez, pogotovo kod snimanja vlaka ili selfies s vlakom.
Lako vam se može dogoditi da vas lokomotiva zahvati i smrska vam mobitel ili foto aparat. Čim je vlak prošao, prodavači nonšalantno vraćaju svoje suncobrane na mjesto i nastavljaju kao da se ništa nije dogodilo.
U svakom slučaju, prilično zanimljivo. Više priča o tržnicama svijeta pronađite na poveznici Tržnice svijeta i uživajte.
Autor: M.K.
Okusi.eu
35. Papučki jaglaci – prvi proljetni izlet planinara i ljubitelja prirode na Papuku
Izmučeni zimskim sivilom, ne možemo dočekati proljeće i njegove ljupke vjesnike: jaglace, visibabe, ciklame i ostale radosti iz prirode koje zovu na prve proljetne šetnje. No od laganih šetnji, ima nešto bolje, atraktivnije i za tijelo i dušu zdravije – planinarenje!
Spremite stoga gojzerice, ruksake s nešto malo hrane i vode te krenite u osvajanje planinskih staza na 35. Papučkim jaglacima. Miris svježe zemlje i šumskog cvijeća uvijek je najljepši u ovo doba godine a neće biti naodmet ni uživanje u bistrim slapovima i razgledanje predivnog vidikovca.
Krenimo na Papuk - fascinantno gorje od skoro 1000 metara nadmorske visine u srcu slavonske ravnice. Stoljetne krošnje bukvi i hrastova dočekat će vas u smirenoj tišini a kristalni brzaci i potoci će vas očarati u svojoj čistoći. Kad jednom otkrijete ljepote Papuka – posjetit ćete ga opet.
Sve informacije o izletu potražite kod gospodina Darka Majskog (Mob.: 098/1718-067, E-mail: [email protected]), tajnika Hrvatskog planinarskog društva „Sokolovac“ iz Požege, koje je organizator tradicionalne planinarske manifestacije 35. Papučki jaglaci na kojoj se tradicionalno s prvim danima proljeća, okupljaju u Velikoj planinari iz cijele Slavonije, Lijepe naše i susjednih zemalja. Izlet je namijenjen kako iskusnim planinarima tako i rekreativcima koji žele bolje upoznati sve ljepote kontinentalne Hrvatske. Napominjemo kako nije nužna vrhunska kondicija, u ovom izletu naime već gotovo četiri desetljeća uživaju mlađi i stariji planinari kao i djeca.
INFORMACIJE O IZLETU 35. PAPUČKI JAGLACI
Kada: 26.03.2017. (nedjelja)
Gdje: Ispred planinarskog doma „Lapjak“ u Velikoj
Planinarske rute:
- „Staza jaglaca – Tauberove stijene“
- Planinarska kuća „Trišnjica“
- „Mališćak“
- „Jankovac“
- „Češljakovački Vis“
Staze su različite dužine i težine, te su kao takve prilagođene kako rekreativcima tako i iskusnim planinarima.
Više detalja o lokaciji:
Okupljanje starta ispred planinarskog doma “Lapjak” u Velikoj od 8.00 sati – 9.00 sati, gdje će se nakon pozdravne riječi domaćina, krenuti na planinarsku rutu.
Svi sudionici ovog izleta imaju od strane organizatora osigurano besplatno pecivo i čaj, a po povratku vas očekuje glazbeni program i veliki izbor hrane i pića po povoljnim cijenama.
Ne zaboravite: Obucite se sukladno vremenskim uvjetima i obavezno provjerite vremensku prognozu, obzirom na promjenjivo vrijeme prvih dana proljeća. Ponesite kapu, rukavice, fotoaparat i dovoljno hrane i pića u ruksaku.
Put pod noge i dobro nam došli :)
fotografije: TZ Požeško - slavonske županije
Info:
Turistička zajednica Požeško - slavonske županije
6 najboljih recepata za krafne i fritule
Pročitajte vodič za vrijeme karnevala, maškaranja i preoblačenja. Iako se karnevali bliže svome kraju, nema razloga ne isprobati neke od preukusnih recepata s kolega iz Okusi.eu koji vam svojim slikopisom donose recepte za šest najboljih poslastica.
Krafne, krofne, uštipci, pokladnice i fritule, tipične su poslastice za vrijeme karnevala, preoblačenja i maškaranja. Pokladni utorak (fašnik) je posljednji dan prije Pepelnice odnosno Čiste srijede, koja označava početak korizme. Od Korizme pa do Uskršnje nedjelje je točno 47 dana i svake je godine različitog datuma. Vrijeme prije Korizme je bio period uživanja u hrani i piću, te zabavi pod maskama. U Beču je to bilo i vrijeme balova pod maskama, s kojih su vremenom nestale maske a balovi preživjeli. U Hrvatskoj se karnevalsko doba naziva i pokladama, što dolazi od “klasti”, starohrvatskog glagola koji znači prerušavati se.
Osim krafni i fritula, za vrijeme karnevala se pripremaju kroštule i fanjki ili poderane gaće. Rođak krafne je i doughnut ili donut, koji je krafna s rupom u sredini. Danas se doughnuts preljevaju čokoladom i raznim preljevima i jedu tijekom cijele godine, baš kao i krafne.
Pretpostavlja se da su krafne nastale u Njemačkoj, prvi put se spominju 1485 u kuharici Majstorstvo kuhinje, objavljene u Nürnbergu.
Evo naših najboljih recepata za krafne i fritule: (napomena - kliknite na označene linkove i doći ćete direktno do recepta u slikama)
Karnevalsko doba ne smije proći bez krafni (krofne, pokladnice). Ovo je mamin recept, najbolji.
2. Istarske fritule none (bake) Antonije
Ne treba čekati na karneval kako bi se pripremilo ove ukusne fritule. Priprema im je vrlo jednostavna i laka, poput palačinki.
Fritule od bundeve su poslastica kuhinje Portugala
Kreacija autorice prve hrvatske LCHF kuharice: uštipci, krafne, pokladnice bez glutena!
5. Domaće krafne: (Željkine krafne)
Ove su krafne vjerojatno među najukusnijima koje ćete ikada kušati
6. Mini krafne proslavljene slastičarke Tee Mamut
Pogledajte video recept za mini krafne Tee Mamut
https://www.youtube.com/watch?v=6VaQzvVk4SI
Ostalo bogatstvo, carstvo i kraljevstvo svih mogućih recepata istražite na webu naših kolega sa portala Okusi.eu
Dobar tek!
Izvor: www.okusi.eu
Fotografije recepti:
Gastro tura rajskim Kvarnerom
Skupina osam turističkih novinara iz Zagreba, zaputila se prošli četvrtak na studijsko putovanje Kvarnerom, u potrazi za zanimljivim mjestima dobre hrane, izvrsnih vibracija, zanimljivih običaja, a sve zajedno rezultiralo je jedinstvenim izletom u kojem smo uživali svim čulima.
Putovanje smo započeli u Stanciji Kovačići o kojoj možete sve što vas zanima, pronaći na ovoj poveznici.
Evo za početak par osnovnih informacija da se lakše snađete planirate li posjetu (a svakako je planirajte). Dakle Stancija Kovačići se nalazi na adresi Rukavac 51, 51211 Matulji.
Smještena je u podnožju padine Učke, nalazi se svega nekoliko minuta od opatijske rivijere.
