Svjetska biciklistička elita dolazi u Sutivan!
ODRŽANA PRESS KONFERENCIJA UTRKE „UVATI VITAR 2017.“ – VEOMA LIJEPA PRIČA ZA BRAČ!
OD 19. DO 21.05. 2017. centar otoka Brača nakratko će postati – Sutivan! No, što se tiče cikloturističke javnosti (uključujući i gradonačelnika Londona, osvjedočenog ljubitelja tamošnjeg bicikliranja...a i domaće kužine!) on je to postao već odavno!
Ubrajate li se i Vi u ljubitelje avanture na dva kotača, pročitajte naš tekst o press konferenciji koja je održana u splitskom Hotelu Park. Naime, ondje je predstavljena utrka ”Uvati vitar 2017″, koja će se održati od 19 - 21.5. na otoku Braču. Najuspješniji u savladavanju trase utrke duge 103 km, koja prolazi kroz Sutivan, Supetar, Nerežišća, Postira i Milnu, bit će nagrađeni vrijednim bodovima za prestižna biciklistička natjecanja u Hrvatskoj i svijetu!
CIJELI OTOK OKUPLJEN OKO JEDNOG PROJEKTA. „Ovo je zaista jedna sjajna sinergija, bez timskog rada nema ništa“ – zadovoljno kaže načelnik Općine Sutivan Ranko Blažević. „Skok“ od Kupa Hrvatske do Svjetskog kupa veliki je napredak. Možda mi toga još nismo svjesni, ali za dva mjeseca, kada dođe 300 biciklista i 600 turista u Sutivan, to će biti jedna izvrsna promocija i kruna sutivanskog cikloturizma.“ Sutivanjani, naime, nisu ni sanjali da će u samo godinu dana dospjeti do utrke koja se boduje za Svjetski kup, te morati pozvati upomoć i svoje kolege sa zapadne strane otoka Brača kako bi njegove ljepote prezentirali na što bolji način. Nadaju se i dolasku svjetskih biciklističkih zvijezda, koje bi ondje ne samo sudjelovale u utrkama, već i dolazile na pripreme ili pak na uživanje u raskošnoj i slojevitoj bračkoj ponudi – od prekrasnog prirodnog okoliša pa do osebujne gastronomije koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Jedinstvo Bračana oko ovog projekta nije promaklo ni oštrom turističkom oku prvog čovjeka Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Joška Stelle. „Bitno je upravo to njihovo jedinstvo - destinacijski management. Ono što nam je cilj u budućnosti je okupiti cijeli Brač oko ovog projekta, a u nekoj daljnjoj budućnosti okupiti i druge otoke oko sličnih projekata, što mi kao Turistička zajednica i radimo.“
Naravno, na konferenciji je predstavljena i sama trasa utrke. Tako smo saznali da Sutivan raspolaže stazama prilagođenim svakom stupnju „spretnosti“ na dva kotača. Za one koji se uspješno „hvataju u koštac“ i sa zahtjevnijim dionicama, utrka stazom impozantna naziva, Epic, predstavljat će sjajan izazov. Njeni su se imenodavci poigrali popularnim engleskim slengom, ali i onom latinskom nomen est omen, pa će tako ono što ep – forma poznata po izuzetnoj zahtjevnosti i dužini - predstavlja u književnosti, vjerno dočarati ono što očekuje sve koji se upuste u ovu cikloturističku avanturu! „Vidim da su organizatori nama malo zapaprili ovu utrku“ – iskren je najbolji samoborski biciklist, Filip Turk, jedan od prošlogodišnjih natjecatelja. „Produžili su dionicu, tako da ove godine vozimo 103 kilometra. Očekujemo veliku borbu, tešku utrku. Naporno je, naravno, ali zato i treniramo. Borimo se da budemo što bolji i da pomičemo vlastite psihofizičke granice.“ Jedan od motiva za savladavanje epski dugačke utrke, svakako su i bodovi za Svjetski kup, te za najeminentnije kategorije biciklističkih natjecanja u Hrvatskoj!
Master staza duljine 36 kilometara sa 765 metara uspona, bit će poprište istoimene utrke prilagođene veteranima, a Easy staza, kao što joj samo ime govori, idealna je za rekreativce i one koji su posjetili Brač u potrazi za zabavom i interesantnim sadržajima.
