GOURMET BLOG Vrijeme je za omlet sa divljim šparogama!
Piše: HotSpots gourmet bloger, Ela Vrsalović, konoba Bokuncin, Sutivan
Šparoga je jedna od najstarijih samoniklih kultura na Mediteranu. Cijenjena je kao delicija već više od 2000 godina. One su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća, niskokalorične su, bogate vitamina, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i usto održavati vitku liniju a samo branje divljih šparoga ujedno djeluje i kao antistresna terapija.
Blagodati divlje šparoge: spriječava bolesti srca i krvnih žila, pomaže kod dijabetesa tipa 2, prirodni je afrodizijak, pomaže kod kroničnog umora, štiti od alergije i astme, pomaže kod gihta i bubrežnih kamenaca, smanjuje kolesterol i visoki tlak, pomaže kod probavnih tegoba, smanjuje rizik od carcinoma i čisti organizam.
OMLET SA DIVLJIM ŠPAROGAMA
Divlje šparoge operemo, odstranimo donji drvenasti dio, a mekani dio stabljike stavimo potopimo u vrelu posoljenu vodu par trenutaka te ih dodamo jajima od kojih na maslinovom ulju napravimo omlet. Poslužimo da domaćem kruhu sa naribanim sirom.
Guštajte! 🙂
Pozdrav sa Brača od naše Ele!
GOURMET TOUR Top 5 delicija Cetinskog kraja! Donosimo izvorne recepte
Donosimo nekoliko izvornih recepata iz poznate Dalmatinske kuhinje Dike Marjanović – Radice
Položaj na sjecištu trgovačkih puteva, čvorištu i dodiru civilizacija, Orijenta i Zapada, kontinenta i mora, ali i pogodna klima i stoljetna posvećenost poljoprivredi, stočarstvu i slatkovodnom ribarstvu, elementi su koji su stvorili u Sinju i Cetinskoj krajina pravi raj za gurmane, poznat po vrlo ukusnim i jedinstvenim jelima.
Osim sinjskih arambaša, uvijek gostoljubivi Sinjani rado će ponuditi i razne delicije poput žaba, riječnih rakova, cetinske pastrve, sinjskih rafiola te mnoge specijalitete karakteristične za dalmatinsku Zagoru. Bogata povijest je u Sinju uspjela sjediniti duh Mediterana, istoka i kontinentalne kuhinje u doista posebnu i cijenjenu gastronomsku sredinu.
Za one koji se i sami žele okušati u spravljanju nekih od najukusnijih delicija sinjske kuhinje, donosimo nekoliko izvornih recepata iz poznate Dalmatinske kuhinje Dike Marjanović – Radica, jedne od naših najpoznatijih kuharica, žene koja je sačuvala kulinarsku tradiciju i narodnu baštinu dalmatinske kuhinje.
Niz godina predavala mladim djevojkama u Splitu, Sinju i drugim mjestima Dalmacije te održavala tečajeve kuhanja na otocima, u priobalju i u selima Dalmatinske zagore. U želji da sačuva od zaborava bogatu gurmansku baštinu i da svoje znanje nesebično prenese drugima, neumorno je prikupljala izvorne recepte i sve ih sama iskušala. Prikupljene recepte objavila je u dvjema knjigama - Dalmatinska kuhinja (1939.) i Praktična kuharica (1944.), nezaobilaznim u svakom sinjskom domaćinstvu.
1. Sinjski arambaši
Najpoznatiji specijalitet sinjske kuhinje, odnedavno zaštićen kao nematerijalna kulturna baština. Naziv potječe vjerojatno od tur. harami – grešno, nedopustivo i başi – zapovjednik, poglavica (harambaša - vođa hajduka, a u Sinjskoj alci vođa alkarskih momaka). Arambaši su neizostavni dio svečanih jelovnika, za slavlje Uskrsa, Božića, Velike Gospe, Alke i sl.
-
- 60 dkg govedine
- 15 dkg suhe slanine
- 5-6 dkg loja od volovskog bubrežnjaka
- 20 dkg svinjetine
- 1 goveđa kost
- suha svinjetina
- kaštradina
- pršut ili suhi jezik
- juha ili voda
- 2 velika luka
- nekoliko česna češnjaka
- limunova nastrugana kora
- sol i papar
- malo cimeta u prahu
- 2-3 tučena klinčića
- 1/4 nastrugana oraščića
- 1 glavica kisela kupusa
- 1 žlica masti
- (umjesto kiselog kupusa može se upotrijebiti svježi kupus ili listovi vinove loze)
Za dobre i ukusne arambašiće uz ostalo najvažniji je uvjet dobar domaći kiseli kupus.
Uzme se 60 dkg fine sočne govedine (najbolja je vratina), 15 dkg domaće slanine, 5—6 dkg loja od volovskog bubrežnjaka i 20 dkg svježe svinjetine. Sve se ovo dobro i sitno isjecka nožem (satarom), jer je mnogo ukusnije ako se meso isjecka nego samelje. U meso se dodaju 2 dosta velika luka sitno isjeckana, tri česna sitno isjeckana češnjaka, nastrugane limunove kore, soli, papra, malo cimeta u prahu, 2—3 tučena klinčića, I/4 nastrugana oraščića i sve rukama neko vrijeme dobro miješa.
Zatim se uzme glavica kisela kupusa, rastavi u listove, bolji se izaberu, te im se odreže po sredini korijen, ali samo pri vrhu. Na svaki se list položi žlica smjese i saviju arambašići, počevši s one strane gdje leži korijen. Krajeve treba dobro obaviti i podvinuti da se ne bi pri kuhanju odmotali. Na dno duboke zemljane posude stavi se žlica masti, poredaju suvišni listovi kupusa, doda jedna goveđa kost i eventualno suhe svinjetine i kaštradine (suho bravlje meso). Arambašići se slože zbijeno jedan uz drugog, a između njih stavi suhog mesa, a još bolje suhe domaće šunke (pršuta) ili suhog jezika, jer moraju biti masni. Zatim se nalije juhe ili vode da budu pokriveni, dobro poklope i kuhaju 3—4 sata na laganoj vatri. Više puta strese se posudom, jer se ne smiju miješati. Obično se priprave naveče, tj. puste malo da prokuhaju i sutradan kuhaju do kraja. Arambašići su ukusni i u ljetno doba. Kad nema kiselog kupusa, uzme se obični glavati svježi ili pak listovi vinove loze. Listovi se odaberu, popare kipućom vodom da omekšaju. Smjesa se pripremi kao za kiseli kupus, a kuhaju se kao i oni u kiselom kupusu. Veoma su ukusni ako se između njih stavi kiselog kupusa ribanca, jer onda poprime kiseliji okus, pa se nimalo ne razlikuju od pravih.
Ako su trenutne okolnosti i u vama probudile skrivenog kuhara, predlažemo ukusnu domaću pogaču bez kvasca i seljačke uštipke, najpopularniji sinjski street food!
