Rasplesana i maskirana povorka na hodnicima Arena centra
Arena Centar će u ritmu Samoborskog fašnika plesati u subotu 11.02. od 10 do 11 sati te u nedjelju 12.02. od 17 do 18 sati.
Zagrebački Arena centar ugostit će 11. i 12. 02. 2017. najpoznatije maske Samoborskog fašnika. Najava je to 191. izdanja jednog od najvećih i najpopularnijih fašnika u regiji, koji će se od 17. do 28.02. održati na ulicama Samobora. Puno maski, dobrog plesa i još niz zanimljivih fašničkih previranja samo su dio ovog dvodnevnog događanja i preporuka mnogima da dođu i saznaju što je to «ludo» u Samoborskim maskama. Mamac najmlađima bit će Sraka, Princ, Sudec i Fiškal i prilika da kroz maštu pokažu svoju viziju maskiranja.
Ne može ništa proći ni bez poznatih samoborskih krafni, zato će svi mali i odrasli s maskama na glavi, zaslužiti ovu omiljenu poslasticu Samoborskog fašnika, a svi ostali dobiti priliku da kroz fotografiju budu dio ove lijepe maskirane priče. Samoborski fašnik predstavit će se svojim najpoznatijim maskama, običajima, bogatom tradicijom, ali i svim onim, što ovu manifestaciju već godinama svrstava u jedno od onih događanja u godini koje nikako ne smijete propustiti.
Predstavit će se i bogat program 191. Samoborskog fašnika, koncerti velikih glazbenih zvijezdi, dječji fašnik, Mjesni odbori i sva popratna događanja za sve željne dobrog provoda.
Baš kao i prethodnih godina ovo je odlična prilika mnogima da kroz druženje s maskiranim likovima i u Arena centru dožive radost maskiranja i na trenutak osjete sve ljepote Samoborskog fašnika. Bit će nagrada, puno iznenađenja i zato ne postoji bolja pozivnica da pokažete koliko se uspješno skrivate pod svojim fašničkim maskama.
Tekst i fotografije: PR Arena Centar
Grgurevo - slavna tradicija i vrhunska zabava požeško - slavonskog kraja
Oduvijek su ljudi nastojali pričom protumačiti svoju okolinu i sva događanja u njoj. Tako u Požegi postoji narodna predaja o fra Luki Ibrišimoviću Sokolu i njegovim suborcima na Požeškoj gori. Pouzdano znamo da je Požega oslobođena od Turaka 10. listopada 1687. godine, iako je konačno oslobođenje uslijedilo tek 29. rujna 1691. godine. Međutim, Požežani su za svoj dan Grada uzeli 12. ožujak kada su, 1688. godine, prema narodnoj legendi osujetili namjere Osmanlija da ponovno okupiraju grad.
Cijela bitka se odvijala nedaleko od grada, na Požeškoj gori, na brijegu koji je po nadimku fra Luke od naroda prozvan Sokolovac.
Požežani svake godine 12.ožujka, slave Grgurevo – dan koji za Požežane simbolizira pobjedu nad Osmanlijama, odnosno, njihovo protjerivanje iz požeškog kraja davne 1688 godine.
Povod Grgurevu kao običaju je sjećanje na taj konačni događaj - bitku kojom je Požega oslobođena 154-godišnje osmanlijske okupacije. Svako okupljanje u vinogradima za Grgurevo prate i priče o tom događaju.
Kao glavni motiv ove legende priča je kojom su Požežani otjerali Osmanlije iz Požege upravo svojim lukavstvom. Sakupili su se građani pod vodstvom fra Luke Ibrišimovića Sokola, pucali iz malih, neubojitih, ali vrlo glasnih mužara i stvarali toliku buku da su se Turci povukli misleći da se radi o vrlo jakom neprijatelju.
Ovaj simpatičan požeški vinogradarski običaj, star koliko i povijest istjerivanja Osmanlija iz požeškog kraja, predstavlja zaštićeno kulturno dobro nematerijalne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao oblik kulturnog izričaja od osobite važnosti na požeškom prostoru.
I zato Požežani i dan danas svjedoče osobitoj vrijednosti te nematerijalne kulturne baštine i svake godine vinogradari, na 12. ožujka kada se slavi Sv. Grgura, svaki puta pucanjem iz malih topova i mužara, pjesmom i, kako su to stari Požežani rekli, dobrom hranom slave istjerivanje Turaka kroz Požešku goru sa strateški važnih brjegova koji ulaze u grad.
Dakle, već tri stoljeća vinogradari se pred Grgurevo ozbiljno pripremaju za ponavljanje bitke: popravljaju i lašte svoje mužare i topove, pripremaju naboje, isprobavaju vino, pozivaju prijatelje i spremaju dobru hranu. Nadglasavajući se pucanjem s jednog brda na drugo, bitka traje dok ima municije, tj. kako kaže jedna narodna uzrečica, dok se vino ne popije, a hrana ne pojede. Poslije toga, probijajući se kroz blatne vinogradarske puteljke i još uvijek hladnu ožujsku večer, pjesmom, vinogradari su slavili još jednu pobjedu.
Ovaj vinogradarski običaj požeških vinogradara posljednjih desetljeća prometnuo se kao zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH u pravu turističku atrakciju i divna je to prilika da gosti i posjetitelji grada i sami postanu dio ovog običaja.
Jeste li znali?
1. Povod Grgurevu kao običaju je sjećanje na konačnu bitku kojom je Požega oslobođena 150-godišnjeg turskog jarma.
2. Grgurevo je bilo zabranjeno slaviti od 1945. do početka 80-tih.
3. Jelo i piće nosilo se nekada u brdo u ruksacima. To su bili uglavnom domaći suhomesnati proizvodi, koji su trebali ugasiti glad dok se ne pripravi paprikaš ili vinogradarski ćevap, a u novije vrijeme, pored domaćih narezaka pravi se i čobanac. Kod većih ili važnijih okupljanja nerijetko se ispeče janje ili prase, te se time Grgurevo pretvara u pravu slavonsku gozbu!
4. Pucanje iz malih topova i mužara simbolizira i evocira bitku na Sokolovcu. Vinogradi i vinogradari su ključni sudionici priče stoga jer bi svatko od njih dao izraditi top te bi top dobio prigodno ime.
5. Najčešća imena topova su Grgur, Grga, Luka ili Sokol.
6. Vinogradi na brdima uvijek su pripadali bogatijim građanima te su gajili ovakvu tradiciju i za Grgurevo gostili svoje obitelji i prijatelje.
7.Važno obilježje Grgureva, ali i Požege uopće, je pjevanje puna srca i uživanje u jelu i pilu koliko god se može!
Najveća atrakcija ove manifestacije je njeno obilježavanje svečanim mimohodom povijesnih postrojbi i društava uz pucanje iz mužara i topova. Svake godine u jednom od najljepših baroknih gradova Hrvatske, održava se svečani mimohod i smotra povijesnih postrojbi iz Hrvatske i drugih zemalja, koji na taj način daju svoj tradicijski prilog bogatoj povijesnoj baštini Požege. Smotra postrojbi održava se na Trgu Sv.Terezije ispred katedrale i spomenika fra Luke Ibrišimovića.