Sam restoran sastoji se od 3 manje sale u kojima se može smjestiti do 70 uzvanika. Vanjska terasa ima oko 40 sjedećih mjesta gdje ćete se opustiti tijekom toplih ljetnih dana uživajući u pogledu i mirisima mediteranskog bilja. Vlasnik Stancije Kovačići ujedno je i glavni kuhar, chef Vinko Frlan koji je preuredio i obnovio staru obiteljsku kuću s kraja 19. stoljeća u ugostiteljski objekt koji je dobio ime po nadimku Frlanove obitelji u kući gdje se nalazila kovačnica. Vinko Frlan i njegova supruga Danijela zajedno vode Stanciju Kovačići.
foto: Facebook Stancije Kovačići
Chef Frlan svoju kuhinju će opisati kao mediteransku sezonsku i kreativnu s naglaskom na tradicionalna jela Kvarnera i Istre, obogaćena modernim aranžmanima.
U ponudi su razna jela od boškarina, peke od janjetine, jela sa šparugama,koprivom, medvjedjim lukom a gurmane će očarati domaća tjestenina, njoki, tortelini, ravioli..svašta finog, domaćeg, sezonskog i ukusnog. Carstvo okusa i bogatstvo mirisa!
Pri dolasku, oduševili su nas autentična toplina maštovito uređenog prostora u kojem se pazilo na svaki detalj.
A u samoj kuhinji opčiniti će vas kulinarsko carstvo maštovitih rajngli, divovskih lonaca, gnječilica povrća, sjeckalica i strojeva za izradu različitih oblika tjestenine, ogromna radna ploha.. i sve skupa navelo nas je da se momentalno osjećamo i mi kao profi kuhari.
Stoga smo revno prionuli zahtjevnom zadatku pripreme juhe od čičoke, marljivo se mijesio domaći kruh i spremali domaći torteline, dok se iz lonaca širio neodoljiv miris školjki i janjećeg mesa.
photo by: Rene Karaman, Menu.hr
Konačan rezultat zajedničkog truda izgledao je ovako:
foto: Rene Karaman
Doznali smo dakle iz prve ruke kako se ljube školjke i janeće meso. Ljubav je definitivno uzajamna.
Ne vjerujete li nama, provjerite strogi Trip Advisor i vrhunske ocjene sa različitih strana globusa. “Food from the heart!!!” , “Delicious and secluded”, “Phantastic” “Splendid frutti di mare risotto and carpaccio”, “Top class”... pohvale i epiteti se opravdano nižu jedan za drugima.
foto: Trip Advisor - screenshot
Nije naodmet spomenuti i vinsku kartu, koja sadrži isključivo hrvatska vina iz svih naših regija te se tokom godine održavaju i vinske večeri.
Posjetite i polajkajte njihovu Facebook stranicu i ostanite u toku sa svim novostima koje spremaju za proljetnu sezonu. A poželite li se smjestiti kod Vinka i Danijele ni to nije problem, nude i jako dobar smještaj.
Zvončarska muzejska zbirka
Siti, okrijepljeni i ponešto omamljeni bajnim okusima i vinom, spustili smo se malo niže u Rukavac, (također općina Matulji) u muzejsku zvončarsku zbirku, poslušati prezentaciju o karnevalsko maškaranim običajima ovog zanimljivog kraja. Zvončarska muzejska zbirka nastala je kao rezultat dugogodišnje međunarodne Zvončarske smotre koja se održava na području općine Matulji, prostora bogatog tradicijom pokladnih običaja, čija izvornost je još uvijek sačuvana.
Zbirka obuhvaća građu vezanu za cijelu Primorsko-goransku županiju (godišnji pokladni običaji s područja Kastavštine zaštićeni su kao nematerijalna kulturna baština).
Mlada kustosica je održala zanimljivo predavanje a doznali smo da se je 25.02.održala i tradicionalna 22.po redu Zvončarska smotra u Matuljima i milenijska fotografija by Šime Strikoman.
Kaokakao - slatki hram okusa stanuje u Voloskom
Iduća postaja bila je popularna slastičarna iz Voloskog - Kaokakao, na adresi Štangerova 44.
I tu smo marljivo provjerili preporuke Trip advisora – pohvale se nižu jedna za drugom!
“Don't miss”, “Incredible!” , “The best bakery in town”.. i tako redom.
Ova mala ljupka slastičarna, vanjskim izgledom po ničemu ne odaje utvrdu raskošnog hrama slatkoće, no kad uđete u nju, preplavi vas simfonija boja i oblika i protiv svoje volje, prigodno zaboravite da ste prije nepunih sat vremena jeli obilan ručak.
foto: Facebook Kaokakao
Kako je istaknula vlasnica Anja Žulić, ujedno i glavna slastičarka, svi proizvodi pripravljeni su od najfinije belgijske čokolade, kvalitetnog vrhnja, maslaca, finih začina i sezonskih namirnica prema kojima slažu svoju ponudu.
foto: Facebook Kaokakao
Iz ponude ističemo tortu Kaokakao (tamni čokoladni biskvit, mousse od tamne čokolade s 64 % kakaa, creme brulee od mliječne čokolade, hrskavi vafel) te tortu Volosko koja se sastoji od šest slojeva i ne sadrži brašno (tamni biskvit, krema s malinama i karameliziranim lješnjacima, lješnjak biskvit, žele od malina, ganache)..
foto: Rene Karaman
Probali bi ih najradije sve
Obavezno posjetite i polajkate Facebook stranicu ove slastičarnice i neka se obavezno nađe na vašem putnom itineru kod razgleda Kvarnera.
Mesnica Čučković
Pri kraju našeg razgleda, posjetili smo mesnicu Čučković iz Marinića. Ova mesnica postoji još od 1989 godine, a utemeljio ju je Gligorije Čučković koji je tajne svog zanata uspješno prenio na sinove Dejana i Danijela Čučkovića. Nekoć su im kupci dolazili većinom iz Primorsko – goranske županije, no nova vremena i nove tehnologije u kombinaciji s kvalitetom poslovanja čine svoje, te se glas o ovoj maloj mesnici pronio nadaleko i naširoko.
Kupci dolaze čak iz okolnih zemalja a samo na dan naše posjete domaćini su istakli s ponosom, posjetilo ih je oko 20 kupaca iz Zagreba, kojima nije problem odvesti se do njihove adrese u potrazi za dobrim komadom sočnog mesa.
foto: Facebook mesnice Čučković
Predan rad, nekad i do 14 sati dnevno, kreativnost u pripravi mesnih jela, roštilji na otvorenom, druženje sa svojim vjernim kupcima i fanovima njihove Facebook stranice, nesvakidašnji pristup poslu, šarm i duhovitost braće..sve ovo odudara od uvriježenog stereotipa mesara. Ono što upada u oko, nije samo ljubav prema svom poslu. Već i spretno plivanje kroz nove komunikacijske alate društvenih mreža. Ne znam tko od braće piše ovako nadahnute objave na Facebooku, no na stilu im mogu pozavidjeti i vrsni copywriteri. Evo kako to izgleda kad vas preko svog Fejsa pozivaju na neki od gastro evenata na kojima kroz svoja gostovanja spremaju mesne delicije:
MUNDOAKA "Food with Heart and Soul" ČAKOVEC - gastro event
** Meso ženske aromatično senzibilne svinje, primarno meso glava odstajale svinje vertikalno položene na max. 2°C, kuhane dovoljno dugo na točno određenoj hektopaskalnoj osnovi vanjskog tlaka zraka, mješajući meso u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu, oxfordskim veslanjem desnom rukom te cupkajući uz taktove Arethe F. krećemo u izradu terine.