2. Pogača seljačka (Cetinska krajina)
- 1 kg brašna
- 8 jaja
- 8 kocaka šećera
- nastrugana limunova kora
- 1 žličica soli
- 1 žlica domaćeg masla
- limunov sok
-
Prosije se po prilici I kg pšeničnog brašna, još bolje polovica bijelog, a polovica pšeničnog i zamijesi se bez vode. Doda se 8 tučenih jaja, 8 kocaka šećera, limunova nastrugana kora, žličica soli, dobra žlica domaćeg masla i ako je potrebno još brašna, tako da tijesto bude glatko i mekano. Tijesto se dobro izradi skoro cijeli sat. Razvalja se okrugla pogača, prst debela i peče se pod pekom pola sata. Prije nego se stavi peći, nabocka se odozgo viljuškom i ukrasi raznim figurama. Kad je pečena, premaže se odozgo domaćim maslom i limunovim sokom da dobije sjaj te pokrije ubrusom da se ohladi.
3. Uštipci seljački
- 5 dkg brašna
- 4 jaja
- 2 žlice šećera
- vode po potrebi
- domaće maslo
- sitni šećer
-
Prosije se i osoli 5 dkg bijelog ili pšeničnog brašna, doda 4 cijela jaja, 2 žlice šećera i mlake vode koliko je potrebno, dobro miješa i žlicom lupa. Tijesto mora da bude rijetko kao za palačinke i da se dobro tuče žlicom. Na plitki tiganj stavi se dosta domaćeg masla i u vruće stavljaju uštipci žlicom da se razliju dugi i tanki po tignju. Kad su gotovi, pospu se sitnim šećerom i topli služe.
Za ljubitelje divljači…
4. Zec na sinjski način
- zec
- češnjak
- slanina
- nekoliko zrna papra
- dosta ružmarina
- 2 čaše ulja
- pola čaše kvasine (octa)
- 1/2 čaše crnog vina i kvasine
- 3-4 kocke šećera
Zec se odere, opere, nabocka češnjakom i duguljasto rezanom slaninom. Natare se sa soli, položi u tepsiju, polije sa čašom ulja, s pola čaše octa, doda nekoliko zrna papra i obilato ružmarina. Pečen zec se izreže na lijepe komade i naslaže u posudu, polije opet sa čašom ulja i procijeđenim sokom u kojem se pekao, dolije se 1/2 čaše crnog vina i kvasine (octa), doda 3—4 kocke šećera, protrese dobro posudom i pusti na laganoj vatri da kuha dok se sok ne zgusne.
Slatkovodni specijaliteti…
5. Raci kuhani na sinjski način s vinom
- 1 kg rakova
- čaša vode
- šaka soli
- čaša vina
- 6 žlica ulja
- 6 česna češnjaka
- peršin
- papar
Opere se 1 kg raka, stavi u lonac, zalije se čašom vode i doda šaka soli. Kad su kuhali 10 minuta, doda se čaša vina, zapapri, doda 6 krišaka isjeckanog češnjaka i peršina te 6 žlica ulja i ostavi da se prokuha još 5 minuta, a zatim se digne s vatre i posluži.
Ili možda da se osladite jednostavnim, slatkim a laganim desertima…
Deserti:
Rafioli sinjski
- 50 dkg brašna
- 4 jaja
- 12 dkg maslaca
- 12 dkg šećera
- malo nastrugane limunove kore
- malo vanilin-šećera
-
Za nadjev:
- 25 dkg badema
- 25 dkg šećera u prahu
- 2 jaja ili snijeg od 2-4 bjelanca
- limunova nastrugana kora
- sok od 1/2 limuna
- malo vanilije
- malo maraskina
- 1 komad čokolade
Tijesto od 50 dkg brašna, 4 žumanca, 12 dkg maslaca, 12 dkg šećera, malo nastrugane limunove kore i vanilin-šećera, tanko se provalja i režu okrugli oblici sa čašom ili limenim obručem. Na svaki krug stavi se žličica sljedećeg nadjeva: 25 dkg poprženih i samljevenih badema, 25 dkg šećera u prahu, 2 jaja ili snijeg od 2—4 bjelanca, limunova nastrugana kora, sok od pola limuna, malo vanilije, maraskina i komad izribane čokolade. Sve se dobro izmiješa, a nadjev treba da je dosta gust. Tijesto se poklopi, a krajevi namažu bjelancem da se bolje spoje. Rafijoli se malo pritisnu, slože u namazanu tepsiju i peku na dobroj vatri.
Krokanti alkarski tradicionalni (Sinj)
- 2 jaja
- 25 dkg šećera
- 25 dkg brašna
- 1 žličica cimeta (kanele)
Pjenasto se tuku 2 cijela jaja sa 25 dkg šećera, doda 25 dkg brašna, 1 žličica cimeta (kanele). Od ovog se napravi tijesto, razvalja list srednje debljine, režu se duge pruge širine 2 cm, odozgo se ukrase polovicama oljuštenih badema. Jedna do druge slože se na lim, koji se premaže uljem i peče.
Dobar tek!
Više: visitsinj.com
Foto: Tz Sinj, Dalmatia Explorer, Cetina region
GOURMET BLOG Kako "reciklirati" sirnicu?
Piše: HotSpots gourmet bloger, Ela Vrsalović, konoba Bokuncin, Sutivan
Pinca, pogača ili sirnica je slatki kruh koji se u Dalmaciji peče za Uskrs.
Nema kuće iz koje ne dopiru mirisi rakije od ruže, maraschina, korice naranče i limuna i svih ostalih mirodija koje nas podsjećaju na djetinjstvo i isto tako nema kuće u kojoj se bar pola jedne sirnice ne provlači par dana nakon Uskrsa po kuhinji.
Donosimo jedan jednostavan recept za recikliranje sirnice:
Posudu za pečenje premažemo maslacem i pospemo sa malo šećera. Ostatke sirnice izrežemo fete te dvije po dvije međusobno spojimo marmeladom, izrežemo ih na kocke, poslažemo u posudu za pečenje.
Pripremimo smjesu za zalijevanje sirnice od 4 jaja, 400ml vrhnja za kuhanje, 200g šećera, malo arome vanilije i korice naranče. Prelijemo preko pripremljene sirnice i pustimo da se natopi, najbolje preko noći. Pečemo na 180C dok ne porumeni. Kad je gotovo pospemo šećerom u prahu i sjeckanim orasima a možemo poslužiti sa kremom od vanilije, karamelom ili sladoledom.
Guštajte! 🙂
Pozdrav sa Brača od naše Ele!
Drinking Up With Dodigs: Karantena nade za bolje dane
NJIHOVA PRIČA INSPIRIRA!
