Aktualno

"Bol je svjetski brend"

Intervju: Tihomir Marinković, načelnik Općine Bol

Ne čudi nas činjenica da Bol - jedna od naših najprepoznatljivijih i najrenomiranijih destinacija, bilježi sjajan turistički rast. Naime, kad ekološki osviješteni čelni ljudi destinacije udruže snage s prirodom, koja se ondje ponekad poigra i arhitekta (plaža Zlatni Rat!), uspjeh ne može izostati. Informacije o destinaciji koja zrači elegancijom, te planira značajne turističke inicijative potražili smo na pravom mjestu - u ugodnom razgovoru s Tihomirom Marinkovićem, višestrukim mandatarom na mjestu načelnika Općine Bol.

Turistička struka nerijetko tepa Braču kao „svjetskom brendu“ – što mu je, po Vašem mišljenju, priskrbilo titulu svijeta za sebe?

Sagledavajući ekonomske vrijednosti koje polučuje Brač i sve ono što se može ocijeniti kao komplementarnost u odnosu na nekog drugog, rekao bih da smo mi u poziciji da zaista možemo funkcionirati bez šire zajednice. Osim dobre prometne povezanosti, Brač ima jako dobru mogućnost razvoja poljoprivrede, ribarstva, te dogradnje novih kapaciteta u turističkoj djelatnosti i održavanja postojećih uz praćenje novih trendova.

Bol se kao destinacija ističe naročitom elegancijom i specifičnošću. Što biste izdvojili kao ambleme, najveće znakove prepoznatljivosti bolskog turizma?

Možemo reći da zaista ima istine u konstataciji da se Bol kao destinacija izdvaja elegancijom. Općepoznato je da imamo jednu plažu svjetskog nivoa – Zlatni Rat, koja je simbol ne samo Brača, već i šire. Što se tiče atraktivnosti ona kotira vrlo visoko i stalno se svrstava među 10 najkvalitetnijih na svijetu, pa je i prirodno da je ona osnovni simbol našeg turizma. Međutim, u svakom slučaju se moraju valorizirati i ostale plaže kojih ima u velikom broju, što je naša velika prednost, uz čisti i održavani okoliš koji se nadopunjuje sa kristalno čistim morem i urednošću šireg prostora.

Koliko je povratak IT Futures turnira doprinio imageu destinacije – odnosno, njenom ponovnom afirmiranju kao otmjenog domaćeg bastiona bijelog sporta? Naime, poznato je da je Bol prije 12 godina bio vrlo uspješan domaćin WTA turnira.

Turnir predstavlja ogroman iskorak u smislu pozicioniranja destinacije Bol, Brača, Dalmacije i - rekao bih - cijele Hrvatske. Riječ je o turniru iz WTA porodice koji je Bolu priskrbio nove kontakte i novu medijsku pozornost, te otvorio perspektivu dovođenja novih elitnih gostiju, jer je tenis prije svega svijet bogatih. Sadržaji u smislu ponude atrakcija i zabave se moraju upotpuniti da bi se stekao vrhunski dojam i dobio motiv za ponovni dolazak gosta i dovođenje novih poslovnih klijenata i partnera.

Splitsko-dalmatinska županija bilježi sjajne turističke rezultate, a Brač i Bol čine važan dio njene ponude. Među trendovima koji intrigiraju svjetsku turističku javnost posebno se ističe cikloturizam, a naročito su odjeknule riječi hvale gradonačelnika Londona Borisa Johnsona za bicikliranje na Braču, koje su obišle svijet. Kako se Bol uklopio u otočku cikloturističku priču?

Kao što je poznato, mi smo u toj priči već dugi niz godina. S dodatnim zadovoljstvom smo prihvatili ovo što se sada događa na tom planu, posebno za daljnji razvoj predsezone i posezone. Ono što već imamo u ponudi, maksimalno populariziramo kroz pripremu novih kilometara i novih staza. 1000 kilometara bolskih staza na Braču je vrhunska ponuda za taj vid turizma, a pored toga, ići ćemo s daljnjom pripremom novih staza, novih kilometara, i njihovim opremanjem bike friendly objektima za odmor i okrjepu, s usmjerenjem prema domicilnim konobama gdje se može kušati pokoji domaći specijalitet i obaviti neki predah među vožnjama. Kilometraža je naime vrlo velika, a to je posebno važno u vremenu kada se događaju visoke temperature, pa je nužno da se ti gosti negdje i odmore i osvježe.

