Izlet u Zagrebačkoj županiji
TURIZAM ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
I povedite obavezno vaše najmlađe, biti će vam zahvalni.
Jednog sunčanog vikenda nakon poduljeg zimskog jada, odlučili smo istražiti okolicu Zagreba.
Gdje ćemo? Ni ne znate koliko ima seoskih domaćinstava u okolici Zagreba. Pa smo se odlučili otići diviti romantičnim brežuljcima zapadne Moslavine.
A čuli smo da tamo ima seoskih domaćinstava s egzotičnim životinjama što je nama otočanima koji su se ko mali utrkivali na magarcima, bio odličan impuls za istraživanjem. Mislili smo naravno i na dobrobit djece koja će upotpuniti svoje znanje o životinjskim vrstama.
Od Zagreba do Ivanić Grada ima oko 30km. Ako ste brzi i gladni, doći ćete brzo na odredište. Finalno odredište nije bio pitomi Ivanić grad, mada držimo da je mjesto jako slatko. Popili smo kavu u jednom kafiću pored bankomata. Ugodna usluga, uredan ljupki grad bez nervoze i vreve, živi nekim svojim tempom kojeg ne zahvaća nimalo pressing i žurba metropole.
Nakon kraće šetnje, krenuli smo 4 km dalje. Na preporučeno seosko domaćinstvo. Tamo je hrana odlična, rekoše nam dobronamjerni domaći. Lokacija Kloštar Ivanić. 4 km dalje od Ivanić grada stigli smo u Stari Mlin.
Odmah što nam je upalo u gradskom bukom istraumatizirano uho, bio je pjev ptica. A oko je zaslijepilo preko stotinu nijansi zelene boje. Savršeni sklad prirode stopio se s melodijom nekoliko kosova. Uspeli smo se na pa vrh brijega i kako je bio čisti jesensko ljetni dan, divili smo se pogledu na Medvednicu Kalnik Bilogoru, Ivanščicu..Prekrasan pogled na stare guste šume osvaja u svakom pogledu. Niste ravnodušni ni na domaću hrana koja miriši već s prilaznog puta.
Pasionirani ljubitelji svega što ima natruhe i prizvuke starinskog etna, kako odoljeti ovakvom accessoiru?
Oduševile su nas stazice za šetnju te dva ribnjaka i mala šuma. Svugdje su bile postavljene male ljupke klupice te smo se već vidjeli kako u vilinskoj krinolini čitamo debelu knjigu, dok nam povjetarac mrsi (nepostojeću) dugu kosu.
A tek egzotične životinje (imaju klokana i pauna!) Slika nije dobra, ali netalentirani kakvi jesmo, dali smo sve od sebe za najbolju sliku a i klokan je bio brz.
Gastronomija Zagrebačke županije osvaja mirisima i okusima. Vrijednost takve gastronomije je posvećenost tradicijskoj pripremi hrane i brižno korištenje namirnica iz domaćeg uzgoja.
(Foto: Stari Mlin)
Hrana – znamo da zvuči ko ofucana izlika ali tako nam svega, nismo je stigli uslikati. Prebrzo smo je dokrajčili, pa smo posudili fotografiju s weba. Vjerujte da je ponuda i dobra i izdašna. Ističemo bogatu ponudu domaćih likera i domaćih vina a ako ste u prilici probajte i šarana na rašljama.
Evo još malo ljupkih detalja nekog zaboravljenog svijeta iz davnine u detalju zelenog prozorčića i cvijetnih aranžmana:
I za kraj evo par osnovnih informacija: Posjed se nalazi u brdovitom području Kloštar Ivanića, nedaleko Ivanić Grada. Veličine je otprilike tri hektara, a u sklopu imanja nalaze se četiri objekta za razne namjene. To su restoran i sala, zatim kuća za smještaj gostiju sa šest dvokrevetnih spavaonica, te staja sa životinjama i mlin koji je zapravo ‘izložbeni primjerak’, kako bi se gostima dočaralo neko prošlo vrijeme.
Proljeće je idealno za posjetu seoskim domaćinstvima, a Zagrebačka županija prebogata je njima.
Stoga posjetite i osjetite prirodu okolice Zagreba, neosporno ćete doživjeti jako lijep izlet.
Foto: Privatni album
Anita Žuvela Hitrec
Split - kulturni đir gradom prepunim života!
Vreva na ulicama unutar 1700 godina starih zidina Dioklecijanove palače, prepuna životopisna Riva, stari kvartovi - Radunica, Get, Vela Varoš i Matejuška, dokaz su da Split ne nudi samo jedinstvenu povijesnu kulisu nego je i prepun života
Malo je gradova u svijetu koji ne moraju izmišljati priče i legende kako bi privukli turiste. Na našu veliku sreću jedan od njih je Split! Sreća je i to što je upravo u njemu rimski car Dioklecijan 295. sagradio veličanstvenu palaču. Danas je to najživlji dio Splita, ali i odlično očuvan antički spomenik, koji je - s kasnijom srednjovjekovnom nadogradnjom, UNESCO spomenik kulturne baštine.
Iako ponosni na cara i činjenicu da je živio u njihovom gradu, Splićani vam neće znati puno ispričati o njemu. Osim što je po broju ratova u kojima je pobijedio i veličini teritorija kojem je vladao, Dioklecijan sigurno najuspješniji dalmatinski vojskovođa, političar i državnik svih vremena, zapravo se o njegovom životu vrlo malo zna. Povjesničari i arheolozi nisu sigurni niti u moguće mjesto njegova rođenja. Dvoume se između Duklje na području Crne Gore i Salone na području današnjeg Solina. U svakom slučaju jedno je sigurno. Oba grada nalazila su se u rimskoj provinciji Dalmaciji pa je rimski car Dalmatinac!
Najatraktivniji dio njegove palače i danas je Peristil, središnji trg koji za ljetnih mjeseci vrvi turistima naoružanim fotoaparatima, osobito u podne kada se očekuje smjena Dioklecijanove straže… I tako od svibnja sve do kraja rujna, kada gužve malo popuste, ali živost ostaje.
I nekadašnje predvorje carevih prostorija, jedinstveni Vestibul -udaljen tek nekoliko metara od Peristila, danas je minijaturna koncertna dvorana iznimne akustike u kojoj klape pjesmom dočekuju oduševljene turiste.
U palači je i nakon gotovo dvije tisuće godina još sve u funkciji. Nekadašnji mauzolej cara Dioklecijana, žestokog progonitelja kršćana, u 7. je stoljeću postao katedrala u kojoj su na počasnim mjestima oltari s relikvijama Svetog Dujma i Svetog Staša, mučenika pogubljenih u obližnjem Solinu. Uz katedralu smješten je 57 metara visok zvonik, najizvornija dalmatinska srednjovjekovna građevina i jedinstveni splitski vidikovac sa spektakularnim pogledom na čitav grad.
Dioklecijanova palača prepuna je atrakcija koje se ne propuštaju - Jupiterov hram, sfinge, iznimno očuvani Dioklecijanovi podrumi koji iz palače vode na suncem okupanu splitsku Rivu, najomiljeniju promenadu grada.
Inspiracija splitskih chefova
Iako nije znanstveno dokazano, ljubav definitivno ulazi kroz želudac. Toga ćete postati svjesni kada posjetite živopisnu splitsku tržnicu, smještenu sa istočne strane Dioklecijanove palače. Ovo nezaobilazno mjesto Splićana, živopisno, bučno i bogato netom ubranim voćem i povrćem, nudi sve što je potrebno za mediteransku kuhinju. Zapravo gotovo sve. Ljubitelji plodova mora i friške ribe morat će otići do peškarije smještene sa zapadne strane Dioklecijanove palače, u kojoj miris friškine nikom ne škodi.
Pazar i peškarija neiscrpan su izvor inspiracije chefovima splitskih restorana i trattorija koji su posljednjih godina, uz butige, galerije i cafe barove, izrasli kao gljive nakon kiše po uskim uličicama Dioklecijanove palače.