Njihova imena dobro su poznata u svijetu kvalitetnih vina i dobre hrane. Vedrana i Giuliano Dodig vjerovatno su najpoznatiji hedonistički par u regiji, ambasadori modnog brenda Fidelio i projekta Eudaimonia, redovni posjetitelji svih vinskih manifestacija i autori bloga Drinking Up With Dodigs, na koji odlazimo po dozu inspiracije. Treći član njihove male vinske obitelji je i kćerka Donna, magistra sociologije, rasla okružena vinskim pričama, danas dijeli njihovu strast.
Blog Drinking Up With Dodigs jedinstven je po tome što spaja vino i stil života, posvećen je čistom hedonizmu i jedan je od najboljih blogova za vino kako za vinske znalce tako i za početnike. Na ovom blogu ćete uživati u anegdotama iz vinskih putopisa, iskustvima sa vinskih degustacija i odličnim pregledima vinogorja i vinarija, koji su vrijedni pažnje i vašeg vremena provedenog u čitanju. Svakodnevno se virtualno druže i ugošćuju najpoznatije hrvatske kuhare i vinare.
NAŠI HEDONISTI KUHAJU, DEGUSTIRAJU ODLIČNA VINA I OSTAJU KOD KUĆE!
Vinske priče u vrijeme korone uključuju dvije stvari - vino i ostanak doma. Vrijeme kod kuće može se kvalitetno iskoristiti. Svi smo doma, željni smo lijepih i zanimljivih vijesti, možemo se educirati, odlučiti što nas zanima i biti spremni sve ovo probati čim prođe sve ovo.
Dodigi kažu da nikada nisu imali više obaveza nego sada od kada su u karanteni, koju odlično podnose jer su se predhodno dobro opskrbili hranom i vinima.
Čovjeka za života svašta snađe i nema osobe čiji život nebi mogao biti roman ili film, ali ovaj scenarij koji je nedavno ekraniziran strpavši cijeli svijet u karantenu zbog virusa, prvi put gledamo. O režiji bi se dalo govoriti i tu će kritika davati svoje osvrte sigurni smo međutim ono kako su se statisti (mi ljudi) snašli plijeni našu pažnju i vrijedno je nekoliko riječi. Preskačemo one negativne retorike jer svaka staza i oputina ima veće ili manje kamenje o koje se pozitivno razmišljanje spotiče. Želimo zahvaliti svim onim individualnim pozitivcima koji iz svoje špilje odašilju aktivne i signale života koji se lijepe na naše ispružene antene. Nada u tim visokim frekvencijama ubrzava usporene dane izolacije i besmisla.
Stoga kao prvo na što se naša mala vinska obitelj zakačila kao mačić na topli džemper svojim kandžama je Vinska karantena našeg sommelierskog prvaka Siniše Lasana. Svakodnevna obiteljska konekcija u 16:00h za nas je prije svega prozor u svijet u danima kad je svijet stao. Siniša Lasan svakodnevno nam predstavlja hrvatske vinarije, kuša, priča o njima, potiče prodaju hrvatskih vina u ovim teškim vremenima kad možemo i mi pomoći hrvatskom vinaru, poljoprivredniku, čovjeku odlučivši se za njegov proizvod. Siniša to radi istovremeno profesionalno i zabavno te nas svaki dan zalijepi za ekrane. Djeca imaju svoje školske sate na TV-u, a mi naše kod Siniše.
Chef Kuha Doma https://www.facebook.com/chefkuhadoma/
Pero Savanović
Ideja Pere Savanovića – Chef Kuha Doma dovela nam je osim jedinstvenog Pere najbolje Chefove Hrvatske koji nas svakodnevno obogaćuju maestralnim repertoarom svojih jednostavnih, a savršenih recepata. Zalihe smo svi stvorili, u dućane se trudimo što manje, stoga imamo ograničenost u namirnicama. Tome su doskočili Savanović, Zirojević, Pažanin, Božikov, Rendić, Miloš, Štefan, Janković i drugi priznati Chefovi pripremom jela koja su dostupna svakom prosječnom čovjeku, sa sastojcima koje više-manje svi imamo u kućnim špajzama. Virtualne radionice i edukacije nesebični su pokušaji struke da približi njihov hvalevrijedan rad svakom u ovim vremenima kad su se i oni koji inače bježe od kuhinje odlučili pokušati ispeći svoj prvi kruh ili napraviti njoke. Bravo za naše Chefove čije smo ideje i mi već počeli koristiti u svojim kućnim receptima.
Mario Meštrović https://www.facebook.com/kaiserrestoran/
Sommerlierski as i vlasnik restorana Kaiser Mario Meštrović na društvenim mrežama piše svoju abecedu o hranjivosti namirnica koju bi definitivno na kraju trebalo i uknjižiti ili uglaviti u statut gastronomije i ugostiteljstva.
Promatrajući te ljude koji su se nastavili pozitivno gibati shvaćamo kako su to prije svega iznimni radnici i stručnjaci koji će svoju kreativnost i znanje dijeliti besplatno. Ljudi navikli na rad koji nastavljaju i zatvoreni u svoja četiri zida.
Kao i vinari čiji paketi s vinima pronalaze put do kućnog praga svakog vinoljupca. Na naš prag su stigle tako butelje vinarija Trdenić, Kolarić-Coletti, Poletti, Štekar, Rizman, Prović, a mogu se naći na svakom pragu ako se odlučimo podržati naše ljude i njihov trud.
Hrvatske vinarije i vinoteke nude dostavu na kućni prag
Saša i Magdalena Senjković (vinarija Senjković) s Brača odlučili su pokloniti oko 200 boca svog rosea Spoža koje dostavljaju na kućni prag s personaliziranim posvetama. Nikola Božić iz Đurine Hiže nije kući sjedio skrštenih ruku jer trenutno nema posla. Sjeo je u svoj Caddy, stavio masku i rukavice i odlučio obići Hrvatsku (Deda ide po svetu) donoseći ljudima svoje specijalitete sa sjevera Hrvatske. Ramstek od jelena, burgeri, salama od vepra, sve ono što nam u ovim situacijama začini život, podigne nam krvni tlak kad smo malo down i daje nam onaj traženi udarac elana po leđima. Takvi i slični i nose ovu karantenu.
Đurina Hiža – Deda ide po svetu https://www.facebook.com/durinahiza/
Nekako upravo takve neobjašnjive i teške situacije koje čovjeka stjeraju u kut često izvuku iz nas ono najbolje. Oslobode kreativnost kao krik za preživljavanjem i slobodom koja je jedini autoritativan, prirodan i relevantan zakon. Potaknuti izazovom opstanka i naša je kreativnost dosegla vrhunac te snaše savijače, pizze i ostali specijaliteti predstavljaju stvarnost modeliranu svojom voljom u minimalnim uvjetima koja želi izići iz tih skučenih okvira i podijeliti svoje oduševljenje životom bez obzira na ograničenja i zabrane. Sa svog prozora svaki dan čujemo buđenje proljeća i cvrkut ptica koje slave sunce i pupanje prirode. Malo smo zamijenili uloge, mi smo u kavezima, a one slobodno upijaju zrak. No ptice pjevaju čak i u kavezima, pa tako i svi mi možemo izvući najbolje iz ovih dana kad smo zatvoreni, a zahvaljujući ovakvim pojedincima možemo i nešto novo naučiti, raditi na sebi, promijeniti nešto i ne čekati posebne prilike za onaj Barolo što odležava, jer ovo zaista i jesu posebne prilike da slavimo život.