Još jedna od turističkih grana koja je na razini županije u posljednje vrijeme zabilježila značajan porast – točnije, ostvarila pravi boom – svakako je nautički turizam. Da li Bol i u ovom segmentu ima konja za trku?

Bol je destinacija kojoj u čitavoj paleti ponude nedostaje još jedino privezište koje bi bilo značajan doprinos nautičkom turizmu. Mi smo u postupku izrade potrebne dokumentacije, a trenutno je studija utjecaja na okoliš na javnoj raspravi i vjerujemo da ćemo cjelokupnu dokumentaciju, u smislu dozvola, uspjeti kompletirati do kraja godine, da bi se najkasnije početkom 2018. započela izgradnja luke za javni promet s nautičkim dijelom. Očekujemo da će biti moguće u Bol smjestiti novih 150 jahti, što je optimalno za bolske prilike. Naime, mi nemamo prostornih uvjeta za klasičnu marinu koja ima svoje zahtjevnosti. Ovaj dio će u svakom slučaju biti eksluzivan i dostatan za kvalitetne goste. U tom slučaju ćemo svojoj ponudi dodati i taj jedan element, koji smo u postojećim prostorima mogli ispuniti samo u manjoj mjeri, te tako ispuniti i jedan širi zahtjev populacije koja raste. Nautički turizam je jako kvalitetan i u njemu nam nedostaje važan segment, ali smo u postupku njegova rješavanja.

Svjetska turistička javnost proteklih se sezona dosta okrenula trendu održivog i eko turizma. Što je to što Bol radi po tom pitanju, na koji se način čuva okoliš i živi u skladu s prirodom?

Destinacija Bol sa svojim komunalnim službama jako brine o tome da se prostori održavaju u duhu ekološke svijesti i vrhunski uredno, jer je bitan preduvjet da se stvori dojam o urednosti prostora. Naravno, na to se nadovezuje i gastronomija koja isto tako mora biti poduprta  ekološkim sirovinama koje se plasiraju u hotelima. One se nabavljaju sa prostora koji su na neki način gospodarstva s licencom i to naši restorani uviđaju kao nuždu. Ocjena je da se takav vid ponude s certificiranim materijalima mora preferirati za budućnost. To je trenutno svjetski trend. Kod određenih restorana i hotelskih kuća to je iskorak, te je definitivno put za ostale. Onaj koji se time bude kvalitetno bavio, u budućnosti će imati perspektivu, dok bi ostali mogli gubiti korak sa vodećima.

Dio motiva putovanja turista iz cijelog svijeta je gastronomija. Kad je riječ o potražnji gastronomada – gostiju koji obilaze svijet u potrazi za sjajnim autohtonim specijalitetima, što biste Vi jednom gostu koji odabere Bol kao svoju destinaciju svakako preporučili da uvrsti na svoj meni?

Bolska gastronomija se mora promatrati sa dva aspekta – gastronomija destinacije Bol i gastronomija destinacije Brač. Naime, Bol ima dijelom tradicionalnu, a dijelom internacionalnu gastronomiju, dok gastronomija otoka, gdje je silno zanimljiv onaj ruralni dio, nudi tradicionalnu gastronomiju. Mislim da gost koji dođe na odmor na Brač ima dovoljno prostora da odabere nešto što ga može u potpunosti gastronomski zadovoljiti. Naravno da je potrebno pratiti i trendove, koji se stalno mijenjaju. Mi smo to shvatili i od prošle godine započeli sa edukacijom kulinarskih specijalista, a pojedince koji imaju interesa šaljemo u Zagreb u vrhunske restorane kako bi stekli nova iskustva i nova znanja, te prenijeli aktualne trendove i na naše tržište.

Prošlog ljeta bilo je govora o pretjeranog komercijalizaciji Zlatnog Rata. Mnogi smatraju da bi Zlatni rat trebalo tretirati slično kao Dubrovnik, koji je u kulturnom smislu simbol hrvatske turističke ponude. Kakav je Vaš stav o tome?