I tako pucnjevima iz malih topova, kubura i drugih povijesnih oružja na barutu, slavi se sjećanje na tog velikog borca protiv Turaka – fra Luke Ibrišimovića. Slavlje se nastavlja u vinogradima iznad Požege, na Požeškoj gori uživajući u sjajnoj kapljici dok ne isuši svaki podrum.
Sokolovac
Budite dio požeške priče u kojoj se svake godine oživljava uzbudljiva prošlost i gdje se uz slavnu tradiciju, nastavlja slaviti život, prijateljstvo, gostoljubivost kao i uživanje u vrsnoj kapljici ili još boljem zalogaju. Naše manifestacije se održavaju tokom cijele godine, i osim uživanja u jelu i našim nagrađivanim vinima, nudimo vam priliku da kroz oživljavanje starih običaja, naučite ponešto o prošlosti i povijesti čarobne požeške kotline.
Dobro došli u Požeško - slavonski kraj!
Turistička zajednica Požeško - slavonske županije
Turistička zajednica grada Požege
promo
Antikvarijat Studio: U novoj epizodi “Ljubavne priče” darujemo vam 20% popusta!
Kratak, ali nikako malen, roman “Svila”, talijanskog pisca Alessandra Bariccoa jedna je od onih priča koje vam se zauvijek usjeku u pamćenje, a lako vam mogu i promijeniti život, znate li čitati. Glavni lik, Hervé Joncour, iz svojeg malog mjesta u južnoj Francuskoj, odlazi na putovanje u potrazi za dudovim svilcima, a to je putovanje veliko za 19. stoljeće, veliko kao čitav jedan život.
Autor o svojoj priči kaže: "Ovo nije roman. Nije niti pripovijetka. To je priča. Započinje s čovjekom koji obilazi svijet, a završava smirujućim jezerom za vjetrovita dana. Čovjek se zove Hervé Joncour. Ime jezera nije poznato. Moglo bi se reći da je to ljubavna priča. No, da je samo to, ne bi bila ni vrijedna pripovijedanja. Postoje tu i želje, i boli, za koje savršeno znaš što su, ali nemaš pravih riječi da ih iskažeš. A opet, nije ljubav.
(Drevni je to običaj. Kada ti ponestane riječi da nešto imenuješ iskažeš, koristiš priče. I djeluje. Već stoljećima.) Svaka priča ima svoju muziku. Ova posjeduje bijelu muziku.
Važno je to napomenuti, jer bijela je muzika čudna vrst muzike što ponekad zbunjuje: svira se polako, pleše se sporo. Kada se dobro svira, to je kao da čuješ zvuk tišine, a one koji je božanski plešu, promatraš li ih, doimaju se nepomičnima. Ta bijela muzika, to je nešto prokleto teško. Nemam više bogzna što za dodati. Možda tek pojasniti da se priča odvija u devetnaestom stoljeću: samo zato da niko ne bi očekivao avione i psihoanalitičare. Nema ih. Možda drugi put.”
A znate li tko su Ganozza i Mariotto? Naravno da znate, Ganozza i Mariotto su glavni likovi tridesettreće pripovijetke u zbirci potpisanoj pseudonimom Masuccio Salernitano iz 1476. godine. Autor, pravim imenom Tommaso Guardati, napisao je priču o nesretnim ljubavnicima iz Siene, a oko stotinu godina kasnije ju je obradio Arthur Brooke napisavši poemu naziva “Tragična historija Romea i Julije”. Upravo je ta poema poslužila Williamu Shakespeareu za stvaranje tragedije “Romeo i Julija”, vjerojatno najpoznatije ljubavne priče svih vremena.
“Kad sam ušao u predsoblje, vladao je u njemu već polumrak sa kojim se nemoćno borio jedini prozor, još crven od večernjeg neba. Na podu je ležao moj prtljag već spremljen za put. Među koferima sa glavom na najvećem od njih, sa licem okrenutim ka zemlji, ležala je Jelena.“
Ne treba posezati u biografiju Ive Andrića da bi se otkrilo tko je Jelena; dovoljno je pročitati priču “Jelena, žena koje nema” da bismo saznali da je svatko od nas imao nekad neku svoju Jelenu, nedosegnutu, čekanu, nepoznatu i sveprisutnu kao što samo čežnja sveprisutna može biti.
Ma kako završila, svaka je ljubavna priča sretna već i samo zato što je ljubavna.
Antikvarijat Studio nastavlja svoje tradicionalno darivanje, pa i za ovo Valentinovo možete nabaviti omiljene naslove umanjene za 20%. Posjetite nas u Masarykovoj 20 u Zagrebu, te na internetu: www.antikvarijat-studio.hr i www.facebook.com/AntikvarijatStudio/
Dobrodošli!
Pregledajte neke naslove koji su na valentinovskom sniženju u Antikvarijatu Studio, inspirirajte se najljepšim stvarima u životu: Ljubavi i knjigom!
Online narudžbe: antikvarijat-studio.hr
Promo
ŠPANJOLSKI TURISTI UPOZNALI OSIJEK
Turistička zajednica grada Osijeka je uz teniski turnir Davis Cup koji se održao u dvorani Gradski vrt od 3. do 5. veljače, pripremila prezentaciju tradicionalnih proizvoda Slavonije i Baranje u suradnji s lokalnim proizvođačima i ugostiteljima. Na štandovima postavljenima u predvorju dvorane prezentirali su se suveniri i rukotvorine (suvenirnica "Kod Katedrale"), domaća slavonska rakija (Rakije "Đanić"), domaći sokovi od aronije (OPG Šmider), slavonski kulen i baranjska paprika.
U suradnji s caffe barom „Davos“ posjetitelje je oduševila „španjolsko-slavonska“ Sangrija pojačana domaćim crnim vinom i rakijom šljivovicom, dok je restoran "Bischof" ponudio slatku „Originalnu osječku knedlu“. Španjolskim je turistima knedla sa šljivama bila posebno zanimljiva, čak pomalo „egzotična“.
Na info pultu TZ Osijek bili su izloženi promotivni materijali Osijeka, Slavonije i Baranje te Hrvatske na Hrvatskom, Engleskom, Španjolskom, Mađarskom i Njemačkom jeziku. Sve zainteresirane posjetitelje o turističkim značajkama grada i okolice upoznao je g. Danijel Martin Kukučka, turistički vodič za Španjolski jezik ujedno Španjolsko-Hrvatskog porijekla. Turistička zajednica Osječko-baranjske županije paralelno je organizirala turistički obilazak za španjolske novinare s turističkim vodičem Igorom Majdišem i obrtom Putovanja Slavonijom.
Svim zainteresiranim posjetiteljima ponuđen je i razgled grada na Španjolskom jeziku u nedjelju 05. veljače 2017.. Polazak u šetnju gradom bio je u 11:00 sati (zbog „Knedl Sata“ petkom u 11) ispred konkatedrale Sv. Petra i Pavla, a tura gradom nastavila se do Trga Sv. Trojstva u Tvrđi.