Više: thedodigs.com/
GOURMET BLOG Proljeće na tanjuru: Pripremite kremastu palentu sa mišancijom (divljim zeljem)
Piše: HotSpots gourmet bloger, Ela Vrsalović, konoba Bokuncin, Sutivan
Stiglo proljeće, s njim i mišancija, koja nas toliko veseli, jer je svi jako volimo, a nadasve je zdrava i super čistač našeg organizma
Zdrava prehrana je stil života
Mediteranska prehrana proglašena je najboljom dijetom 2019. prema odabiru portala US News i World Report. 'To je više od dijete, to je stil života', tvrdi nutricionistica Rahaf Al Bochi, jedna od zagovornika mediteranske prehrane. 'Mediteranska prehrana potiče druženje s prijateljima i obitelji putem hrane', dodaje Al Bochi.
Namirnica s livade prava je "bomba zdravlja"
Mišancija je mješavina samoniklog bilja i prava je bomba zdravlja, a može se jesti na salatu, ali i kuhana. Najjednostavnije ju je pripremiti kao blitvu, a možete biti i nešto kreativniji pa je ubaciti u juhe, variva.
Donosimo recept za izradu kremaste palente sa mišancijom:
Priprema:
-skuhati 150g palente u 750ml mlijeka u koje ste dodali par listova kadulje, sol, papar, muškatni oraščića i 50 g maslaca
- divlje zelje na kratko potopiti u kipuću posoljenu vodu, ocijediti, posoliti, popapriti i zaliti maslinovim uljem
-sitno isjeckanu slaninu ispržiti i posuti po zelju i palenti
Guštajte! 🙂
Pozdrav sa Brača od naše Ele!
Chef kuha doma! Marin Rendić donosi recept za najukusniju blagdansku sirnicu
Facebook stranica Chef kuha doma pravi je hit na Fejsu. Najbolji hrvatski kuhari, svakog dana donose nove recepte, snimaju hranu koju pripremaju doma i objavljuju na Facebooku, a koliko Hrvati uživaju u njihovim objavama najbolje pokazuju lajkovi kojih je pod objavama uvijek po nekoliko stotina ili čak i više.
Sirnica, pinca ili slatki kruh nezaobilazan je dio uskrsnog stola. Želite li stvoriti pravi blagdanski ugođaj u svom domu napravite je sami. A kako bi vaša sirnica ispala savršeno donosimo recept popularnog hrvatskog chefa Marina Rendića.
U nastavku su potrebne namirnice:
Sastojci za 4 sirnice:
- 900g brašna
- 300g šećera
- 1 mala žlica vanilije
- 100g maslaca
- 2,5 dcl mlijeka
- 1 naranča
- 2 žlice meda
- 2 žlice grožđica namočenih u 0,05l ruma
- 30g sviježeg kvasca
- 0,05l rakije
- 5 žumanjaca
Kvasac izmiješamo sa 1dcl tople vode, s malo šećera i brašna. Pustimo da odstoji 3-5 minuta.
U posudu dodamo: kvasac, šećer, žumanjke, koricu i sok od naranče, rakiju, namočene grožđice, vaniliju, med, maslac i sve zajedno izmiješamo da se poveže.
Dodamo hladno mlijeko i postepeno dodavamo brašno uz konstantno miješanje.
Tijesto ostavimo da odstoji na toplom mjestu 1,5 h.
Tijesto izrežemo na 4 dijela, oblikujemo 4 jednake sirnice i pustimo da se diže 1,5 h.
Izrežemo ga, premažemo žumanjcem i pečemo u ugrijanoj pećnici 25-30 min na 180*C.
Uživajte!
Domaće gastro delicije putuju Hrvatskom!
Ugostitelji diljem Hrvatske trenutno su u velikom problemu zbog pandemije, a mnogi su restorani nažalost zatvoreni. Među njima je i Đurina Hiža iz Varaždinskih Toplica, no njezin vlasnik, Nikola Božić jedan je od rijetkih koji je odlučio zadržati sve svoje djelatnike i zaposliti troje novih te svima isplaćivati plaću tijekom krize.
Nije to bila jednostavna odluka, no vidjevši da se približava poslovna nevolja, počeo je tražiti novi poslovni koncept, koji će i njemu i djelatnicima pomoći da prebrode ovo teško razdoblje.
Mnogi su se ovih dana okrenuli dostavi gotovih obroka, no to nije njegov izbor. Dok stigne do naručitelja, hrana definitivno gubi na kvaliteti, što može utjecati i na integritet branda, a ionako ljudi ovih dana često sami kuhaju kod kuće.
No, kvalitetne namirnice nikad ne gube svoju vrijednost i zato je okupio obitelj i suradnike te započeo distribuciju vlastitih mesnih i vinskih delikatesa, koje dostavlja u pet hrvatskih gradova (Zagreb, Varaždin, Koprivnica, Ludbreg, Čakovec). Ovog tjedna svoju listu širi i na Split, Rijeku, Osijek i još neke gradove, jer interes za domaćim specijalitetima sve je veći.
Dok majka peče domaći kruh i spravlja kosanu mast te od medvjeđeg luka spravlja pesto,a od koprive i mente prirodne sokove, otac s velikom ljubavlju priprema Sauvignon i Rizling rajnski od grožđa iz vlastitog vinograda. Nikolina velika strast su steakovi kao npr. T-Bone, Rib Eye i Tomahawk, koje odležava u ogromnom Dry Ageru, a nudi i sušenu šunku i domaće kobasice od divljači. Uz meso će rado podijeliti i savjet o pripremi mesa.
Ovih je dana, putem društvenih mreža, pozvao i ostale OPG-ove na suradnju. Želi distribuirati i njihove proizvode, prije svega kako bi pomogao, no i kako bi stanovnicima ostalih gradova omogućio uživanje u domaćim delicijama.
Sve spomenute proizvode, a uskoro i kvasac, moguće je naručiti mailom: [email protected], a pošiljka stiže na vaša kućna vrata. Dostava je besplatna, a više informacija potražite na FB stranici - Đurina Hiža.
ČUVARI ZDRAVLJA 4 energetska napitka za jačanje imuniteta
Svježe iscijeđeni sokovi izvrsno energiziraju i pročišćuju organizam. Savršeni su kada trebate malo energije, a većinu potrebnih sastojaka ionako imate u kuhinji. Možete ih napraviti brzo i bez sokovnika, dovoljan vam je blender. Tako pripremljeni sokovi imaju puno manje šećera nego kupovni, a sadrže veliku količinu vitamina i minerala. Recept su za dobar imunitet ukoliko ih kombinirate sa zdravom prehranom i tjelovježbom.