Krenemo li prema sjeveru glavnom ulicom palače, u blizini Zlatnih vrata istoimena je kinoteka koja će oduševiti ljubitelje klasika i umjetničkih filmova. Odmah na izlazu iz palače dominira veliki kip Grgura Ninskog, među turistima (ali i Splićanima) poznatiji po izlizanom palcu srećonoši, nego po svojoj povijesnoj ulozi.
Šetnja slavnom povijesti
Uz Prokurative i Peristil, koji su omiljena okupljališta turista, još su dva prekrasna trga u strogom centru Splita. Zanimljivo je da Splićani ne zovu pravim imenima. Narodni trg za njih je oduvijek Pjaca. Njime danas dominira Gradska vijećnica, zgrada iz 15. stoljeća, a intrigira i sat na tornju sa 24 rimska broja, umjesto 12 koliko ih uobičajeno satovi imaju. Nedaleko od tog trga smješten je Trg braće Radić, no teško da ga itko u ovom gradu poznaje pod tim imenom. Još otkada se na njemu prodavalo voće zove se Voćni trg. Prepoznat ćete ga po kipu Marka Marulića, čiji je autor Ivan Meštrović, jedan od najpoznatijih hrvatskih kipara.
Njegova prekrasna Galerija nalazi se s južne strane Marjana, a u njezinoj blizini je i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. To su samo dva od desetak splitskih muzeja i bezbroj galerija koji su sastavni dio kulturnog itinerara grada.
A za ljubitelje teatra tu je bogat program splitskog Hrvatskog narodnog kazališta smještenoj u zgradi iz 1893. u kojem vas između ostalog u travnju očekuje splitska opera Mala Floramye, ali i otvorenje 27. Marulićevih dana.
Kazalište je smješteno na početku Marmontove ulice, koja je dobila ime po Napoleonovom maršalu zasluženom za urbanizaciju dalmatinskih gradova. U njoj su smješteni dućani, kafići, restorani, dva izložbena prostora, najstarije kino Karaman, već spomenuta peškarija, sumporne toplice… I eto nas na Rivi, u pravo vrijeme za kavu, omiljeni ritual Splićana.
Više informacija pronađite na: www.visitsplit.com, ili Facebook TZ Grada Splita.
Foto: arhiva TZG Splita, Hot Spots, HNK Split, Split culture
Čudesna vibra splitske park šume Marjan!
Ovo mjesto je raj, prekrasan je tijekom čitave godine, ostavlja nas bez daha, nudi najljepši pogled… tek je dio komentara o Marjanu koje su oduševljeni turisti podijelili na TripAdvisoru
Ima nečeg jedinstvenog u toj splitskoj atmosferi i ležernom mediteranskom stilu što zavodi i opušta. Upravo je takav i Marjan, slika grada iznad kojeg se uzdiže. Vole ga i fetivi i furešti. Gotovo da nema Splićanina koji neće znati koliko skala ima do prve vidilice. Još kao djeca trčali su po tim skalama ili su ih u šetnji s roditeljima u čudu brojili pitajući se ima li im kraja. Oni malo stariji krali su prve poljupce u skrivenim valama, dok se ljeti činilo da je čitav Split na marjanskim plažama. Vikendom se promenada s Rive selila na marjansku šetnicu, a njegove stine privlačile su najhrabrije… Mijenjali su se sustavi, moda i tehnologije, no jedno je ostalo isto. Marjan privlači gotovo jednakom ljepotom.
Otkrijte i vi što je to toliko magično u ovoj splitskoj park šumi da mu se turisti dive, obitelji ga vole, a sportaši i rekreativci ne propuštaju
Bez obzira za koju se aktivnost odlučili, vodite računa da ste u Dalmaciji. Tu je uglavnom toplo tijekom čitave godine, a već od proljeća počinju vrućine. Na Marjan krenite rano ujutro, obujte udobnu obuću i ponesite vodu. Ovisno o tome kakav ste tip, odaberite jednu od deset ponuđenih aktivnosti – pješačenje, slobodno penjanje, biciklizam, tenis, vožnju kajakom, jedrenje, kupanje i jedinstveni zalazak sunca. Ove posljednje dvije aktivnosti spadaju u obaveznu kategoriju.
Volite li pješačenje, krenite rutom od splitske Rive, kroz živopisni Varoš do prve vidilice, pa južnom stranom prema starim „Marijanskim crkvicama“ isklesanim u stijenama. Među najatraktivnijima je sv. Jere, u čijoj su blizini pustinjačke eremitaže redovnika. Da je Marjan nekada bio duhovno utočište Splićana, svjedoči još deset crkvica skrivenih po čitavom brdu. Na istočnim padinama Marjana poviše vidilice otkrit ćete staro židovsko groblje koje datira još od 1573. Upotpunite kulturnu rutu po Marjanu posjetom Galeriji Ivana Meštrovića ili Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika.
Za adrenalinske tipove
Odlučite li se za šetnju ili trčanje sjevernom stranom na kojoj je promet zabranjen, uživat ćete u potpunom miru i pogledu na Kaštelanski zaljev, a ako ste adrenalinski tip u potrazi za avanturom, marjansko penjalište nešto je po vašem ukusu. Reljefne stijene s južne strane savršene su za penjače. Na mjestima jedva dosežu 40 metara, a treća vidilica na vrhu Telegrinu sa 178 metara najviša je točka Marjana.
Iako je omiljeno odredište rekreativnih biciklista svih dobnih skupina, koje ni najveće nevrijeme ne može spriječiti da prođu svoju uobičajenu rutu, na padinama Marjana posljednje vrijeme uživaju i ljubitelji brdskog biciklizma.
Ljeto na Marjanu je poseban doživljaj
Bene, Ježinac, Kašjuni, Kaštelet, Zvončac, Prva voda…, marjanske su plaže na kojima se ljeti okupljaju Splićani i njihovi gosti. Ako niste ljubitelj cjelodnevnog izležavanja na suncu i treba vam aktivnost, otkrijte Marjan iz posve nove perspektive uživajući u laganom veslanju u kajaku. Volite li tenis, u predvečerje se uputite na terene na Benama, a jedrite li na dasci, odaberite Kaštelet popodne, kad zapuše maestral. Marjan je u to doba godine jednostavno neodoljiv. Bilo da ste Splićani ili turista, nećete propustiti kavu na vidilici, uživajući u pogledu, osobito kad je zalazak sunca. Sigurni smo da će pasti najmanje jedan selfie.
Više informacija pronađite na: www.visitsplit.com, ili Facebook TZ Grada Splita.
Foto: arhiva TZG Splita, Hot Spots, Split Adventure, Cro Active Holidays, Givent2fly
Proljeće zove- otkrijte zelena blaga Bilogore kroz ciklogastro turu
Top izlet ovog proljeća - Hotspots preporuka
Napokon smo dočekali zeleno proljeće! Ljepota čudesne prirode koja se budi iz zimskog sna nikog ne ostavlja ravnodušnim, a kad se ta ljepota poveže s boravkom u prirodi, imamo recept za odličan izlet. A zna se, priroda se nigdje ne budi ljepše doli na smaragdnom kontinentu Lijepe Naše. U to ime nemojte propustiti datum 09.04. i posjetu Bjelovarsko - bilogorskoj županiji, u kojoj ćete iskusiti čari bogate gastro ponude, uživancije u prirodi i aktivnog odmora. Što vas očekuje na izletu?
Na ovom izletu kušat ćete hranu najboljih seoskih domaćinstava, nazočiti profesionalnoj biciklijadi, krenuti novim vilinskim putem kamo možete povesti najmlađe, sudjelovati u edukativno kreativnim radionicama, osjetiti vjetar u kosi na poznatim konjičkim stazama uz certificirane vodiče turističkog jahanja i jako se lijepo provesti..
foto: Vila Bilogore
Raspored događanja za ciklogastro turu 9.4.2017. Vila Bilogore, Mala Dapčevica
“Zelena blaga Bilogore” jedinstven je ciklo-gastro događaj na obiteljskom imanju Vila Bilogore u Maloj Dapčevici namijenjen ljubiteljima biciklizma, zdrave hrane i prirode.
Smještena u šumi, dva kilometra od glavne ceste Grubišno Polje/Virovitica, Vila Bilogore nudi jedinstveni mir i odmor od svakodnevnih gradskih vreva i stresa.