Ono što se gostima iz Španjolske posebno svidjelo je naša zanimljiva gastronomija, a oduševila ih je iskrena Slavonska gostoljubivost te vatreno navijanje za naše tenisače u Gradskom vrtu koji su iako u oslabljenom sastavu zamalo pobijedili favoriziranu Španjolsku.
Sigurni smo da će se oduševljeni Španjolci ponovno vratiti u Grad na Dravi, jedino možda u toplije doba godine, kako su sami izjavili!
Fotografije i tekst preuzeti sa stranice Turističke zajednice grada Osijeka.
Voncimer - hit na zagrebačkoj gastro sceni
Ime Voncimer – tipičan zagrebački sleng
Njemačka riječ Wohnzimmer znači "dnevni boravak", "velika dnevna soba". U Zagrebu se ova riječ piše kako se i izgovara – Voncimer.
Voditelji restorana - ljubav prema Hrvatskoj iznjedrila restoran u srcu Zagreba
Tetiana i Andrij, mladi bračni par iz Ukrajine su istaknuli kako su oni u Ukrajini imali dobro uhodani biznis, ali su se prilikom ljetovanja na Mljetu zaljubili u Hrvatsku i odlučili se preseliti u našu zemlju. Odluku o preseljenju nisu dugo donosili, pa su se tako preselili u ožujku 2016. godine, no prije toga su se godinu dana pripremali kako bi u Hrvatskoj otvorili kvalitetan restoran. Pohađali su kulinarski institut u Sisku te kulinarsku akademiju u Italiju te su oboje radili kao pomoćni kuhari u restoranu s Michelinovom zvijezdom u Italiji.
Kuhinja
Koncept restorana Voncimer je moderna svjetska kuhinja. Restoran se nalazi u sklopu multikulturalnog kozmopolitskog prostora ORIS Kuće arhitekture u kojem se svaki tjedan održavaju međunarodne izložbe i razni eventi.
Dok je galerija mjesto za otkrivanje moderne svjetske umjetnosti, u restoranu se možete upoznati s modernom svjetskom kuhinjom.
Najbolji hrvatski proizvodi u jelima iz Francuske i Ukrajine, Italije i Maroka, Engleske i azijskih zemalja.
Tetiana: "Naša hrana je totalno drugačija. Imamo drukčiji pogled na kombinaciju proizvoda, pa su to neočekivani, ali razumljivi okusi za hrvatske goste, jer smo svi Slaveni te stoga imamo slične tradicije i gastronomske okuse. Naša posebnost je to što smo Ukrajinci. No, nismo samo Ukrajinci. Mnogo smo putovali. Neko vrijeme živjeli smo u Italiji i radili u restoranu s Michelinovom zvijezdom. Sada živimo u Hrvatskoj. Sami sebe vidimo kao građane svijeta, pa smo zato i otvorili restoran svjetske kuhinje".
Chef
Za koncept moderne svjetske kuhinje u restoranu Voncimer pobrinuo se chef Kostiantyn Lukianenko koji ima 15-godišnje iskustvo u kreiranju jela različitih svjetskih kuhinja te vam nudi sofisticirane okuse dobivene iz jednostavnih namirnica.
On je isto Ukrajinac, ali je ujedno pravi građanin svijeta. Radio je i živio u Italiji u Toscani, Poljskoj, Ukrajini i Rusiji. Lukianenko ima 15-godišnje iskustvo u kreiranju jela različitih svjetskih kuhinja te nudi sofisticirane okuse dobivene iz jednostavnih namirnica. Svoj kulinarski stil počeo je stvarati onog trenutka kada je shvatio da je osnovna ideja svakog jela ravnoteža. I to ravnoteža između slanog, slatkog, kiselog i gorkog. Lukianenko voli eksperimentirati sa začinima, kombinirati ih te dobivati nove okuse. U jelima koje spravlja u restoranu Voncimer, Lukianenko koristi Ras el Hanout tj. marokansku mješavinu začina koju ujedno sam radi. Od ostalih začina upotrebljava cimet, kumin, zvjezdasti anis, klinčić, ružičasti papar, timijan i ružmarin, đumbir i čili papričicu.
Pića
Su također skupili iz cijeloga svijeta. Njihovi digestivi (madeira, sherry, armagnac, bourbon, rum...) pratit će vas na putovanju po svjetskoj kuhinji.
Vina
Jedno ugodno ALI: u njihovoj kratkoj modernoj vinskoj karti zastupljena su pretežno hrvatska vina. Jer Hrvatska proizvodi zaista dobra vina. U Voncimeru s ponosom ističu da vam mogu ponuditi najinteresantnija od njih.
Tekst i fotografije: Restoran Voncimer
Maske su pale! Spremni za fašničke fešte i karnevalsko ludilo?
Velika karnevalska fešta, na veselje brojnih ljubitelja u prerušavanje i odličnu zabavu, počinje diljem Hrvatske a zabave nerijetko traju do dugo u noć! Karneval organizira gotovo svaki grad u Hrvatskoj.
Ovom atraktivnom manifestacijom održava se i promovira bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština pojedinih lokalnih sredina. Nema ljepše prigode nego na trenutak pobjeći iz sivila svakodnevnice, dobro se nasmijati i opustiti i svakom manifestacijom pokazati turistima ili znatiželjnicima običaje i identitet svog mjesta/grada.
Karneval, poklad ili fašnik, vrijeme je u godini omiljeno svima, najmlađima i najstarijima, period godine koje prati vesela atmosfera i dobra zabava. Jedan od poznatijih karnevala u Hrvatskoj, Riječki karneval, svake godine ovisno o vremenskim uvjetima, posjeti više od 100.000 ljudi, dok međunarodne grupe bilježe svake godine sve veći broj sudionika.
Samoborski fašnik najveći je i najstariji karneval i najbolji spektakl u kontinentalnom dijelu Hrvatske, koji se slavi još od 1827. godine. Šarene maske, karnevalska vesela povorka, zamamni miris kremšnita i zime u zraku..ima li bolje preporuke za veseli izlet do Samobora?
Samobor - slavlje može početi
Jedna od najstarijih i najveselijih pokladnih svečanosti u Hrvatskoj ove godine bilježi 191. obljetnicu održavanja. Grad Samobor krajem siječnja postaje ponovno Fašnička republika te brojnim fašničkim događanjima čuva stoljetnu tradiciju ove danas moderne manifestacije, a koju svake godine posjeti oko 150 000 posjetitelja. Tmurna zima u Hrvatskoj tako biva prošarana bojama i šarenilom vesele fašničke povorke, mirisima i okusima specijaliteta koje priređuju gradovi i manja mjesta, te veselju koje nesputano proizlazi iz prepuštanja duhu poklada i odmaku od svakodnevnog tempa.
Samoborski Fašnik
Fašnik je jedna od rijetkih prigoda kada se uz djecu mogu opustiti i zaigrati i odrasli, pa njegova slavna gotovo dva stoljeća duga tradicija u Zagrebačkoj županiji blista punim sjajem.