Donosimo recepte za spremanje 4 vrste energetskih napitaka
1.Recept za napitak: PARADAJZ + NARANČA + JABUKA+MRKVA
SASTOJCI:
- 1 paradajz srednje veličine
- 1 naranča srednje veličine
- 1 jabuka srednje veličine
- 4 velike mrkve
- 1 dcl vode
2. Recept za napitak: LIMUN + KIWI + ĐUMBIR+ŠIPAK
SASTOJCI:
1 limun
1 kivi
1 komad korijena đumbira, 2cm
1 jabuka
1 komad Aloe Vere, 2-3 cm (nije nužan, ali odličan je za probavu, može se čuvati u zamrzivaču, ili ga možete posaditi u vrtu ili na balkonu)
2-3 žlice šipka
1dl vode
3. Recept za napitak: KRUŠKA + NARANČA + CHILI
Za jednu čašu napitka potrebno je:
70g kruške
30ml soka od naranče
manji prstohvat chilli praha
150ml mineralne vode
chilli ubrzava cirkulaciju, razbuđuje, poboljšava koncentraciju
4. Recept za napitak: JABUKA+ LIMUN + ĐUMBIR
Za jednu čašu potrebno je:
50g jabuke
sok od pola limuna
200ml mineralne vode
prstohvat đumbira
METODA:
Pomiješajte sve sastojke u blenderu. Popijte napitak odmah, ne želite izgubiti nijedan vitamin iz ove vitaminske bombe. Za nekoliko dana vidjet ćete poboljšanje zdravlja tijela i duha!
Vrijeme je za detox smoothie - vitaminsku bombu iz kućne radinosti!
Ovih dana stres je prisutan kod većine ljudi, on utječe i na fizičko zdravlje organizma, a prehrana može biti jedan od načina da ga ublažite… Ako tome pridružite i nedostatak sna, našem tijelu i um potrebna je hitna Detox vitamin bomba.
Bez ikakvog izgovora trebate samo nekoliko minuta da je pripremite i sigurni smo da imate sve/ ili bar većinu sastojaka u svom hladnjaku.
SASTOJCI:
1 limun
1 kivi
1 komad korijena đumbira, 2cm
1 jabuka
1 komad Aloe Vere, 2-3 cm (nije nužan, ali odličan je za probavu, može se čuvati u zamrzivaču, ili ga možete posaditi u vrtu ili na balkonu)
2-3 žlice šipka
1dl vode
METODA:
Pomiješajte sve sastojke u blenderu.
Popijte napitak odmah, ne želite izgubiti nijedan vitamin iz ove vitaminske bombe.
Sretno! Za nekoliko dana vidjet ćete poboljšanje zdravlja tijela i duha!
Piše i fotografije: Tanja Kezić
Recept ove prave detox bombe ustupila nam je Tanja Kezić, gourmet blogerica & food designerica, autorica bloga Plates’n’planes ( “pjati i avioni”), www.platesnplanes.com. Koja nas kroz članke i objave autorica vodi na putovanje mirisima, bojama i okusima.
JAČANJE IMUNITETA Hrana s nutritivno bogatim namirnicama Kako pripremiti kraljicu dalmatinskih delicija "Višku pogaču"?
Trenutak je da se okušate u spremanju njezinog veličanstva VIŠKE POGAČE
Pred nama su dani koje ćemo provesti u kući. Ukoliko volite kuhati i ljubitelj ste dobre hrane ovo može biti vrlo izazovno. Možda ste planirali posjet otoku Visu baš kako bi kušali tradicionalan recept tog otoka - Višku pogaču. Ukoliko ste ljubitelj ove popularne dalmatinske delicije, ne trebate čekati ljeto, važno je da u kući imate najvažniji sastojak slane srdele ili inćune.
Ova vrijedna namirnica zauzima cijenjeno mjesto u ljudskoj prehrani ne toliko zbog kulinarskih mogućnosti koliko zbog impresivnog nutritivnog sastava, idealna je za jačanje imuniteta u vrijeme prehlada i virusa.
Recept ove prave delicije ustupila nam je Tanja Kezić, gourmet blogerica & food designerica, autorica bloga Plates’n’planes ( “pjati i avioni”), www.platesnplanes.com. Koja nas kroz članke i objave autorica vodi na putovanje mirisima, bojama i okusima “Dalmatinske spize’“.
VIŠKA POGAČA - KRALJICA DALMATINSKIH DELICIJA
Još u davnom 4.stoljeću prije Krista na Visu je utemeljena kolonija Issa pod vladavinom grčkog tirana Dionysious od Syracuse. Kroz dugu povijest mijenjali su se vladari od Grka, Ilira, Rimljana, Venecije, Austro Ugarske…
Daleko od kopna Vis je uvijek bio “sam”, posebno tijekom zime. Geografska izdvojenost od kopna i turbulentna povijest uvijetovali su dugu i snažnu gastronomsku tradiciju, tako je i nastala specifična Viška kuhinja.
More oko Visa obiluje ribom, posebno srdelama,
inčunima i skušama, pa je jedno od glavnih zanimanja Višana bio (i jos uvijek
je) ribolov. Bačve koje su se koristile za skladištenje slane ribe u davnih
vremena smatrale su se najboljim na Mediteranu.
Dugih zima vrijedne žene s Visa pripremale su sve te slane srdele na mnogo različitih načina i tako osmislile Višku pogaču. Ona je godinama hranila siromašno stanovništvo otoka, a danas je neizostavno jelo u mnogim restoranima.
Priprema se u dvije neznatno različite verzije.
U gradu Visu žene ju pripremaju samo sa slanom
ribom (srdele ili inčuni) i kapulom. Pečenu pogaču režu na trokute.
U gradu Komiži uz ribe i kapulu dodaju se i
pome. Pogača se reže na kocke.
U oba slučaja biti ćete oduševljeni
“eksplozijom” okusa i mirisa.
Možete ju poslužiti kao predjelo, ili sa salatom od rikule i časom crnog vina - i tako se Viška pogača lako pretvara u glavni obrok.
RECEPT
(KOMIŠKA POGAČA , dodala sam pome)
SASTOJCI:
TIJESTO:
- 700g glatkog brašna
- 30g kvasca
- 1 čajna žličica soli
- 1 čajna žličica šećera
- 400 ml vode
- 50 ml maslinovog ulja
- plitki pleh za pečenje dimenzije 30cmx32cm
NADJEV:
- 17-20 slanih srdela ili inčuna, očiščenih od kosti
- 5 kapula (luk)
- 6 poma (rajčica, blanširanih, očiščenih i narezanih na komadiće,
može i iz konzerve) - 1 svežanj peršina, sitno narezan
- 1 čajna žličiva papra
- 1 jušna žlica maslinovoh ulja
PRIPREMA
1.Od navedenih sastojaka napravite tijesto i
ostavite da se diže 1sat. Nakon toga ga podijelite na dva dijela. Jedan je
neznatno veći od drugoga, jer če on biti podloga, tj donji dio Viške pogače.