ZDRAVA HRANA 9. 4. 2017.
foto: Vila Bilogore
Započnite dan u Vili Bilogore uz degustaciju domaćih proizvoda s lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Primjerice, priprema se tradicionalan juneći gulaš s domaćim rezancima koji će moći okusiti svi posjetitelji.
Zelena blaga Bilogore predstavit će Vam OPG Jareš − proizvođače sira iz Dežanovca,
foto; OPG Jareš
Tu je i OPG Gorza s malinovim vinom iz Bjelovara,
foto; Tihomir Gorza
Dočekat će vas i OPG Balja iz Garešnice s pčelinjim proizvodima i kupkama od sljeza
foto; Tatjana Balja
Iskušajte i neodoljive proizvode od lavande romske etno-kuće iz Velikog Trojstva.
BICIKLIZAM 9. 4. 2017.
Vila Bilogore početna je i završna točka 44 kilometara duge biciklističke rute brdima Bilogore. Staza povezuje Virovitičko-podravsku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju, gotovo cijelom dionicom očekuje vas makadamska vožnja i usponi.
foto: Saša Pjanić
Na biciklijadi koju organizira Nippy Adventures, portal za promociju cikloturizma, će sudjelovati biciklisti iz biciklističkih udruga iz Bjelovara, Virovitice, Daruvara, Garešnice i Pakraca. Staza je zahtjevna, a za one koji dolaze iz smjera Virovitice zajednički polazak organiziran je ispred Zagrebačke banke s polaskom u 8 sati.
Povratak je predviđen do 13 sati kada će na imanju za sve sudionike biciklijade biti poslužen juneći gulaš s domaćim rezancima. Kotizacija za biciklijadu koja će biti organizirana na imanju Vila Bilogore je 60 kuna.
VILINSKI PUT I EDUKATIVNA RADIONICA ZA NAJMLAĐE 9. 4. 2017.
Za vrijeme biciklijade djeci osnovnoškolskog uzrasta bit će predstavljen Vilinski put na kojem će se djeca pobliže upoznati s florom i faunom bilogorskih šuma. Stručni vodiči ispričat će im zanimljive povijesne priče ovoga kraja, a šetnjom samim Vilinskim putem pobliže će im pokazati najzanimljivije od prirodnih bogatstava Bilogore. Imanje Vila Bilogore nalazi se usred netaknute šume i prostire se na 15 hektara.
Sama šetnja Vilinskim putem trajat će 50 minuta. Nakon šetnje Vilinskim putem djeca će moći sudjelovati i na edukativno-kreativnoj likovnoj radionici Šareni tanjur zdravlja gdje će imati prilike i kušati obroke koje će tamo pripremati. Voditeljica radionice je Nikolina Mihić, profesorica likovne kulture te ujedno i članica Udruge za promicanje kvalitete života Iskorak iz Virovitice.
SPORTSKE AKTIVNOSTI 9. 4. 2017.
Za ljubitelje aktivnog turizma u sklopu okućnice Vile Bilogore organizirano je i sudjelovanje zainteresiranih gostiju u streličarstvu, a vodiči turističkog jahanja koji nam dolaze s Prve međunarodno certificirane, Bilogorske konjičke turističke staze, gostima će omogućiti da se okušaju i u jahanju. Za one najmlađe tu je veliko dječje igralište s ljuljačkama, klackalicama i pješčanikom.
Zelena blaga Bilogore 9. 4. 2017. - program događanja
8.00 – okupljane biciklista u središtu Virovitice kod Zagrebačke banke
8.30 – polazak na vožnju prema Maloj Dapčevici na imanje Vila Bilogore (18 km)
09.30 – Bilogorski doručak
11.00 – polazak na MTB vožnju brdima Bilogore (44 km)
11.30 – Vilinski put – edukativna šetnja šumom
13.00 – Šareni tanjur zdravlja – edukativno-kreativna likovna radionica
14.00 – ručak
15.00 – slobodne aktivnosti (jahanje uz vodiče, streličarstvo, nagradne igre)..
foto: Vila Bilogore
VILA BILOGORE
Na krajevima istočne Bilogore smjestilo se jedno od najljepših obiteljskih imanja – Vila Bilogore. Vila Bilogore smještena je u šumi, dva kilometra od glavne ceste Grubišno Polje/Virovitica.
Svojim gostima prije svega zbog svoje lokacije i fantastične prirode koja je okružuje nudi privatnost i pogled na beskrajno zelenilo koje okružuje čitavo imanje.
Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije, koja je i pokrovitelj “Zelenih blaga Bilogore”, od 2016. godine je postala i članica European destinations of excellence – EDEN Networka Europske komisije, najveće asocijacije održivog turizma u Europi, a sama Vila Bilogore ponosi se s četiri zvjezdice koje joj je dodijelilo Ministarstvo turizma RH.
Obiteljska kuća Rekić već je pet generacija u obitelji, a od 2016. otvorena je gostima pod imenom Vila Bilogore. Gosti koji u sve većem broju dolaze u posjet za kuću i okućnicu imaju samo riječi hvale. Osam je godina trajala obnova kuće, a danas nudi trokrevetnu sobu, prostor za razna događanja te jedinstveni spoj prirode i arhitekture. Na jelovniku se nalaze birana jela lokalnih OPG-ova, pripremana po tradicionalnim recepturama bilogorskoga kraja.
Zabilježite 09.04.2017 u svoje izletničke planere i krenite prema Vili Bilogore. Bilo da se želite rekreirati, zabaviti vaše najmlađe ili uživati u dobrom zalogaju, jedno je sigurno: uživancija neće izostati.
Fotografije preuzete: Turistička zajednica Bjelovarsko - bilogorske županije, Vila Bilogore, Saša Pjanić, OPG Jareš, OPG Gorza, OPG Balja, Romska kuća, Delimir Hrestak, naslovna fotografija Saša Pjanić.
Samobor - gastronomski raj Zagrebačke županije
Osim ljepote omiljenog zagrebačkog izletišta, Samobor je poznat i po bogatoj gastro ponudi.
Polako, ali sigurno, Samobor je stekao reputaciju važnog gastronomskog odredišta Hrvatske i ovog dijela Europe. 
Tome su doprinijeli ovdašnji stanovnici i ugostitelji, koji su znali uspostaviti ravnotežu između naslijeđa, brižno čuvajući recepte predaka, i noviteta koji su neminovno ulazili u jelovnike. S vremenom su i neki od tih noviteta postali dio tradicije i vežu se uz samoborski kraj. 
Gastronomija i turizam su prirodno povezani i međusobno se podupiru. Gotovo da nema turista i posjetitelja koji u Samoboru nije kušao kremšnitu i domaće specijalitete, zatražio salamu, češnofku, muštardu, popio bermet, a za vrijeme Fašnika pojeo krafnu. U istraživanju mogli su otići i korak dalje te probati delicije samoborskih ugostitelja, koji su u svoje recepte ugradili i bogatstvo ovdašnje flore i faune, osobito ljekovitog bilja, gljiva, divljači i riba.
Dodatno su ponudu obogatila i obiteljska seoska gospodarstva te samoborski vinari pa i oni izbirljivi u Samoboru sigurno mogu pronaći nešto za sebe. 
Bogatstvo i raznolikost, a posebno tradicionalna kuhinja, dostatna su pozivnica za dolazak u Samobor i uživanje u njegovoj gastronomiji.
Jeste li znali da je Ministarstvo kulture 2007. proglasilo pripremu Rudarske greblice nematerijalnim kulturnim dobrom. Priprema ovoga "tenkog kolača" veže se uz povijest rudarstva u Rudama. Prvo je to bio uobičajeni obrok za rudare, a s vremenom prerastao u slani kolač nazvan po tradicijskom drvenom alatu greblici. To je samo dio prebogatog naslijeđa ovog dijela Hrvatske, a uživanje u tradicijskim jelima i danas je uobičajeno u gotovo svim samoborskim ugostiteljskim objektima.
Istražite stoga čim prije, samoborske restorane, domaćinstva i ugostiteljske objekte, a ako niste gladni, već dovoljan doživljaj biti će i fina kava i ukusna kremšnita na glavnom samoborskom trgu ovog proljeća.