Poznat je i Lastovski poklad. Dubrovačka tradicija poklada seže još u 14. stoljeće. Za Rijeku i Opatiju karakteristični su zvončari, maske od ovčje kože, sa rogovima od divljači i zvona čijom se bukom tjeraju zle sile.
Prije su ljudi za vrijeme karnevala nosili jezive maske i pravili veliku buku. Svrha toga je bila otjerati zle duhove i hladnu zimu. Danas, većina ljudi slave vrijeme karnevala zbog običaja i zabave.
Samoborski fašnik
Znanstveno je dokazano da dobra atmosfera i kostimiranje djeluje dobro na naše raspoloženje.
Vrijeme maškara nam pruža mogućnost da budemo neko drugi, da pobjegnemo iz uloge koju imamo u svakodnevnom životu, te se dobro zabavimo.
DOBRU ZABAVU PRATI DOBRO JELO
Svaki kraj ima svoje posebnosti kako u običajima tako i u hrani koja se priprema u pokladno vrijeme.
Primjerice, krafne i jastučići s kiselim zeljem pripremaju se i konzumiraju u Zagorju, kobasice, buhtle i pogačice u Slavoniji, kroštule s bademima, presnac od mladog ovčjeg sira i kolači od maruna u Kaštavini i Ćićariji, fritule i kroštule u splitskoj regiji, a svi smo isprobali i neodoljive samoborske kremšnite... Hrana je spektakularni dio ponude svakog karnevala i fašnika i uvijek se maske na kraju skinu pred dobrim tanjurom. Svaki kraj nudi svoje posebnosti i običaje, na nama je da tu ponudu i običaje što bolje, efikasnije i uspješnije, promoviramo kao dio turističke ponude i posebnosti naših krajeva.
mačkari podkamešničkih sela, dalmatinska Zagora
U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju nazivi mesopust, poklade ili fašnik (od njem.Fastnacht, tj. noć posta), koji su vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj.
Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima, te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije „princa karnevala”.
Ako može Venecija ili slavni Rio de Jainerio,može i Hrvatska iskoristiti predsezonu da što bolje i spremnije pripremi i oglasi neke od svojih najuspješnijih i najveselijih manifestacija. Uz atraktivnu maškaranu zabavu, nema bolje pozivnice za upoznati našu tradiciju, običaje i usput se dobro provesti.
foto: Samoborski fašnik
Foto: Riječki karneval, Tz Samobor, www.fasnik.com, Lastovski poklad
Vision one - nova aplikacija koja na jednom mjestu umrežava brojne turističke sadržaje
Poželjeli ste na jednom mjestu imati kompletnu ponudu turističkih sadržaja, restorana, manifestacija, kulturnih i sportskih događanja po čitavoj Hrvatskoj. Ujedno vas zanima i ponuda kvalitetnih OPG-ova Hrvatske sa vrhunskim autentičnim proizvodima, ali ju nemate vremena pretraživati?
Nedavno je na tržište lansirana Vision One - mreža mobilnih aplikacija koja povezuje aplikacije iz različitih kategorija interesa. Pomoću Vision One korisnik može pronaći raznolike sadržaje i povezati se s onime što mu je potrebno.
Skidanjem samo jedne aplikacije jednostavno i brzo pretražite interesne kategorije, pregledajte sadržaje ostalih aplikacija te se povežite s omiljenima. U izborniku su vijesti, manifestacije, smještaj, gastro ponuda, turistička ponuda, znamenitosti, suvenirnica, brošure, galerija, kontakt, društvene mreže i poveznice, na taj način možete ući iz jedne aplikacije u drugu. Također je kroz aplikaciju lansirana jedinstvena i stimulativna platforma koja okuplja i potiče potrošnju domaćih proizvoda i usluga kroz model “Zelena kuća”. Projekt je prepoznala i HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA
Ponuda Vision One trenutno obuhvaća 8 županija kontinentalne Hrvatske i sadržaja unutar njih, a razvija se i dalje. U planu je i mogućnost ocjenjivanja sadržaja, primjerice osoblja i jela u restoranima ili kafićima, mogućnost kupovine unutar aplikacije, a bit će i multijezična. U kalendaru će biti sve manifestacije, a korisnici koji žele, o njima će moći dobivati i notifikacije.
Vision One aplikacija omogućava kreiranje vlastite liste interesa kako biste na jednostavan i zanimljiv način u svakom trenutku imali kontakt s omiljenim turističkim ponudama i atrakcijama, raznim manifestacijama, sportskim organizacijama, gastronomskim ponudama i ostalim raznolikim sadržajima.
Pogodnost za korisnika!
Svakom korisniku koji se registrira, Vision One omogućava kreranje M-Carda – osobne digitalne vizitke. Kreirajte svoju M-Card potpuno besplatno i olakšajte si povezanost i pronalazak svojih poslovnih kontakata.
Funkcionalnosti:
- Pronalazak sadržaja iz raznolikih interesnih kategorija
• Svakodnevni pregled najatraktivnijih vijesti iz raznovrsnih aplikacija
• Odabir omiljenih aplikacija
• Spremanje omiljenih članaka i mogućnost kasnijeg pregleda
• Pravovremeno informiranje o sadržaju koji Vas zanima
• Jednostavno i efikasno planiranje putovanja, vikenda ili druženja zbog uvida u raznolike ponude na jednom mjestu
• Pregled omiljenih sadržaja i manifestacija putem karte
• Podizanje osobnog iskustva na omiljenim destinacijama, ocjenjivanjem ponude i osoblja
• Besplatno kreiranje jednostavne i veoma praktične M-Card (digitalne vizitke)
• Pregledavanje sadržaja raznolikih aplikacija bez obavezne registracije
Cilj i vizija projekta Vision one je umrežavanje svih dionika u turizmu kontinentalne Hrvatske u suradnji s gradovima i turističkim zajednicama promovirajući lokalne poduzetnike sa svojim proizvodima i uslugama.
Aplikaciju Vision one možete skinuti ovdje.
Zvjezdana glazbena imena zapalit će glavnu pozornicu ovogodišnjeg Samoborskog fašnika
Uz vrhunske koncerte, sve posjetitelje 191. Samoborskog Fašnika očekuje i zabavan dječji program te niz sadržaja koji će krajem veljače Samobor učiniti najpoželjnijom kontinentalnom destinacijom. Dođite i posjetite najzabavnije događanje Zagrebačke županije, glasoviti Samoborski fašnik - party za sve generacije!
Samoborski fašnik, njegovo 191. izdanje počinje u petak 17. veljače 2017. godine velikim koncertom grupe Colonia, koja će rasplesati glavni samoborski trg, atmosferu podignuti do vrhunca i označiti 11 nezaboravnih dana Fašničke republike. Da Samobor živi u jednakom ritmu i dobrim glazbenim ritmovima, nakon Colonie pobrinut će se već 18.02. Psihomodo Pop, koji će biti nastavak odličnog glazbenog programa koji su organizatori pripremili za ovogodišnji Fašnik. Nastavak vrhunskih koncerata obilježit će nastup Nine Badrić, jedne od najvećih hrvatskih glazbenica, koja će na glavnoj pozornici svoj koncert održati 24.02., dok je subota 25.02. rezervirana za Opću opasnost i njihove prepoznatljive rock izvedbe. Ništa manje spektakularno neće biti ni zatvaranje Samoborskog fašnika, 28.02., kada će se na pozornicu popeti kultno Prljavo kazalište i spustiti zavjesu na 191. izdanje jednog od najboljih fašnika regije.