Glasnim dvoglasjem i krikovima uzbuđenja milujemo razbuđeni okusi otkoštene svinjske koljenice, kažiprsom odvojena masnoća od kožice i mesa čine izvanvremensku rapsodiju okusa i mirisa. Slaganjem komponenata višestruko homogenizirane svinjske mase tek smo na pola puta....
Dovoljno za sada, zar ne?
Nastavak slijedi...
U iščekivanju svinjskog eventa, srdačno vaši, Dejan i Danijel.
(izvor i foto: Facebook mesnice Čučković)
Uvjereni smo da je navedeni event prošao više nego dobro.
Treba li reći da smo se i tamo okrijepili?
Besramno siti i prepuni dojmova, završili smo ovu gastro turu primorsko –goranskom županijom, odlučni posjetiti navedena mjesta još jednom.
A za svaki slučaj, bit ćemo pametniji i nećemo ništa jesti barem 3 dana unaprijed.
Da rezimiramo: Tražite li vrhunski ručak i smještaj, posjetite Stanciju Kovačići gdje će vas naučiti novim kulinarskim vještinama.
Slobodno zgriješite s rajskim okusima u Volovskom u Kaokakao slastičarnici
foto: Facebook Kaokakao
a ako su vam dojadila konfekcijska sumnjiva mesna pakiranja iz trgovačkih lanaca, na povratku si nabavite vrhunske šnicle ili kobasice, juneće butove ili što god vam već milo, u maloj ali slavnoj mesnici Čučković.
I znajte: uz ovakve domaćine uvijek ćete se osjećati kao svoji na svome, a od toga nema bolje preporuke.
Naslovna fotografija: Rene Karaman
Fotografije: Rene Karaman, Facebook Stancije Kovačići, Facebook Kaokakao, Mesnica Čučković, Croatia Hotspots
Sisak - istražite bogatu glazbenu ponudu destinacije
SISAK - GRAD KULTURE I GRAD DOBRE GLAZBE
Siscia open jazz & blues festival pokrenut je 2005. Kako se radilo o festivalu internacionalnog značaja, isti je vrlo brzo naišao na potporu Ministarstva kulture RH, Grada Siska te Sisačko-moslavačke županije. Veliki broj gledatelja, ljubitelja ovakvog glazbenog izričaja, koji nerijetko dolaze i izvan gradskih ili županijskih, pa i državnih granica, razlog su njegovu kontinuitetu koji nije izgubio na kvalitetnoj ponudi sve do danas.
Tijekom festivalskih večeri, koje se održavaju u srpnju na obalama Kupe, koncerte prati nekoliko stotina gledatelja pa su mediji grad Sisak još prije nekoliko godina svrstali među top destinacije kad je riječ o glazbenoj ponudi.
Teško je nabrojati sve glazbenike koji su dali doprinos Open&jazz festivalu proteklih godina i nastupali u Jazz clubu Siska, ali svakako treba spomenuti: Angela Debarrea, romskog kralja gitare iz Pariza, Ludovica Beiera, najtraženijeg jazz harmonikaša današnjice, Sugar Bluea, usnog harmonikaša Rolling Stonesa, Schermana Irbya saksofoniste iz New Yorka, Steve Turrea, sedam godina za redom proglašavanog najboljim jazz instrumentalistom svijeta, Mississippi Heat, blues atrakcija iz Chicaga , Adriana Byrona Burnsa, pjevača Billa Whimana, Boba Brozmana, Gendricksona Mena Diaza,Yorgui Loefflera, Peaches Staten, Gianni Cazolle, Zorana Predina, a od hrvatskih glazbenika ovdje su gostovali gotovo svi, poput Tedija Spalata, Maje Vučić, Boška Petrovića, Matije Dedića, Zdenke Kovačiček, Tamare Obrovac, Plave trave zaborava, Telefon blues benda, Jelene Radan, Mire Ungara....
Sisak – hrvatska meka elektroničke scene
Sisak je poznat i kao hrvatski Sheffield, zbog aktivne elektroničke scene koja je u ovom gradu također ostavila neizbrisiv pečat. Ovo ljeto su siščani imali priliku uživati u tech-house gostovanju londonskog DJ-a Terryja Francisa, koji se održao na uistinu magičnom mjestu – sisačkoj tvrđavi iz 16. st., Starom gradu. Predivan spoj renesansne utvrde i besprijekornih basova osigurali su vrhunsku zabavu pod zvijezdama. Ovaj koncept će se održati i ove godine u isto vrijeme.
Najpoznatiji elektronički projekti su Disco Panonia i Florence Foster Fan club, Popsimonova, Le Chocolat Noir, Zarkoff te najznačajniji Pulse. Pulse je najdugovječniji projekt večeri plesne elektroničke glazbe u Sisku (zadnjih 15 godina u kontinuitetu).
Kada govorimo o glazbenoj sceni grada Siska svakako moramo spomenuti The Bambi Molesters koji su odavno svojim djelovanjem prešli okvire domaće glazbene scene i vinuli se do međunarodnih priznanja.
foto: sisakportal.hr
Mladi Rolin Humes polako utiru put ka sve većoj domaćoj i stranoj publici. U 2016. godini Rolin Humes organizirali su spektakularni koncert na otvorenom u Luci Sisak. Koncert koji se održao u objektu industrijske baštine uz osvijetljene lučke dizalice i vlakove koji su prolazili uz sam prostor, pružio je nezaboravan glazbeni doživljaj.
Radujemo se novim glazbenim avanturama Rolin Humesa i njihovih gostiju i ove godine.
Photo by Vedran Tomac (Rolin Humes)
Turistička zajednica grada Siska zove vas da istražite bogatu kulturnu, povijesnu i glazbenu baštinu Siska. Neka ovo proljeće bude u znaku dobre glazbe, glazbe koja živi u Sisku!
Dobrodošli!
Jeste li znali?
Tijekom 18. i 19. stoljeća Sisak je bio najveća riječna luka, a na Kupi je bilo i do tisuću brodova.
Prvi riječni parobrod u hrvatskoj povijesti bila je sisačka Sloga.
Prvi rimski car August, koji je osvojio Segestu, izdao je proglas o popisu sveg stanovništva, zbog čega su Marija i Josip krenuli iz Nazareta u Betlehem.
Najstariji nogometni klub u Hrvatskoj osnovan je 1906. godine u Sisku i zove se Segesta.
Na ušću Kupe u Savu ponosno stoji svjedok najvažnije hrvatske pobjede nad turskim osvajačima u 16. stoljeću, utvrda Stari grad.
Prva željeznička pruga u Hrvatskoj izgrađena je na relaciji Zidani Most, preko Zagreba do Siska.
fotografije: Siscia jazz club, TZG Siska, Kult.com, Sisakportal.hr
golly&bossy ispod ekvatora i iza Wallaceove crte
Dragi Naši,
Izvještaj s našeg jugoistočnoazijskog putovanja započinjemo s njegovim krajem, s otočićima Gili. Gili su tri mala, mala otočića odmah uz Lombok, a Lombok je otok do Balija.