Donosimo popis samoborskih restorana a ako ste ljubitelji tradicije, inspirirajte se listom tradicionalnih jela. Za gastro nostalgičare, tu je i samoborska kuharica koju možete prelistati na ovom linku.
Proljeće zove, dobro došli u prelijepi Samobor!
fotografije preuzete: Turistička zajednica grada Samobora i arhiv uredništva
10 dana astronomije – Star party, radionice, izložbe, stručna predavanja pod okriljem tamnog neba iznad Daruvara
Vrijeme održavanja 31.03.- 09.04. 2017.
Kako je sve počelo i kako bi moglo završiti? Možemo li o svemiru naučiti još više, saznati gdje su ti vanzemaljci, naučiti sve o tajnama života i preseliti na druge planete? Znamo li kako je nastao dinosaur, što je Firmijev paradoks i da nam zvijezde mogu biti lijek?
Odgovore na mnoga pitanja koja su stoljećima bila obavijena velom misterije donose nam jedinstvenih 10 dana astronomije u Daruvaru od 31.03. – 09.04. 2017.
Pozivamo vas u Daruvar na 10 dana astronomije od 31.03. – 09.04. 2017., događaj koji se tijekom proteklih sedam godina održavanja razvio u značajno okupljalište astro eksperata i stručnjaka, te brojnih simpatizera i posjetitelja koji o svemiru žele naučiti više. Ove godine predavanja su fokusirana na mogućnosti života u Svemiru, od života prvih putnika u Svemir, životinja kao što je pas Laika, čimpanze, pa sve do ljudskih posada.
Niz predavanja o geologiji, antropologiji, biologiji, medicini i, naravno, astronomiji, okupit će tih dana u Daruvaru vrsne stručnjake, znanstvenike kao što su jedan od vodećih hrvatskih astronoma, prof. Korado Korlević, voditelj planetarija s odjelom astronautike u Tehničkom muzeju u Zagrebu Anto Radonić, prof.dr.sc. Marija Heffer, prof.dr.sc. Ivica Puljak, dr.sc. Nenad Raos, dr.sc.Davorka Radovčić, student filmske montaže na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, Sandrino Požežanac, članica AD Kumova slama Daruvar mag.oec. Dunja Županić i ostali stručnjaci za nebeska pitanja.
Trud i rad koji članovi Astronomskog društva Kumova slama od početka ulažu u ovaj festival astronomije, izniman je i teži ka tome da postane nacionalni jedinstveni projekt znanja, obrazovanja, ali i odlična prilika za promociju tamnog neba iznad Daruvara!
Mnoge štovatelje svemirskih prostranstava zasigurno će obradovati i vijest da će se u sklopu 10 dana astronomije obilježiti 20 godina postojanja kultne radio emisije „Andromeda“ emitiranjem uživo upravo iz Daruvara s uvijek zanimljivim Antom Radonićem.
O dobroj povezanosti znanosti i astronomije s turističkom ponudom i ljepotama Daruvara svjedoči sve veća posjećenost iz svih dijelova Hrvatske, ali i šire. Stoga cijenjeni ljubitelji astronomije, zvjezdoznanci, astronomi i astro amateri, toplo preporučamo da od ponuđenih predavanja izaberete nešto za sebe i uživate u druženjima pod kristalno jasnim zvjezdanim nebom grada Daruvara. Više o svim predavanjima i predavačima, doznajte i na ovom linku.
Napomene: Izložba predavanja i astro vrtić se održavaju u Hrvatskom domu, Daruvar – osim ako nije drugačije navedeno.
Donosimo program i raspored događanja:
Sve informacije potražite na stranicama Turističke zajednice Daruvar - Papuk kao i na stranici
AD Kumova Slama. Lajkajte ih na njihovoj Facebook stranici i budite u toku s svim novostima koje su pripremili za ovogodišnjih 10 dana astronomije.
Dobro došli na najveći astro party ove sezone!
https://www.youtube.com/watch?v=m3wDUdM_BJg&feature=youtu.be
autor video zapisa: Sandrino Požežanac
Autor fotografija: Dunja Županić
Reportaža o ljepotama Bilogore nagrađena nagradom "Marko Polo - slavni putopisac"
Putopisac i fotograf Saša Pjanić osvojio je nacionalnu nagradu „Marko Polo grand prix“ za svoju foto-putopisnu reportažu „Bilogora – ljepota slobodnog spusta“, koja je objavljena u putnom magazinu Croatia Airlinesa. Nagradu je dodijelila predsjednica FIJET Hrvatska, koja je i potpredsjednica Svjetskog FIJET-a, Tina Eterović-Čubrilo, u prisustvu župana, ujedno i predsjednika TZ BBŽ, Damira Bajsa te direktorice TZ BBŽ Jasne File.
Reportaža „Bilogora – ljepota slobodnog spusta“ na desetak stranica na hrvatskom i engleskom jeziku, uz fotografije, opisuje ljepote Bilogore i njezina seoska turistička domaćinstva spojena ciklo-putovanjem. Kandidaturu reportaže poslala je Turistička zajednica BBŽ, a deseci tisuća putnika diljem svijeta čitalo je reportažu u putnom magazinu našeg avioprijevoznika Croatia Airlinesa. Budući da je za vrijeme dodjele nagrade Saša Pjanić bio na višemjesečnom putopisnom zadatku u zemljama Indokine, te nije mogao osobno primiti nagradu, Turistička zajednica BBŽ u suradnji s FIJET-om Hrvatska organizirala je njenu dodjelu.
Inače, nagradu „Marko Polo-slavni putopisac“ ustanovila je Svjetska federacija turističkih novinara i pisaca u turizmu FIJET (World Federation of Travel Journalists and Writers), a njihova hrvatska podružnica dodjeljuje je stranim i domaćim novinarima i putopiscima. FIJET je osnovan 1954. godine u Parizu, a misija je promovirati odredišta, ljude, tradiciju i posebnosti jednoga kraja, dok je hrvatski FIJET djeluje od 1990. godine.
„Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije prošle godine kandidirala je sjajnu priču koju smo znali da se stvarala, da je bila objavljena - profesionalni putopis sjajnog fotografa i putopisca Saše Pjanića na natječaj za nacionalnu nagradu Marko Polo. Onima koji su bili u komisiji to sve se svidjelo i Saša je dobio glavnu nagradu Marko Polo. Tada je bio na svom novom zadatku na putovanju Indokinom, Vijetnamom, Kambodžom i nije mogao primiti nagradu. Cijela ova reportaža, na desetak stranica, koja je objavljena u putnom časopisu Croatia Airlinesa, doista govori na najbolji mogući način o pedaliranju, bicikliranju, o Bilogori, o njezinoj ljepoti i potencijalima njezina turizma.“ rekla je Jasna Fila.
„U ovoj reportaži otkrivena je zaista sva ljepota ove lijepe županije. Putovanja otvaraju dušu i oči, tako će možda i Saša mnogima otvoriti oči i dušu prema ovom lijepom kraju. Marko Polo je prvi svjetski putopisac. Naša osnovna namjera i cilj je poticati hrvatske novinare i putopisce da pišu o svojim krajevima. Hrvatska turistička zajednica nagrađuje Zlatnim perom strane novinare koji pišu o Hrvatskoj. Još kao novinarka na radiju zalagala sam se da se više pažnje prida domaćem novinaru. U tome me tada podržavao i ministar turizma Damir Bajs. Župan, tadašnji ministar krenuo je s promocijom kontinentalnih krajeva. Zato smo mi u FIJET-u dali naglasak da se ovom nagradom nagrađuju hrvatski, domaći putopisci koji pišu o manje komercijalno turističkim krajevima. Croatia Airlines u svojem časopisu objavljuje najbolje članke s namjerom da stranci i ljudi koji putuju imaju najbolja saznanja o našim krajevima. Zato zaista čestitam. Ovo je zaista izvanredan putopis o Bilogori. Ovaj put mi je bilo jako drago da sam došla ovdje i da možemo pred vama novinarima reći da možda i vi dovoljno ne poznajete Bilogoru onako kako ju je opisao Saša pa možda nešto naučite i od Saše.“, pojasnila je Eterović-Čubrilo.
