Izvorska voda okupana mjesečinom – dočekajte Đurđevo na Bilogori
Bilogora postaje ovih dana središte zanimljive manifestacije koja oživljava legende, predaje, priče i naslijeđe ovog predivnog kraja. Od 17. do 22.travnja, odvija se manifestacija "Đurđevo na Bilogori" odnosno 9. međužupanijski blagoslov konja, čiji program donosimo u najavi.
Bilogora je kraj koji iznimno poštuje svoj identitet, tradiciju, kulturu i običaje, jer je povijest ovog kraja oblikovala specifičnu etnološku škrinju blaga. Uz blagdan svetog Jurja - zaštitnika vitezova, vojnika, ratara, konja i pastira , poznatog kao Jurjevo ili Đurđevo, veže se niz običaja poput paljenja krijesova i ukrašavanja stoke.
A želite li doživjeti čaroliju Đurđevdana u punom sjaju, predlažemo da krenete put Romske kuće na Bilogori i doživite običaj umivanja u čistoj izvorskoj vodi sa cvijećem.
Umivanje u izvorskoj vodi pomiješanoj s onom blagoslovljenom koju je domaćin donio iz crkve simbolizira želju za zdravljem.
Voda je u koritu bila na mjesečini cijelu noć i time dobila snagu njegove svjetlosti, a u nju se stavlja proljetno cvijeće raznih boja. Jurjevsko umivanje nije samo romski običaj - uvriježeno je i u Bilogori, a nekada davno umivalo se na izvorima.
Đurđevom se obilježava pravi početak proljeća i gospodarske godine,a na Bilogori je ona posebna kroz svoje rituale u kojima se posvećuju i konji i pali krijes.
Ova lokalna manifestacija ima potencijala da postane i atraktivna u turističkom smislu. Vatra i voda simboliziraju pročišćenje, a prizor paljenja krijesa u toploj proljetnoj noći na mjesečini, uz konje i nedirnutu prirodu smaragdne Bilogore, ne ostavlja nikoga ravnodušnim.
Romska kuća - svjedočanstvo bogate povijesti i kulture Bilogore
Ovaj jedinstveni turističko – kulturni objekt, nudi atraktivnu i autentičnu turističku uslugu prezentacije nepoznate romske povijesti, tradicije, jezika, običaja kao sastavnog dijela hrvatske baštine te mnogih proizvoda po kojima su Romi Lovari nekada bili poznati u ovom kraju.
U njoj možete degustirati neke od specijaliteta tradicionalne romske kuhinje i kupiti neke od proizvoda lavande koje vlasnici sade na vlastitim nasadima oko kuće.
Postanite i vi dio legende, posjetite Đurđevo na Bilogori, uronite u cvijetnu vodu i družite se s prirodom kao i odličnom hranom. Čekamo vas u Romskoj kući na Bilogori, dobro došli!
[pdf-embedder url="http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2018/04/ĐURĐEVO-U-BILOGORI-2018..pdf"]
Informacije:
turizam-bilogorabjelovar.com.hr
fotografije: Turistička zajednica Bilogora - Bjelovar
Dioklecijanova palača od bijele čokolade oduševila Splićane!
Simbol Splita u slatkom izdanju!
Kraš je u suradnji s TZ grada Splita i Muzejom grada Splita u srijedu, u Gotičkoj dvorani Papalićeve 1, predstavio svoj novi proizvod - suvenir -Dioklecijanovu palaču od bijele čokolade.
Poznato je da je Dioklecijanova palača brend Splita. Ali, kako ona izgleda u slatkom obliku znaju u Krašu u čijem je „čokoladnom laboratoriju“ kreirana prava mala Dioklecijanova palača od bijele čokolade. I sve se to dogodilo u suradnji s Turističkom zajednicom grada Splita. No, kako je zapravo sve počelo?
Predsjednik uprave Kraša Damir Bulić, fetivi Splićanin, prije godinu dana došao je na ideju realizacije projekta makete Dioklecijanove palače u čokoladnom obliku. „Ideja je nastala prošle godine kada smo obnavljali Kraševu Bonbonnieru na Pjaci. Tada smo shvatili da našim klijentima, ali i svima ostalima koji dolaze u Split i vole taj grad moramo ponuditi još jednu dodanu vrijednost“, rekao je Bulić. U razgovorima s Alijanom Vukšić, direktoricom splitske Turističke zajednice došlo je do ideje stvaranja jednog novog specifičnog suvenira. Kroz sve te ideje protezalo se osmišljavanje suvenira dostojnog Splita, tog spomenika kulture i baštine, ali i hrvatskog šampiona turizma.
Bijela Dioklecijanova palača zadivila finskog predsjednika
Splitom su prošetale mnoge poznate osobe iz svijeta umjetnosti, filma i glazbe, ali i finski predsjednik Sauli Niinisto koji, zbog obveza, nije bio u mogućnosti posjetiti Dioklecijanovu palaču. Tada su mu u splitskoj Turističkoj zajednici dali suvenir – Dioklecijanovu palaču od bijele čokolade s kojom se oduševio i rekao da se, zaista mora vratiti u Split!
Za čokoladnu Dioklecijanovu palaču model je napravio kipar Frane Šitum, koji je izradio model palače iz 305. godine u omjeru 1:1500, a kada je vidio što je proizašlo iz njegovog modela, bio je vrlo zadovoljan. „Smatram da je ovo dobar početak za razvoj suvenira i u ostalim smjerova. Zaista sam sretan što sam sa svojom idejlom pridonio stvaranju originalnog suvenira“, rekao je Šitum.
Čokoladna Dioklecijanova palača moći će se nabaviti u Kraševim trgovinama. U Krašu, baš kao i u splitskoj Turističkoj zajednici nadaju se kako će uskoro taj suvenir zaživjeti te da će ga podjednako kupovati domaći i strani turisti, ali i sami Splićani.
Kreativno proljeće u Kaštelima - uživajte u proljeću kroz sedam tjedana!
Sedam mjesta, a jedna poveznica – manifestacija Kreativno proljeće, koja traje do kraja svibnja. Naravno, riječ je o Kaštelima, pitoresknim mjestašcima koji tvore grad Kaštela i nalaze se u Kaštelanskom zaljevu, između Splita i Trogira. Povijest Kaštel Štafilića, Kaštel Starog, Kaštel Novog, Kaštel Lukšića, Kaštel Kambelovca, Kaštel Gomilice i Kaštel Sućurca seže još u doba neanderatalaca, a na dugu povijest življenja na ovim prostorima podsjećaju antičke vile, starohrvatske crkve i dvorci – kašteli.
U Kaštelima je ispričana i jedna od najljepših ljubavnih priča, o hrvatskom Romeu i Juliji, priča o nesretnoj ljubavi mladih ljudi Miljenka i Dobrile. Kaštela su poznata i po staroj autohtonoj sorti vinove loze – Crljenku kaštelanskom, pretku svjetski poznatog Zinfandela.
Kako bi privukli što više turista u proljetno doba u ta živopisna mjesta, grad Kaštela i Turistička zajednica Kaštela u suradnji s ostalim institucijama organizirala je kulturno-turističku manifestaciju Kaštelansko kreativno proljeće. Kroz sedam tjedana održat će se Tjedan kaštelanskog crljenka, Kaštelanski kašteli, Kaštelanske riči, Kaštel mali/tjedan dječjeg stvaralaštva, Kaštelanski praznik cvijeća, Gastro Kaštela ili Tjedan o boba, te Puti kroz Kaštela. Manifestacijom su obuhvaćeni svi važni dijelovi – od povijesti, kulture, sportskog turizma do enogastronomije.
Priča o Miljenku i Dobrili je protkana kroz sve tjedne manifestacije.
1. Tjedan posvećen je Kaštelanskom Crljenku
U proljetno doba, Kaštela su posebno privlačna posjetiteljima, a već u prvom tjednu održavanja Kreativnog proljeća, na svečanosti otvaranja u organizaciji grada Kaštela koja je održana 09.04.2018 u 18 sati u Podvorju, Kaštel Sućurac, stanovnici Kaštela i okolnih mjesta i svi njihovi gosti moći će dobiti informacije o povijesti crljenka kaštelanskog uz mogućnost degustacije tog crnog vina od više kaštelanskih vinara i antičku spizu spravljenu od strane vrijednih učenika i djelatnika SŠ Braća Radić.