Zlatni Rat je istinski fenomen koji u svakom slučaju treba zaštiti. No međutim, zakoni su postavljeni tako da je on tretiran kao plaža otvorena za javnost i samim tim nije moguće ni u jednostavnim uvjetima ostvariti promjenu karaktera plaže. Mi razmišljamo o tome da se u dogledno vrijeme pristupi izradi studije i da se ide sa pripremom prijedloga da se drugačije formira i projektira korištenje plaže. Naravno, tu je nužnost da se dogodi nešto manji broj korisnika, a da se postignu poželjni, svjetski poznati standardi – naime, poznato je koliko je kvadrata potrebno za kupača da bi se plaža svrstala na onaj nivo koji bismo svi željeli. No, sve je to zakonski dosta složeno, jer je zakon jedan, pravilnici koje donosi županija se približavaju tom rješenju, a život traži drugačija rješenja. Naravno da je potrebno optimizirati broj gostiju, napraviti regulaciju ulaska na plažu. Tada bi ograničili broj korisnika koji bi time imali optimalne uvjete za kupanje, uz dobro promišljene sadržaje koje treba upotpuniti, postaviti i na kraju i realizirati.

Na kojim projektima radi općina Bol i što je u tom smislu najjaktualnije?

U ovom trenutku pripremamo nekoliko atrakcija. Prije svega, radi se na izgradnji žičare koja bi povezivala destinaciju Bol sa Vidovom gorom, koja je vrlo značajna za turizam Brača i Dalmacije. To je jedna priča koja ima za cilj da se oživi plato otoka Brača na sjecištu tri općine. Cilj je doći u poziciju da se dogodi razvoj tog platoa koji bi se automatski odrazio na općine, otvorio perspektivu u smislu širenja ponude i zapošljavanja određenog broja građana iz tih općina. Resursi koje nude ove općine kompatibilni su sa turizmom. Svi mogu imati koristi u smislu plasmana roba i usluga iz tih destinacija.

Kako se odvija suradnja općina na razini otoka?

U zavisnosti od interesa pojedine lokalne samouprave. Postoji koordinacija lokalne samouprave i kad se radi o projektima od općeg interesa, održavaju se razni sastanci na kojima se usklađuju potrebe i planiraju mogućnosti, i usmjeravaju aktivnosti ka realizaciji, da se dogodi prije svega infrastrukturno poboljšanje. Primjera radi, kroz razvoj turizma i novih kapaciteta, Brač će sigurno u dogledno vrijeme zahtijevati jedno novo rješenje kroz dodatnu opskrbu vodom, koja je osnova za vrhunski turizam. Ta priča je važna jer smo potaknuli institucije koje se time bave da tome pristupe i procjenjujemo da će se kroz 3 do 5 godina ukazati potreba za novim količinama vode.

by Croatian Hot Spots

Baška Voda mjesto s najboljim privatnim smještajem u Hrvatskoj!

JEDNA OD NAJSJAJNIJIH ZVIJEZDA NA DOMAĆEM TURISTIČKOM NEBU NIŽE USPJEH ZA USPJEHOM!

„Srdačnost i pristupačnost vlasnika apartmana. Izuzetna susretljivost i čistoća u apartmanu, u kojem se nalazi apsolutno sve za ugodan odmor. Na stolu su nas u znak dobrodošlice dočekali vino i kolačići, što je lijepa gesta vlasnice. Apsolutno najbolji omjer plaćenog-dobivenog. Lokacija do same obale je izvanredna. Izuzetno čist, uredan, dotjeran i moderan apartman. Sve pohvale i vrlo rado ćemo ponovo doći.”

Ovo je tek jedan u nizu pozitivnih osvrta koje smo pronašli na web stranici booking.com, a koje je zavrijedila Villa Lilla, predvodnica liste najbolje ocijenjenih domaćinstava. Njena vlasnica, gospođa Denisa Parts, nedavno je od ove web stranice dobila vrijedno priznanje, a nimalo ne začuđuje činjenica da je hvaljeni smještaj upravo na području Baške Vode, za koju smo se u zbilja nebrojeno navrata uvjerili da turističku djelatnost poznaje do u dušu!