Tri su Gilija: Gili Trawangan, Gili Meno i Gili Air, a mi smo bili na Trawanganu. Do njega samo došli iz balineške luke Padang Bai nekim brzim brodom tipa naš katamaran samo nije katamaran nego obični brod. U Padang Baiu smo se ukrcali na nekom normalnom pristaništu, ali čim smo došli na Trawangan počela je avantura. Jer nema pristaništa, nego se brod zabije ravno u pijesak, vi priko malih skala izađete ravno u more, a lokalci onda iz ruke u ruku prebacuju kofere do plaže. Aha.
Da biste znali na koji ste Gili pristali, svako je pristanište-plaža obilježeno šarenim imenom.
Na Gilijima inače nema prometa, tj. nema vozila s motorom na unutrašnje izgaranje. Samo bicikle, električni skuteri i kočije s konjićima. Konjići su mini, veličine našega tovara, a kočijice su slatke i žute.
Sto godina samoće
Giliji su koraljni otoci, pjeskoviti su, i sve je pržina. Ulice nisu asfaltirane, eventualno popločane, ali ni to nije najšesnije izvedeno. Cilo nas je vrime zapravo mučilo kako nam je sve to poznato, ali nismo se mogli sjetit na što nas podsjećaju misto. A tek onda kad smo se vratili, sjetili smo se. Macondo! Mitski Macondo!
Prašina, vrućina, konjski izmet i kokoši
Ali, ne dajte se zavarat, nije sve tako bijedno. Iza ovih zidova kriju se vile i hotelčići i bungalovi.
A ovo na predzadnjoj slici se vidi džamija. Cila Indonezija je većinom muslimanska, samo su na Baliju većinom hinduisti, a Lombok je opet muslimanski, pa tako i Giliji. Ovo je nova džamija, još se gradi, što ne znači da će se paralelno sređuje i okolna infrastruktura.
Džamija je prekrasna, s ovim prozračnim minaretom djeluje čak i mediteranski.
O Gilijima i kornjačama
Giliji su u prošlosti bili nenastanjeni, eventualno bi se na njih sklonili ribari.
Onda su za vrime 2. svjetskog rata Japancima služili kao osmatračnica i zatvor, a onda su se Lombočani sjetili da bi tu mogli uzgajat kokosove palme i poslali zatvorenike s Lomboka da rade na plantaže. Plantaže su propale, ali onda su došli turisti. I ostali. I zatvorenici su ostali i sad su oni lokalno stanovništvo. “I'm an original Gili boy. Born and raised” reka nam je jedan mladac kad smo se iskrcali.
Nisu baš lokalci lipi, dosta su mali i zdepasti, a zato što su muslimani, žena se puno ni ne vidi. Možda su one lipše. Al svejedno, svi su ljubazni i srdačni i hoće pomoć i učinit.
Ali bili smo seli na kafu u jedan fini hotel i gledamo konobare, svi šesni, lipi, visoki. I pitamo mi našega konobara da odakle je. S Lomboka, govori. Aha, vidi se da niste odavde, odgovorili smo mu.
Giliji su inače poznata destinacija za ronioce, a i mi smo htili malo uživat u podmorju zato smo išli na ronilačku turu, ali onu za masku i peraje, ne onu za boce. A tako smo imali priliku i obać sva tri Gilija.
Ono što nam se ni baš svidilo na toj turi je da se baš ne poštuje priroda. I inače ni baš najčistije, mogli ste vidit na slikama ulice. Kad smo bili na Havajima (klik) na sve smo morali pazit. Ne smiš ovo, ne smiš ono, poslušaj predavanje prije nego uđeš na plažu, ne gazi na koralje, ne hrani ribice, ne uznemiravaj kornjače...
A na Gilijima kad smo doplovili do kornjača, kornjače su ležale na dnu, na nekih 5-6 metara dubine. Ležale i gledale svoja kornjačasta posla. Nisu se najnajbolje vidile jer su ipak bile malo dublje, ali opet, vide se u svojem prirodnom elementu. Ali onda bi lokalac koji nas je vodio, da ne bi mi turisti ostali zakinuti, zaroni do kornjače i povuka je za peraju gore da je mi bolje vidimo. To misto di smo bili još se zove i Rezervat kornjača, a kad tamo jadne kornjače, samo ih se gnjavi i ne da im se mira.
Kad smo se napokon okanili kornjača, došli smo i do drugog mista di su nam dali kruh da hranimo ribice. A to se ne smije, naučili smo na Havajima, jer prvo kruh nije dobar za probavu ribica, drugo tako će ribice postat agresivne i treće mogu te i ugrist jer nisu to baš ni tako sitne ribice. Nismo imali aparat što snima pod more, ali virujte nam, nisu to gavunići nego malo veće ušate.
Ali, osim toga, sve nam je bilo lipo. Koralji su lipi i šareni, ribice su lipe i šarene, kornjače su cool, a more je toplo. A i Gili Air i Gili Meno su lipi. Mislimo, vidiš jednega, vidiš sve, ali svejedno, neka smo mi i to obašli.
Ovo su Gili T (skraćeno od Trawangan, jer ko će to izgovorit) u pozadini i Gili Meno ispred. Gili T još i ima neku uzvisinu, nekih 30 m visine, a na Menu i Airu su najviše točke odašiljači za mobitele.
Inače su svugdi uz obalu na Baliju znakovi evakuacije u slučaju cunamija. A baš smo mislili da na Gilijima nema ni znakova jer se nema ni di uteć. Val bi samo proša iznad palmi i odašiljača.
Plaže i zaštita od sunca
Kad smo u Padang Baiu čekali da se ukrcamo na brod za Gilije, gledali smo turiste koji se iskrcavaju u povratku s Gilija. Svi su bili izuzetno sretni i izuzetno izgoreni. Baš izgoreni. Gledali smo ih i mislili: ma nećemo mi ovako izgorit, mi smo isto otočani, znamo mi kako sa suncem.
Ali ne, izgorili smo. Izgorili smo kako zadnja Čehinja. Džaba nam faktor 50 kojega smo mazali preko faktora 30. Koban je bi ronilački izlet jer se na barci najviše izgori, nije da nismo znali. Pridodajmo tomu bile plaže i sunce koje se odbija od bilog pijeska na dnu i dobijamo recept za reš-pečenega turista. Mi smo zapravo bili Česi i Nijemci koji misle da je dalmatinsko sunce isto kako i njihovo sunce doma. Ali ne, sto puta je jače. A gilijevsko sunce je još sto puta jače od našega.
Kad smo se vratili s Gilija, još smo jednu večer bili na Baliju. I u hotelu di smo bili su nudili razne masaže i tretmane. Vidili smo tretman aloe verom i onako crveni išli se odma naručit. Ali, nažalost, hotel je osta bez aloe vere. Sad znate koliko je to traženo. A u dućanima ni bilo ni jogurta za kupit da malo stavimo na facu, da olakšamo jadnoj koži muke. A ništa, trpili smo. Ali koža pamti, govore dermatolozi.
A opet, kako nećemo izgorit kad se na Gilijima nema što činit osim ronit, partijat i drogirat (ali to samo za mulariju 18-22) i bit na plaži. A cili otok je plaža. Tako da ćemo vas sad izgnjavit s zalascima sunca i beskrajnim horizontima i valovima.
Ali s obzirom da je nama trenutno pogled kroz punistru ovakvi, onda i nas puca žal za tropskim morima i povjetarcem u kosi.
Dakle, plaže. S onim ljuljačkama u moru.