„Drago mi je da je s nama i naš stvaralac Saša Pjanić, nečega što nam je na ponos i čast. Govorimo o činjenici da je njegova foto-putopisna reportaža "Bilogora i ljepota slobodnog spusta" objavljena u putnom magazinu Croatia Airlinesa i dobila je nagradu za najbolju putopisnu reportažu u 2016. godini u Hrvatskoj. Njegova reportaža "Bilogora i ljepota slobodnog spusta" govori o tome kako s biciklom i putovanjem na biciklu kroz Bilogoru moglo se naići na prekrasne predjele. Mislim i uvjeren sam da je naš kraj, ponajviše i Bilogora, najljepši kraj Hrvatske, ali lijepo je vidjeti kad to oko fotografa i pero putopisca potvrdi. Mislim da 10.000 putnika u Croatia Airlinesu koji su pročitali ovakvu krasnu reportažu, sigurno će se zapitati hoće li možda doći ovdje. „ istaknuo je župan Bajs.
„Najprije bih se htio zahvaliti Jasni Fili, gospođi Tini i županu što su odlučili da nakon prosinca ta priča o dodjeljivanju nagrade Marko Polo i dalje živi. Ideja nije bila dobiti neku nagradu. Ja sam fotograf koji ne misli da je fotografija tisuću riječi. Fotografija je jedno, riječ je drugo. Jedno i drugo su različita izražajna sredstva koja imaju svoju moć i svoju draž. ovdje sam to na neki način pokušao spojiti u jednu, svoju osobnu priču koja ima za svrhu da podigne kraj u kojem sam odrastao, u kojem imam puno prijatelja koji se bave nečime što ima veze s turizmom i promocijom bilogorskih vrijednosti i sadržaja. Drago mi je i da je na ovakav način, i nakon objave te reportaže u časopisu Croatia Airlinesa, ona živjela kroz medije zahvaljujući angažmanu ovih ljudi ovdje.“, zaključio je Saša Pjanić.
Izvor i fotografije: bbz.hr
Ljubitelji zagorskih slastica – posjetite veselu manifestaciju 11. Babičini kolači!
... Jer proljeće na zagorskim bregima je poseban doživljaj!
Vrijeme i mjesto održavanja: Donja Stubica, 18. ožujka 2017. godine, početak 15 sati
Sportska dvorana kod osnovne škole Donja Stubica, Toplička cesta 27
Uronite u obilje najfinijih okusa i mirisa izvornih zagorskih slastica i posjetite manifestaciju 11. Babičini kolači, bajku okusa i doživljaja.
Na nepunih sat vremena vožnje od Zagreba ova najljupkija regija puna malih brežuljaka, kupališta s termalnim vodama, toplih seoskih domaćinstava.. i ove godine organizira veliki gastro događaj!
Organizatori manifestacije su Krapinsko-zagorska županija i Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Gradom Donja Stubica.
„Babičini kolači“, natjecanje zagorskih baka u pripremi autohtonih slastica po receptima što su ih naslijedile od svojih majki, baka i prabaka, jedinstvena je manifestacija Krapinsko-zagorske županije kojom ona promiče vrijednosti žena, obitelji te živom čuva gastronomsku tradiciju Zagorja.
Ovo šarmantno natjecanje koje se održava cijelo desetljeće, potiče i razvija kreativne ideje autohtonih slatkih recepata, poniklih iz prošlih vremena a koji čuvaju jedinstveni šarm okusa i mirisa za ljubitelje tradicijske gastronomije.
Jedanaesta po redu manifestacija Babičini kolači održava se 18. ožujka 2017. godine u Donjoj Stubici odakle dolazi lanjska pobjednica Nada Tučkar.
Nagrađuje se izvornost!
Osim za jedno od tri pobjednička mjesta, babice se natječu i za priznanje za vizualni dojam pod nazivom „Izvorno zagorsko“.
U ovoj kategoriji boduje se opći dojam koliko su se natjecateljice svojom odjećom koju su odabrale nositi prilikom manifestacije i dekoracijom svog izlagačkog mjesta uspjele približiti starini zagorskog duha i tradiciji, koliko su se babice uspjele približiti starini zagorskog duha i tradiciji a o tome će uz Senku Jurinu, folkloristkinju iz Zaboka odlučivati Tatjana Brlek, voditeljica Muzeja Staro selo i Danica Pelko, profesorica filozofije i povijesti.
Kao i svake godine, nakon manifestacije i natjecanja bit će izdana i knjiga svih recepata kolača natjecateljica, koja će se moći kupiti u knjižarama Školske knjige.
Ove godine babice će se natjecati pred ocjenjivačkom komisijom koju čine vrsni gastronomski znalci:
Branko Čukelj, direktor hrane i pića u hotelu Sheraton, inače i dopredsjednik Hrvatskog kuharskog saveza, Božica Brkan, glavna urednica internetskog portala Oblizeki te Marko Živaljić, vlasnik seoskog gospodarstva Majsecov mlin i predsjednik Kuharskog saveza Krapinsko – zagorske županije.
Degustacije i zabavni program
Izloženi kolači pripremljeni na tradicionalan način prema originalnoj recepturi naših zagorskih babica mogu se kušati na samoj manifestaciji.
Dođite 18.ožujka 2017. godine u Donju Stubicu, družite se sa zagorskim babicama i podržite ovu hvale vrijednu manifestaciju!
Foto: TZ Krapinsko - zagorske županije
Okusi i mirisi slavonsko-srijemske gastronomije
Gdje ste vidjeli mršava Slavonca, a napose onoga iz Srijema? Slavonska trpeza pravi je koloplet mirisa, od slasne šunke, kulena i kulenove seke pa sve do lonaca i kazana u kojima se krčka grah, janjeći čobanac ili fiš paprikaš. Uz takvu “dinamitnu” hranu želudac se podlijeva čašicom domaće šljive, a počesto i kvalitetnim vinima. Nakon takvog obroka valja se zasladiti tradicionalnim jelom, pa odlično godi domaći salenjak spravljen od svinjske masti ili savijača od oraha i jabuka.
Kuhinja istočne Hrvatske rezultat je slijeganja stotina godina kulture, miješanja starosjedilaca i doseljenika, osvajača i branitelja. Jednostavna seljačka i domaća jela obogaćena su utjecajem osmanlijskih osvajača, a potom i austrougarskih kulinarskih posebnosti u jelovnik.
Čvarci i krvavice
Upravo je svinjokolja vezana za Srijem, pa se godišnje događanje “srijemska svinjokolja” rado posjećuje. Ovaj se srijemski običaj štuje izradom, ali i konzumiranjem tradicionalnih, nadaleko poznatih i priznatih srijemskih delicija, poput kobasica, švargle, krvavica ili čvaraka s “dušom”. Naravno, uz svinjokolju obavezno ide i kuhano vino te domaća rakija. Kako se drugačije ugrijati na zubatom suncu!
Tijekom svinjokolje za ručak je često na jelovniku tradicionalni “svinjokoljski” paprikaš, a potom slijedi slatko – krofne i salenjaci.
Jedan od poznatih tradicionalnih recepata srijemske kuhinje je krvavica s kiselim kupusom. Ta se delicija vezuje za svinjokolju, a još bolje prija ako su krvavice dimljene. Dinstani kupus obavezno se obilato začini slatkom paprikom, dok se oguljena krvavica preprži tako da se raspadne u kupusu. Jeste li spremni za ručak?
Ćevapi i kobasice
Srijemski ćevap svojstven je ovome kraju i nema mnogo veze s “originalnim” receptom: narezana svinjska vratina dobro se ispeče, a dok se ona peče, luk, očišćena paprika i rajčice narežu se na kocke, posole i promiješaju. Potom se u dubljoj posudi meso i povrće lagano pirja na vatri i povremeno protrese. Pravilo kaže da je ćevap zgotovljen kada se povrće pirjanjem smanji na jednu trećinu.