Okrugli stol na temu Ulica Kaštelanskog crljenka održat će se 12.04.2018 u Vitturiju.
2. Tjedan - Kaštelanski kašteli
Drugi tjedan Kreativnog proljeća rezerviran je za kaštelanske kaštele jer je kulturna baština važan segment turističke ponude. Sva su predavanja otvorena za javnost, a organizatori pozivaju i vlasnike turističkih agencija, vodiče i novinare. Predavanja na temu „Kaštelanski kašteli“ i „Kaštela prije Kaštela“ održat će se 17. i 18. travnja u 19 sati u kaštelu Vitturi u Kaštel Lukšiću, „Kaštelanska baština“ je tema predavanja od 20. travnja u 11 sati , a održat će se u Podvorju Kaštel Sućurca, a nakon toga je planiran obilazak Kaštela brodom.
3. Tjedan - Kaštelanske riči
Lirske duše i svi oni koji vole uživati u lijepim pjesmama, dobroj riječi i glumi uživat će u trećem tjednu Kreativnog proljeća. Tako se 23. travnja u 19,30 sati održava Noć knjige – stand up komedija „Dalmatinke“, autorice Marijane Perinić u Podvorju, a navečer je COOLturni plesnjak u 21 sat u Podvorju. Dva dana kasnije, 25. travnja u kaštelu Vitturi je predstavljanje knjige „Trogirski vojvoda“, autora prijevoda Luke Paljetka, a 26. travnja u 19,30 sati u kinu sv. Juraj u Kaštel Sućurcu 27. Čakavska večer ČA bi mi da jubavi ni.
4. Tjedan dječjeg stvaralaštva
Djeci je namijenjen tjedan dječjeg stvaralaštva, kada će se održati edukativno ekološka akcija „Lipa su lipa moja Kaštela“. U sklopu projekta Kaštel mali će se održati smotra dječjeg stvaralaštva, dječji kviz „Koliko poznajem Miljenka i Dobrilu, smotra dječjih folklornih skupina, te predstava Crvenkapica.
5. Tjedan - 18. Kaštelanski praznik cvijeća ove godine u znaku Miljenka i Dobrile
Kaštel mali se nastavlja i u ovom tjednu sa više dramskih predstava. Osim djece i predivno cvijeće obilježava peti tjedan posvećen Kaštelanskom prazniku cvijeća. Otvaranje 18. Kaštelanskog praznika cvijeća bit će 11. svibnja u kaštelu Vitturi. Kaštelanski praznik cvijeća bit će otvoren od 11.-13.05.2018. a tema je ove godine Miljenko i Dobrila.
6. Tjedan - Gastro Kaštela - O bobu
Gastronomi i svi oni koji vole dobru spizu uživat će u tjednu Gastro Kaštela kada će se predstaviti knjige „Manistra i bob“ i „Bob, bobić, mahuna“ te će se održati gospodarski forum Splitsko-dalmatinske županije u kaštelu Vitturi. U subotu, 19. svibnja u Bratskoj kući u Kaštel Kambelovcu održat će se Svjetsko prvenstvo u pripremanju jela od sipe i boba, a dan kasnije 20. svibnja i Fešta o boba.
7. tjedan - Puti kroz Kaštela
Romantičarima je namijenjen zadnji tjedan održavanja Kreativnog proljeća – Puti kroz Kaštela. Naime 28. svibnja svi zaljubljeni, oni koji su to bili te oni koji će to tek postati moći će uživati u čitanju „Romantičnih pisama Miljenku i Dobrili“. I rekreativci i sportaši doći će na svoje, pa će tako 26. svibnja biciklima krenuti na Ciklo putovanje kroz povijest Kaštela sa BK Oluja . U subotu, 26. svibnja bit će Zatvaranje kreativnog proljeća u Vitturiju. No, ipak to još uvijek nije kraj! Kako bi ostali u dobroj formi i dalje, HPD Bedalov sve posjetitelje i turiste poziva u nedjelju, 27. svibnja na pješačku turu kroz Kaštela. Dobro nam došli!
Foto: Tz grada Kaštela
Posjetite Tz Kaštela Facebook stranicu i budite u toku s svim novostima!
Brački kamen - najdragocjenije blago otoka Brača
Na otoku Braču čovjek i kamen žive i stvaraju zajedno od davnina. Za Bračane je kamen dragulj. Oni ga ne vade već „beru“ kao najdragocjenije blago. Od tog su blaga - bijelog kamena nastala neka od najmonumentalnijih spomenika poput Dioklecijanove palače u Splitu te mnogih crkvi i palača diljem Dalmacije. No, brački kamen je poznat i u svijetu. Njime je uređeno predvorje zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku, na što su Bračani, ali i ostali stanovnici Hrvatske veoma ponosni. Priča se kako su dijelovi Bijele kuće u Washingtonu također sagrađeni od bračkog kamena, ali za to ne postoje vjerodostojni dokazi, pa i dalje sve ostaje samo na razini priče. No, lijepo je vjerovati da je tome tako.
Kako zapravu nastaju velika, ali i mala remek-djela tj. suveniri od bračkog kamena? U klesarskoj školi Pučišća školuju se budući veliki majstori – kamenoklesari koji svojim vrijednim rukama izrađuju prave male umjetničke proizvode. Gornji Humac u mjestu Pučišća, desetak kilometara udaljenom od Supetra, kolijevka je brojnih majstora kamenoklesarstva i svjetski poznatih kipara. Nakon trogodišnjeg školovanja, iz škole odlaze mladi ljudi, među kojima ima i djevojaka, koji nakon još tri godine prakse polažu majstorski ispit. Nakon toga, otvaraju vlastite kamenoklesarske radionice u kojima oni daju mašti na volju i izrađuju vrijedne skulpture i suvenire za prodaju turistima. Kameni proizvodi i suveniri izrađuju se tokarenjem, klesanjem štokanjem, brušenjem, poliranjem i graviranjem. Kamenoklesarska škola u ljetno doba je otvorena za posjetitelje tako da svatko tko poželi može razgledati učeničke radove.
Ako vam je dosta nemaštovitih poklona, uputite se na Brač, posjetite Kamenoklesarsku školu ili naručite neki suvenir po vašoj želji poput raznih svijećnjaka, pepeljara, vaza, satova i raznih figura, a vrijedni brački majstori napravit će sve što je u njihovoj moći. Ukrasite vaš dom autohtonim hrvatskim kamenom koji će kroz izabrani suvenir „ispričati“ svoju priču o težačkim davnim danima na otoku Braču.
Foto: Kamenoklesarska škola Pučišća, Dražen Jakšić
Izložba o rimskim cestama Srednje Dalmacije u Arheološkom muzeju u Zagrebu
Kako su nekada izgledale rimske ceste na području Srednje Dalmacije može se vidjeti na nedavno otvorenoj izložbi pod nazivom “Ceste koje Carstvo znače II. – Rimskim cestama Srednje Dalmacije” u zagrebačkom Arheološkom muzeju. Autori te tematske izložbe su Lino Ursić, Ivan Šute, Mare Radan i Miroslav Gogal, a izložba je otvorena do 20. svibnja.
Uz mnoge uzvanike i posjetitelje, među kojima je bila i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, izložbu je otvorio župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban koji je tom prigodom rekao kako je cilj izložbe objedinjavanje priče o rimskim cestama na području Splitsko-dalmatinske županije te njihovo predstavljanje kao dijela antičkog prometnog sustava rimske provincije Dalmacije.
Kako bi se sve to sačuvalo od zaborava još 2012. godine su Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije i Lino Ursić, vanjski suradnik na projektima arheološkog turizma te županije pokrenuli projekt pod nazivom Rimske ceste srednje Dalmacije.
Na otvorenju izložbe je Joško Stella naglasio kako je izložba rezultat sinergijskog projekta kulturnog i turističkog sektora na tragu promocije arheološko-povijesne baštine.
Putovanje u povijest kreće iz Salone
Putovanje u povijest kreće iz Salone, koja je uz Dioklecijanovu palaču, jedan od antičkih dragulja toga područja. Sačuvani ostaci rimskih cesta nalaze se posvuda po prostoru splitskog zaleđa poput vojne ceste Salona– Klis-Andetrium – današnjeg Gornjeg Muća te ceste novih osvajanja i utvrđivanja granica Salona – Klis, Dugopolje – Dicmo – Aequum (Čitluka) i Servitiuma gdje je bilo sjedište zapovjedništva Prve panonske flote, pretpostavlja se na rijeci Savi.