RAME UZ RAME SA MONTREALOM I COPENHAGENOM! Da Sutivan sve više i više živi biciklizam, dokazuju i riječi čelnih ljudi mjesne turističke zajednice i pokretača ove sjajne biciklističke priče, o sve većem interesu djece za ovaj sport i činjenici da se, zauzevši 21. mjesto na svjetskoj listi bike friendly destinacija, Sutivan našao uz bok nemjerljivo većim svjetskim metropolama poput Copenhagena ili pak Montreala! „Velik vjetar u leđa daju mi djeca Sutivana“ – ne krijući oduševljenje, priča nam Silvija Lukšić Pancirov. „Stalno su po biciklama - primjerice, samo u posljednjoj manifestaciji Winter bike to work day, imali smo preko 80 djece koja su sudjelovala u biciklijadi i biciklističkim natjecanjima. Postigli smo to da smo 21. grad na svijetu, uz jedan Montreal i Copenhagen, gradove koji se sa Sutivanom ne mogu mjeriti ni po čemu, ni po infrastrukturi ni po broju stanovnika...“
Da je činjenica da se u svega godinu dana „doguralo“ do zvučne kategorije Svjetskog kupa, a sa 100 sudionika dospjelo na sigurnih 300, napredak postignut zajedničkim snagama Turističke zajednice i Općine Sutivan te Biciklističkog kluba „Grma“, istaknuo je i Petar Anibalović, voditelj komunalnih poslova Općine Sutivan. „Mislim da je to zaista velik uspjeh... tim više što smo u cijelu priču uključili i ostale 4 općine – Općinu Milna, Općinu Nerežišća, Općinu Postira i sam grad Supetar, tako da će ovo biti jedna veoma lijepa priča za Brač!“ – zaključuje gospodin Anibalović dajući nam konstataciju dostojnu naslova, a mi je s veseljem smještamo na čelo ovog teksta, predviđajući Sutivanu još sjajniju cikloturističku budućnost!
35. Papučki jaglaci – prvi proljetni izlet planinara i ljubitelja prirode na Papuku
Izmučeni zimskim sivilom, ne možemo dočekati proljeće i njegove ljupke vjesnike: jaglace, visibabe, ciklame i ostale radosti iz prirode koje zovu na prve proljetne šetnje. No od laganih šetnji, ima nešto bolje, atraktivnije i za tijelo i dušu zdravije – planinarenje!
Spremite stoga gojzerice, ruksake s nešto malo hrane i vode te krenite u osvajanje planinskih staza na 35. Papučkim jaglacima. Miris svježe zemlje i šumskog cvijeća uvijek je najljepši u ovo doba godine a neće biti naodmet ni uživanje u bistrim slapovima i razgledanje predivnog vidikovca.
Krenimo na Papuk - fascinantno gorje od skoro 1000 metara nadmorske visine u srcu slavonske ravnice. Stoljetne krošnje bukvi i hrastova dočekat će vas u smirenoj tišini a kristalni brzaci i potoci će vas očarati u svojoj čistoći. Kad jednom otkrijete ljepote Papuka – posjetit ćete ga opet.
Sve informacije o izletu potražite kod gospodina Darka Majskog (Mob.: 098/1718-067, E-mail: [email protected]), tajnika Hrvatskog planinarskog društva „Sokolovac“ iz Požege, koje je organizator tradicionalne planinarske manifestacije 35. Papučki jaglaci na kojoj se tradicionalno s prvim danima proljeća, okupljaju u Velikoj planinari iz cijele Slavonije, Lijepe naše i susjednih zemalja. Izlet je namijenjen kako iskusnim planinarima tako i rekreativcima koji žele bolje upoznati sve ljepote kontinentalne Hrvatske. Napominjemo kako nije nužna vrhunska kondicija, u ovom izletu naime već gotovo četiri desetljeća uživaju mlađi i stariji planinari kao i djeca.
INFORMACIJE O IZLETU 35. PAPUČKI JAGLACI
Kada: 26.03.2017. (nedjelja)
Gdje: Ispred planinarskog doma „Lapjak“ u Velikoj
Planinarske rute:
- „Staza jaglaca – Tauberove stijene“
- Planinarska kuća „Trišnjica“
- „Mališćak“
- „Jankovac“
- „Češljakovački Vis“
Staze su različite dužine i težine, te su kao takve prilagođene kako rekreativcima tako i iskusnim planinarima.
Više detalja o lokaciji:
Okupljanje starta ispred planinarskog doma “Lapjak” u Velikoj od 8.00 sati – 9.00 sati, gdje će se nakon pozdravne riječi domaćina, krenuti na planinarsku rutu.
Svi sudionici ovog izleta imaju od strane organizatora osigurano besplatno pecivo i čaj, a po povratku vas očekuje glazbeni program i veliki izbor hrane i pića po povoljnim cijenama.
Ne zaboravite: Obucite se sukladno vremenskim uvjetima i obavezno provjerite vremensku prognozu, obzirom na promjenjivo vrijeme prvih dana proljeća. Ponesite kapu, rukavice, fotoaparat i dovoljno hrane i pića u ruksaku.
Put pod noge i dobro nam došli :)
fotografije: TZ Požeško - slavonske županije
Info:
Turistička zajednica Požeško - slavonske županije
Bitka kod Samobora - ne propustite viteško uprizorenje slavne prošlosti
Povodom 775 godina Grada Samobora u nedjelju 5. ožujka 2017. na samoborskoj livadi Vugrinščak, podno feudalnog grada Samobora, po dvanaesti put održat će se srednjovjekovni sajam i bitka koji obilježavaju događaj iz 1441.godine, obilježen od strane Celjske kronike i drugih izvora.