Srijemska je kobasica sjajna, a valja je pripraviti odmah tijekom kolinja. Recept zahtijeva čak deset kilograma mesa, od čega pet kilograma otpada na lopatice, četiri na svinjsku vratinu, a jedan kilogram na svježu, tvrdu pancetu. Krupno narezanom mesu dodaju se sol, cukar i česan, zatim se dobro promiješa i ostavi na hladnom nekoliko sati. Nakon toga meso se melje, miješa sa slatkom i ljutom crvenom paprikom i paprom, ponovno promiješa i ostavi još pola sata. Potom se pune kobasice i slijedi sušenje.
Da hrana lakše “klizi”
Gdje ste vidjeli mršava Slavonca, a napose onoga iz Srijema? Slavonska trpeza pravi je koloplet mirisa, od slasne šunke, kulena i kulenove seke pa sve do lonaca i kazana u kojima se krčka grah, janjeći čobanac ili fiš paprikaš. Uz takvu “dinamitnu” hranu želudac se podlijeva čašicom domaće šljive, a počesto i kvalitetnim vinima. Nakon takvog obroka valja se zasladiti tradicionalnim jelom, pa odlično godi domaći salenjak spravljen od svinjske masti ili savijača od oraha i jabuka.
Kuhinja istočne Hrvatske rezultat je slijeganja stotina godina kulture, miješanja starosjedilaca i doseljenika, osvajača i branitelja. Jednostavna seljačka i domaća jela obogaćena su utjecajem osmanlijskih osvajača, a potom i austrougarskih kulinarskih posebnosti u jelovnik.
Čvarci i krvavice
Upravo je svinjokolja vezana za Srijem, pa se godišnje događanje “srijemska svinjokolja” rado posjećuje. Ovaj se srijemski običaj štuje izradom, ali i konzumiranjem tradicionalnih, nadaleko poznatih i priznatih srijemskih delicija, poput kobasica, švargle, krvavica ili čvaraka s “dušom”. Naravno, uz svinjokolju obavezno ide i kuhano vino te domaća rakija. Kako se drugačije ugrijati na zubatom suncu!
Tijekom svinjokolje za ručak je često na jelovniku tradicionalni “svinjokoljski” paprikaš, a potom slijedi slatko – krofne i salenjaci.
Jedan od poznatih tradicionalnih recepata srijemske kuhinje je krvavica s kiselim kupusom. Ta se delicija vezuje za svinjokolju, a još bolje prija ako su krvavice dimljene. Dinstani kupus obavezno se obilato začini slatkom paprikom, dok se oguljena krvavica preprži tako da se raspadne u kupusu. Jeste li spremni za ručak?
Ćevapi i kobasice
Srijemski ćevap svojstven je ovome kraju i nema mnogo veze s “originalnim” receptom: narezana svinjska vratina dobro se ispeče, a dok se ona peče, luk, očišćena paprika i rajčice narežu se na kocke, posole i promiješaju. Potom se u dubljoj posudi meso i povrće lagano pirja na vatri i povremeno protrese. Pravilo kaže da je ćevap zgotovljen kada se povrće pirjanjem smanji na jednu trećinu.
Srijemska je kobasica sjajna, a valja je pripraviti odmah tijekom kolinja. Recept zahtijeva čak deset kilograma mesa, od čega pet kilograma otpada na lopatice, četiri na svinjsku vratinu, a jedan kilogram na svježu, tvrdu pancetu. Krupno narezanom mesu dodaju se sol, cukar i česan, zatim se dobro promiješa i ostavi na hladnom nekoliko sati. Nakon toga meso se melje, miješa sa slatkom i ljutom crvenom paprikom i paprom, ponovno promiješa i ostavi još pola sata. Potom se pune kobasice i slijedi sušenje.
Da hrana lakše “klizi”
U svakom kutku Slavonije možete pronaći lokalni specijalitet vrhunske kvalitete, no vrhunska se vina nalaze u srijemskom dijelu regije. Točnije u Iloku, gdje su pitomi obronci Fruške gore i vlažni Dunav stvorili savršenu mikroklimu za proizvodnju vina. Tako je već stotinama godina, a najbolji dokaz su traminac, graševina, rizling, frankovka, chardonnay ili pinot.
Uz sve ljepote ide i nadaleko poznata slavonska gostoljubivost: domaćin će vas dočekati s prasetom na ražnju, trgancima sa sirom i čvarcima, domaćim kruhom, paprenom kobasicom, sušenim šaranom, iločkim ćevapom, bazlamačom s crnim pekmezom, kokošjom čorbom i tko zna čime još!
Kako bilo, odlučite li se za srijemsku sarmu od kiseloga kupusa, srijemske goveđe odreske ili srijemski paprikaš od svinjskih kožica, jedno je sigurno – nećete pogriješiti i tražit ćete još!
Sve ove gore navedene delicije možete kušati u odabranim restoranima u Vukovarsko-srijemskoj županiji koji su uključeni u projekt „Okusi Srijema i Slavonije“. Oni su:
- Villa Lenije – Vinkovci,
- restoran Orion – Vinkovci,
- hotel Lav – Vukovar,
- hotel Dunav – Ilok,
- Iločki podrumi – Ilok,
- Acin salaš – Tordinci,
- restoran Aquarius – Bošnjaci,
- restoran Gondola – Sotin.
Svi oni rade pod prepoznatljivim logotipom i propisanom ugostiteljsko-turističkom ponudom. Svaki od hotela i restorana sam je kreirao jelovnik kako bi se predstavio tradicijskim jelima.
Izvor i fotografije: blog.visitvukovar-srijem.com/hr
Život se vraća u stara baranjska dvorišta!
Zbog velikog broja napuštenih ili zaboravljenih seoskih dvorišta u Baranji, tvrtka Privilegium d.o.o. iz Kopačeva u suradnji sa udrugom Ekotur prošle godine u jesen odlučili su pokrenuti projekt pod nazivom „Dvorišta“ i to s ciljem oživljavanja dvorišta starih baranjskih kuća. Glavni cilj projekta je popularizacija ruralnog turizma, posebice baranjskih sela i to kroz kulturne i tradicijske programe.
Ideja za projekt „Dvorišta“ proizašla je s jedne strane iz činjenice da na području Baranje postoji veliki broj starih autentičnih seoskih kuća i njima pripadajućih dvorišta koja su napuštena ili u kojima najčešće živi starije pučanstvo koje je samo i usamljeno, a s druge strane, činjenice da ljudi iz grada imaju potrebu svoje slobodno vrijeme provesti van njega te žude za sadržajima vezanim za prirodu i selo. Ovim projektom tvrtka Privilegium i udruga Ekotur žele ponovno oživjeti stara seoska dvorišta, vratiti život u njih na način da u njima organiziraju kulturni program, posebice onaj usmjeren na obitelji s djecom.
Na taj način žele u izravan doticaj dovesti ljude iz gradova s onima koji žive na selu. Posjetom dvorištu gosti imaju prilike upoznati život na selu te saznati od domaćina kako se nekada živjelo, dok domaćin na taj dan dobiva društvo što je zapravo socijalni aspekt ovoga projekta.
Osim toga domaćin može gostima nuditi svoje proizvode za čiju konzumaciju gosti mogu dati donacije i na taj način i financijski pomoći domaćinu. Naime, u projekt „Dvorišta“ kao domaćine uključuju se starije osobe s malim mirovinama ili u potpunosti bez nje te im i na taj način pomažu.
Prvi puta projekt „Dvorišta“ realiziran je u rujnu 2016. godine i to u sklopu dodatnog programa 18. Ribarskih dana u Kopačevu pod nazivom „Omasti brk u Ribarskoj“ kada su za posjetitelje bila otvorena dva stara baranjska dvorišta gdje su mogli uživati u brojnim kulturnim programima, radionicama te gastronomskoj ponudi.
Ideju o oživljavanju starih dvorišta prepoznala je i Općina Bilje te Turistička zajednica Općine Bilje koji su se u listopadu 2016. priključili idejnim začetnicima te poduprli realizaciju još dvije manifestacije koje su se održale u Dvorištu bake Katice u Kopačevu.