Naime, dovoljno je reći da ovo mjesto ima preko 150 počasnih gostiju – oni su taj status zavrijedili dugogodišnjim dolascima u Bašku Vodu, koji premašuju i po 30-40 godina! K tome, Villa Lilla, koja je ponijela laskavu titulu najbolje ocijenjenog smještaja, nije usamljen slučaj - dobitnici nagrade "Čovjek, ključ uspjeha u turizmu" Dobrila Jurišić Libe (2004) i Grazia Tognjela Granić (2011), već su bile proglašene najboljim privatnim iznajmljivačima u Hrvatskoj.

ČAK 36 LUKSUZNIH KUĆA. Da konstantno visoke ocjene nipošto nisu slučajnost, pokazuje i činjenica da u Baškoj Vodi, čiji se turizam formira odmah iza Prvoga svjetskoga rata (krajem 10-tih godina 20. stoljeća), itekako prate aktualne trendove. Svjetska turistička javnost u posljednje vrijeme akcent stavlja na otmjene smještajne kapacitete u atraktivnu prirodnu okruženju sa visokom razinom privatnosti, a baškovoški odgovor promptno stiže u vidu čak 36 luksuznih kuća s bazenom, koje se ističu među 1000 iznajmljivača iz Baške Vode, Promajne, Bratuša, Krvavice, Basta i Topića. Svi oni ulažu velike napore u podizanje kvalitete svojih smještajnih jedinica, cjelokupne ponude te oglašavanje i prodaju (osobito preko Interneta), a sve kako bi adekvatno odgovorili na zahtjeve gostiju. Naime, osim udobnog kreveta, veličanstvenog pogleda i, dakako, besplatne WI FI usluge, traže se i prostrane kupaonice, mekani jastuci, usluga dostave u sobu, dovoljno prostora za odjeću, piće dobrodošlice i razne druge pojedinosti.

RAME UZ RAME SA HOTELIJERIMA. Čelni ljudi baškovoškog turizma itekako su zainteresirani za kakvoću boravka svog gosta, o čemu svjedoče i tiskani i on-line upitnici na 12 jezika pomoću kojih se svake godine provode turističke ankete. O kvaliteti privatnoga smještaja u Baškoj Vodi svjedoče i stalno visoke ocjene svih elemenata usluga u domaćinstvima, ali i turističke brojke - u odnosu na prethodnu godinu broj noćenja u domaćinstvima općine Baška Voda zabilježio je porast od čak 26%, pa sada udjel noćenja u domaćinstvima u ukupnom broju noćenja, odnosno 1.118.000 noćenja u svim vrstama smještaja općine Baška Voda, iznosi čak 58%! Stoga možemo reći da se kvaliteta privatnog smještaja itekako približila izvrsnosti objekata Baškovoških hotelijera, od kojih je čak 6 hotela okićeno sa 4 zlatne zvjezdice. A da su ovo prepoznali i mnogobrojni turisti, kazuje nam činjenica da mnoga domaćinstva bilježe znatno veći interes i broj rezervacija za predstojeću sezonu. Sudeći po ovim pokazateljima, sva je prilika da će ove godine jedna od najsjajnijih zvijezda na domaćem turističkom nebu biti upravo Baška Voda!

Foto: Apartmani Adrijanić, Villa Lilla, Tz Baška Voda

www.baskavoda.hr
Facebook

by Croatian Hot Spots

"Obiteljski smještaj prepoznatljiv je hrvatski brend"

 Veliki interes za 3. regionalni Forum obiteljskog smještaja Splitsko-dalmatinske županije 

Treći regionalni Forum obiteljskog smještaja Splitsko-dalmatinske županije, održao se 17. veljače u sklopu sajma Adriatic Gastro Show u Spaladium Areni. Okupio je više od dvjesto županijskih iznajmljivača smještaja u domaćinstvima te potvrdio i nužnost i važnost okupljanja i dodatnog educiranja ovog značajnog segmenta naše turističke ponude.

Forum je organizirala HGK Županijska komora Split uz potporu turističkih zajednica grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije.