Uprizorit će se bitka između vojske kraljice Elizabete i poljskog kralja Vladislava Jagelovića, a organizira ju Samoborski muzej, Turistička zajednica grada Samobora, Vitezovi zelingradski i Udruga “Oživljena povijest“.
foto: www.zagrebacka-zupanija.hr
Na livadi će biti postavljen vojni tabor s utvrdama, srednjovjekovnom kuhinjom, mačevaocima, streličarima, kuburašima, konjanicima, oklopljenim vitezovima i ranarničkom službom, kao i bojnim spravama poput katapulta, topova, balista i vatrenih kugli.
Prijepodne će bubnjari gradom izvikivati proglas Magistrata u kojem se upozorava stanovnike na dolazeću opasnost te da bi se trebali skloniti pod zidine starog Samobora dok ne završi bitka. Prije same bitke razgovor suca, notara, cvajbara, patra i varoškog sluge uvodi publiku u događaj.
Nakon bitke dolaze vojskovođe i pratnja do kraljice te poraženi vojskovođa polaže zastavu i priseže na vjernost. Nakon bitke i ceremonije Kaštelan objavljuje svima prisutnima da su pozvani na gozbu i veselicu, a topovi u znak pobjede pozdravljaju kraljicu..
Na sajmu će biti majstori i njhovi proizvodi: klobučar, košarač, krušarice, travar, medičar, coprije, kovač, drveni mačevi, štitovi, srednjovjekovno drago kamenje, kupinovo vino,viteška oprema, kacige, oklopi, rukavice, pučka obleka, aromatično bilje itd.. Slikari će oslikavati prizore bitke, notar izdavati svjedočanstva da ste bili na bitki, oprost grijeha (počinjenih i budućih) po pristupačnim cijenama, dok ćete kod medičara moći kupiti konjiće (crvene i zelene) zaraćenih vojski.
foto: Jelena Malinar, TZG Samobor
Događanja započinju u 10 sati otvorenjem sajma, u 11 sati mimohod vitezova do Trga kralja Tomislava i natrag na Vugrinščak. U podne počinju radionice streličara, kuburaša, mačevalaca i srenjovjekovne kulinarske vještine, dvorski plesovi, kazalište lutaka; u 14 i 30 počinju pripreme, a u 15 sati sama bitka.
Samoborski muzej u nedjelju 5. ožujka 2017. otvoren je za posjetitelje od 10 - 18 sati.
Pogledajte video bitke i posjetite ovaj spektakl, povedite i najmlađe. Uživati će u prizorima bitke a usput i naučiti ponešto o slavnoj prošlosti Samobora i Zagrebačke županije. Dobrodošli!
https://vimeo.com/161527970
Više info pronađite na web adresi: www.tz-samobor.hr
Naslovna fotografija: Samoborski muzej.hr
Održan Winter bike to work day u Sutivanu!
Sutivan ponovno među TOP 25 gradova na svijetu!
O Sutivanu se zadnje vrijeme sve ljepše priča...ovo malo bračko mjesto, sve više turista i domaćih gostiju prepoznaje kao sve atraktivniju oazu avanturističkog turizma i broj 1. cikloturističku destinaciju u Dalmaciji. Turistička zajednica općine Sutivan i Općina Sutivan prepoznali su potencijal adventure turizma, pokrenuli niz aktivnosti i događanja u predsezoni i posezoni. Tako je proteklog vikenda, u subotu 11.veljače u organizaciji BK Grma i Aldura sporta održan Winter bike to work day.
Winter Bike To Work Day 2017. završio je u prilogu PRVI U SVIJETU po broju prijava za ˝radna˝ mjesta, a Sutivan se ponovno našao među TOP 25 gradova na svijetu i to na 21. mjestu!
Vjetar im puše u leđa!
Od ukupno 25 bračkih biciklističkih staza, tri ih prolazi Sutivanom. Turistička zajednica ovoga mjesta uz veliku podršku Općine Sutivan i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije prepoznala je važnost cikloturizma, pa je prije dvije godine projekt biciklističkih staza na ovom otoku svečano otvoren.
Prošle godine su održane utrke XCM & XCP „UVATI VITAR 2016“., Kup Hrvatske, koja će od 2017. imati status utrke Svjetskog kupa, kategorije UCI C3.
Svi biciklisti koji se od 19. do 21. svibnja odluče uhvatiti u koštac sa stotinu kilometara kružne staze sa startom i ciljem u Sutivanu i rutom kroz Supetar, Nerežišća, Postira i Milnu, uživat će u vožnji kroz prekrasne krajolike otoka Brača.
Uz Vladimira Miholjevića, najuspješnijeg hrvatskog biciklista, izbornika hrvatske reprezentacije Rio 2016. i pokretača utrke Tour of Croatia, „UVATI VITAR“ su podržali uspješnih hrvatski biciklisti poput Marina Dekovića, Đanija Simčića, Filipa Turka, Mije Radotić…
BK Grma i Aldura sport zahvalili su svojim mještanima na podršci te brojnimm gostima koji proteklog vikenda bili dio ove priče.
Sve se može kad postoji dobra volja i zajedništvo.
BK Grma nastavlja sa nizom novih događanja i aktivnosti. U pripremi je obilježavanje Dana planeta zemlja, edukacije za djecu Biciklom u promet, te velika proslava obilježavanja Svjetskog dana biciklista.