Inače, izložba je postavljena na prvom katu zagrebačkog Arheološkog muzeja gdje su u tri sobe predstavljene tri tematske jedinice – Pretpovijesne komunikacije, Rimske ceste na području Srednje Dalmacije te Rimske ceste – turizam i valorizacija kulturne baštine.
Supetar bogatiji za Waterman Forum superluksuzni kongresni centar
Otvorenjem novog Waterman Forum kongresnog centra najavljen početak još jedne turističke sezone u Supetru
Watermanova kongresna ponuda obuhvaća nekoliko kongresnih dvorana ukupnog kapaciteta 600 sjedećih mjesta - 380 u glavnom kongresnom Waterman Forum centru te dodatnih 220 sjedećih mjesta u nekoliko manjih kongresnih dvorana kapaciteta 15 do 120 osoba. Kongresni centar otvoren je godišnjim simpozijem poznatog turoperatora Thomas Cook.
Svpetrvs Hoteli još su jednom dokazali da su dorasli zadatku poslovanja s jednim od vodećih svjetskih lidera u sferi turističkih putovanja koji je još 2015. godine Svpetrvs Hotelima uručio priznanje “Proven Quality” koje se na godišnjoj razini dodjeljuje hotelima koji svojim djelovanjem postižu vrlo visoke rezultate te su prepoznati kao najbolji hoteli unutar svoje kategorije na svom području. Iako ovoga puta nije bilo svečanog uručenja priznanja, itekako vrijednu potvrdu vrijednih napora Svpetrvs Hotela predstavljalo je zadovoljstvo i oduševljenja managementa Thomas Cooka samom organizacijom ljetnog brifinga o destinacijskom menadžmentu – Thomas Cook iDM Destination Management Summer Briefing za kojeg su izjavili da se radi o jednoj od najbolje organiziranih konferencija na kojima su sudjelovali u proteklih 5 godina.
Kada riječi hvale iziđu iz usta visoko pozicioniranih menadžera iz cijeloga svijeta, onda znate da se radi o organizaciji na viskom nivou. Pored konkurentskih prednosti u sferi MICE turizma, Waterman se izdvaja svojom atraktivnom lokacijom jedinstvenog mediteranskog okruženja u neposrednoj blizini plaža i kristalno čistog mora, a gostima je na raspolaganju i bogata wellness ponuda: unutarnji bazen sa slatkom vodom i Whirlpoolom, sauna i parna kupelj, fitness sala te prostori za masažu, opuštanje i njegu tijela unutar Watermanovog Island SPA Centra pa ne iznenađuje što su predstavnici Thomas Cooka čarobni spoj odmora i poslovnog putovanja pronašli upravo u Waterman Svpetrvs Resortu.
U ozračju euforije i zadovoljstva uspješnom realizacijom velikog organizacijskog izazova već je tekla priprema nadolazećeg,i ništa manje bitnog, događaja. Naime, Svpetrvs Hoteli su već devet godina domaćini poznate međunarodne kulinarske manifestacije – „Biser mora“ čije je ovogodišnje trinaesto izdanje okupilo sudionike iz 15-tak zemalja Europe koji su prezentirali nova znanja i trendove u kulinarstvu. Manifestaciji je prisustvovalo više od 300 profesionalnih kuhara i kuhara juniora koji su odmjeravali svoje kulinarske snage, razmjenjivali iskustva te sakupljali nova znanja u okviru raznih seminara od kojih su brojna predavanja održana upravo u novootvorenom Waterman Forumu.
Dio svečanosti imao je priliku ugostiti i Watermanov Adults Only - Hotel Osam koji se sa svojom Rooftop barom izdvaja kao apsolutno neodoljivi ambijentalni izbor pri organizaciji intimnih svečanosti.
Gastro manifestacija poslužila je i kao dobra prilika za prezentaciju projekta „Otočka kuhinja Supetar“ koji je krajem prošle godine osvojio srebrnu nagradu „Suncokreta ruralnog turizma Hrvatske“ u kategoriji najboljih programa i projekata u ruralnom turizmu, tako da su se u okviru „Bračke večeri“ služila brojna poznata bračka jela s popisa gastronomske baštine otoka Brača koja se sve češće mogu pronaći u supetarskoj ugostiteljskoj ponudi.
Organizacija kongresa, seminara, evenata i proslava dio je dugogodišnje poslovne prakse koju je gradnjom kongresnog centra Waterman odlučio podignuti na višu instancu te samim time nastaviti s diversifikacijom svoje turističke ponude. Manifestacija „Biser mora“ kao i petnaestodnevno stručno okupljanje menadžmenta jedne od najvećih svjetskih turističkih kompanija na otvorenju još jedne turističke sezone predstavljaju i svojevrsnu afirmaciju širokog dijapazona mogućnosti Svpetrvs Hotela i grada Supetra kao jedne od perspektivnih mikro destinacija s potencijalom organizacije različitih vrsta događaja.
Srednja Dalmacija - raj za nautičare
Nautički turizam u Srednjoj Dalmaciji
Nautički turizam fenomen je koji je u protekla tri desetljeća zabilježio jednu od najviših razvojnih stopa u europskom, ali i u hrvatskom gospodarstvu. Hrvatska ima iznimne preduvjete za razvoj nautičkog turizma, te niz komparativnih prednosti u odnosu na većinu drugih sredozemnih zemalja. To se posebice odnosi na marine, luke i lučice na području Srednje Dalmacije koje privlače sve više nautičara.
Da je tome tako, dokaz su odlični prošlogodišnji rezultati u nautičkom turizmu na području Splitsko-dalmatinske županije. Naime, osim po ostvarenim izvrsnim rezultatima u posezoni, ta je županija postala i rekorder u nautičkom turizmu Hrvatske. U 2017. godini u nautičkim lukama i lučicama zabilježena je polovina svih nautičkih noćenja registriranih u tom razdoblju u hrvatskom nautičkom turizmu.
I za ovu godinu pozivaju se nautičari na dolazak u marine na području Srednje Dalmacije, koja obuhvaća najljepše otoke na hrvatskom Jadranu. Brač, Hvar, Šolta, Vis...svojim marinama, dobrim lukama i ponekim skrivenim lučicama privući će svakog turistu željnog dobrog odmora.
Brač je najveći srednjodalmatinski otok, a uvala Milna je jedna od najpoznatijih sigurnih uvala za čarter tijekom ljeta. Njena je posebnost što pruža sigurnost i mir od svih vjetrova. U Milni je jedina marina na Braču koja ima 200 vezova na moru i 20 na kopnu.
Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji nedaleko Splita, a zapadno od Brača. Na zapadnoj strani otoka nalazi se Maslinica u koju dolaze nautičari. Gusta šuma i predivne uvalice karakteriziraju taj dio otoka. Tamo se nalazi restoran i hotel ispred čega je izgrađeno novo privezište za tridesetak brodova.
Hvar pripada grupi srednje-dalmatinskih otoka, a danas se smatra jednim od 10 najljepših otoka na svijetu. U Starom Gradu na otoku Hvaru nalazi se marina sa 40 vezova. Marina u Vrboskoj smještena je na sjevernoj strani otoka Hvara i poznata je kao yacht čarter destinacija. Nasuprot Hvara nalaze se Pakleni otoci i Marina Palmižana s 200 vezova. Najpopularnije i elitno mjesto je Hvar čiji ga noćni sadržaji čine jednim od najatraktivnijih destinacija na hrvatskom Jadranu.
Vis je istureni hrvatski otok, a od kopna je udaljen 45 km. Njegove skrivene uvale i lučice privlače sve više nautičara.
Drvenik Veli je otok u splitskom akvatoriju, sjeverozapadno od Šolte, od koje ga dijeli Šoltanski kanal. Trenutno je u izradi marina koja će imati 140 vezova za prihvat brodova do 25 metara duljine. Obala otoka je razvedena, s puno uvala s pješčanim i šljunčanim plažama. Glavno naselje se nalazi u najdubljoj uvali na otoku, a treba izdvojiti i uvalu Grabule jedinu zaštićenu od svih vjetrova. Na istočnoj strani otoka, uz otočiće Krknjaše nalazi se mjesto povoljno za sidrenje.