''Obiteljski smještaj na državnoj razini sudjeluje s 50% u ukupnim smještajnim kapacitetima, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji taj se udio penje na čak 70%. U strukturi samoga Splita, povećanje u kategoriji obiteljskog smještaja iznosilo je u 2015. u odnosu na prethodnu godinu više od 20%. Ukratko, obiteljski smještaj je hrvatski brend kojega treba unapređivati i promovirati. Stoga je ideja vodilja Hrvatskoj gospodarskoj komori pri pokretanju i organiziranju ovih foruma upravo i bila okupiti i konstantno educirati i informirati pružatelje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, te ih umrežiti s hrvatskim proizvođačima i dobavljačima proizvoda i usluga za obiteljski smještaja'', rekla je u svom obraćanju, u ime organizatora, direktorica ŽK Split, Vesna Friedl.

''Kako bi nas tržište prepoznalo kao kvalitetnu destinaciju važno je unaprijediti kvalitetu obiteljskog smještaja kao jednog od najznačajnijih čimbenika turističkog proizvoda, te ga  potaknuti i usmjeriti prema novim tržišnim trendovima'', naglasio je direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Joško Stella, navodeći da obiteljski smještaj na području naše županije čini 27% od ukupnog obiteljskog smještaja u Hrvatskoj.

Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita, rekla je da je prošle godine u Splitu ostvareno 26% više dolazaka i 34% više noćenja, od čega su 55% noćenja ostvarili objekti u domaćinstvu, zbog čega provode niz edukacija za privatne iznajmljivače, pružaju im podršku kroz ured za iznajmljivače, te rade na osmišljavanju novih proizvoda s ciljem produljenja sezone.

U Hrvatskoj je više od 80.000 domaćinstava, s više od pola milijuna kreveta, što čini više od 50% ukupnog broja kreveta. Hrvatski obiteljski smještaj ostvaruje više od trećine ukupnog broja noćenja, no što je još značajnije, ovaj vid mikro poduzetništva ostvaruje prihod od gotovo dvije milijarde eura godišnje, a procjenjuje se da doprinosi 100 milijuna eura investicija godišnje, stoga je izuzetno važan za hrvatski turizam i gospodarstvo.

Hrvatska gospodarska komora je to prepoznala te još prije tri godine pokrenula forume obiteljskog smještaja (i nacionalni i regionalne) kao mjesta okupljanja pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, a dvije godine prije toga i njihovo udruživanje u Zajednicu obiteljskog smještaja pri HGK, radi zastupanja interesa iznajmljivača. Od lanjskog Foruma u Splitu osnovana je pri ŽK Split i sekcija navedene zajednice za područje Splitsko-dalmatinske županije.

Predsjednica sekcije Zajednice obiteljskog smještaja pri ŽK Split, Martina Nimac Kalcina, istaknula je važnost udruživanja, umrežavanja i dijeljenja iskustava među iznajmljivačima te navela da rade na brendiranju izvorno hrvatskog domaćinstva.

Forum je edukativnog karaktera, sa nizom tema od pomoći za poslovanje obiteljskih iznajmljivača i podizanje kvalitete njihovih usluga kao što su: trendovi u obiteljskom smještaju, zakonodavna regulativa, financiranje privatnih iznajmljivača, digitalni marketing, inspekcijski nadzor, zaštita i sigurnost imovine i osoba i brojne druge.

Predavači su stručnjaci iz javnih institucija, ali i iz realnog sektora, a novost ovogodišnjeg foruma je bio Tinel za domaćine, u kojem su se održavali B2B susreti odabranih izlagača, koji su predstavili domaće proizvode i usluge specijalizirane za obiteljski smještaj.

by Croatian Hot Spots

Održana prva večera u mraku!

Senzualno, neočekivano, jedinstveno! Svjetska atrakcija, večera u potpunoj tami, u organizaciji hotela ARCOTEL Allegra oduševila uzvanike

Zagreb, 14.2.2017. – Neponovljivo iskustvo! Uzvanici hotela Arcotel Alegra, među kojima su bili i tv voditeljice Antonija Stupar Jurkin i Edita Misirić, glumica Mirna Medaković, glumci Hrvoje Klubučar i Ana-Marija Percaić, glumac i fitness trener Mario Valentić i bloger Domagoj Jakopović Ribafish, sinoć su bili složni u ocjeni prve hrvatske večere u potpunom mraku. Delicije pripremljene u hotelskom restoranu Radicchio dobile su posve novu, pomalo mističnu gastronomsku dimenziju. Za potrebe večere u hotelu je izgrađena posebna tamna soba, bez ikakvog izvora svjetla.