Više na stranicama facebooka BK Grma
golly&bossy ispod ekvatora i iza Wallaceove crte
Dragi Naši,
Izvještaj s našeg jugoistočnoazijskog putovanja započinjemo s njegovim krajem, s otočićima Gili. Gili su tri mala, mala otočića odmah uz Lombok, a Lombok je otok do Balija.
Tri su Gilija: Gili Trawangan, Gili Meno i Gili Air, a mi smo bili na Trawanganu. Do njega samo došli iz balineške luke Padang Bai nekim brzim brodom tipa naš katamaran samo nije katamaran nego obični brod. U Padang Baiu smo se ukrcali na nekom normalnom pristaništu, ali čim smo došli na Trawangan počela je avantura. Jer nema pristaništa, nego se brod zabije ravno u pijesak, vi priko malih skala izađete ravno u more, a lokalci onda iz ruke u ruku prebacuju kofere do plaže. Aha.
Da biste znali na koji ste Gili pristali, svako je pristanište-plaža obilježeno šarenim imenom.
Na Gilijima inače nema prometa, tj. nema vozila s motorom na unutrašnje izgaranje. Samo bicikle, električni skuteri i kočije s konjićima. Konjići su mini, veličine našega tovara, a kočijice su slatke i žute.
Sto godina samoće
Giliji su koraljni otoci, pjeskoviti su, i sve je pržina. Ulice nisu asfaltirane, eventualno popločane, ali ni to nije najšesnije izvedeno. Cilo nas je vrime zapravo mučilo kako nam je sve to poznato, ali nismo se mogli sjetit na što nas podsjećaju misto. A tek onda kad smo se vratili, sjetili smo se. Macondo! Mitski Macondo!
Prašina, vrućina, konjski izmet i kokoši
Ali, ne dajte se zavarat, nije sve tako bijedno. Iza ovih zidova kriju se vile i hotelčići i bungalovi.
A ovo na predzadnjoj slici se vidi džamija. Cila Indonezija je većinom muslimanska, samo su na Baliju većinom hinduisti, a Lombok je opet muslimanski, pa tako i Giliji. Ovo je nova džamija, još se gradi, što ne znači da će se paralelno sređuje i okolna infrastruktura.
Džamija je prekrasna, s ovim prozračnim minaretom djeluje čak i mediteranski.
O Gilijima i kornjačama
Giliji su u prošlosti bili nenastanjeni, eventualno bi se na njih sklonili ribari.
Onda su za vrime 2. svjetskog rata Japancima služili kao osmatračnica i zatvor, a onda su se Lombočani sjetili da bi tu mogli uzgajat kokosove palme i poslali zatvorenike s Lomboka da rade na plantaže. Plantaže su propale, ali onda su došli turisti. I ostali. I zatvorenici su ostali i sad su oni lokalno stanovništvo. “I'm an original Gili boy. Born and raised” reka nam je jedan mladac kad smo se iskrcali.
Nisu baš lokalci lipi, dosta su mali i zdepasti, a zato što su muslimani, žena se puno ni ne vidi. Možda su one lipše. Al svejedno, svi su ljubazni i srdačni i hoće pomoć i učinit.
Ali bili smo seli na kafu u jedan fini hotel i gledamo konobare, svi šesni, lipi, visoki. I pitamo mi našega konobara da odakle je. S Lomboka, govori. Aha, vidi se da niste odavde, odgovorili smo mu.
Giliji su inače poznata destinacija za ronioce, a i mi smo htili malo uživat u podmorju zato smo išli na ronilačku turu, ali onu za masku i peraje, ne onu za boce. A tako smo imali priliku i obać sva tri Gilija.
Ono što nam se ni baš svidilo na toj turi je da se baš ne poštuje priroda. I inače ni baš najčistije, mogli ste vidit na slikama ulice. Kad smo bili na Havajima (klik) na sve smo morali pazit. Ne smiš ovo, ne smiš ono, poslušaj predavanje prije nego uđeš na plažu, ne gazi na koralje, ne hrani ribice, ne uznemiravaj kornjače...
A na Gilijima kad smo doplovili do kornjača, kornjače su ležale na dnu, na nekih 5-6 metara dubine. Ležale i gledale svoja kornjačasta posla. Nisu se najnajbolje vidile jer su ipak bile malo dublje, ali opet, vide se u svojem prirodnom elementu. Ali onda bi lokalac koji nas je vodio, da ne bi mi turisti ostali zakinuti, zaroni do kornjače i povuka je za peraju gore da je mi bolje vidimo. To misto di smo bili još se zove i Rezervat kornjača, a kad tamo jadne kornjače, samo ih se gnjavi i ne da im se mira.
Kad smo se napokon okanili kornjača, došli smo i do drugog mista di su nam dali kruh da hranimo ribice. A to se ne smije, naučili smo na Havajima, jer prvo kruh nije dobar za probavu ribica, drugo tako će ribice postat agresivne i treće mogu te i ugrist jer nisu to baš ni tako sitne ribice. Nismo imali aparat što snima pod more, ali virujte nam, nisu to gavunići nego malo veće ušate.