Ovo je zapadna strana Gilija T. Nikad se nismo kupali u toplijemu moru. Koliko toplo? Kako čaj, tako je bilo toplo. Al neka, bolje da je toplo nego da je ova ledara koja trenutno vlada vanka.
Kad smo otkrili ovu dole plažu sa stablom, rekli smo, to je to. Mislimo, svejedno smo izgorili, ali koliko bi tek bili da ni bilo ovog skromnog stabalca.
Evo nas u hladu ispod stabalca. Po danu je oseka i zato ima dosta mista ispod u hladu
A ovo nisu kamenčići nego koralji. Aha. Pravi koralji. Mrtvi doduše, ali koralji. Koje onda more stotinama godina kotrlja i pretvara u pijesak.
Uh, kad smo počeli skupljat te koralje nismo mogli stat. Ovi je bili, ovo je plavi, ovi je veliki, ovi ima zanimljivi oblik... Dovukli smo cilu vrićicu doma, a bili bi i cili kufer, samo da samo mogli.
No, vratimo se na našu bajnu plažu i stabalce. Nisu svi turisti blentavi kako mi i znaju kako se zaštitit od sunca. Na primjer ove Koreanke ili Japanke, što već, koje se kupaju u haljinama i šeširima.
A onda smo tu s crvenim kapelinom vidili kasnije u điru. I dalje sva pokrivena. Opreza nikad dosta jer sunce je nemilosrdno, a koža pamti.
Evo još jedna plažna slika, najidiličnija.
A kako bismo se uvik osjećali kako da smo na plaži i ispod stabla, ovo nam je zaslon na mobitelu.
Wallaceova crta
Za kraj se vratimo na početak i naslov. OK, jasno je da smo ispod ekvatora. Ali, što je Wallaceova crta? Wallaceova crta nazvana je po znanstveniku Alfredu Russelu Wallaceu, jednom od osnivača zoografije kaže enciklopedija.hr, a označava razmeđu između azijske i australske flore i faune. I prolazi točno između Balija i Lomboka. Istočno od te crte, tamo di smo i mi bili, već počinju na primjer kakadui i tobolčari. Ovo znači i da smo korak bliže Australiji, svojoj duhovnoj domovini (klik)!
A, iako su Bali i Lombok udaljeni samo 35 km, a to je otprilike koliko od Šolte do Visa, na njima žive drukčije ptice.
Eto, prelazimo meridijane i paralele, brišemo granice, na zadovoljstvo svoje, a nadamo se i naših čitatelja.
Tekst i fotografije: blog.dnevnik.hr/gollynbossy
Rasplesana i maskirana povorka na hodnicima Arena centra
Arena Centar će u ritmu Samoborskog fašnika plesati u subotu 11.02. od 10 do 11 sati te u nedjelju 12.02. od 17 do 18 sati.
Zagrebački Arena centar ugostit će 11. i 12. 02. 2017. najpoznatije maske Samoborskog fašnika. Najava je to 191. izdanja jednog od najvećih i najpopularnijih fašnika u regiji, koji će se od 17. do 28.02. održati na ulicama Samobora. Puno maski, dobrog plesa i još niz zanimljivih fašničkih previranja samo su dio ovog dvodnevnog događanja i preporuka mnogima da dođu i saznaju što je to «ludo» u Samoborskim maskama. Mamac najmlađima bit će Sraka, Princ, Sudec i Fiškal i prilika da kroz maštu pokažu svoju viziju maskiranja.
Ne može ništa proći ni bez poznatih samoborskih krafni, zato će svi mali i odrasli s maskama na glavi, zaslužiti ovu omiljenu poslasticu Samoborskog fašnika, a svi ostali dobiti priliku da kroz fotografiju budu dio ove lijepe maskirane priče. Samoborski fašnik predstavit će se svojim najpoznatijim maskama, običajima, bogatom tradicijom, ali i svim onim, što ovu manifestaciju već godinama svrstava u jedno od onih događanja u godini koje nikako ne smijete propustiti.
Predstavit će se i bogat program 191. Samoborskog fašnika, koncerti velikih glazbenih zvijezdi, dječji fašnik, Mjesni odbori i sva popratna događanja za sve željne dobrog provoda.
Baš kao i prethodnih godina ovo je odlična prilika mnogima da kroz druženje s maskiranim likovima i u Arena centru dožive radost maskiranja i na trenutak osjete sve ljepote Samoborskog fašnika. Bit će nagrada, puno iznenađenja i zato ne postoji bolja pozivnica da pokažete koliko se uspješno skrivate pod svojim fašničkim maskama.
Tekst i fotografije: PR Arena Centar
Grgurevo - slavna tradicija i vrhunska zabava požeško - slavonskog kraja
Oduvijek su ljudi nastojali pričom protumačiti svoju okolinu i sva događanja u njoj. Tako u Požegi postoji narodna predaja o fra Luki Ibrišimoviću Sokolu i njegovim suborcima na Požeškoj gori. Pouzdano znamo da je Požega oslobođena od Turaka 10. listopada 1687. godine, iako je konačno oslobođenje uslijedilo tek 29. rujna 1691. godine. Međutim, Požežani su za svoj dan Grada uzeli 12. ožujak kada su, 1688. godine, prema narodnoj legendi osujetili namjere Osmanlija da ponovno okupiraju grad.
Cijela bitka se odvijala nedaleko od grada, na Požeškoj gori, na brijegu koji je po nadimku fra Luke od naroda prozvan Sokolovac.
Požežani svake godine 12.ožujka, slave Grgurevo – dan koji za Požežane simbolizira pobjedu nad Osmanlijama, odnosno, njihovo protjerivanje iz požeškog kraja davne 1688 godine.
Povod Grgurevu kao običaju je sjećanje na taj konačni događaj - bitku kojom je Požega oslobođena 154-godišnje osmanlijske okupacije. Svako okupljanje u vinogradima za Grgurevo prate i priče o tom događaju.
Kao glavni motiv ove legende priča je kojom su Požežani otjerali Osmanlije iz Požege upravo svojim lukavstvom. Sakupili su se građani pod vodstvom fra Luke Ibrišimovića Sokola, pucali iz malih, neubojitih, ali vrlo glasnih mužara i stvarali toliku buku da su se Turci povukli misleći da se radi o vrlo jakom neprijatelju.
Ovaj simpatičan požeški vinogradarski običaj, star koliko i povijest istjerivanja Osmanlija iz požeškog kraja, predstavlja zaštićeno kulturno dobro nematerijalne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao oblik kulturnog izričaja od osobite važnosti na požeškom prostoru.
I zato Požežani i dan danas svjedoče osobitoj vrijednosti te nematerijalne kulturne baštine i svake godine vinogradari, na 12. ožujka kada se slavi Sv. Grgura, svaki puta pucanjem iz malih topova i mužara, pjesmom i, kako su to stari Požežani rekli, dobrom hranom slave istjerivanje Turaka kroz Požešku goru sa strateški važnih brjegova koji ulaze u grad.
Dakle, već tri stoljeća vinogradari se pred Grgurevo ozbiljno pripremaju za ponavljanje bitke: popravljaju i lašte svoje mužare i topove, pripremaju naboje, isprobavaju vino, pozivaju prijatelje i spremaju dobru hranu. Nadglasavajući se pucanjem s jednog brda na drugo, bitka traje dok ima municije, tj. kako kaže jedna narodna uzrečica, dok se vino ne popije, a hrana ne pojede. Poslije toga, probijajući se kroz blatne vinogradarske puteljke i još uvijek hladnu ožujsku večer, pjesmom, vinogradari su slavili još jednu pobjedu.