Da Samoborski fašnik nisu samo glazbene zvijezde potvrđuje i činjenica da će Fašnička republika živjeti u znaku maski i prije i nakon koncerata i to bogatim programom u kojem će svatko pronaći nešto za sebe. Tako su subote i nedjelje rezervirane za one najmlađe, kada će se održavati dječji programi i na glavnoj fašničkoj pozornici u jutarnjim satima ali i u Maloj dvorani Galerije Prica gdje su za najmlađe organizirane besplatne JumpingClay radionice, a prekrasne dječje predstave i radionice pripremio je Laboratorij zabave. I to nije sve, pozornica na Trgu Matice Hrvatske bit će ispunjena dječjim smijehom, plesnim skupinama, igrom, predstavama za djecu kazališta Šareni svijet i Udruge Antuntun.
“Ove godine potrudili smo se osigurati više sadržaja na različitim lokacija u zoni Fašničke republike, gdje smo osigurali bogat zabavni program za sve generacije. Dakako , dječji fašnik je nezaobilazna stanica na glavnoj fašničkoj pozornici gje se u nedeljna jutra očekuje više od 2500 djece samoborskih vrtića i osnovnih škola. Pozivamo sve zainteresirane da se prijave za najbolje obiteljske, grupne i pojedinačne maske koje ćemo ove godine bogato nagrađivati”, izjavila je Martina Paladina, direktorica Turističke zajednice Grada Samobora.
Samoborski fašnik priprema još niz događanja koji će sigurno privući veliki broj ljubitelja maskiranja, ali sve one koji vole biti dio fašničke povorke, koja iz godine u godinu oduševljava svojim programom i događanjima.
Bit će tu i izbor najboljih maski, u suradnji s Hrvatskom poštom tražit će se i najbolja i najljepša razglednica Dječjeg fašnika, a organizatori najavljuju još veliki broj iznenađenja, što je najbolja pozivnica svima da budu gosti 191. Samoborskog fašnika.
Više informacija o ovogodišnjem Fašniku pronađite na web stranici tz-samobor.hr, Samoborski Fašnik ili posjetite njihovu Facebook stranicu. Uživajte u najboljoj ovogodišnoj zimskoj zabavi a usput istražite i ljepote Samobora.
Dobro nam došli!
Promo
ŠOKAČKO SIJELO – TRADICIJSKO BLAGO PITORESKNE ŽUPANJE
Šokačko sijelo je najstarija i najveća manifestacija tradicijske kulture Županjskog kraja. Dobitnik je brojnih priznanja iz kojih bi izdvojili nagradu Hrvatske turističke zajednice „Antun Štifanić“ za izniman doprinos razvitku turizma u RH za 2000. godinu, te nagradu „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske“ u organizaciji Klub članova „Selo“ – „Zlatna povelja“ u kategoriji manifestacija.
Uz pokladne običaje, ova je manifestacija uvijek sadržavala i prezentaciju nekih drugih izvornih folklornih sadržaja, primjerice običaje kroz godinu i običaje koji prate čovjekov život. Kroz „Večeri folklora“, pružena je prilika kulturno – umjetničkim društvima da na pozornici pokažu tradicijske plesove, pjesme i svirke, te ožive već pomalo zaboravljene narodne običaje kao kontrast današnjoj životnoj trci (poput šokačkih svatova, pečenja rakije, žetvenih običaja, branja kukuruza, kupljenja žira po našim hrastovim šumama, divana, čijala i moba).
Večeri folklora su dokazale da je folklor nepresušno i bogato vrelo ovog naroda koje oplemenjuje duhom koji izvire iz svakog tona, pokreta u plesu ili trenutka običaja, dok su žice tambure samičara i tamburaša ustreptale mnoga srca.
Najmlađi se okupljaju na „Malom šokačkom sijelu“ i „Malom literarnom sijelu“, dok se starije generacije književnika i pučkih pisaca već dugi niz godina okupljaju na „Večeri pučkih pisaca“.
Turistička zajednica grada Županje u okviru programa „Šokačkog sijela“ zadnjih deset godina organizira tradicijski sajam, koji od 2010. godine nosi naziv „Sajam Zlatne niti“. Sajam je zamišljen kao mjesto susreta, druženja, razmijene iskustva, znanja, ideja i vještina s ciljem promocije tradicijskih zanata, razvoja ruralnog turizma, poticanja ekološke poljoprivrede i zaštite kulturne baštine.
Od 1987. godine u program „Šokačkog sijela“ ulazi „Večer uz tamburu“, prva takve vrste u Hrvatskoj. Županja kao kolijevka sviranja na tamburi na taj način dobiva priredbu na kojoj nastupaju poznati tamburaški sastavi ali i mali, školski sastavi, kao dokaz budućnosti sviranja tambure, te veliki tamburaški orkestri.
Jedan od tradicijskih događaja Slavonije od posebne vrijednosti je „Pokladno jahanje“ koje, kao stari narodni običaj, vuče korijene iz vremena kada su graničari na Savi čuvali granicu od Turaka, a danas jahači jašući uz pjesmu i pokladno raspoloženje najavljuju početak „Šokačkog sijela“.
Pozivamo Vas na sva navedena događanja u okviru jubilarnog 50. Šokačkog sijela pod nazivom “Oj Županjo, oj Županjo, bečki perivoje” u razdoblju od 18. – 28. veljače 2017. godine u Županji. Dobro došli dragi gosti!
Posjetite ovu neodoljivu tradicijsku manifestaciju i uvjerite se zašto je jedna od najboljih na ovogodišnoj kontinentalnoj sceni zimskih događanja!
Turistička zajednica grada Županje
Turistička zajednica Vukovarsko – srijemske županije
Foto: Ivan Ripić,Vesna Štajner,Ivica Miličević, arhiv TZ Vukovarsko – srijemske županije, TZ grad Županja
Maslina kao drevni lijek - iskoristite blagodati čaja i njenog eliksira - djevičanskog maslinovog ulja!
Jedan od najizdašnijih i najdarežljivijih dalmatinskih plodova svakako je maslina. Postojano i vjerno prati opstanak čovjeka u regiji, služeći mu svojim nezahtjevnim blagodatima. Procjenjuje se da na području Dalmacije postoji negdje oko 4.5 milijuna stabala maslina, što je fascinanatan podatak ako se usporedi sa brojem stanovnika u Dalmaciji.
Sveto stablo i simbol Dalmacije, izdržljiva dugovječna maslina, krije u sebi brojna ljekovita svojstva. Jeste li znali da je drvo masline može živjeti i više od 3000 godina i da se u samoj Bibliji spomenula više od 1000 puta?