Ali, osim toga, sve nam je bilo lipo. Koralji su lipi i šareni, ribice su lipe i šarene, kornjače su cool, a more je toplo. A i Gili Air i Gili Meno su lipi. Mislimo, vidiš jednega, vidiš sve, ali svejedno, neka smo mi i to obašli.
Ovo su Gili T (skraćeno od Trawangan, jer ko će to izgovorit) u pozadini i Gili Meno ispred. Gili T još i ima neku uzvisinu, nekih 30 m visine, a na Menu i Airu su najviše točke odašiljači za mobitele.
Inače su svugdi uz obalu na Baliju znakovi evakuacije u slučaju cunamija. A baš smo mislili da na Gilijima nema ni znakova jer se nema ni di uteć. Val bi samo proša iznad palmi i odašiljača.
Plaže i zaštita od sunca
Kad smo u Padang Baiu čekali da se ukrcamo na brod za Gilije, gledali smo turiste koji se iskrcavaju u povratku s Gilija. Svi su bili izuzetno sretni i izuzetno izgoreni. Baš izgoreni. Gledali smo ih i mislili: ma nećemo mi ovako izgorit, mi smo isto otočani, znamo mi kako sa suncem.
Ali ne, izgorili smo. Izgorili smo kako zadnja Čehinja. Džaba nam faktor 50 kojega smo mazali preko faktora 30. Koban je bi ronilački izlet jer se na barci najviše izgori, nije da nismo znali. Pridodajmo tomu bile plaže i sunce koje se odbija od bilog pijeska na dnu i dobijamo recept za reš-pečenega turista. Mi smo zapravo bili Česi i Nijemci koji misle da je dalmatinsko sunce isto kako i njihovo sunce doma. Ali ne, sto puta je jače. A gilijevsko sunce je još sto puta jače od našega.
Kad smo se vratili s Gilija, još smo jednu večer bili na Baliju. I u hotelu di smo bili su nudili razne masaže i tretmane. Vidili smo tretman aloe verom i onako crveni išli se odma naručit. Ali, nažalost, hotel je osta bez aloe vere. Sad znate koliko je to traženo. A u dućanima ni bilo ni jogurta za kupit da malo stavimo na facu, da olakšamo jadnoj koži muke. A ništa, trpili smo. Ali koža pamti, govore dermatolozi.
A opet, kako nećemo izgorit kad se na Gilijima nema što činit osim ronit, partijat i drogirat (ali to samo za mulariju 18-22) i bit na plaži. A cili otok je plaža. Tako da ćemo vas sad izgnjavit s zalascima sunca i beskrajnim horizontima i valovima.
Ali s obzirom da je nama trenutno pogled kroz punistru ovakvi, onda i nas puca žal za tropskim morima i povjetarcem u kosi.
Dakle, plaže. S onim ljuljačkama u moru.
Ovo je zapadna strana Gilija T. Nikad se nismo kupali u toplijemu moru. Koliko toplo? Kako čaj, tako je bilo toplo. Al neka, bolje da je toplo nego da je ova ledara koja trenutno vlada vanka.
Kad smo otkrili ovu dole plažu sa stablom, rekli smo, to je to. Mislimo, svejedno smo izgorili, ali koliko bi tek bili da ni bilo ovog skromnog stabalca.
Evo nas u hladu ispod stabalca. Po danu je oseka i zato ima dosta mista ispod u hladu
A ovo nisu kamenčići nego koralji. Aha. Pravi koralji. Mrtvi doduše, ali koralji. Koje onda more stotinama godina kotrlja i pretvara u pijesak.
Uh, kad smo počeli skupljat te koralje nismo mogli stat. Ovi je bili, ovo je plavi, ovi je veliki, ovi ima zanimljivi oblik... Dovukli smo cilu vrićicu doma, a bili bi i cili kufer, samo da samo mogli.
No, vratimo se na našu bajnu plažu i stabalce. Nisu svi turisti blentavi kako mi i znaju kako se zaštitit od sunca. Na primjer ove Koreanke ili Japanke, što već, koje se kupaju u haljinama i šeširima.
A onda smo tu s crvenim kapelinom vidili kasnije u điru. I dalje sva pokrivena. Opreza nikad dosta jer sunce je nemilosrdno, a koža pamti.
Evo još jedna plažna slika, najidiličnija.
A kako bismo se uvik osjećali kako da smo na plaži i ispod stabla, ovo nam je zaslon na mobitelu.
Wallaceova crta
Za kraj se vratimo na početak i naslov. OK, jasno je da smo ispod ekvatora. Ali, što je Wallaceova crta? Wallaceova crta nazvana je po znanstveniku Alfredu Russelu Wallaceu, jednom od osnivača zoografije kaže enciklopedija.hr, a označava razmeđu između azijske i australske flore i faune. I prolazi točno između Balija i Lomboka. Istočno od te crte, tamo di smo i mi bili, već počinju na primjer kakadui i tobolčari. Ovo znači i da smo korak bliže Australiji, svojoj duhovnoj domovini (klik)!
A, iako su Bali i Lombok udaljeni samo 35 km, a to je otprilike koliko od Šolte do Visa, na njima žive drukčije ptice.