Ovaj vinogradarski običaj požeških vinogradara posljednjih desetljeća prometnuo se kao zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH u pravu turističku atrakciju i divna je to prilika da gosti i posjetitelji grada i sami postanu dio ovog običaja.
Jeste li znali?
1. Povod Grgurevu kao običaju je sjećanje na konačnu bitku kojom je Požega oslobođena 150-godišnjeg turskog jarma.
2. Grgurevo je bilo zabranjeno slaviti od 1945. do početka 80-tih.
3. Jelo i piće nosilo se nekada u brdo u ruksacima. To su bili uglavnom domaći suhomesnati proizvodi, koji su trebali ugasiti glad dok se ne pripravi paprikaš ili vinogradarski ćevap, a u novije vrijeme, pored domaćih narezaka pravi se i čobanac. Kod većih ili važnijih okupljanja nerijetko se ispeče janje ili prase, te se time Grgurevo pretvara u pravu slavonsku gozbu!
4. Pucanje iz malih topova i mužara simbolizira i evocira bitku na Sokolovcu. Vinogradi i vinogradari su ključni sudionici priče stoga jer bi svatko od njih dao izraditi top te bi top dobio prigodno ime.
5. Najčešća imena topova su Grgur, Grga, Luka ili Sokol.
6. Vinogradi na brdima uvijek su pripadali bogatijim građanima te su gajili ovakvu tradiciju i za Grgurevo gostili svoje obitelji i prijatelje.
7.Važno obilježje Grgureva, ali i Požege uopće, je pjevanje puna srca i uživanje u jelu i pilu koliko god se može!
Najveća atrakcija ove manifestacije je njeno obilježavanje svečanim mimohodom povijesnih postrojbi i društava uz pucanje iz mužara i topova. Svake godine u jednom od najljepših baroknih gradova Hrvatske, održava se svečani mimohod i smotra povijesnih postrojbi iz Hrvatske i drugih zemalja, koji na taj način daju svoj tradicijski prilog bogatoj povijesnoj baštini Požege. Smotra postrojbi održava se na Trgu Sv.Terezije ispred katedrale i spomenika fra Luke Ibrišimovića.
I tako pucnjevima iz malih topova, kubura i drugih povijesnih oružja na barutu, slavi se sjećanje na tog velikog borca protiv Turaka – fra Luke Ibrišimovića. Slavlje se nastavlja u vinogradima iznad Požege, na Požeškoj gori uživajući u sjajnoj kapljici dok ne isuši svaki podrum.
Sokolovac
Budite dio požeške priče u kojoj se svake godine oživljava uzbudljiva prošlost i gdje se uz slavnu tradiciju, nastavlja slaviti život, prijateljstvo, gostoljubivost kao i uživanje u vrsnoj kapljici ili još boljem zalogaju. Naše manifestacije se održavaju tokom cijele godine, i osim uživanja u jelu i našim nagrađivanim vinima, nudimo vam priliku da kroz oživljavanje starih običaja, naučite ponešto o prošlosti i povijesti čarobne požeške kotline.
Dobro došli u Požeško - slavonski kraj!
Turistička zajednica Požeško - slavonske županije
Turistička zajednica grada Požege
promo
Antikvarijat Studio: U novoj epizodi “Ljubavne priče” darujemo vam 20% popusta!
Kratak, ali nikako malen, roman “Svila”, talijanskog pisca Alessandra Bariccoa jedna je od onih priča koje vam se zauvijek usjeku u pamćenje, a lako vam mogu i promijeniti život, znate li čitati. Glavni lik, Hervé Joncour, iz svojeg malog mjesta u južnoj Francuskoj, odlazi na putovanje u potrazi za dudovim svilcima, a to je putovanje veliko za 19. stoljeće, veliko kao čitav jedan život.
Autor o svojoj priči kaže: "Ovo nije roman. Nije niti pripovijetka. To je priča. Započinje s čovjekom koji obilazi svijet, a završava smirujućim jezerom za vjetrovita dana. Čovjek se zove Hervé Joncour. Ime jezera nije poznato. Moglo bi se reći da je to ljubavna priča. No, da je samo to, ne bi bila ni vrijedna pripovijedanja. Postoje tu i želje, i boli, za koje savršeno znaš što su, ali nemaš pravih riječi da ih iskažeš. A opet, nije ljubav.
(Drevni je to običaj. Kada ti ponestane riječi da nešto imenuješ iskažeš, koristiš priče. I djeluje. Već stoljećima.) Svaka priča ima svoju muziku. Ova posjeduje bijelu muziku.
Važno je to napomenuti, jer bijela je muzika čudna vrst muzike što ponekad zbunjuje: svira se polako, pleše se sporo. Kada se dobro svira, to je kao da čuješ zvuk tišine, a one koji je božanski plešu, promatraš li ih, doimaju se nepomičnima. Ta bijela muzika, to je nešto prokleto teško. Nemam više bogzna što za dodati. Možda tek pojasniti da se priča odvija u devetnaestom stoljeću: samo zato da niko ne bi očekivao avione i psihoanalitičare. Nema ih. Možda drugi put.”
A znate li tko su Ganozza i Mariotto? Naravno da znate, Ganozza i Mariotto su glavni likovi tridesettreće pripovijetke u zbirci potpisanoj pseudonimom Masuccio Salernitano iz 1476. godine. Autor, pravim imenom Tommaso Guardati, napisao je priču o nesretnim ljubavnicima iz Siene, a oko stotinu godina kasnije ju je obradio Arthur Brooke napisavši poemu naziva “Tragična historija Romea i Julije”. Upravo je ta poema poslužila Williamu Shakespeareu za stvaranje tragedije “Romeo i Julija”, vjerojatno najpoznatije ljubavne priče svih vremena.
“Kad sam ušao u predsoblje, vladao je u njemu već polumrak sa kojim se nemoćno borio jedini prozor, još crven od večernjeg neba. Na podu je ležao moj prtljag već spremljen za put. Među koferima sa glavom na najvećem od njih, sa licem okrenutim ka zemlji, ležala je Jelena.“
Ne treba posezati u biografiju Ive Andrića da bi se otkrilo tko je Jelena; dovoljno je pročitati priču “Jelena, žena koje nema” da bismo saznali da je svatko od nas imao nekad neku svoju Jelenu, nedosegnutu, čekanu, nepoznatu i sveprisutnu kao što samo čežnja sveprisutna može biti.
Ma kako završila, svaka je ljubavna priča sretna već i samo zato što je ljubavna.
Antikvarijat Studio nastavlja svoje tradicionalno darivanje, pa i za ovo Valentinovo možete nabaviti omiljene naslove umanjene za 20%. Posjetite nas u Masarykovoj 20 u Zagrebu, te na internetu: www.antikvarijat-studio.hr i www.facebook.com/AntikvarijatStudio/
Dobrodošli!
Pregledajte neke naslove koji su na valentinovskom sniženju u Antikvarijatu Studio, inspirirajte se najljepšim stvarima u životu: Ljubavi i knjigom!