Najranija poznata uporaba lista masline u medicinske svrhe čini se da potječe od drevnih Egipćana. U njihovoj se kulturi list masline smatrao simbolom nebeske moći. Od tada naovamo, stoji nam raspolaganju sa svim svojim benefitima, prednostima, mogućnostima i zdravim opcijama čiji puni potencijal još ne nalazi potpunu primjenu u Hrvatskoj. Šteta je tim veća jer nam je maslina posve dostupna, lako održiva, zahvalna za održavanje..jednom riječju - sveta biljka.
LIŠĆE MASLINE - BOGAT IZVOR ZDRAVLJA, DOSTUPNO I U PRVOM DOMAĆEM ČAJU SA KORČULE
Drevna ljepotica krije u svom lišću brojne tajne zdravlja, dugovječnosti zahvaljujući svojim antioksidacijskim svojstvima. Maslinov list tako može poboljšati različita stanja od upale pluća, gripe, meninigtisa, hepatitisa B, herpesa, infekcija mokraćnog sustava kao i kod bržeg oporavka od kiruških infekcija.
Ljekoviti sastav koji se nalazi u maslinovom listu smatra se da jača imuno sistem, smanjuje krvni pritisak, ublažava kolesterol, smanjuje koncentraciju šećera u krvi, pomaže bržem oporavku organizma od upalnih stanja i djeluje revitalizirajuće na opće stanje organizma. Brojni svjetski i domaći brandovi u kozmetici, koriste upravo maslinovo ulje kao neizostavan eliksir mladosti i ljepote.
Prednosti konzumacije maslinovog lista su brojne, a Hrvatska se može pohvaliti i prvim domaćim čajem od maslinovog lista koji je zadovoljio stroge svjetske kriterije i ukrcao se na Slow food arku okusa.
'Arka okusa' je veliki online katalog hrane kojoj prijeti nestanak, tj. ugroženih tradicijskih proizvoda, a projekt su 1999. godine zajednički pokrenuli Slow Food Fondacija za bioraznolikost i Gastronomsko Sveučilište u Pollenzu.
KORČULANSKI ČAJ OD LISTA MASLINE - HRVATSKI SLOW FOOD PROIZVOD
Mnogostruko ljekovito djelovanje čaja maslinova lišća danas je i znanstveno potvrđeno pa se stoga njegova uporaba u svijetu sve više povećava. I mi u Hrvatskoj imamo svoj čaj od lista masline!
Hrvatski čaj od lista masline našao je svoje mjesto na ovom vrijednom popisu slow food arke okusa zahvaljujući Fanitu Žuveli iz Vele Luke na Korčuli, vlasniku tvrtke 'Fanito' poznatijem po proizvodnji extra djevičanskog maslinovog ulja TORKUL, zaštićenog branda ovjenčanog brojnim priznanjima i nagradama, a koji je prije nekoliko godina krenuo u proizvodnju čaja od masline, želeći široj javnosti ponuditi prvorazredni ekološki proizvod. Želite li isprobati ove čajeve možete ih naručiti putem adrese: [email protected]
čokoladna torta s vrhunskim maslinovim uljem - neobičan ali izvrstan gastro spoj
PRIČA O TORKULU - PRIČA O JEDNOM OD NAJBOLJIH EUROPSKIH ULJA
Maslinarski i vinogradarski raj otoka Korčule, Vela Luka na Korčuli je posebno mjesto u kojem se čuvaju tradicija i vrijednosti nekih zaboravljenih vremena, a škrta zemlja otoka u mogućnosti je uz marljivost i umješnost njenih stanovnika, iznjedriti upravo nevjerojatne proizvode, proizvode koji ravnopravno mogu stati uz bok svjetskim brandovima. Sama Vela Luka posjeduje nasade maslina stare preko 2.000,00 godina a obrt Fanito prvi je u Hrvatskoj registriran za isticanje oznaka izvornosti na extra djevičanskom maslinovom ulju Torkul. Veloluško maslinovo ulje postalo je tako prvo izvorno extra djevičansko sortno zastićeno ulje, nagrađivano na brojnim medjunarodnim manifestacijama maslinovog ulja.
Ostaje za nadati se da će valorizirati trud malih proizvođača ekološki održivih kvalitetnih proizvoda u sve agresivnijioj utrci za profitom unutar koje se sve više u svijetu prodaju brojni nekvalitetni proizvodi pod extra djevičansko ulje, i da će Lijepa Naša svoju turističku prepoznatljivost sve više isticati i kroz ovakve projekte i pozitivne priče kojih na našim otocima ne manjka. A upravo su ovakve priče neizostavan dio našeg turističkog uspjeha.
https://www.youtube.com/watch?v=ntM42UWwnWo
Izvor: Youtube, G.E.T REPORT
Na Korčuli su se oduvijek produkti masline koristili u ljekovite svrhe, te vam ovom prilikom donosimo kratak popis blagodati masline za kućnu primjenu.
Maslinovo ulje i zdravlje (recepti preuzeti s stranice Udruge maslinara Vela Luka
Maslinovo ulje - primjena izvana
Maslinovo ulje opušta, relaksira, grije, pa se koristi kod mišićnih tegoba, upala, oboljenja nokata, opeklina, uboda insekata, reumatskih tegoba, grčeva, bubuljica. Ulje se nanosi na bolno mjesto i utrlja. Još je bolji način primjene sa zavojima i oblozima. Općenito, izvanredno je ulje za masažu.
Maslinovo ulje - unutarnja primjena
Ispiranje usta
Uzeti 1 žlicu maslinovog ulja ekstra, mućkati 10 do 20 minuta i ispljunuti. Ova kura čisti organizam.
Jutarnji napitak
Uzeti 1 žlicu maslinovog ulja s par kapi limuna i popiti s malo mlake vode.
Ovo je narodni lijek protiv čira i žućnih kamenaca, a daje i vitalnost.
Maslinovo lišće kao lijek
Čaj od maslinova lišća može biti lijek i odličan pomoćnik za uklanjanje viška urina u krvi, viška kolesterola, viška šećera, visokog krvnog tlaka, pomoć kod svladavanja stresa, i teškoća kod menopauze.
Priprema se na slijedeće načine:
30 – 40 g maslinovog lišća (po mogućnosti svježeg) prelije se s litrom kipuće vode i ostavi stajati 10 – 15 minuta, procjedi, dodaje limunova soka i šećera po želji. Čaj se pije četiri puta dnevno po jednu šalicu : prva na tašte, druga i treća pola sata prije obroka, a četvrta prije spavanja. Kura traje petnaest dana , a ponavlja se poslije osam dana. Kod dugotrajne upotrebe dobro je povremeno prekidati kuru.
Za liječenje dijabetesa čaj se priprema na slijedeći način:
10 g maslinovog lišća se usitni, stavi u 0.5 litara hladne vode i pusti da prenoći.
Drugi dan se kuha 20 minuta, procjedi i pije pola šalice 4 – 5 puta na dan.