“Sve je vrlo intenzivno, zvukovi su intenzivniji, mrkli je mrak, uopće nisam vjerovala da će biti tako mračno. Imala sam osjećaj da je vrijeme stalo. Dva sata su proletjela za tren. Jako zanimljivo iskustvo. Super je, za preporučiti”, dojmovi su Antonije Stupar Jurkin.

“Mislim da sam se vrlo dobro asimilirala, ali trebalo mi je sigurno 45 minuta da se prilagodim, jer mi je jako nedostajao organ vida. Što se tiče hrane, trudila sam se biti dama, što nije nimalo lako u potpunom mraku. Ovo se mora doživjeti, sve moje pretpostavke kako bi večera u mraku mogla izgledati, nemaju veze s realnošću. Posebno je i izuzetno”, izjavila je Edita Misirić.

Ovaj neobični i senzualni gastronomski doživljaj kušanja hrane bez osjetila vida pravi je izazov i avantura. Rezultat je fantastičan, izoštravaju se ostala osjetila – okus, njuh, dodir i sluh. Arome, mirise i teksture hrane postaju nove i neočekivane, prožete nijansama koje se ne osjete u normalnom okruženju.

“Večera u mraku svjetski je hit koji se sada nudi i u našem hotelu. Nakon okupljanja u hotelskom Joe's Baru, gosti ulaze u restoran koji je u potpunom mraku. Pritom ostavljaju sve gadgete kojima bi mogli osvijetliti prostor, a snalaze se uz pomoć konobara koji nose posebne naočale za vid u tami”, objasnila je Ljiljana Mikić, direktorica Arcotela.

U ponudi je tajanstveni mesni ili riblji meni. Na stolovima su, osim posuđa i pribora za jelo, vlažne maramice za brisanje te papir i olovka koji će vam trebati za zanimljive igre što se izmjenjuju sa sljedovima jela. Večera traje otprilike dva sata, maksimalan broj osoba je 12 parova, a u izvedbi tamne prostorije sudjelovala je tvrtka Model pakiranja.

Iduće večere u mraku održat će se i 17. i 18. veljače.

Rezervacije: 01 4696 040
Fotografije: Tomislav Smoljanović

by Croatian Hot Spots

Rast hotelskih smještajnih kapaciteta uvjet je produljenja sezone!

U sklopu proširene sjednice Strukovne grupacije hotelijera pri ŽK Split, održan je jučer, 13. veljače 2017. u HGK Županijskoj komori Split okrugli stol ''Hotelski smještajni kapaciteti – uvjet produljenja sezone''.

Cilj stola je bio okupiti relevantne stručnjake i otvoriti raspravu o trenutnom stanju smještajnih kapaciteta u gradu i županiji, o ključnim problemima, trendovima i njihovim pozitivnim i negativnim stranama, te dati smjernice daljnjeg turističkog razvoja.

''Na organizaciju ovog okruglog stola potakli su nas podaci o rastu turističkih smještajnih kapaciteta u Splitu i našoj županiji. U posljednjih pet godina, u razdoblju od 2010. do 2015., u Splitsko-dalmatinskoj županiji ukupni porast broja kreveta iznosio je 41%, pritom je porast broja kreveta u hotelskim smještajnim kapacitetima u navedenom periodu bio 48%, a porast kreveta u privatnom smještaju 42%. Podaci također pokazuju kako su se hotelski smještajni kapaciteti više kategorije pokazali kao jedan od preduvjeta za kvalitetno produljenje sezone. Iskorištenost kapaciteta županijskih hotela proteklih pet godina u prosjeku je 124 dana i brojka je to koja raste s kategorizacijom hotela, dok je za privatan smještaj taj pokazatelj upola manji'' rekla je u uvodnom izlaganju potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze i v.d. predsjednica ŽK Split, Mirjana Čagalj.

Predsjednik Strukovne grupacije hotelijera pri ŽK Split, Joze Tomaš, otvorio je raspravu člankom novinarke Ružice Mikačić iz 2014., budući da je isti objedinio sve ključne probleme splitskoga turizma, koji su nažalost prisutni i danas.