Drvenik Mali je otok koji se nalazi oko 10 nautičkih milja jugozapadno od Trogira, zapadno od otoka Drvenika Velog, od kojeg ga dijeli tjesnac Drvenička vrata.
Trogir je od Splita udaljen 27 kilometara i nalazi se u blizini kaštelanskog zaljeva i splitske zračne luke. Na desetak minuta šetnje od staroga grada, na otoku Čiovu, nalazi se marina Trogir s 200 vezova. Trogir je pod UNESCO-vom zaštitom od 1997. godine.
Split je drugi najveći grad u Hrvatskoj, a poznat je po Dioklecijanovoj palači i brojnim kulturno-povijesnim znamenitostima. Marina u Splitu ima 350 vezova i nalazi se u blizini središta starog dijela grada i na samo desetak minuta šetnje od Dioklecijanove palače. Ta marina prihvaća i čarter turiste. Blizu Splita nalazi se i Marina Kaštela, velika moderna marina koja pruža smještaj za sve veličine brodova, čak i megajahte. Između Splita i Šibenika smjestila se Marina Agana koja može primiti jahte svih veličina. Važno je naglasiti kako ta marina nautičarima nudi moderne sadržaje.
Putujući dalje od Splita dolazi se do Podstrane i njene Marine Lav, koja se nalazi u samom središtu pješčane obale. Ta marina pruža vez jahtama do 30 metara, a idealna je za VIP goste. Krečući se još malo južnije dolazi se do Marine Baška Voda koja je dostupna zbog blizine grada Splita. U toj se marini mogu usidriti brodovi svih veličina. U blizini Makarske je Marina Podgora sa 220 vezova i svim potrebnim sadržajima za nautičare, a u Makarskoj se smjestila Marina Tučepi sa 150 vezova u moru i još 50 suhih vezova.
Bilo da dolazite velikom jahtom, brodicom ili jedrilicom, ako ste profesionalni nautičar ili avanturist željan pustolovine, marine, luke i lučice na području Srednje Dalmacije nude savršeno mjesto za odmor svakom nautičaru i onome tko će to tek postati.
Foto: arhiv marine Srednje Dalmacije, TZ Splitsko - dalmatinska
.
7 razloga zašto posjetiti Omiš
Grad Omiš nalazi se na ušću rijeke Cetine, na jednom od najljepših kanjona u Europi, omeđenog strmim stijenama pa stoga izgleda kao da je uklesan u planini. Neosvojivi gradić nekada je bio gusarsko gnijezdo i imao burnu prošlost na koju podsjećaju ostaci kulturno-povijesnih znamenitosti. Panoramska vožnja brodom na najbolji način dočarava moć rijeke, klisura i mora. Upravo taj spoj daje poseban adrenalinski doživljaj na raftingu Cetinom, spuštanjem zip-lineom niz stijene ili za one hrabrije - kanyoingom.
Sedam znamenitosti Omiša zbog kojih ga treba posjetiti:
1 Tvrđava Fortica iz 15. stoljeća do koje se može doći iz središta grada kroz naselje Baučići. Staza je dobra i odlično obilježena, a do tvrđave treba oko sat vremena hoda. S Fortice se pruža predivan pogled na Omiš, kanjon Cetine te otoke Hvar, Brač i Šoltu.
2 Tvrđava Mirabela iz 13. stoljeća do koje vode zanimljive stepenice kroz povijesnu jezgru grada. Nekada je bila gusarska utvrda na čijem se ulazu i danas mogu naći razni gusarski suveniri. U spomen ta burna, prošla vremena, u Omišu se svake godine održava Gusarska bitka, rekonstrukcija stvarne povijesne bitke između omiških gusara i Mlečana. Mirabela je tvrđava vidikovac s koje se pruža pogled na Omiš i Brački kanal.
3 Crkva Svetog Mihovila u Omišu u kojoj se nalaze mnoga umjetnička djela. Trg ispred crkve posebice je pun turista i Omišana u ljetno doba, jer se tamo održavaju mnoge glazbene i kulturne manifestacije, pa i nadaleko poznati Omiški festival dalmatinskih klapa. Upravo je klapsko pjevanje uvršteno na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.
4 Staro omiško groblje nalazi se istočno od središta grada, a na tom se groblju nalazi i najstarija grobnica iz 1515. godine. Tamo su i sarkofazi iz rimskog doba, pa i to staro groblje vrijedi posjetiti u šetnji Omišom.
5 Na prostoru zaseoka Baučići pronađeni su ostaci antičkog naselja Oneum, a ti najvažniji spomenici s rimskim natpisima mogu se razgledati u Gradskom muzeju. Na doba gusara podsjetit će tzv. omiške strijele koje su oni koristili. To su ustvari brodovi na vesla koji su u ono doba imali izvrsne karakteristike za plovidbu. Na neovisno i samostalno administrativno područje Poljičku Republiku koja se od 13. do početka 19. stoljeća nalazila sa zapadne strane rijeke Cetine, podsjetit će Poljički statut, koji se također nalazi u muzeju. Upravo je taj statut, uz Vinodolski zakonik jedan od najstarijih hrvatskih povijesnih dokumenata, a pisan je hrvatskom čakavicom.
6 Tržnica u Omišu nalazi se uz glavnu prometnicu koja prolazi kroz taj grad. Ne možete proći kroz Omiš, a da ne posjetite taj važan „trbuh gradića“ na kojoj je dobra ponuda voća i povrća. Turiste privlače i simpatični nazivi kojima se pokušavaju privući kupci, a neki od zanimljivih su – „Prva liga!“ i „Slađe nema!“ za voće i povrće. U sklopu tržnice nalazi se i ribarnica na kojoj je uvijek svježa riba.
7 Rafting na Cetini je jedna od najpopularnijih aktivnosti u Omišu. Na tu se pustolovinu kreće oko 9 kilometara uzvodno od izletišta Radmanovih mlinica, odakle se čamcima spušta do izletišta Luka koje je i završna točka raftinga. Srednje teška ruta je dugačka 9 kilometara, a na raftingu se prolazi kroz brzace i ispod malenog vodopada, pa se preporuča da se taj dio ipak prođe pješice. Nakon raftinga, uživat ćete u tradicionalnim specijalitetima u Radmanovim mlinicama.
Foto: TZ Split - dalmatia
.
7 razloga da se zaljubite u Trogir
Nakon Splita, Trogir je druga najposjećenija city break destinacija u Srednjoj Dalmaciji
U razdoblje predsezone mnoga mjesta na području Splitsko-dalmatinske županije sve se više posjećuju pa tako i Trogir. To je gradić na području Srednje Dalmacije u kojemu je svaki kamen spomenik, sa starom jezgrom čije obalne dijelove sa svih strana okružuje more. Trogir je 1997. godine uvršten na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.
Prošetajte trogirskim ulicama kroz prošla vremena i slušajte priče i legende u Trogiru. Grčka, rimska, venecijanska povijest na malom otočiću čine Trogir jednim od najzanimljivijih povijesnih oaza na Jadranu. Ukoliko ste u polusatnoj ili jednosatnoj posjeti Trogiru obiđite staru gradsku jezgru. Posjetite katedralu Sv. Lovre, razgledajte veličanstveni portal majstora Radovana, jedan od najznačajnijih srednjovjekovnih portala u ovom dijelu Europe. Nastavite svoj pohod do Palače Cipico koja je sa svojim jedinstvenim i vrijednim značajkama bila vlasništvo jedne od najistaknutijih trogirskih obitelji. Nemojte zaobići ni Toranj Kamerlengo, koji je u doba Mlečana bio guvernerova palača.
Imate li malo više vremena obiđite ovih 7 atrakcija. Upravo će vas tajanstvene priče u ostacima gradskih zidina, palača i utvrda potaknuti da se zaljubite u ovaj šarmantni gradić u srcu Dalmacije.
1. Kula Kamerlengo
Tvrđava ili kaštel Kamerlengo nalazi se na jugozapadnom dijelu grada Trogira. Najstariji njezin dio je poligonalna kula iz kraja 14. stoljeća. Tvrđava je građena u 15. stoljeću, a služila je za smještaj mletačke vojne posade. Danas je Kamerlengo pozornica i kulisa za brojne kazališne predstave i druga kulturna događanja na otvorenom.