Kod dugotrajne primjene dobro je praviti pauze u primjeni.
fotografije:arhiv urednistva, Fanito.hr
ANTIKVARIJAT STUDIO: KNJIGE SU VJEČNE - Od Aleksandrije do Zagreba
Najveća i najpoznatija knjižnica antičkog svijeta bila je i ostala Aleksandrijska knjižnica, ali njoj su prethodile brojne i javne i privatne zbirke najprije glinenih pločica, a zatim svitaka i knjiga. Pizistrat, atenski aristokrat iz 6. stoljeća prije nove ere, smatra se utemeljiteljem prve javne knjižnice, a osnovao ju je tako što je svoju privatnu zbirku ustupio za javno korištenje.
Prve su knjižnice Rima utemeljene na ratnom plijenu donesenom iz Grčke u 2. i 1. stoljeću prije nove ere, a prvu javnu rimsku knjižnicu osnovao je Gaj Azinije Polion oko 39. godine prije nove ere. Kroz naredne vjekove knjižnice su djelovale unutar crkvi i samostana i bile vezane uz skriptorije čija je funkcija bila umnažanje rukopisa prepisivanjem. Potkraj srednjega vijeka pojavile su se svjetovne i sveučilišne knjižnice poput onih u Sorbonni i Oxfordu.
Sorbonne, čitaonica sveučilišne knjižnice
Tijekom 15. stoljeća knjižnice doživljavaju svoj procvat, a osobito nakon izuma tiskarskog stroja. U 19. stoljeću konačno nastaju prve narodne knjižnice financirane od država ili gradova, te one u potpunosti postaju otvorene za javnost.
Arheološka iskapanja u Rimu otkrila su brojne privatne knjižnice koje su u neko doba bile rezultat pomodnosti, no zasigurno je među njihovim vlasnicima bilo i pravih bibliofila, a takva strast za posjedovanjem knjiga gotovo uvijek je vezana uz strast za čitanjem.
Werner Oechslin Bibliothek, privatna knjižnica nedaleko Zuricha
Suvremeni bibliofili ponekad posjeduju iste naslove različitih godina izdanja. Neke od tih knjiga su rijetke, druge ljepše dizajnirane od starijih, treće su uspomene kojih se vlasnik ne želi odreći. Bibliofil zna gdje se na njegovoj polici nalazi koja knjiga te često ima osobni način slaganja kojega teško itko drugi može shvatiti. Bibliofil sanja vlastitu knjižnicu neograničene kvadrature; nijedna mu javna knjižnica ne može zamijeniti vlastitu, on želi svoju, pa zato mnogo vremena provodi u knjižarama i antikvarijatima.
Knjižara u dominikanskoj crkvi, Maastricht, Nizozemska
Kad čitamo, ne čitamo slova, riječi i rečenice, već čitamo misli, poruke koje nam je autor napisanog želio prenijeti. Ponekad je to uputa za upotrebu kakvog uređaja, nekad gradivo koje će nam omogućiti polaganje ispita, ali čitanje je uvijek širenje vidika, čak i kad čitamo nešto s čim se ne slažemo.
Zimski ugođaj u antikvarijatu Studio, Zagreb
Plinije Mlađi rekao je kako nijedna knjiga nije toliko loša da se iz nje ne bi nešto dalo naučiti, a jedna rumunjska poslovica kaže: Nije učen onaj tko čita knjige, nego onaj tko zna što čita. Koja god vam se od ovih izreka čini istinitijom, čitajte, jer čitanje je dobro, a knjige su vječne: na vašim policama, na policama knjižnica, knjižara i antikvarijata, a iznad svega, ugrađene u vaše znanje.
Svitak je bolji od izrezbarena kamena.
Čovjek je umro: njegovo tijelo je prašina,
A njegovi ljudi su otišli sa zemlje.
Knjiga će podsjetiti na njega
U ustima govornika koji ga čita.
(Egipat, 1300 godina p.n.e.)
Nešto od književnih poslastica antikvarijata Studio po sniženim cijenama
Nešto staro, vrijedno, rijetko…
POSJETITE NAS U MASARYKOVOJ 20 u Zagrebu, i na webu: www.antikvarijat-studio.hr, a naša Facebook stranica je: facebook.com/AntikvarijatStudio/
Sretno i ugodno čitanje želi vam ekipa iz antikvarijata Studio!
Naslovna fotografija: Aleksandrijska knjižnica, rekonstrukcija.
Ostale fotografije: uz dopuštenje antikvarijata Studio.
Vincelovo u Požeško-slavonskoj županiji
Tradicionalna manifestacija Vinkovo/Vincelovo uz blagdan sv. Vinka održati će se od 21.01.do 28.01. na području Požeško-slavonske županije:
21.01. Požega
21.01. Kutjevo
21.01. Kaptol
22.01. Velika
28.01. Vetovo
Na obroncima koji okružuju Zlatnu dolinu tako prozvanu od Starih Rimljana ”Vallis Aurea”, ponajviše na Vinogorju Kutjevo, te Vinogorju Požega-Pleternica, gorjet će vincelovske vatre, spremat će se gastronomski specijaliteti, zarezivat će se trsje, točiti vrhunsko vino i ponovno njegovati tradicija.
Specifična je to pučka svetkovina u čast blagdana Sv. Vinka, zaštitnika vinogradara kojom vinogradari ovoga kraja kroz stoljeća obilježavaju početak rezidbe vinove loze u svojim vinogradima. Slavlje započinje blagoslovom vinograda kojega obavlja svećenik. Na trs koji se simbolično reže, vješaju se kobasice i zalije ga se s malo vina uz molitvu da godina bude rodna.
Velike fešte koje će se održati u nekoliko gradova i općina započinju paljenjem vincelovske vatre oko koje posjetitelji tradicionalno peku čuveni vincelovski ražanj. Vinari u svojim vinskim podrumima, ali i na posjetiteljskim štandovima priređuju bogatu ponudu vrhunskih vina i gastronomije, uz nezaobilazne zvuke tamburice.
Više informacija pronađite na webu www.tzzps.hr, dobro došli!
Naslovna fotografija: Turistička zajednica Požeško - slavonske županije
Otkrijte zimsku bajku u Baranji, Bilju i Kopačkom ritu
Kopački rit - iskonska ljepota u zimskom sjaju
Kopački rit, jedno od najbolje očuvanih močvarnih područja Europe, smješten je u Baranji, u trokutu što ga čine dvije velike rijeke, Dunav i Drava. Smješten na rubnim dijelovima općine Bilje, okosnica je nastanka i razvoja turizma u destinaciji, koja osim prirodnih ljepota, ima za ponuditi nadaleko poznatu baranjsku gastro i eno ponudu. Na obiteljskim turističkim seljačkim gospodarstvima, smještenim u okolici Kopačkog rita, u protekloj 2016. godini ostvareno je 6354 dolazaka i 13 703 noćenja domaćih i stranih turista. Time se destinacija općine Bilje izdvojila kao top destinacija za uživanje u odmoru, prirodi, biciklizmu te gastronomskim delicijama na kontinentu.
foto: Tomislav Horvat
Već je svima poznato da je Kopački rit dom mnogim vrstama ptica, osobito pticama močvaricama. Do sada je zabilježeno 300 vrsta, a na području Parka gnijezdi orao štekavac, simbol Parka. (www.parkovihrvatske.hr)
Hotspots preporuka: Provezite se posebnim vlakićem kroz ljepote Parka
U Parku su posjetiteljima na raspolaganju brojni načini obilaska Parka: turističkim brodicama, malim čamcima, kanuima, biciklima i pješice, a u ove hladne zimske dane i grijanim turističkim vlakićem, sve uz stručnog vodiča koji će posjetitelje najbolje upoznati sa prirodnim bogatstvom parka.