Online narudžbe: antikvarijat-studio.hr
Promo
ŠPANJOLSKI TURISTI UPOZNALI OSIJEK
Turistička zajednica grada Osijeka je uz teniski turnir Davis Cup koji se održao u dvorani Gradski vrt od 3. do 5. veljače, pripremila prezentaciju tradicionalnih proizvoda Slavonije i Baranje u suradnji s lokalnim proizvođačima i ugostiteljima. Na štandovima postavljenima u predvorju dvorane prezentirali su se suveniri i rukotvorine (suvenirnica "Kod Katedrale"), domaća slavonska rakija (Rakije "Đanić"), domaći sokovi od aronije (OPG Šmider), slavonski kulen i baranjska paprika.
U suradnji s caffe barom „Davos“ posjetitelje je oduševila „španjolsko-slavonska“ Sangrija pojačana domaćim crnim vinom i rakijom šljivovicom, dok je restoran "Bischof" ponudio slatku „Originalnu osječku knedlu“. Španjolskim je turistima knedla sa šljivama bila posebno zanimljiva, čak pomalo „egzotična“.
Na info pultu TZ Osijek bili su izloženi promotivni materijali Osijeka, Slavonije i Baranje te Hrvatske na Hrvatskom, Engleskom, Španjolskom, Mađarskom i Njemačkom jeziku. Sve zainteresirane posjetitelje o turističkim značajkama grada i okolice upoznao je g. Danijel Martin Kukučka, turistički vodič za Španjolski jezik ujedno Španjolsko-Hrvatskog porijekla. Turistička zajednica Osječko-baranjske županije paralelno je organizirala turistički obilazak za španjolske novinare s turističkim vodičem Igorom Majdišem i obrtom Putovanja Slavonijom.
Svim zainteresiranim posjetiteljima ponuđen je i razgled grada na Španjolskom jeziku u nedjelju 05. veljače 2017.. Polazak u šetnju gradom bio je u 11:00 sati (zbog „Knedl Sata“ petkom u 11) ispred konkatedrale Sv. Petra i Pavla, a tura gradom nastavila se do Trga Sv. Trojstva u Tvrđi.
Ono što se gostima iz Španjolske posebno svidjelo je naša zanimljiva gastronomija, a oduševila ih je iskrena Slavonska gostoljubivost te vatreno navijanje za naše tenisače u Gradskom vrtu koji su iako u oslabljenom sastavu zamalo pobijedili favoriziranu Španjolsku.
Sigurni smo da će se oduševljeni Španjolci ponovno vratiti u Grad na Dravi, jedino možda u toplije doba godine, kako su sami izjavili!
Fotografije i tekst preuzeti sa stranice Turističke zajednice grada Osijeka.
Voncimer - hit na zagrebačkoj gastro sceni
Ime Voncimer – tipičan zagrebački sleng
Njemačka riječ Wohnzimmer znači "dnevni boravak", "velika dnevna soba". U Zagrebu se ova riječ piše kako se i izgovara – Voncimer.
Voditelji restorana - ljubav prema Hrvatskoj iznjedrila restoran u srcu Zagreba
Tetiana i Andrij, mladi bračni par iz Ukrajine su istaknuli kako su oni u Ukrajini imali dobro uhodani biznis, ali su se prilikom ljetovanja na Mljetu zaljubili u Hrvatsku i odlučili se preseliti u našu zemlju. Odluku o preseljenju nisu dugo donosili, pa su se tako preselili u ožujku 2016. godine, no prije toga su se godinu dana pripremali kako bi u Hrvatskoj otvorili kvalitetan restoran. Pohađali su kulinarski institut u Sisku te kulinarsku akademiju u Italiju te su oboje radili kao pomoćni kuhari u restoranu s Michelinovom zvijezdom u Italiji.
Kuhinja
Koncept restorana Voncimer je moderna svjetska kuhinja. Restoran se nalazi u sklopu multikulturalnog kozmopolitskog prostora ORIS Kuće arhitekture u kojem se svaki tjedan održavaju međunarodne izložbe i razni eventi.
Dok je galerija mjesto za otkrivanje moderne svjetske umjetnosti, u restoranu se možete upoznati s modernom svjetskom kuhinjom.
Najbolji hrvatski proizvodi u jelima iz Francuske i Ukrajine, Italije i Maroka, Engleske i azijskih zemalja.
Tetiana: "Naša hrana je totalno drugačija. Imamo drukčiji pogled na kombinaciju proizvoda, pa su to neočekivani, ali razumljivi okusi za hrvatske goste, jer smo svi Slaveni te stoga imamo slične tradicije i gastronomske okuse. Naša posebnost je to što smo Ukrajinci. No, nismo samo Ukrajinci. Mnogo smo putovali. Neko vrijeme živjeli smo u Italiji i radili u restoranu s Michelinovom zvijezdom. Sada živimo u Hrvatskoj. Sami sebe vidimo kao građane svijeta, pa smo zato i otvorili restoran svjetske kuhinje".
Chef
Za koncept moderne svjetske kuhinje u restoranu Voncimer pobrinuo se chef Kostiantyn Lukianenko koji ima 15-godišnje iskustvo u kreiranju jela različitih svjetskih kuhinja te vam nudi sofisticirane okuse dobivene iz jednostavnih namirnica.
On je isto Ukrajinac, ali je ujedno pravi građanin svijeta. Radio je i živio u Italiji u Toscani, Poljskoj, Ukrajini i Rusiji. Lukianenko ima 15-godišnje iskustvo u kreiranju jela različitih svjetskih kuhinja te nudi sofisticirane okuse dobivene iz jednostavnih namirnica. Svoj kulinarski stil počeo je stvarati onog trenutka kada je shvatio da je osnovna ideja svakog jela ravnoteža. I to ravnoteža između slanog, slatkog, kiselog i gorkog. Lukianenko voli eksperimentirati sa začinima, kombinirati ih te dobivati nove okuse. U jelima koje spravlja u restoranu Voncimer, Lukianenko koristi Ras el Hanout tj. marokansku mješavinu začina koju ujedno sam radi. Od ostalih začina upotrebljava cimet, kumin, zvjezdasti anis, klinčić, ružičasti papar, timijan i ružmarin, đumbir i čili papričicu.
Pića
Su također skupili iz cijeloga svijeta. Njihovi digestivi (madeira, sherry, armagnac, bourbon, rum...) pratit će vas na putovanju po svjetskoj kuhinji.
Vina
Jedno ugodno ALI: u njihovoj kratkoj modernoj vinskoj karti zastupljena su pretežno hrvatska vina. Jer Hrvatska proizvodi zaista dobra vina. U Voncimeru s ponosom ističu da vam mogu ponuditi najinteresantnija od njih.
Tekst i fotografije: Restoran Voncimer
Maske su pale! Spremni za fašničke fešte i karnevalsko ludilo?
Velika karnevalska fešta, na veselje brojnih ljubitelja u prerušavanje i odličnu zabavu, počinje diljem Hrvatske a zabave nerijetko traju do dugo u noć! Karneval organizira gotovo svaki grad u Hrvatskoj.
Ovom atraktivnom manifestacijom održava se i promovira bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština pojedinih lokalnih sredina. Nema ljepše prigode nego na trenutak pobjeći iz sivila svakodnevnice, dobro se nasmijati i opustiti i svakom manifestacijom pokazati turistima ili znatiželjnicima običaje i identitet svog mjesta/grada.
Karneval, poklad ili fašnik, vrijeme je u godini omiljeno svima, najmlađima i najstarijima, period godine koje prati vesela atmosfera i dobra zabava. Jedan od poznatijih karnevala u Hrvatskoj, Riječki karneval, svake godine ovisno o vremenskim uvjetima, posjeti više od 100.000 ljudi, dok međunarodne grupe bilježe svake godine sve veći broj sudionika.