2. Katedrala sv. Lovre
Katedrala sv. Lovre jedna je od najljepših katedrala u Hrvatskoj i njena gradnja trajala je skoro 300 godina, završena je 1598. godine. Na ulazu u katedralu Sv. Lovre vašu pozornost privući će veličanstveni portal majstora Radovana, i to je jedan od najznačajnijih srednjovjekovnih portala u ovom dijelu Europe.
3. Gradska vrata
Južna gradska vrata ili porta civitatis, sagrađena su u renesansnom stilu 1953. godine. S njihove istočne strane smještena je loggia namijenjena za boravak ondašnjih putnika koji su u grad stigli u vrijeme kada su njegova vrata bila zatvorena, a danas se tu nalazi galerija i suvenirnica. Na njihovom vrhu nalazi se kip Sv. Ivana Trogirskog, zaštitnika grada Trogira.
4. Knežev dvor
Knežev dvor datira iz 13. stoljeća, a u 19. stoljeću je restauriran u renesansnom stilu. U njemu se nalaze povijesni grbovi mletačkih knezova i drugih plemića, a na vratima iznad stepeništa istaknut je natpis kako je pristup dozvoljen samo plemićima. Dvor je sadržavao i kazalište koje je kasnije uništeno. Danas je u zgradi smještena gradska uprava – Gradska vijećnica.
5. Palača Ćipiko
Palača trogirske obitelji Ćipiko sklop je od više zgrada koje su koloplet romanike, gotike i renesanse, vremenom spojenih u jedinstvenu cjelinu. Najveći je dio sklopa nastao je u 13. stoljeću. Južna vrata palače krasi natpis “Nosce te ipsum” što u prijevodu znači “Upoznaj samoga sebe”, a u samoj nalaze se brojna i vrijedna umjetnička djela.
6. Drvo ljubavi
Da je “uvijek vrijeme za ljubav”, u Trogiru svjedoči neobično stablo kojeg su Trogirani, zbog diskretnog mjesta u hladovini krošnje gdje su se okupljali ljubavni parovi, nazvali Drvo ljubavi. Prema romantičnoj legendi, par koji se poljubi na ovom mjestu, u srcu će nositi vječnu ljubav, do smrti.
7. Trogirska riva
Trogirska riva vrhunska je šetnica uz more s brojnim ugostiteljskim objektima, mjesto je privezišta jahti i megajahti.
Filmski turizam Srednje Dalmacije u procvatu
Dolaskom proljetnih dana stižu i fanovi mega popularne serije
Popularnost serije “Igra prijestolja”, nagrađene s 38 Emmyija i dalje je na vrhuncu. I ove će godine brojni turisti proputovati našu obalu tražeći mjesta gdje su snimani prizori serije. Podrumi antičke palače rimskog cara Dioklecijana u Splitu, predivni riječni krajolici Žrnovnice, Kaštela, zeleno zaleđe parka prirode Biokovo iznad Baške Vode i tvrđava Klis, te ostala mjesta gdje su snimani kadrovi serijala i dalje su meta vjernih obožavatelja. Svi žele biti dio filmske povijesti.
Game of Thrones groznica ne jenjava
Brojne turističke agencije u Splitu i okolici iskoristile su povoljan trenutak te pokrenule specijalizirani obilazak glavnih lokacija na području Dalmacije na kojima su snimane scene serije! Ova je priča obogatila već ionako uzbudljivu splitsku turističku ponudu, a za obilazak filmskih lokacija kojima se šetala slavna princeza Daenerys i njeni zloglasni zmajevi traži se mjesto više.
Srednja Dalmacija vrvi atraktivnim filmskim lokacijama
Priobalje i niska zelenih otoka, pitome šljunčane plaže s najbistrijim morem Sredozemlja uvučene pod skute planina, zeleno "srce" u dolinama rijeka Cetine i Jadro, područje je središnjeg dijela Jadranske obale od Marine na sjeveru do Gradca na jugu, u kojemu turizam živi već više od stotinu godina, privukli su producente te serije.
Baš onako kako je u milenijskoj povijesti Srednje Dalmacije svaki došljak bio zadivljen pogledom na uvale i otoke, slikovite brežuljke i planine, tako i danas ova regija očarava posjetitelje i obožavatelje istom ljepotom prirode, ali i bogatim povijesnim nasljeđem.
Među njima se smjestila Salona, danas najveći arheološki lokalitet na istočnoj obali Jadrana, a nekad prijestolnica rimske provincije Dalmacije. Kulturno nasljeđe u Srednjoj Dalmaciji stvarali su i ostavili u nasljeđe nadahnuti umjetnici upisujući svoje umijeće u drvu, mramoru i kamenu zidova i palača ovdašnjih gradova.
Bili su to i sredjovnjekovna tvrđava Klis, zatim slikovito naselje Žrnovnica, poznato po svojin vodenim mlinovima, ali i Kaštela, tj. niz mjesta Kaštel Sućurac, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukšić. Kaštel Stari, Kaštel Novi i Kaštel Štafilić. Upravo je Kaštel Gomilica bila odabrana za snimanje četvrte sezone popularne televijske serije „Igre prijestolja“, ekranizirane treće knjige iz ciklusa „Pjesma leda i vatre“, američkog pisca Gergea R.R.Martina.
Foto: Tz Splitsko – dalmatinske županije, Tz Stari Grad, Tz Trogir, Tz Klis, Tz Solin
UNESCO zaštićena nematerijalna kulturna baština, snažan adut kulturne ponude Splitsko - dalmatinske županije
Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije prepoznala je potencijal kulturnog turizma kao jedan od prioriteta u strategiji razvoja turizma, kako bi se smanjila sezonalnost te potaknula turistička aktivnost tijekom većeg dijela godine.
Oko 37 posto svih međunarodnih putovanja pripisuje se putovanjima motiviranim kulturom. S tri lokaliteta na Popisu svjetske baštine UNESCO-a, izuzetno vrijednom i bogatom arheološkom baštinom te koncentracijom zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina, Splitsko-dalmatinska županija idealno je pozicionirana za razvoj kulturnog turizma. Polovina svih nacionalnih dobara materijalne i nematerijalne kulturne baštine RH s popisa UNESCO-a na području je te županije.
Nematerijalna baština obuhvaća različite oblike pučkih i tradicionalnih kulturnih izričaja, kao što su jezik, usmena književnost, glazba, ples, igre, mitologija, obredi, običaji i tradicijski obrti, ali i kulturalni prostori, odnosno žive zajednice u kojima se ti oblici još uvijek njeguju, iznimno je važno vrijednu baštinu zaštititi, prezentirati i staviti u funkciju turizma.
Hrvatska se može pohvaliti i sa trinaest dobara uvrštenih na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, a njih pet su s područja Splitsko-dalmatinske županije:
- čipka od agave u sklopu čipkarstva u Hrvatskoj
- hvarska procesija 'Za Križen'
- Sinjska alka
- vrličko nijemo kolo
- klapsko pjevanje
Čipku od agave u Hrvatskoj izrađuju jedino redovnice benediktinskog samostana u Hvaru, a ta je vještina u Hvaru prisutna od sredine 19. stoljeća. Čipka se izrađuje od niti koje se posebnim, mukotrpnim postupkom dobivaju iz sredine svježih listova agave, a nakon obrade niti su bijele, prilično tanke, određene čvrstoće i dužine.
Procesija 'Za Križen' jedinstveni je obred osobite pobožnosti, izraz vjerskog i kulturnog identiteta stanovnika središnjeg dijela otoka Hvara, koji se neprekidno odvija pet stoljeća i povezuje šest otočkih mjesta (Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrboska).
U noći s Velikog četvrtka na Veliki petak iz šest župnih crkava započnu ophodi na čelu s križonošom koji nosi križ težak do 18 kilograma. Slijedi ga izabrana pratnja te mnoštvo vjernika i hodočasnika, zaustavljaju se u crkvama i kapelicama ostalih mjesta da bi se pred jutro vratili u svoju župnu crkvu. Procesija traje osam sati tijekom kojih se prijeđe 25 kilometara.
Sinjska alka viteški je turnir koji se u Sinju održava od 1717. godine prve nedjelje u kolovozu, u spomen na pobjedu nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715. godine. Tijekom natjecanja alkari jašu na konjima u galopu niz glavnu ulicu ciljajući kopljem željezni prsten koji visi na užetu. Pravila turnira promiču poštenu igru i naglašavaju značaj sudjelovanja u životu zajednice, sudionici Alke moraju biti članovi obitelji s područja Sinja i Cetinske krajine. Sinjska alka je jedini preživjeli primjer srednjovjekovnih viteških natjecanja koja su se redovito održavala u hrvatskim obalnim gradovima sve do 19. stoljeća.