Tijesto možete napraviti i u aparatu za kruh.
2. U međuvremenu zagrijte na štednjaku maslinovo
ulje, dodajte narezanu kapulu(luk), miješajte dok ne omekša, tada dodajte
pome(rajčicu) i dalje lagano miješajte dok se umak ne zgusne. Na samom kraju
dodajte narezani peršin.
3. Obložite pleh papirom za pečenje, biti će vam
praktičnije kasnije rezati pogaču.
Tada veću
kuglu tijesta razvucite po plehu, rubovi bi trebali visiti sa strane pleha bar
1-2cm.
4. Na tijesto jednolično rasprostrite umak i po
njemu ribu. Malo popapri i pokapaj sa maslinovim uljem.
5. Prekri ga s drugim tijestom,i pokapaj s
maslinovim uljem.Tijesto koje visi preko rubova preklopi preko gornjeg tijesta.
6. Na kraju tijesto na par mijesta probodi s
vilicom.
7. Peci u prethodno zagrijanoj pečnici oko 30
min na180.
Komišku/Višku pogaču možete posužiti vruču ili
hladnu.
Uz njen intenzivan, raskošan, usudila bi se reči pikantan okus okus odlično će pasati crno vino, po meni Plavac Mali.
Piše i foto: Tanja Kezić
Održana promocija Općine Jelse i hvarskih OPG-ova u Švicarskoj!
Delegacija Jelse nedavno je gostovala u Švicarskoj po službenom pozivu Stalne misije Republike Hrvatske pri Uredu Ujedinjenih naroda u Ženevi i Hrvatske veleposlanice pri misiji Vesne Batistić Kos te službenom pozivu Veleposlanstva RH u Bernu i veleposlanice AndrejeBekić. Općina Jelsa i Turistička zajednica na čelu s načelnikom Nikšom Peronjom i direktoricom turističke zajednice Marijom Marjan zajedno s hvarskim vinarima, uljarima i ugostiteljima predstavili su svoje proizvode. Uz vina i ulja, glavna tema bila je mediteranska prehrana, a sve je pratila pjesma hvarske klape “Priženca”. Glavni cilj ovoga događaja bila je promocija Općine Jelsa i otoka Hvara u turističkom i kulturnom smislu.
Na prezentaciji u WTO-u (Svjetskoj trgovinskoj organizaciji) nazočio je i ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, veleposlanici i mnogi diplomatski predstavnici. Osim izvrsnih vina većinom izvornih hrvatskih sorti – plavaca, bogdanuša, prča, pošipa, babića, maraštine, zlatarice, trnjaka (Beleca Tomić, Global Huljić, Bogdanjuša Carić, Pošip Svirče, Prč Vujnović, Zlatan Plavac, te ostalih vina Dalmacije, Tastament Babić, Sladić Maraština, Franić Trnjak, Merlot MasVin, Zlatarica Pilač, Plavac Terra Madre idr. ) gosti su mogli kušati i tipična jela otoka Hvara koja su pripremali chefovi restorana “Mostir”- Pavao Kordić i restorana “Davor”- Krsto Barbić. Slatke delicije pripremili su udruga Trim i Gamulin chocolates iz Jelse, a posjetitelji su mogli kušati i maslinovo ulje uljare Božić te mlade uspješne uljarke Eve Ćurin iz Gdinja.
Ivana Krstulović Carić, dipl.ing.agr. predsjednica udruge Hvarski vinari tom je prigodom rekla: “Ovo je tek prvi korak u zajedničkim nastupima kojima želimo otvoriti nova tržišta, kako za izvoz vina i drugih proizvoda, tako i za osvajanje novih turista koji će doći posjetiti našu zemlju. Vino je proizvod koji se usko veže uz određeni teritorij, ono može biti odlična pozivnica da se otkrije kraj u kojemu je nastalo. Budući da je turizam dobar put stvaranja nove potražnje, osobito nam je važna ostvarena suradnja s TZ Općine Jelsa i Općinom Jelsa na čijem se području nalaze najvažnije vinarije otoka Hvara.”
Da bi se postigla što bolja vidljivost dalmatinskih vina, posebice izvornih sorti – uključene su i vinarije iz drugih područja Dalmacije, jer današnji turisti istražuju više destinacija te će na putu prema Hvaru (ili s Hvara) posjetiti i druge dalmatinske gradove, poput Zadra, Šibenika, Splita, Imotskog te obližnja vinogorja ... “
Tijekom posjeta hvarske delegacije organizirana je izložba Sunčice Kuzmanić (Perišin Tomljanović) koja je diplomiralana prestižnoj Londonskoj akademiji St. Martin’s College of art and design. Izložba je održana pod nazivom "Suvremena i bezvremenska Dalmacija". Temu Dalmacije zadala je Stalna misija RH pri UN, a umjetnica je pripremila seriju slika - malih elemenata, trenutaka iz života u Dalmaciji. „Nisam htjela oslikati svima unaprijed poznate scene ribarskih brodica na moru, već sam htjela dati dah dalmatinskog pravog života.“ – opisala je umjetnica svoje slike.
Načelnik Nikša Peronja održao je govor pred diplomatskim zborom pozvavši sve da posjete Općinu Jelsa i otok Hvar, a direktorica TZ Općine Jelsa Marija Marjan zadovoljno je zaključila da će se suradnja nastaviti jer je i veleposlanica Andrea Bekić iznijela niz prijedloga koji bi mogli biti zanimljivi za pozicioniranje turističke ponude i hvarskih vina na švicarskom tržištu.
Foto: Vedran Rafael Janić
Hvar otok vina & TZ Jelsa
Još jedno priznanje da su vrhunska! Hvarska vina predstavljaju se Švicarskoj!
Na
predstavljanju vina Dalmacije u Švicarskoj od 25.-26.2. sudjeluju udruga Hvarski
vinari i udruženje Vino Dalmacije
uz sufinanciranje TZ Općine Jelsa i Općine Jelsa.
Prezentacije
u Švicarskoj organiziraju se povodom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU
u suradnji sa Stalnom misijom Republike Hrvatske pri Uredu
Ujedinjenih naroda u Ženevi i s Veleposlanstvom RH u Bernu (25. i 26.2.).
Ne prezentacijama će se uz dalmatinska vina predstaviti i tipična jela
otoka Hvara koja će pripremati kuhari Kristo Barbić i Pavo Kordić (restorani Davor i Moster, Udruga Hvarski
ugostitelji) kao i tipični proizvodi poput maslinovog ulja, lavande i sl.