Redovne vožnje su radnim danom u 11h, a vikendom u 11.00h i 14.00h ili prema najavi za grupe.
Cijena obilaska vlakićem je 40,00 kn za sve posjetitelje, a rezervacija se može izvršiti svakim danom od 8:00 do 16:00 sati na broj telefona 031 445 445.
foto: Tomislav Horvat
U program su uključeni i sadržaji Prijemnog centra Kopačevo: video prezentacija, posjet multimedijalnoj izložbi i šetnja drvenom šetnicom.
Na našim jezerima i kanalima često se mogu vidjeti i labudovi kojima, čini se, zima ne smeta.
foto: Boris Bolšec
Simbol parka – orao štekavac – boravi u ritu tijekom cijele godine i može ga se vidjeti kako sjedi na visokim suhim granama u potrazi za plijenom. Na barama se mogu vidjeti i jata lijepih liski, a na granama i na korijenju uz kanale primijetit ćete ptičicu živopisnih boja – vodomara.
foto: Hrvoje Domazetović
Kada padne snijeg ili krošnje vrba i drugog raslinja zahvati mraz, Kopački rit poprima bajkovit izgled koji svakako vrijedi doživjeti, a šetnja drvenim mostovima na sve djeluje opuštajuće.
foto: Tomislav Horvat
Zadovoljstvo posjetitelja najbolje pokazuje činjenica da je prošle godine Park posjetilo više posjetitelja nego ikad do sada uz veliku stopu rasta, a u budućnosti se nadamo da će sve više ljudi upoznati i zavoljeti Kopački rit.
foto: Hrvoje Domazetović
Posjet Parku u ovo zimsko vrijeme ugodno će iznenaditi svojom ljepotom i sigurno potaknuti posjetitelja da dođe u neko drugo godišnje doba i otkrije još jedno novo lice Kopačkog rita.
AUTORI FOTOGRAFIJA:JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE
naslovna: Hrvoje Domazetović, ostale fotografije: Hrvoje Domazetović, Boris Bolšec, Tomislav Horvat
www.tzo-bilje.hr
Facebook TZO Bilje
Vinkovo u Iloku - zlatna škrinjica vukovarsko srijemske baštine
„Vinkovo u Iloku 2017.“, 20.-22.01.2017. - zašto ne propustiti najbolju feštu početkom 2017!
Doći u Ilok za Vinkovo pravi je potez, jer širom vinogorja u vinogradima, a isto tako i u podrumima i u naselju, možete očekivati dobru vinsku kapljicu, domaću hranu, pjesmu i gostoljubivost.
Vinkovo je pučko-vjerski obred blagoslova vinograda i početka vinogradarske godine, uz druženje, zvuke tamburice, pečene kobasice, slaninu i vino u vinogradima i podrumima vinara. Blagdan je uvijek 22.siječnja, ali se manifestacija u Iloku zbog brojnih gostiju zadnje četiri godine proširila i na najbliži vikend.
Blagdan sv.Vinka ili pučki „VINKOVO“ dugo je prisutan u tradiciji Iloka i Srijema, to je autentični i važan vinogradarski blagdan kada vinogradari trs vinove loze simbolično režu, vješaju se kobasice i sve zalije sa malo vina uz molitvu da godina bude rodna. S tog i drugih trsova običava se odrezati nekoliko ključića, koji nakon što u posudi s vodom i u toploj kuhinji potjeraju, služe za prognoziranje rodnosti nastupajućeg godišta. No to je i prigoda da se osim obreda zajedno sa svojim prijateljima, partnerima i gostima druži i veseli uz jelo, odlično iločko vino i pjesmu bez obzira na vremenske uvjete, jer toplija je i zima uz iločka vina!
Osim doživljaja u vinogradima i vinarijama/podrumima dvije večeri do kasnih sati u zajedničkom središnjem ugrijanom) vinskom šatoru Vinskog klastera Srijem u iločkoj tvrđavi u ponudi će biti puno dobrog vina i glazbe kako bi se svi što bolje na jednom mjestu ugrijali i zabavili.
Za petak 20.01. predviđen je tamburaški maraton (sviraju i natječu se tamburaški sastavi:Sokak, Endemi, Berdaševa priča i Allegro), a u subotu 21.01. pored uvijek atraktivnog „Pokladnog jahanja ulicama Iloka“ , bit će tu i „pokladni sajam“, sa ponudom srijemskih delicija, od fiša i ribe do mesnih zalogaja, čvaraka, priprava rakije, kuhano vino, razne sorte vina na degustaciji te izbor najboljeg traminca i drugo.
U subotnjem večernjem dijelu u šatoru će se uz ponudu brojnih iločkih vinarija po pristupačnim cijenama moći proveseliti uz Klapu Fjabula i TS Ringišpil.
Po četvrti put priprema se i posebno, zajedničko vino: „Graševinu Vinkovo“, koja je enološki sastavljena od vina gotovo svih iločkih vinarija.
Središnja proslava u vinogradima kao i inače predviđena je na vinogradarskoj poziciji Iločkih podruma - „Vukovo“, u subotu 21.01. od 14 sati. U nedjelju na sam dan sv. Vinka ujutro je sv. misa i blagoslov, a tijekom dana tradicijsko obilježavanje blagdana u vinogradima i vinarijama širom i okolo Iloka.
Sva ponuda tijekom manifestacije je uz kupljene bonove ili degustacijske čaše, odnosno u večernjem dijelu po cjeniku.
Organizatori i pokrovitelji : Vinski klaster Srijem, TZ Ilok, Grad Ilok
Pokladno jahanje u Iloku , 21.01.2017. - doživite vjetar u kosi uz iločku zimsku bajku!
I ove godine običaji konjogojaca u pokladnom godišnjem dobu obilježit će se tradicijskim pokladnim jahanjem iločkim ulicama. Od domaćina do domaćina, od dvorišta do ajnfora, uz ljepotu konja, kočija, nošnje, pjesme i uz dobro vino i rakiju te domaće zalogaje prodefilirat će članovi više konjogojskih udruga iz Vukovarsko-srijemske i okolnih županija..
Organizator i domaćin u Iloku je Konjogojska Udruga „Kadij“, podrška Grad Ilok i Turistička zajednica Ilok.
Dođite, jer toplija je i zima uz iločka vina!
[pdf-embedder url="http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2017/01/vinkovo_u_Iloku_2017.pdf"]
Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije
Foto: Ivan Ripić,Vesna Štajner,Ivica Miličević, arhiv TZ Vukovarsko - srijemske županije