Vrličko nijemo kolo jedinstveno je po načinu izvođenja, bez glazbene pratnje ili neovisno o njoj kada postoji (svira se u tradicijski instrument diple, mijeh tipa gajdi, ili specifičan način pjevanja u malim skupinama 'potresanjem' glasa – rera, ganga, ojkavica).
Jedino se na području Dalmatinske zagore izvodi u kolu koje se povremeno razbija u parove ili se tijekom cijeloga plesa izvodi u parovima koji se kreću po krugu ili slobodno po plesnom prostoru.
Klapsko pjevanje je tradicijsko višeglasno pjevanje bez pratnje instrumenata. Tradicija klapa i klapske pjesme kakvu poznajemo i danas formirala se sredinom 19. stoljeća, u vrijeme kada su se profilirali kulturni i glazbeni identiteti mediteranskih gradića na našoj obali i otocima, naročito u Dalmaciji. Najstariji klapski model, pučka klapa, neformalna je skupina pjevača koji povremeno pjevaju zadovoljavajući na taj način prvenstveno svoju ljubav prema pjevanju. Usmena tradicija i jednostavnost glazbenog izričaja, spontano pjevanje, glavne su karakteristike ovog klapskog modela. Posljednjih desetljeća klapsko je pjevanje doživjelo velike promjene i steklo veliku popularnost i izvan Dalmacije, kolijevke klapskog pjevanja.
Foto: Tz Splitsko – dalmatinske županije, Tz Stari Grad, Tz Vrlika, Tz Sinj
Gozba na otoku soli i kamena - tragom aromatičnih sireva, stihova, posoljenog zraka i odlične hrane
Piše: Anita Žuvela Hitrec
Kada se otočko čeljade zaputi na drugi otok, očekuje ne vidjeti ništa novo jer sve mu je manje više poznato. Očekuje vidjeti eteričnu ljepotu još jednog hrvatskog otoka, koji lebdi u svom svijetu oko svijeta, ukusnu autentičnu hranu, osebujne ljude i specifičan puls utkan u kamenu priču otoka. No kad se s Gastronautima pristigne na Pag, priča dobiva neočekivani smjer i pravac.
Naredna poglavlja pokušati će dočarati naše putovanje Pagom i nevjerojatnu lepezu okusa, mirisa, doživljaja, hirovitog proljeća koje nam je razotkrilo Pag u možda svom najljepšem obliku. Pag šiban vjetrom, opkoljen drevnim maslinama, Pag koji miriši po aromatičnim sirevima i najboljom hranom koju je autorica ovih redaka, imala prilike degustirati u zadnjih nekoliko mjeseci.
Pag je otok vjetra, otok ovaca, otok sira, otok specifičnog mjesečevog krajolika, no Pag je i otok gostoljubivih i odmjerenih ljudi, naučenih dočekati propisno i dolično svojeg gosta. Pag je otok ukusnih konoba i podruma, vrsnih sireva i savršenog spoja moderne gastronomije sa tradicijskim recepturama i namirnicama, Pag je mjesto kontrasta i surove ljepote. Pag je teško iskušenje za ljetnu planiranu dijetu, a varljiva asketska konfiguracija otoka obučenog u goli krš i okruženog kobaltnim plaštom, figurira kao zgodan početni privid, ispod koje vam se odmotava gastro hedonizam u svom punom sjaju.
Da ne duljimo dalje, krenimo sa preporukama što sve u Pagu vidjeti, što omirisati, što pojesti, što uslikati i što posjetiti onako kako smo to mi napravili uz stručno vodstvo domaćina TZ Paga i TZ Novalje, te izvrsno gostomprimstvo kampa Šimuni, restorana Boškinac, i ostalih dragocjenosti otoka.
Wine & cheese bar Trapula i Paška sirana - prve točke posjete i razgleda
Sirevi Paške sirane bili su prva točka posjete, a bitni su stoga jer vam predstavljaju čuvene ovčje sireve čija tradicija datira još iz 1946 godine i gdje će vam objasniti sve o postupku dobivanja sira iz mlijeka ovaca koje na Pagu žive u totalnoj slobodi i sreći. Ovce ćete sresti na prometnicama, po gologlavom kršu, po raznim ćoškovima, a tu i tamo sretne se koja čupava glavica ispod prazne ležaljke na plaži. Ovce mirno pasu raslinje i totalno su nezainteresirane za gradske turiste i posjetitelje koji ih raspamećeno fotografiraju.
Naša druga postaja bio je wine & cheese bar Trapula, fini bar na glavnom trgu gdje smo degustirali paške baškotine te još malo sireva uz pogled na crkvu. Sve smo oplemenili vinima Plenković s Hvara te bijelim vinom sorte Gegić. Trapula wine&cheese bar je fino mjesto, na cool lokaciji, koji nas je lijepo ugostio i kojem želimo puno novih posjetitelja.
Kamp Šimuni - propulzivno naselje mobilnih kućica, udobnih plaža i izvrsne gastronomije
Gastronauti su se stacionirali u iduća 2 dana, u kamp Šimuni, ljupko naselje naizgled bezbrojnih kućica sa fotogeničnim plažama koje su kako smo poslije doznali, iz stijenja pretvorene u šljunčane oaze sa besprijekornim pogledom na suton i praskozorje.
Sunce sviće i zalazi na Pagu svakodnevno, no nama je definitivno svanulo za večerom ilitiga gozbom u 6 slijedova. Večer je započela elegantnim ispijanjem majstorski spravljenih koktela od gin tonika u kojima su se kočoperili Kotany začini upotpunjeni kombinacijama raznih egzotičnih travki.
Gozba kreirana palicom chefa Nikole Leke uz pomoć dva kuhara iz Indije i jednog iz Nepala (savršeni kozmopolitizam u otočkoj kuhinji), predstavila nam je otok kao carstvo hedonizma, iz razloga pobrojanog u čak šest slijedova:
Janjeća pašteta na brusketi na podlozi od mladog sira
Otočki sirevi s baškotinom i preljevom od lunskog maslinovog ulja
Janjeća juha s domaćim punjenim noklicama
Tris od domaće tjestenine janjetine, puževa i mirodija otoka Paga
Janjetina na pireu od boba s preljevom od majčine dušice i palentom u ovitku
Cheesecake od skute sa sladoledom od kadulje.
Uz vina PZ Svirče, i navedenih šest slijedova hrane, druženje je potrajalo do dugo u noć.
Ručak u tisućljetnoj Lunjskoj maslinadi, ljupka Novalja i starorimski vodovod
Ponešto omamljeni od obilne gozbe, drugi dan smo se zaputili u plavu Novalju gdje smo razgledali Antički vodovod ili Talijanovu bužu.O ovom tunelu koje je u cjelosti isklesano u živom kamenu, izvolite se informirati na ovom linku, te se neka nađe kao nezaobilazna točka vaše posjete Novalji jer spada u važnije turističke atrakcije grada.
Obavezno posjetitite Gradski muzej u Novalji na adresi: Gradski Muzej Novalja, Ul. kralja Zvonimira 27. gdje ćete saznati sve o ovom antičkom podzemnom vodovodu dugačkom 1050 m, u koji se ulazi iz muzeja, a izlazi iz njega u Novaljskom polju.
Zahvaljujemo se prof. Vesni Denoni koja nam je izvrsno prezentirala antičko naslijeđe Novalje te se pobrinula da ne odemo gladni u Lunjski maslinik, nutkajući nas sa ovećom platom prefinih ušećerenih badema. Čekao nas je Lun, i simpatičan maslinarski pogon gospodina Badurine, Uljara Lun, u kojem smo degustirali po čašicu maslinova ulja a potom smo se uputili u ekspediciju po Lunu gdje smo razgledali drevna stabla maslina.
Kad bi te masline mogle pričati, svašta bi nam mogle reći o protoku Vremena i bremenitoj povijesti, obzirom da neke stare ali posve dobrodržeće dame u tom rezervatu, imaju od 1600 - 2000 godina, a ukupan broj divljih maslina se procjenjuje na oko 80.000,00. Tamo smo poručali rižoto od sipa i božansku pašticadu s lunjskim šupljim makaronima.