Samoborski fašnik najveći je i najstariji karneval i najbolji spektakl u kontinentalnom dijelu Hrvatske, koji se slavi još od 1827. godine. Šarene maske, karnevalska vesela povorka, zamamni miris kremšnita i zime u zraku..ima li bolje preporuke za veseli izlet do Samobora?
Samobor - slavlje može početi
Jedna od najstarijih i najveselijih pokladnih svečanosti u Hrvatskoj ove godine bilježi 191. obljetnicu održavanja. Grad Samobor krajem siječnja postaje ponovno Fašnička republika te brojnim fašničkim događanjima čuva stoljetnu tradiciju ove danas moderne manifestacije, a koju svake godine posjeti oko 150 000 posjetitelja. Tmurna zima u Hrvatskoj tako biva prošarana bojama i šarenilom vesele fašničke povorke, mirisima i okusima specijaliteta koje priređuju gradovi i manja mjesta, te veselju koje nesputano proizlazi iz prepuštanja duhu poklada i odmaku od svakodnevnog tempa.
Samoborski Fašnik
Fašnik je jedna od rijetkih prigoda kada se uz djecu mogu opustiti i zaigrati i odrasli, pa njegova slavna gotovo dva stoljeća duga tradicija u Zagrebačkoj županiji blista punim sjajem.
Poznat je i Lastovski poklad. Dubrovačka tradicija poklada seže još u 14. stoljeće. Za Rijeku i Opatiju karakteristični su zvončari, maske od ovčje kože, sa rogovima od divljači i zvona čijom se bukom tjeraju zle sile.
Prije su ljudi za vrijeme karnevala nosili jezive maske i pravili veliku buku. Svrha toga je bila otjerati zle duhove i hladnu zimu. Danas, većina ljudi slave vrijeme karnevala zbog običaja i zabave.
Samoborski fašnik
Znanstveno je dokazano da dobra atmosfera i kostimiranje djeluje dobro na naše raspoloženje.
Vrijeme maškara nam pruža mogućnost da budemo neko drugi, da pobjegnemo iz uloge koju imamo u svakodnevnom životu, te se dobro zabavimo.
DOBRU ZABAVU PRATI DOBRO JELO
Svaki kraj ima svoje posebnosti kako u običajima tako i u hrani koja se priprema u pokladno vrijeme.
Primjerice, krafne i jastučići s kiselim zeljem pripremaju se i konzumiraju u Zagorju, kobasice, buhtle i pogačice u Slavoniji, kroštule s bademima, presnac od mladog ovčjeg sira i kolači od maruna u Kaštavini i Ćićariji, fritule i kroštule u splitskoj regiji, a svi smo isprobali i neodoljive samoborske kremšnite... Hrana je spektakularni dio ponude svakog karnevala i fašnika i uvijek se maske na kraju skinu pred dobrim tanjurom. Svaki kraj nudi svoje posebnosti i običaje, na nama je da tu ponudu i običaje što bolje, efikasnije i uspješnije, promoviramo kao dio turističke ponude i posebnosti naših krajeva.
mačkari podkamešničkih sela, dalmatinska Zagora
U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju nazivi mesopust, poklade ili fašnik (od njem.Fastnacht, tj. noć posta), koji su vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj.
Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima, te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije „princa karnevala”.
Ako može Venecija ili slavni Rio de Jainerio,može i Hrvatska iskoristiti predsezonu da što bolje i spremnije pripremi i oglasi neke od svojih najuspješnijih i najveselijih manifestacija. Uz atraktivnu maškaranu zabavu, nema bolje pozivnice za upoznati našu tradiciju, običaje i usput se dobro provesti.
foto: Samoborski fašnik
Foto: Riječki karneval, Tz Samobor, www.fasnik.com, Lastovski poklad
Vision one - nova aplikacija koja na jednom mjestu umrežava brojne turističke sadržaje
Poželjeli ste na jednom mjestu imati kompletnu ponudu turističkih sadržaja, restorana, manifestacija, kulturnih i sportskih događanja po čitavoj Hrvatskoj. Ujedno vas zanima i ponuda kvalitetnih OPG-ova Hrvatske sa vrhunskim autentičnim proizvodima, ali ju nemate vremena pretraživati?
Nedavno je na tržište lansirana Vision One - mreža mobilnih aplikacija koja povezuje aplikacije iz različitih kategorija interesa. Pomoću Vision One korisnik može pronaći raznolike sadržaje i povezati se s onime što mu je potrebno.
Skidanjem samo jedne aplikacije jednostavno i brzo pretražite interesne kategorije, pregledajte sadržaje ostalih aplikacija te se povežite s omiljenima. U izborniku su vijesti, manifestacije, smještaj, gastro ponuda, turistička ponuda, znamenitosti, suvenirnica, brošure, galerija, kontakt, društvene mreže i poveznice, na taj način možete ući iz jedne aplikacije u drugu. Također je kroz aplikaciju lansirana jedinstvena i stimulativna platforma koja okuplja i potiče potrošnju domaćih proizvoda i usluga kroz model “Zelena kuća”. Projekt je prepoznala i HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA
Ponuda Vision One trenutno obuhvaća 8 županija kontinentalne Hrvatske i sadržaja unutar njih, a razvija se i dalje. U planu je i mogućnost ocjenjivanja sadržaja, primjerice osoblja i jela u restoranima ili kafićima, mogućnost kupovine unutar aplikacije, a bit će i multijezična. U kalendaru će biti sve manifestacije, a korisnici koji žele, o njima će moći dobivati i notifikacije.
Vision One aplikacija omogućava kreiranje vlastite liste interesa kako biste na jednostavan i zanimljiv način u svakom trenutku imali kontakt s omiljenim turističkim ponudama i atrakcijama, raznim manifestacijama, sportskim organizacijama, gastronomskim ponudama i ostalim raznolikim sadržajima.
Pogodnost za korisnika!
Svakom korisniku koji se registrira, Vision One omogućava kreranje M-Carda – osobne digitalne vizitke. Kreirajte svoju M-Card potpuno besplatno i olakšajte si povezanost i pronalazak svojih poslovnih kontakata.
Funkcionalnosti:
- Pronalazak sadržaja iz raznolikih interesnih kategorija
• Svakodnevni pregled najatraktivnijih vijesti iz raznovrsnih aplikacija
• Odabir omiljenih aplikacija
• Spremanje omiljenih članaka i mogućnost kasnijeg pregleda
• Pravovremeno informiranje o sadržaju koji Vas zanima
• Jednostavno i efikasno planiranje putovanja, vikenda ili druženja zbog uvida u raznolike ponude na jednom mjestu
• Pregled omiljenih sadržaja i manifestacija putem karte
• Podizanje osobnog iskustva na omiljenim destinacijama, ocjenjivanjem ponude i osoblja
• Besplatno kreiranje jednostavne i veoma praktične M-Card (digitalne vizitke)
• Pregledavanje sadržaja raznolikih aplikacija bez obavezne registracije
Cilj i vizija projekta Vision one je umrežavanje svih dionika u turizmu kontinentalne Hrvatske u suradnji s gradovima i turističkim zajednicama promovirajući lokalne poduzetnike sa svojim proizvodima i uslugama.
Aplikaciju Vision one možete skinuti ovdje.