Dalmacija
je pravi riznica bioraznolikosti vinskog svijeta. Putujući od sjevera prema jugu
pronalazimo uvijek nove, drugačije
sorte. Na sjeveru Dalmacije, u okolici Zadra i Šibenika uzgaja se crna sorta
babić. Iz središnjeg dijela dolazi nam crljenak kaštelanski, poznat i pod
srednjovjekovnim imenom tribidrag. Ime tribidrag danas je priznato na međunarodnoj razini kao
prvo ime, najstarije ime ove sorte.
| Priča o tribidragu priča je o samoj vinskoj Dalmaciji. Kroz stoljeća vinogradarstvo je obilježilo živote stanovnika svakog njenog kutka. Tribidrag je nekad bio najvažnije crno vino. Znamenite osobe iz hrvatskog kulturnog života posjedovale su vinograde baš ove sorte. Među njima možemo istaknuti oca hrvatske književnosti Marka Marulića, kao i hvarske pjesnike iz doba renesanse, Petra Hektorovića i Hanibala Lucića. Ista ova sorta u Italiji poznata je pod nazivom primitivo, a u Americi kao zinfandel. |
Najpoznatija
i gospodarski najvažnija sorta je plavac
mali, križanac tribidraga i dobričića.
Najbolja
vina od plavca malog dolaze s aridnih tala, sa strmih padina na južnim stranama
Brača , Hvara i Pelješca, ponekad i s pjeskovitih tala, a uzgaja se i na obali
npr. u Komarni. Širom Dalmacije nazimo i plavinu, još jednu sortu koja je
potomak tribidraga. Najcijenjenije bijelo vino Dalmacije je pošip, porijeklom s
otoka Korčule, a danas je toliko
rasprostrenjen I u drugim dijelovima Dalmacije.
Popularna je i sorta maraština, pripadnica skupine sorata “malvazije
Mediterana”. Po bioraznolikosti vinogradarske proizvodnje posebice se ističe
otok Hvar, a na prezentacijama ćemo upoznati dvije hvarske sorte, bogdanušu i
prč, najvećim dijelom uzgajane u Starogradskom polju, prostoru pod UNESCO-vom zaštitom. Putujući dalje,
u okolici Imotskog i Vrgorca nalazimo izvorne sorte zlataricu i trnjak.
Ovo je samo dio ampelografskog bogatstva koje ima Dalmacija. “Ovim prezentacijama želimo pokazati bogatstvo sorti koje ima Hrvatska: okupili smo 12 dalmatinskih vinarija, a kušat će se čak 10 dalmatinskih sorti. Turneju smo osmislili u suradnji s TZ Općine Jelsa kako bismo zajedno prezentirali okruženje u kojem naša vina nastaju jer priča o vinu nije samo okus i miris vina, već i niz kulturno- antropoloških elemenata. Kao primjer pokazat ćemo ono što nudi otok Hvar, kroz UNESCO-vu baštinu, proizvode s otoka, poput lavande, maslinovog ulja, tipičnih kolača pa i čokolada koje su zarobile okuse Dalmacije i Mediterana. A naravno sve uz zvuke klapske pjesme, jer sve je to dio života naših težaka” – objasnila je Ivana Krstulović Carić, dipl.ing.agr, predsjednica udruge Hvarski vinari.
Marija
Marjan, direktorica TZ općine Jelsa, dodala je:
“Na
događanjima koja se odvijaju na prestižnim lokacijama sudjelovat će uzvanici iz
diplomatskog kruga, distributeri, turoperatori, ljubitelji vina. Očekujemo da će prezentacije vina potaknuti
zanimanje za našu zemlju, pogotovo za naš otok koji ima odličnu enogastro
ponudu, ali i bogatu povijest, prirodne ljepote. Posljednjih godina interes turista sve više se
okreće prema biciklizmu, proučavanju
kulturnih znamenitosti i baštine. Posebno možemo istaknuti baštinu koja je pod zaštitom UNESCO-a, a turistička sezona posljednjih godina se
značajno produžila jer više nismo orijentirani samo na “more i sunce.”
| Sudionici događanja: Otok Hvar: Vina Carić - Vina Huljić – Vina Svirče - Podrum Vujnović - Vina Tomić - Zlatan Otok; Uljara Božić; Gamulin Chocolates; Udruga Trim Komarna: Terra Madre Vrgorac: Krystal Modus (Franić), Vina Pilač Šibenik: Testament Winery, Vina Sladić Polača (Zadar): MasVin |
Fotografije: Julio Frangen Foto
PR: Hvar otok vina
& TZ Jelsa
Info: [email protected]
Supetar domaćin 22. Noćnjaka: Ako je uje onda je s Brača!
Više od milijun stabala maslina, Muzej maslinovog ulja u Škripu, Svjetsko prvenstvo u branju maslina u Postirima, prva Uljarska zadruga Dalmacije iz 1899. u Povljima, pješačka staza Maslinovi puti u okolici Supetra – Brač s pravom zovu otokom maslina
Supetar na Braču ovogodišnji je domaćin 22. Noćnjaka, međunarodne manifestacije maslinara i uljara, koja će se od 19. do 22. ožujka održati u sklopu hotelskog naselja Waterman Svpetrvs Resort. Ova tradicionalna manifestacija, koju organizira Zadružni savez Dalmacije, treći put stiže u koljevku maslinarstva – na otok Brač.
Brojni izlagači i zaljubljenici u maslinovo ulje u Supetru će tri dana uživati u brojnim prezentacijama i degustacijama, a tradicionalno će se dodijeliti nagrade šampionima kvalitete i to u dvije kategorije - ulja u rinfuzi i pakovine u sklopu kojih se ocjenjuje i ambalaža.
Brač - najveće maslinarsko područje u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je oko 18 tisuća hektara zemljišta zasađeno maslinama, od čega gotovo 30 posto otpada na Splitsko-dalmatinsku županiju. Brač sa svojih impresivnih milijun stabala maslina, od kojih se obrađuje više od 500 tisuća, naše je najveće maslinarsko područje s maslinovim uljima svjetske kvalitete.
„Prema podacima iz Razvojne strategije Lokalne akcijske grupe Brač, maslina se uzgaja na 1.883,22 hektara poljoprivrednog zemljišta, što čini dvije trećine svih poljoprivrednih kultura na otoku. Najzastupljenija sorta je oblica. Osnovna karakteristika kojoj Oblica može zahvaliti tako veliku raširenost na otoku Braču je njena otpornost na sušu, vjetrove i niske temperature pa je pogodna za uzgoj i na škrtijim, plitkim i kamenitim tlima. Danas je sedam suvremenih postrojenja za preradu maslina na otoku koja omogućuju što bržu preradu ubranog ploda u ulje kako bi se ostvarila vrhunska kvaliteta proizvoda“, kaže Tija Mlinac, direktorica PZ Supetar i dodaje kako će uskoro Ministarstvo poljoprivrede zatražiti oznaku izvornosti za Bračko maslinovo ulje na razini EU.
Turisti vole šetnje bračkim maslinicima, ali i berbu maslina
Pretpostavlja se da su masline na Braču zasadili još stari Grci. Zanimljivo je da u 16. stoljeću nije bilo pitomih, nego samo divljih nasada, pa su vlasti donijele dekret prema kojem se svatko tko je uništio drvo masline kažnjavao izgonom s Brača na čak deset godina, a već u 18. stoljeću na otoku se proizvodilo 800 vagona ulja, više nego u ostatku Dalmacije.