Treba li isticati da je nova gozba na otvorenom, u maslinarskom raju bila jako dobro prihvaćena, unatoč obilnoj večeri dan prije. Ta nismo krivi što nam je svježi zrak i predivan pogled, nanovo otvorio apetit.
Želite li saznati više o Lunjskom masliniku, posjetite web stranicu i obavezno prehodajte ovaj djelić povijesti u kojem je živim reljefom izdržljivih i dugovječnih maslina, ispisana srž samog Paga.
Boškinac - kruna gastronaut ekspedicije, šlag na torti, završna gozba na otoku soli i kamena
Hotel restoran i vinarija Boškinac je mjesto kojemu brojne panegirike ispisuju korisnici Trip Advisora , (čak 72% korisnika koji su ga recenzirali, označilo ga je najvišom ocjenom), slaveći ga usklicima i oznakama koje kao da su izašle iz kopirajterskih priručnika: Mama mia, On a different level, Absoulutely perfect, Top 1 restoran in Croatia, Place where taste and nature meets in one moment.. tako da sam s velikim zanimanjem ušla u taj paški hram profinjene atmosfere i hrane.
Prvo smo u vinskom podrumu poslušali nadahnuto predstavljanje vlasnika Borisa Šuljića Boškinca, koji nam je ispričao sve o vinskom podrumu, hrani koja se bazira na redefiniranju tradicijske paške kuhinje uz kombiniranje novih trendova a posjeduju i 4 hektara svojih vinograda koja okružuju hotel, dok ekipa chefova u njegovom restoranu ( mlada ali nevjerojatno kreativna), spravlja tradicijska paška jela u novom ruhu.
Pa su nas tako dočekali slijedeće blagodati:
Carpaccio od peškarije na želeu od mišance i kreme od bosiljka
Vinogradski puževi na kremi od peršina i varijacijama divljeg koromača
Raviol od skute s umakom od kadulje, prahom suhe ovčetine i salicornijom koji je prebrzo nestao, te se nije našao na slici
Janjeći butić na kremi od čimulica, ukiseljeno mlado povrće i mladi bodulski krumpir
Paška jabuka uz Boškinac prošek
Dakle the moment. Negdje između janjećeg butića i paške jabuke, došao je najzad trenutak kad urođenu logoreju, zamijeni pobožna tišina zbog toga što ste osjetili sa ljubavlju pripremljenu hranu, uz savršeno dizajniran okus, oblik i izgled. Kad shvatite da ste uhvatili trenutak između jurnjave, posla, obaveza, rokova koji ćete zauvijek sačuvati u škrinjici uspomena, tada ne preostaje drugo već proglasiti večeru u Boškincu, krunom ovog putovanja.
I potom se razdragano uslikati s većinskim izaslanstvom Gastronauta i večere, pored načelnika Novalje, g. Ante Dabe, i vođom puta, našom Karin Mimicom, šeficom Gastronaut ture.
Sirana Gligora - vjetar, sir, stih i rastanak od Paga
Završetak ove studijske Gastronautske avanture primaknuo se iduće jutro posjetom slavnoj sirani Gligora u Kolanu. Iako sam znala iz medijskih prijenosa sve o kvaliteti i nagradama sira Gligore koje redovno kupujem u zagrebačkom Vrutku, zamišljala sam da ću upoznati malu pitoresknu siranu na livadama rijetkog aromatičnog raslinja sa ovcama koje bezbrižno pasu posoljeno bilje, ili se nonšalantno šeću usred ceste, a dočekala nas je high tech sirana sa halama i pravim laboratorijem u kojoj čeznutljivo prebrojavate brojne kolutove najboljeg sira.
Tamo smo u profesionalnim bijelim kutama maksimalno opremljeni i oprezni, razgledali siranu. Vlasnik Ivan Gligora nam je priredio zakusku u kušaoni gdje smo ponovno prionuli mini gozbi sira, skute i vina a poseban doživljaj bili su stihovi Ivana Gligore koji osim što proizvodi najbolje sireve, ovjenčane brojnim nagradama (koje izvolite potražiti na ovom linku), piše i pjesme u to malo slobodnog vremena što mu preostane kada ne proizvodi vrhunske sireve ili prima nagrade, kupce i posjetitelje. Vrhunski sirevi i lijepi stihovi o ljubavi bili su savršena uvertira za oproštaj od Paga.
Očarani, omamljeni, prepuni dojmova, umorni ali razdragani od trodnevne gastronomske sreće, krenuli smo svatko na svoju stranu.
U nove obveze, rokove, jurnjavu i stresove, noseći sa sobom sliku mjesečevog otoka kao posebne destinacije sa dušom ali i stilom.
Hvala TZ Paga i TZ Novalje na vodstvu i gostoprimstvu, divno je predstaviti svoj otok i njegove ljepote na ovaj način sa puno pažnje i ljubavi prema svojoj destinaciji.
Hvala kampu Šimuni na smještaju i prvoj gozbi koja nam je otkrila novo lice Paga kao otoka obilja i sjajnih plaža, i čarobnom Boškincu na djeliću zaustavljenog vremena kroz večeru iz bajke. Ako još niste, uplanirajte Pag u svoj putni itinerer i dopustite mu da vam pokaže zašto je tako poseban.
Informacije:
Turistička zajednica grada Paga
Turistička zajednica grada Novalje
Hotel restoran i vinarija Boškinac
Gradski muzej Novalja i Antički vodovod
Gastro avanture i ponajbolja pera kušača hrane, pratite na portalu Gastronaut.hr
Fotografije: A.Hitrec, arhiva Gastronaut.hr, naslovna fotografija Turistička zajednica grada Paga
Marseille - Feniks Provanse
Piše: Vlado Šestan
Prošle jeseni sam pisao reportažu iz Bukurešta, koji me podsjetio na pticu Feniks koja se ponovo uzdiže iz pepela. Slično sam pomislio i pri posjeti Marseju. Prilikom svakog posjeta u zadnjih nekoliko godina grad izgleda sve bolje, modernije i uređenije.
Mnogo je godina Marsej pratio image opasnog lučkog grada. S pravom, jer se raznim etničkim skupinama, prvenstveno Alžircima i Korzikancima, nije moglo stati na kraj u borbi za vlast u gradu. Grad su zaobilazili svi koji bi došli u Provansu, no situacija se promijenila. Od kada je 2013. bio Europski grad kulture i doživio značajna ulaganja u infrastrukturu, javni prijevoz te kulturne sadržaje, Marsej je doslovno procvao. Ne samo vizualno, već se promijenila i svijest stanovnika o njemu. Upoznao sam nekoliko ljudi u gradu i svi se slažu u istom. Stanovnici su postali ponosni i kao da su ponovo otkrili ljepotu mjesta u kojem žive.
Od lučkih gradova na Mediteranu niti jedan se ne može pohvaliti takvom lukom za male brodove kao što je Vieux Port. Revitalizirani potez od bivših dokova prema spektakularnom muzeju MUCEM te dalje prema luci, pretvoren je u elegantnu četvrt u kojoj se nalaze prodajni centri, restorani, hoteli i zgrade sa skupim stanovima. Marsej je tako postao poželjno mjesto za život. Drugi najveći francuski grad, ponovo je našao svoje mjesto na turističkoj karti Mediterana.
Što vidjeti u Marseju?
Glavna atrakcija Marseja je grad sam za sebe. Dio grada oko luke, zatim stari dio na brdu Panier, pored La Vielle Charite te uz elegantnu ulicu uz more Corniche JFK pokazuju svu raznolikost kultura i povijesti. Najbolje je početi posjetom Bazilici Notre Dam de la Garde. Sagrađena u neobizantskom stilu na mjestu kapelice iz 13.stoljeća. Nadvila se nad gradom poput prave zaštitnice pomoraca. Pogled na grad i na more je jedinstven. Pruža se na sve strane te je informativan jer se lako dobije orijentacija gdje se što nalazi. Do vrha brda je najugodnije doći vlakićem Les petits trains koji stoji na Quai du Port. Cijena povratne karte je 8E za odrasle i 4E za djecu. Vožnja u jednom smjeru traje oko pola sata i prolazi zanimljivim dijelom grada.