Nakon uspješno ostvarene suradnje na projektima „Dvorišta“ ( „Omasti brk u Ribarskoj“ i „ Dvorište bake Katice“) Općina Bilje i tvrtka Privilegium d.o.o. početkom 2017. godine sklopili su strateško partnerstvo za realizaciju cjelogodišnjeg projekta pod nazivom„Razvoj i popularizacija ruralnog turizma u Općini Bilje kroz događaje i manifestacije“ .
Cilj ove suradnje prvenstveno je brojnim kulturno-zabavnim programima unaprijediti i promovirati ruralni turizam Općine Bilje te cijelokupne Baranje. Događajima i manifestacijama organiziranim u selima Općine Bilje prvenstveno se žele privući turisti iz urbanih sredina i posjetitelji iz drugih dijelova Hrvatske te susjedne nam Mađarske.
Ovakav vid suradnje jedne tvrtke i lokalne samouprave prvi je takve vrste na području Baranje.
Rascvjetano dvorište u Vardarcu
Prvi ovogodišnji događaj u sklopu projekta „Dvorišta“ planira se održati 25. ožujka u Vardarcu, u dvorištu stare autohtone baranjske kuće u ulici Šandora Petefija 128. Naime, radi se o pravoj proljetnoj manifestaciji pod nazivom „ Rascvjetano dvorište“. Kao i u dosadašnjim „Dvorištima“ tako i u ovom vardaračkom cilj organizatora je zanimljivim tematskim programima vratiti život u stara seoska dvorišta. Tako će posjetitelje očekivati šarolike radionice za djecu, dječje predstave, brojni sadržaji te lokalna gastronomska ponuda.
Privilegium i Općina Bilje osim na projektu „Dvorišta“ surađuju i u organizaciji dvije nove velike manifestacije; „Piknik kod Savojskog“ i „Spirit of Imperium Romanum“ , a planira se i otvaranje stalnog izletišta u Kopačevu na adresi Šandora Petefija 48. koje će posjetiteljeima pružati brojne turističke sadržaje od svibnja pa sve do mjeseca listopada.
Tvrtka Privilegium i Općina Bilje također su najavili da će sva događanja i manifestacije u zajedničkoj organizaciji biti i humanitarnog karaktera. Naime, sudjelovat će u akciji udruge Ekotur pod nazivom „Djeca za djecu“ u sklopu koje će se prilikom spomenutih manifestacija od posjetitelja prikupljati dječje igračke i odjeća koja će se kasnije dijeliti baranjskim obiteljima s malom djecom kojima je takva pomoć dobrodošla.
VREMENIK DOGAĐAJA I MANIFESTACIJA (2017.) :
25. ožujak
Rascvjetano dvorište (Vardarac)
-radionice, igraonice, koncert, predstava, gastro ponuda
6.svibanj
Piknik kod Savojskog (Bilje, park dvorca E.Savojskog)
-velika manifestacija, radionice, izložbe, koncerti, predstave za djecu, velika gastro ponuda
27.-28. svibanj
Spirit of Imperium Romanum(Kopačevo)
-višednevna manifestacija, postavljenje rimskog tabora, borba rimskih gladijatora, gastro i eno ponuda na bazi starih rimskih recepata, radionice starih zanata, glazbeni program
lipanj
Dvorište u Lugu (Lug)
-radionice, igraonice, koncert, predstava, gastro ponuda
rujan
Ribarski dani u Kopačevu – Dodatni program u organizaciji Privilegium d.o.o. (Kopačevo)
(3 dvorišta- kod bake Katice, i razna druga dvorišta, koncerti, predstave, plesni performansi, izložbe, radionice, igraonice, sajam)
listopad
Dvorište (Vardarac)
-radionice, igraonice, koncert, predstava, gastro ponuda
listopad
Dvorište (Kopačevo)
-radionice, igraonice, koncert, predstava, gastro ponuda
svibanj- listopad
Ljeto u dvorištu bake Katice( Kopačevo)
koncertni programi, radionice, igraonice, izložbe, predstave, plesni performansi, gastro ponuda
Detaljni sadržaj i opis pojedinih događaja i manifestacija te sudionika biti će objavljen pravovremeno, nekoliko tjedana prije svake pojedine manifestacije.
2.prosinac
Zima u Baranji- Bilje
- stara zimska jela, izrada tradicionalnih dekoracija za kićenje borova, „tajna“ radionica za djecu poklona za roditelje, dječja predstava, gastronomska ponuda.
Napomena:
Detaljni sadržaj i opis pojedinih događaja i manifestacija te sudionika biti će objavljen pravovremeno, nekoliko tjedana prije svake pojedine manifestacije. Pratite vijesti i novosti na webu Turističke zajednice općine Bilje i ostanite u toku s novostima na našem Facebooku.
Čekamo vas u Dvorištima, dobro došli!
Fotografije: Privilegium d.o.o.
Posjetite Muzej uja u Škripu, spomenik maslinarstvu otoka Brača
Jeste li znali da po mnogima jedan od najljepših hrvatskih otoka Brač, u unutrašnjosti otoka skriva autentičnu drevnu otočku atrakciju - selo Škrip, staru puna tri tisućljeća.
Selo Škrip na otoku Braču jedna je od najposjećenijih otočkih lokacija, svoju revitalizaciju otkriva sve većem interesu posjetitelja koje zanima kulturni identitet destinacije. Selo broji svega nešto malo manje od 200 stanovnika i obiluje brojnim turističkim atrakcijama.
Pored Muzeja otoka Brača smještenog u Radojkoviča kuli, u kojem su prema legendi pokopane Priska i Valerija, kćeri slavnog cara Dioklecijana, dvorca obitelji Cerinić iz 16. stoljeća, crkve sv. Jelene iz 18. stoljeća... nalazi se još jedna posjete vrijedna lokacija Muzej uja.
Brač je otok prepoznatljiv po kvalitetnom maslinovom ulju i tradiciji maslinarstva, te prilikom posjete Škripu preporučamo posjetiti muzej u kojem je vjerno prikazana povijest maslinarstva na otoku Braču kao i cjelokupni tradicionalni proces predrade maslinovog ulja.
Nekadašnja uljara u vlasništvu obitelji Cukrov, danas je svojevrsni Muzej uja, u kojem osim što se možete upoznati sa cjelokupnim procesom tradicionalne prerade maslina, možete degustirati i kupiti domaće maslinovo ulje i autohtone bračke suvenire.
Proces prerade, nadopunjen je i skulpturama bračkog kipara Đanija Martinića te slikama akademske slikarice Hane-Marte Jurčević Bulić koji na zanimljiv način prikazuje radnike u uljari.
Povijest uljare
U tradicionalnoj bračkoj kući u vlasništvu obitelji Krstulović iz 17 st. utemeljena je uljara 1864 godine, koja je u proširena i opremljena početkom 20. st. presom iz tvornice Thomas Holt iz Trsta, pomoću koje je nastavljena uspješna prerada maslinovog ulja sve do 1963., kada uljara prestaje sa radom zbog pojave novih tehnologija u prerađivačkom procesu.
U srpnju 2013. zgrada uljare kompletno je renovirana i i otvorena za javnost kao povijesno-kulturna znamenitost maslinarstva otoka Brača.
Radišni otočki ljudi najbolje znaju koliko je održavanje i branje maslina mukotrpan i težak rad, a kako biste mogli doživjeti o čemu se točno radi, u muzeju je prikazan cjelokupni tradicionalni proces predrade maslinovog ulja koji se sastoji od toća sa orlom, presom sa starim športama, peči za grijanje vode te svi tradicionalni alati koji su se koristili za transport, proizvodnju i skladištenje maslinovog ulja.
Radno vrijeme u ljetnim mjesecima je od 9 - 20 sati, a za posjete izvan sezone potrebno se najaviti putem email ili telefona.
Tel: +385 95 811 4643
Email: [email protected]
Muzej ulja web stranica
Foto: Hot Spots, Muzej ulja
Postani turist u svom gradu!
Turistička zajednica grada Sinja organizira edukativnu akciju ''Turist u svom gradu''
Vrijeme održavanja: 4. ožujka 2017. godine
Turistička zajednica grada Sinja šestu godinu za redom organizira edukativnu akciju „TURIST U SVOM GRADU“. Naime, od 1990. godine na inicijativu Svjetskog udruženja Društva turističkih vodiča (The World Federation of Tourist Guide Association) sa sjedištem u Beču, 21. veljače obilježava se kao Međunarodni dan turističkih vodiča.