„O suživotu s maslinom danas svjedoči i šest kilometara duga pješačka staza Maslinovi puti – koja počinje i završava u mjestu Mirca u blizini Supetra. Staza je kružnog oblika, vodi kroz pitoreskne mrčanske maslinike do Prihoda, starog sustava za navodnjavanje. U Škripu je smješten prekrasan Muzej maslinovog ulja obitelji Cukrov, a Postira su domaćin Svjetskog prvenstva u branju maslina koje na ovaj otok u listopadu dovede brojne goste.
Maslinovo ulje i autohtona otočka gastronomija sve su češći motivi dolaska turista na naše prekrasan otok, posebno u pred i posezoni. Uz suvenir od bračkog kamena, bračko maslinovo ulje je zaista nešto što s našeg otoka morate ponijeti svojim kućama“, ističe Ive Cvitanić, direktor TZ grada Supetra.
Više informacija: https://www.supetar.hr/hr/kljuc-aktivnog-odmora/pjesacke-staze/maslinovi-puti/
Foto: Tz Supetar, Tz Postira
Autor: Ana Bedalov, Sanja Grgić Curić
Ston – posjetite riznicu povijesti i tradicije, netaknute prirode i vrhunske gastronomije
Malo je gradova na Zemlji koji se mogu pohvaliti obrambenim fortifikacijama kakve ima Ston. Spektakularne 5500 metara duge Stonske zidine koje se pružaju do susjednog Malog Stona, najveći su graditeljski zahvat izvan nekadašnje Dubrovačke Republike, i druge su po veličini na svijetu nakon Velikog kineskog zida.
Nekadašnja vojno-obrambena funkcija danas je zamijenjena turističkom namjenom koja privlači ogromni broj turista iz cijelog svijeta. Mnogi Stonu tepaju kako je Dubrovnik u malome, misleći na njegove kule, bedeme, geometrijsku pravilnu gradsku jezgru s ulicama koje se sijeku pod pravim kutovima. I spajaju na kamenoj Pjaci na kojoj se odvija stonski život. Današnji je Ston turistička atrakcija, povijesno središte, gastronomski i enološki centar i mjesto za cjelogodišnji odmor.
Zidine su uvijek prva poveznica, kao spomen na burnu povijest žitelja, koji su u doba Dubrovačke Republike s njih na neprijatelja bacali vrelo ulje i vodu, junački čuvajući teritorij od neprijatelja. Može ih se proći na više načina, primjerice, 40-ak minuta dugom šetnjom od Stona do Malog Stona, te na povratku šetnicom koja ide paralelno uz prometnicu.
Druga je važna atrakcija stonska Solana, smještena u dubini zaljeva, s pogonima u kojima se branje soli na isti način, uz pomoć vjetra, sunca i mora odvija već više od četiri tisuće godina.
I danas se sol proizvodi u etapama, u bazenima koji su ime dobili po nazivima svetaca. Iz solane se kući ne odlazi bez jedinstvenog suvenira, vrećice mirišljave soli.
Slijedeća stanica u stonskoj turističkoj ruti je Lapidarij, bogata zbirka srednjovjekovne umjetnosti koja je svoj dom dobila u stonskoj Biskupovoj palači. A nakon što ju pogledaju gosti imaju i novi izazov, posjet novouređenoj stonskoj tvrđavi Kaštio, malostonskoj tvrđavi Koruna, te uživanje u Parku Komarda.
Tu je i priča pod nazivom Neispričani Ston, iza koje se krije interaktivni turistički obilazak stare jezgre Stona, uz predstavu Cum Grano Salis. Riječ je o site-specific predstavi, multimedijalnoj pastorali što mijenja doživljaj tvrđave Kaštio.
Njena je jedinstvenost spoj audio-vizualnih tehnologija, interaktivnih instalacija, predimenzioniranih projekcija, svjetlosnog showa, pirotehničkih efekata, te nastupa u živo.
Povijest Stona se vidi i u okolišu, u ostavštini starih žitelja, u nadgrobnim humcima od naslaganog kamena, koje su kao svoj dokaz boravka u pelješkom kraju ostavili Plereji, jedno od manjih ilirskih plemena. Ali i u centurijaciji stonskog polja, pravilnom rasporedu zemljišnih parcela koje se uz dobro oko uz malo truda mogu i sada uočiti.
A što napraviti nakon povijesnog skoka? Predati se gastronomiji u fantastičnim restoranima i ciljanim izletima u kojima će se degustirati ono što samo Ston ima, svoju poznatu kamenicu. U njenim sokovima i okusima gosti mogu uživati direktno na uzgajalištima, do kojih vas dovode izletnički brodovi. Kušajte i nadaleko poznatu Stonsku tortu.
A poslije vas prebacuju do restorana u kojima se nudi obilje delikatesa, uvijek praćenih lepezom visoko cijenjenih peljeških vina.
Ston je malen, ali obiluje nadaleko poznatim feštama, pa da ih nabrojimo: s ožujkom domaći i brojni gosti slave kamenicu, točnije Dane malostonske kamenice koji se održavaju 21. i 22. ožujka.
Toplije vrijeme godine obiluje pučkim slavljima, u srpnju se održava nadaleko poznata Večer ribe i vina, slijedi je tradicionalna pučka Fešta sv.Liberana, 23.srpnja koja cijeli Ston i pelješki kraj diže na noge. Početak kolovoza nosi Noći vina u tvrđavi Kaštio, a nekoliko dana poslije i Stonske gulozarije, te Buzarijadu s loncima i tečama punim finih buzara od mušula.
Sol je uvijek tu, a svoj dan dobiva na Festivalu soli s krajem kolovoza, a s rujnom dolazi međunarodni športski događaj, Ston Wall Marathon, odnosno nezaboravnu utrku stonskim zidinama u dužini od 4 km, 15 km, ili 42 km.
Tu su i Dani otvornih vrata peljeških podruma u prosincu, tijekom kojih se održava prezentacija vinsko turističkog proizvoda kroz obilazak peljeških vinskih puta vinarija, vinskih podruma, OPG-a...
Vinska priča ne ide bez jedinstvenog Muzeja vina u Putnikovićima, novoj ponudi, prvom hrvatskom Muzeju vinogradarstva i vinarstva. Na muzejskih više od 800 četvornih metara čuvaju se tri zbirke, one iz Doma vinarske tradicije, Povijesnog razvoja loze na ovim prostorima i Vina u tradiciji življenja. Stonsku priču s novom godinom opet otvaraju kamenice. I opet, kako već tradicija nalaže, uz degustaciju ove izvrsne namirnice u priču će se uvezati sve ono što Ston i njegova destinacija svojim gostima nude.
Foto: Tz općine Ston
Više: www.ston.hr