Prema projekcijama Maria Šerića, direktora konzalting tvrtke MarCon, Split će u idućih 15 godina turistički narasti za 60%, a Splitsko-dalmatinska županija, s više od 20 hotelskih projekata u planovima i izgradnji, ima najveći razvojni potencijal.

Joško Stella, direktor Turističke zajednice SD županije, najavio je izradu studije nosivih kapaciteta županije. ''Kada znamo granice, znat ćemo i kojim smjerom ići. Cilj nam nije bezgraničan turistički rast, nego održivi turizam, očuvanje destinacije i zadovoljstvo lokalnog stanovništva koje mora osjetiti dobrobit od turizma'' poručio je Stella.

Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita, je rekla da je praktički završen Strateški marketing plan destinacije Split, u suradnji s Ekonomskim fakultetom. U zadnje tri godine smještajni kapaciteti u Splitu su narasli za 10.000 novih kreveta. Kongresni centar, više hotela te prvenstveno stavljanje u funkciju pet gradskih hotela (Marjan, Bellevue, Ambasador, Slavija i Central), značajno bi produljili sezonu. ''Prošle godine u sezoni je 55% noćenja bilo ostvareno u privatnom sektoru, dok su u predsezoni popunjeniji hoteli (51%)'', rekla je Vukšić.

Smiljana Pivčević, pročelnica Katedre za ekonomiku nacionalnog gospodarstva Ekonomskog fakulteta u Splitu, smatra da se promjena percepcije o turizmu u društvu mijenja na bolje, te da raste i interes za turističku školu. ''Ali trebamo se upitati što mi želimo od turizma, jer u analizi koju smo proveli, lokalno stanovištvo ističe i da je grad oduzet stanovnicima te da je turizam uzeo previše maha'', rekla je Pivčević

Aida Batarelo, zamjenica splitskog gradonačelnika, je naglasila da turizam ne smije biti sam sebi svrha, a da bi bio kvalitetniji potrebno je razvijati i IT industriju u suradnji sa Sveučilištem, te svakako imati financijski regionalni centar u Splitu, kakva ja Splitska banka.

Svi su se sudionici složili da nam je potreban porast hotelskih smještajnih kapaciteta, ali i da je to tek jedan od uvjeta produljenja sezone. Brojna su neriješena pitanja i problemi: problem radne snage (''tko će raditi u tim hotelima''), iseljavanje stanovništva iz uže gradske jezgre i pretvaranje u turistički grad, nedostatak zajedničkog djelovanja, bolje upravljanje gradskom jezgrom, nedostatak parkinga, prometni čepovi, odnosno, kako je naveo Šerić, rješavanje u Splitu problema 4P – palača, pazar, plaža, parking.

Potreban je zajednički rad na atraktivnosti destinacije, promatranje Splita u cjelini s okolnim područjem (rast Splita povlači za sobom i rast okolnog područja), bolja povezanost destinacije i više letova (''Što je više letova, to je više gostiju!'', moglo se čuti u raspravi).

Split je jedan od rijetkih gradova koji nema strategiju razvoja turizma, nema ni strategiju razvoja grada. Trenutno imamo nezdravu strukturu smještajnih kapaciteta, dvije trećine su privatni kapaciteti dok je u drugim usporedivim gradovima upravo obrnut omjer. Hoteli su generator produljenja sezone, ali je prijeko potreban kongresni turizam, city break-ovi, događanja i manifestacije; kreiranje proizvoda i brendiranje destinacije zajedničkim djelovanjem svih aktera u turizmu.

Turizam se definitivno nije dogodio Splitu, upornim radom svih djelatnika u turizmu i turističkih zajednica Split je iz tranzitnog grada prerastao i u odredišnu destinaciju. Gosti dolaze kako bi posjetili palaču u kojoj živi lokano stanovništvo, stoga treba kontrolirati apartmanizaciju strogog centra i omogućiti lokalnom stanovništvu ostanak u centru grada.

Sudionici stola su odreda izrazili zadovoljstvo stavljanjem ove teme na dnevni red i okupljanjem meritornih osoba, te su skup shvatili kao priliku za artikuliranje problema i zajedničkih ciljeva, uspostavu dijaloga kao način da se navedeni procesi pokrenu.

by Croatian Hot Spots