Eto, prelazimo meridijane i paralele, brišemo granice, na zadovoljstvo svoje, a nadamo se i naših čitatelja.
Tekst i fotografije: blog.dnevnik.hr/gollynbossy
Grgurevo - slavna tradicija i vrhunska zabava požeško - slavonskog kraja
Oduvijek su ljudi nastojali pričom protumačiti svoju okolinu i sva događanja u njoj. Tako u Požegi postoji narodna predaja o fra Luki Ibrišimoviću Sokolu i njegovim suborcima na Požeškoj gori. Pouzdano znamo da je Požega oslobođena od Turaka 10. listopada 1687. godine, iako je konačno oslobođenje uslijedilo tek 29. rujna 1691. godine. Međutim, Požežani su za svoj dan Grada uzeli 12. ožujak kada su, 1688. godine, prema narodnoj legendi osujetili namjere Osmanlija da ponovno okupiraju grad.
Cijela bitka se odvijala nedaleko od grada, na Požeškoj gori, na brijegu koji je po nadimku fra Luke od naroda prozvan Sokolovac.
Požežani svake godine 12.ožujka, slave Grgurevo – dan koji za Požežane simbolizira pobjedu nad Osmanlijama, odnosno, njihovo protjerivanje iz požeškog kraja davne 1688 godine.
Povod Grgurevu kao običaju je sjećanje na taj konačni događaj - bitku kojom je Požega oslobođena 154-godišnje osmanlijske okupacije. Svako okupljanje u vinogradima za Grgurevo prate i priče o tom događaju.
Kao glavni motiv ove legende priča je kojom su Požežani otjerali Osmanlije iz Požege upravo svojim lukavstvom. Sakupili su se građani pod vodstvom fra Luke Ibrišimovića Sokola, pucali iz malih, neubojitih, ali vrlo glasnih mužara i stvarali toliku buku da su se Turci povukli misleći da se radi o vrlo jakom neprijatelju.
Ovaj simpatičan požeški vinogradarski običaj, star koliko i povijest istjerivanja Osmanlija iz požeškog kraja, predstavlja zaštićeno kulturno dobro nematerijalne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao oblik kulturnog izričaja od osobite važnosti na požeškom prostoru.
I zato Požežani i dan danas svjedoče osobitoj vrijednosti te nematerijalne kulturne baštine i svake godine vinogradari, na 12. ožujka kada se slavi Sv. Grgura, svaki puta pucanjem iz malih topova i mužara, pjesmom i, kako su to stari Požežani rekli, dobrom hranom slave istjerivanje Turaka kroz Požešku goru sa strateški važnih brjegova koji ulaze u grad.
Dakle, već tri stoljeća vinogradari se pred Grgurevo ozbiljno pripremaju za ponavljanje bitke: popravljaju i lašte svoje mužare i topove, pripremaju naboje, isprobavaju vino, pozivaju prijatelje i spremaju dobru hranu. Nadglasavajući se pucanjem s jednog brda na drugo, bitka traje dok ima municije, tj. kako kaže jedna narodna uzrečica, dok se vino ne popije, a hrana ne pojede. Poslije toga, probijajući se kroz blatne vinogradarske puteljke i još uvijek hladnu ožujsku večer, pjesmom, vinogradari su slavili još jednu pobjedu.
Ovaj vinogradarski običaj požeških vinogradara posljednjih desetljeća prometnuo se kao zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH u pravu turističku atrakciju i divna je to prilika da gosti i posjetitelji grada i sami postanu dio ovog običaja.
Jeste li znali?
1. Povod Grgurevu kao običaju je sjećanje na konačnu bitku kojom je Požega oslobođena 150-godišnjeg turskog jarma.
2. Grgurevo je bilo zabranjeno slaviti od 1945. do početka 80-tih.
3. Jelo i piće nosilo se nekada u brdo u ruksacima. To su bili uglavnom domaći suhomesnati proizvodi, koji su trebali ugasiti glad dok se ne pripravi paprikaš ili vinogradarski ćevap, a u novije vrijeme, pored domaćih narezaka pravi se i čobanac. Kod većih ili važnijih okupljanja nerijetko se ispeče janje ili prase, te se time Grgurevo pretvara u pravu slavonsku gozbu!
4. Pucanje iz malih topova i mužara simbolizira i evocira bitku na Sokolovcu. Vinogradi i vinogradari su ključni sudionici priče stoga jer bi svatko od njih dao izraditi top te bi top dobio prigodno ime.
5. Najčešća imena topova su Grgur, Grga, Luka ili Sokol.
6. Vinogradi na brdima uvijek su pripadali bogatijim građanima te su gajili ovakvu tradiciju i za Grgurevo gostili svoje obitelji i prijatelje.
7.Važno obilježje Grgureva, ali i Požege uopće, je pjevanje puna srca i uživanje u jelu i pilu koliko god se može!