Središte svega je Vieux Port – stara luka. Na prostoru na samom dnu zaljeva (Quai des Belges Market) se održava sve što je bitno za grad. Protestira se protiv ovoga ili onoga, slave se pobjede svetog kluba Olimpique Marseille (još s nostalgijom spominju Skoblara i Bokšića), a vikendom sluša nekog od brojnih uličnih svirača. Ujutro se ovdje kupuje riba direktno od ribara, poslijepodne se prodaje cvijeće, a navečer je puno šetača koji uživaju u lijepo osvijetljenom gradu. Posebno je atraktivna instalacija Normana Fostera – Miror ombriere koje poput ogromnog krovnog zrcala štiti od kiše i sunca. Gomila ljudi slika svoje odraze i mogu se naći zanimljive fotke na društvenim mrežama. Iz sredine tog dijela obale kreće jedna od glavnih ulica grada Le Canebiere. U blizini je i Opera de Marseille oko koje je zgodna četvrt malih trgovina i lokala, s raznolikom ponudom etničkih kuhinja.
Od muzeja treba posjetiti MUCEM – Musee des Civilisations de l,Europe et de la Mediteranee. Stalna izložba je s temom povijesti i razvoja mediteranskih kultura i civilizacije. Ulaz je 9,5 E. Često se organiziraju i značajne izložbe, što MUCEM postavlja na prvo mjesto najvažnijih muzeja Južne Francuske. Moguće je i proći dijelom zgrade do vrha s kojeg vodi pješački most do utvrde Le Fort Saint Jean. Lijepi park se nalazi s druge strane zaljeva oko Palais des congres du Pharo.
Od modernih zdanja, najspektakularniji je novi stadion Velodrom poznatog kluba Olimpique Marseill koji ima status božanskog entiteta baš kao i hajduk u Dalmaciji. Oko stadiona je sagrađen novi šoping centar te brojni sadržaji i luksuzni stanovi i hoteli. Nalazi se u Boulevard Michelet.
Marsej je na moru, pa naravno ima i nekoliko vrlo popularnih plaža. Mala i ekskluzivna je Anse des Catalans blizu samog centra. Dalje uz ulicu Corniche JFK, u dužini od tridesetak kilometara se nalaze i brojne druge uređene plaže za kupanje te razni javni sportski tereni i parkovi. Na samom kraju je šarmantno mjestašce Des Goudes u kojem se mogu naći odlični restorani s morskim delicijama koje drže obitelji ribara pa se može tvrditi da hrana stiže direktno iz mora na stol. Iza mjesta počinje nacionalni park des Calangues koji se proteže do Cassisa.
Preko puta grad se nalazi nekoliko otoka koji su vrlo popularni za kupanje ljeti. Najpoznatiji je Ile d,If na kojem se nalazi utvrda u kojoj je prema romanu bio zatočen Grof Monte Kristo.
Što pojesti ? Odogovor je jednostavan – Bouillabaisse. Najpoznatija i najbolja juha s morskim plodovima na Mediteranu. Ona prava je od biranih i skupih vrsta riba. Jeli su je samo bogataši. U restoranima može biti do 50 E. Jeftinije verzije su od svega što je iz mora, i nimalo lošije. Služi se s kruhom, češnjakom i putrom.
Ako želite boraviti u Marseju i raditi dnevne izlete u okolicu onda su za preporuku izleti u Aix de Provence vlakom te Cassis i Saint Cyr sur Mer autobusom. Javni prijevoz je vrlo dobar, a i bolje rješenje od automobila jer je parking vrlo skup i teško ga je naći u sezoni. Marsej svakako zaslužuje boravak od nekoliko dana.
Brda&doline - predstavljen novi vizualni identitet grada Požege
Grad Požega u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Požege s ponosom predstavlja novi vizualni identitet, slogan i kreativnu platformu za sustavni branding Požege kao turističke destinacije.
Riječ je o prvom projektu takvog opsega u Slavoniji s obzirom na opseg cjelovitog brandinga kroz strateški orijentirana kreativna rješenja unutar kreativne strategije te seta principa u dizajnu i pisanju primjenjivih na sve buduće turističke materijale grada, ali i primjenu strategije na logotipe i slogane svih gradskih manifestacija.
Jedan od prvih primjera primjene kreativne strategije mogao se vidjeti u logu, sloganu i na plakatima ovogodišnje proslave Grgureva – Dana Grada. Iako su vizualni identitet i slogan Požege definirani, kroz čitavu 2018. čeka nas sustavna primjena strategije na logotipe i slogane svih većih gradskih manifestacija.
Branding rješenje sadrži još osnove komunikacijske strategije i nastupa u medijima te dizajnerske prijedloge niza materijala, od tiskanih oglasa i billboarda do naslovnice knjiga i brošura, setova uredskog materijala i brojnih promotivnih artikala.
Kako bi projektu osigurali univerzalnost i primjenjivost u svim prilikama i sa svim suradnicima, kreiran je i prvi Priručnik osnovnih grafičkih standarda vizualnog identiteta Požege kao turističke destinacije.
Iza ovih, ponekad tehničkih termina iz područja brandinga i oglašavanja stoji prvi sustavni branding jedne turističke destinacije na istoku Hrvatske. Požega je tako po prvi put dobila jedan izniman resurs i rijetku vrijednost u sadašnjoj i budućoj promidžbi domaćim i stranim turistima.
U ovoj uzbudljivoj i za turizam grada strateški iznimno važnoj avanturi posebno smo ponosni što su autori kreativnih rješenja domaći kreativni dvojac iz Candypepper studija s višegodišnjim iskustvom u oglašavanju.
BRDA & DOLINE
Požega danas nudi modernu turističku ponudu s fokusom na tri glavne kategorije usluga:
1. aktivni odmor jedinstven u regiji
2. gastro ponudu po ukusu nove generacije
3. živu i bogatu suvremenu kulturu
Ideja koja ih sve povezuje: Brda&Doline, novi slogan.
Novi brending komunicira:
1. jedinstvene vizure Požege
2. bogatstvo & raznolikost povijesti, ljudi, običaja
3. sva tri ključna aspekta Požege kao turističke destinacije
Projekt brandinga grada je velika vrijednost zbog toga što je smatramo ulaganjem u turističku infrastrukturu koja će ostati dugi niz godina iza nas.
Grad Požega ulaže mnogo u biciklističke i pješačke rute, a cikloturizam je jedan od prioriteta u razvoju turizma sa stalno novim ulaganjima u infrastrukturu i promidžbu. Ono što aktivni odmor u Požegi čini posebnim, jedinstven je spoj slavonske ravnice i gora koje okružuju grad, uz blizinu Papučkog masiva i Parka prirode.
Uz cijenjena vina odnjegovana u gotovo idealnim geografskim uvjetima, grad je u posljednjem desetljeću zahvatila prava gastro-revolucija. U Požegi je kreiran koncept Muzeja u loncu, koji se proširio cijelom Slavonijom, a cilj mu je sačuvati i ponovno ponuditi posjetiteljima zaboravljene slavonske delicije. Požeška „gastro revolucija“ ne bi bila ista bez svojih piva. A kao nešto slatko za kraj, ne smijemo zaboraviti Požega je i dalje grad čokolade, u kojem neće nedostajati novih kreacija za ljubitelje te fine slastice.
Nadimak „Slavonska Atena“, koji je Požega stekla u 17. stoljeću danas je primjereniji no ikad. Požega je domaćin međunarodnog jednominutnog filma, organizator Ljetne škole znanosti koja je ugostila nekoliko dobitnika Nobelove nagrade, regionalni centar obrazovanjau klasičnoj, jazz i suvremenoj glazbi, grad čija kviz scena je među najjačima u Hrvatskoj… i još mnogo toga što će mudre glave znati cijeniti.
Možemo zaključiti da moderni branding Požege u prvi plan iznosi nove i suvremene i urbane sadržaje koji čine današnji grad. Bogatstvo tih sadržaja ponekad je potpuno iznenađujuće i odaje dojam mnogo većeg i bogatijeg mjesta.
Požega je mali grad koji nudi sadržaje većeg grada. Tradicionalno mjesto koje se sve više modernizira. Sadašnjost koja je iz prošlosti zadržala ono najbolje: široku slavonsku dušu, gostoljubivost i umijeće življenja po mjeri čovjeka. Polagano, opušteno, po slavonski…
Izvor: Turistička zajednica Grada Požege
fotografije: TZG Požega