Tim povodom, pozivamo sve cijenjene sugrađane i njihove goste da nam se pridruže u subotu 4. ožujka na Šetalištu Alojzija Stepinca, odakle ćemo pod stručnim vodstvom članova Udruge turističkih vodiča grada Sinja Osinium krenuti u posjet našim muzejima (Arheološka zbirka Franjevačkog samostana, Muzej Cetinske krajine, Muzej Sinjske alke) i razgledavanje brojnih kulturno - povijesnih spomenika (trajanje obilaska - 1,5 sat).
Prva grupa kreće u 10.30, a druga u 15.30 sati.
Cilj ove besplatne edukativne akcije je popularizacija povijesne i kulturne baštine kao važnog čimbenika za razvoj turizma u našem gradu, ali i podizanje svijesti o njenom značaju u cjelokupnom društvu.
Ne propustite prigodu uz stručno vodstvo razgledati brojne gradske znamenitosti, ali i impresivne postave Muzeja Cetinske krajine, Arheološke zbirke Franjevačkog samostana te Muzeja Sinjske alke.
Potrebno je potvrditi svoj dolazak telefonom na broj 021 826 352 ili na mail [email protected] .
visitsinj.com
Posjetite Turističku zajednicu grada Sinja na facebooku
www.visitsinj.com
www.tz-trilj.hr
www.visitdugopolje.com
www.visitvrlika.com
www.tzo-klis.htnet.hr
Sponzorirani članak
35. Papučki jaglaci – prvi proljetni izlet planinara i ljubitelja prirode na Papuku
Izmučeni zimskim sivilom, ne možemo dočekati proljeće i njegove ljupke vjesnike: jaglace, visibabe, ciklame i ostale radosti iz prirode koje zovu na prve proljetne šetnje. No od laganih šetnji, ima nešto bolje, atraktivnije i za tijelo i dušu zdravije – planinarenje!
Spremite stoga gojzerice, ruksake s nešto malo hrane i vode te krenite u osvajanje planinskih staza na 35. Papučkim jaglacima. Miris svježe zemlje i šumskog cvijeća uvijek je najljepši u ovo doba godine a neće biti naodmet ni uživanje u bistrim slapovima i razgledanje predivnog vidikovca.
Krenimo na Papuk - fascinantno gorje od skoro 1000 metara nadmorske visine u srcu slavonske ravnice. Stoljetne krošnje bukvi i hrastova dočekat će vas u smirenoj tišini a kristalni brzaci i potoci će vas očarati u svojoj čistoći. Kad jednom otkrijete ljepote Papuka – posjetit ćete ga opet.
Sve informacije o izletu potražite kod gospodina Darka Majskog (Mob.: 098/1718-067, E-mail: [email protected]), tajnika Hrvatskog planinarskog društva „Sokolovac“ iz Požege, koje je organizator tradicionalne planinarske manifestacije 35. Papučki jaglaci na kojoj se tradicionalno s prvim danima proljeća, okupljaju u Velikoj planinari iz cijele Slavonije, Lijepe naše i susjednih zemalja. Izlet je namijenjen kako iskusnim planinarima tako i rekreativcima koji žele bolje upoznati sve ljepote kontinentalne Hrvatske. Napominjemo kako nije nužna vrhunska kondicija, u ovom izletu naime već gotovo četiri desetljeća uživaju mlađi i stariji planinari kao i djeca.
INFORMACIJE O IZLETU 35. PAPUČKI JAGLACI
Kada: 26.03.2017. (nedjelja)
Gdje: Ispred planinarskog doma „Lapjak“ u Velikoj
Planinarske rute:
- „Staza jaglaca – Tauberove stijene“
- Planinarska kuća „Trišnjica“
- „Mališćak“
- „Jankovac“
- „Češljakovački Vis“
Staze su različite dužine i težine, te su kao takve prilagođene kako rekreativcima tako i iskusnim planinarima.
Više detalja o lokaciji:
Okupljanje starta ispred planinarskog doma “Lapjak” u Velikoj od 8.00 sati – 9.00 sati, gdje će se nakon pozdravne riječi domaćina, krenuti na planinarsku rutu.
Svi sudionici ovog izleta imaju od strane organizatora osigurano besplatno pecivo i čaj, a po povratku vas očekuje glazbeni program i veliki izbor hrane i pića po povoljnim cijenama.
Ne zaboravite: Obucite se sukladno vremenskim uvjetima i obavezno provjerite vremensku prognozu, obzirom na promjenjivo vrijeme prvih dana proljeća. Ponesite kapu, rukavice, fotoaparat i dovoljno hrane i pića u ruksaku.
Put pod noge i dobro nam došli :)
fotografije: TZ Požeško - slavonske županije
Info:
Turistička zajednica Požeško - slavonske županije
Bitka kod Samobora - ne propustite viteško uprizorenje slavne prošlosti
Povodom 775 godina Grada Samobora u nedjelju 5. ožujka 2017. na samoborskoj livadi Vugrinščak, podno feudalnog grada Samobora, po dvanaesti put održat će se srednjovjekovni sajam i bitka koji obilježavaju događaj iz 1441.godine, obilježen od strane Celjske kronike i drugih izvora.
Uprizorit će se bitka između vojske kraljice Elizabete i poljskog kralja Vladislava Jagelovića, a organizira ju Samoborski muzej, Turistička zajednica grada Samobora, Vitezovi zelingradski i Udruga “Oživljena povijest“.
foto: www.zagrebacka-zupanija.hr
Na livadi će biti postavljen vojni tabor s utvrdama, srednjovjekovnom kuhinjom, mačevaocima, streličarima, kuburašima, konjanicima, oklopljenim vitezovima i ranarničkom službom, kao i bojnim spravama poput katapulta, topova, balista i vatrenih kugli.
Prijepodne će bubnjari gradom izvikivati proglas Magistrata u kojem se upozorava stanovnike na dolazeću opasnost te da bi se trebali skloniti pod zidine starog Samobora dok ne završi bitka. Prije same bitke razgovor suca, notara, cvajbara, patra i varoškog sluge uvodi publiku u događaj.
Nakon bitke dolaze vojskovođe i pratnja do kraljice te poraženi vojskovođa polaže zastavu i priseže na vjernost. Nakon bitke i ceremonije Kaštelan objavljuje svima prisutnima da su pozvani na gozbu i veselicu, a topovi u znak pobjede pozdravljaju kraljicu..
Na sajmu će biti majstori i njhovi proizvodi: klobučar, košarač, krušarice, travar, medičar, coprije, kovač, drveni mačevi, štitovi, srednjovjekovno drago kamenje, kupinovo vino,viteška oprema, kacige, oklopi, rukavice, pučka obleka, aromatično bilje itd.. Slikari će oslikavati prizore bitke, notar izdavati svjedočanstva da ste bili na bitki, oprost grijeha (počinjenih i budućih) po pristupačnim cijenama, dok ćete kod medičara moći kupiti konjiće (crvene i zelene) zaraćenih vojski.
foto: Jelena Malinar, TZG Samobor
Događanja započinju u 10 sati otvorenjem sajma, u 11 sati mimohod vitezova do Trga kralja Tomislava i natrag na Vugrinščak. U podne počinju radionice streličara, kuburaša, mačevalaca i srenjovjekovne kulinarske vještine, dvorski plesovi, kazalište lutaka; u 14 i 30 počinju pripreme, a u 15 sati sama bitka.
Samoborski muzej u nedjelju 5. ožujka 2017. otvoren je za posjetitelje od 10 - 18 sati.
Pogledajte video bitke i posjetite ovaj spektakl, povedite i najmlađe. Uživati će u prizorima bitke a usput i naučiti ponešto o slavnoj prošlosti Samobora i Zagrebačke županije. Dobrodošli!
https://vimeo.com/161527970
Više info pronađite na web adresi: www.tz-samobor.hr
Naslovna fotografija: Samoborski muzej.hr