Najveća atrakcija ove manifestacije je njeno obilježavanje svečanim mimohodom povijesnih postrojbi i društava uz pucanje iz mužara i topova. Svake godine u jednom od najljepših baroknih gradova Hrvatske, održava se svečani mimohod i smotra povijesnih postrojbi iz Hrvatske i drugih zemalja, koji na taj način daju svoj tradicijski prilog bogatoj povijesnoj baštini Požege. Smotra postrojbi održava se na Trgu Sv.Terezije ispred katedrale i spomenika fra Luke Ibrišimovića.
I tako pucnjevima iz malih topova, kubura i drugih povijesnih oružja na barutu, slavi se sjećanje na tog velikog borca protiv Turaka – fra Luke Ibrišimovića. Slavlje se nastavlja u vinogradima iznad Požege, na Požeškoj gori uživajući u sjajnoj kapljici dok ne isuši svaki podrum.
Sokolovac
Budite dio požeške priče u kojoj se svake godine oživljava uzbudljiva prošlost i gdje se uz slavnu tradiciju, nastavlja slaviti život, prijateljstvo, gostoljubivost kao i uživanje u vrsnoj kapljici ili još boljem zalogaju. Naše manifestacije se održavaju tokom cijele godine, i osim uživanja u jelu i našim nagrađivanim vinima, nudimo vam priliku da kroz oživljavanje starih običaja, naučite ponešto o prošlosti i povijesti čarobne požeške kotline.
Dobro došli u Požeško - slavonski kraj!
Turistička zajednica Požeško - slavonske županije
Turistička zajednica grada Požege
promo
Maske su pale! Spremni za fašničke fešte i karnevalsko ludilo?
Velika karnevalska fešta, na veselje brojnih ljubitelja u prerušavanje i odličnu zabavu, počinje diljem Hrvatske a zabave nerijetko traju do dugo u noć! Karneval organizira gotovo svaki grad u Hrvatskoj.
Ovom atraktivnom manifestacijom održava se i promovira bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština pojedinih lokalnih sredina. Nema ljepše prigode nego na trenutak pobjeći iz sivila svakodnevnice, dobro se nasmijati i opustiti i svakom manifestacijom pokazati turistima ili znatiželjnicima običaje i identitet svog mjesta/grada.
Karneval, poklad ili fašnik, vrijeme je u godini omiljeno svima, najmlađima i najstarijima, period godine koje prati vesela atmosfera i dobra zabava. Jedan od poznatijih karnevala u Hrvatskoj, Riječki karneval, svake godine ovisno o vremenskim uvjetima, posjeti više od 100.000 ljudi, dok međunarodne grupe bilježe svake godine sve veći broj sudionika.
Samoborski fašnik najveći je i najstariji karneval i najbolji spektakl u kontinentalnom dijelu Hrvatske, koji se slavi još od 1827. godine. Šarene maske, karnevalska vesela povorka, zamamni miris kremšnita i zime u zraku..ima li bolje preporuke za veseli izlet do Samobora?
Samobor - slavlje može početi
Jedna od najstarijih i najveselijih pokladnih svečanosti u Hrvatskoj ove godine bilježi 191. obljetnicu održavanja. Grad Samobor krajem siječnja postaje ponovno Fašnička republika te brojnim fašničkim događanjima čuva stoljetnu tradiciju ove danas moderne manifestacije, a koju svake godine posjeti oko 150 000 posjetitelja. Tmurna zima u Hrvatskoj tako biva prošarana bojama i šarenilom vesele fašničke povorke, mirisima i okusima specijaliteta koje priređuju gradovi i manja mjesta, te veselju koje nesputano proizlazi iz prepuštanja duhu poklada i odmaku od svakodnevnog tempa.
Samoborski Fašnik
Fašnik je jedna od rijetkih prigoda kada se uz djecu mogu opustiti i zaigrati i odrasli, pa njegova slavna gotovo dva stoljeća duga tradicija u Zagrebačkoj županiji blista punim sjajem.
Poznat je i Lastovski poklad. Dubrovačka tradicija poklada seže još u 14. stoljeće. Za Rijeku i Opatiju karakteristični su zvončari, maske od ovčje kože, sa rogovima od divljači i zvona čijom se bukom tjeraju zle sile.
Prije su ljudi za vrijeme karnevala nosili jezive maske i pravili veliku buku. Svrha toga je bila otjerati zle duhove i hladnu zimu. Danas, većina ljudi slave vrijeme karnevala zbog običaja i zabave.
Samoborski fašnik
Znanstveno je dokazano da dobra atmosfera i kostimiranje djeluje dobro na naše raspoloženje.
Vrijeme maškara nam pruža mogućnost da budemo neko drugi, da pobjegnemo iz uloge koju imamo u svakodnevnom životu, te se dobro zabavimo.
DOBRU ZABAVU PRATI DOBRO JELO
Svaki kraj ima svoje posebnosti kako u običajima tako i u hrani koja se priprema u pokladno vrijeme.
Primjerice, krafne i jastučići s kiselim zeljem pripremaju se i konzumiraju u Zagorju, kobasice, buhtle i pogačice u Slavoniji, kroštule s bademima, presnac od mladog ovčjeg sira i kolači od maruna u Kaštavini i Ćićariji, fritule i kroštule u splitskoj regiji, a svi smo isprobali i neodoljive samoborske kremšnite... Hrana je spektakularni dio ponude svakog karnevala i fašnika i uvijek se maske na kraju skinu pred dobrim tanjurom. Svaki kraj nudi svoje posebnosti i običaje, na nama je da tu ponudu i običaje što bolje, efikasnije i uspješnije, promoviramo kao dio turističke ponude i posebnosti naših krajeva.
mačkari podkamešničkih sela, dalmatinska Zagora
U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju nazivi mesopust, poklade ili fašnik (od njem.Fastnacht, tj. noć posta), koji su vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj.
Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima, te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije „princa karnevala”.
Ako može Venecija ili slavni Rio de Jainerio,može i Hrvatska iskoristiti predsezonu da što bolje i spremnije pripremi i oglasi neke od svojih najuspješnijih i najveselijih manifestacija. Uz atraktivnu maškaranu zabavu, nema bolje pozivnice za upoznati našu tradiciju, običaje i usput se dobro provesti.
foto: Samoborski fašnik
Foto: Riječki karneval, Tz Samobor, www.fasnik.com, Lastovski poklad
Zvjezdana glazbena imena zapalit će glavnu pozornicu ovogodišnjeg Samoborskog fašnika
Uz vrhunske koncerte, sve posjetitelje 191. Samoborskog Fašnika očekuje i zabavan dječji program te niz sadržaja koji će krajem veljače Samobor učiniti najpoželjnijom kontinentalnom destinacijom. Dođite i posjetite najzabavnije događanje Zagrebačke županije, glasoviti Samoborski fašnik - party za sve generacije!
Samoborski fašnik, njegovo 191. izdanje počinje u petak 17. veljače 2017. godine velikim koncertom grupe Colonia, koja će rasplesati glavni samoborski trg, atmosferu podignuti do vrhunca i označiti 11 nezaboravnih dana Fašničke republike. Da Samobor živi u jednakom ritmu i dobrim glazbenim ritmovima, nakon Colonie pobrinut će se već 18.02. Psihomodo Pop, koji će biti nastavak odličnog glazbenog programa koji su organizatori pripremili za ovogodišnji Fašnik. Nastavak vrhunskih koncerata obilježit će nastup Nine Badrić, jedne od najvećih hrvatskih glazbenica, koja će na glavnoj pozornici svoj koncert održati 24.02., dok je subota 25.02. rezervirana za Opću opasnost i njihove prepoznatljive rock izvedbe. Ništa manje spektakularno neće biti ni zatvaranje Samoborskog fašnika, 28.02., kada će se na pozornicu popeti kultno Prljavo kazalište i spustiti zavjesu na 191. izdanje jednog od najboljih fašnika regije.
Da Samoborski fašnik nisu samo glazbene zvijezde potvrđuje i činjenica da će Fašnička republika živjeti u znaku maski i prije i nakon koncerata i to bogatim programom u kojem će svatko pronaći nešto za sebe. Tako su subote i nedjelje rezervirane za one najmlađe, kada će se održavati dječji programi i na glavnoj fašničkoj pozornici u jutarnjim satima ali i u Maloj dvorani Galerije Prica gdje su za najmlađe organizirane besplatne JumpingClay radionice, a prekrasne dječje predstave i radionice pripremio je Laboratorij zabave. I to nije sve, pozornica na Trgu Matice Hrvatske bit će ispunjena dječjim smijehom, plesnim skupinama, igrom, predstavama za djecu kazališta Šareni svijet i Udruge Antuntun.
“Ove godine potrudili smo se osigurati više sadržaja na različitim lokacija u zoni Fašničke republike, gdje smo osigurali bogat zabavni program za sve generacije. Dakako , dječji fašnik je nezaobilazna stanica na glavnoj fašničkoj pozornici gje se u nedeljna jutra očekuje više od 2500 djece samoborskih vrtića i osnovnih škola. Pozivamo sve zainteresirane da se prijave za najbolje obiteljske, grupne i pojedinačne maske koje ćemo ove godine bogato nagrađivati”, izjavila je Martina Paladina, direktorica Turističke zajednice Grada Samobora.
Samoborski fašnik priprema još niz događanja koji će sigurno privući veliki broj ljubitelja maskiranja, ali sve one koji vole biti dio fašničke povorke, koja iz godine u godinu oduševljava svojim programom i događanjima.
Bit će tu i izbor najboljih maski, u suradnji s Hrvatskom poštom tražit će se i najbolja i najljepša razglednica Dječjeg fašnika, a organizatori najavljuju još veliki broj iznenađenja, što je najbolja pozivnica svima da budu gosti 191. Samoborskog fašnika.
Više informacija o ovogodišnjem Fašniku pronađite na web stranici tz-samobor.hr, Samoborski Fašnik ili posjetite njihovu Facebook stranicu. Uživajte u najboljoj ovogodišnoj zimskoj zabavi a usput istražite i ljepote Samobora.
Dobro nam došli!
Promo
Nagrađivana rekonstrukcija Bitke kod Stubice i ove godine na meti brojnih posjetitelja
Buna traje! Naoružajte se dobrim raspoloženjem i pravac u Stubicu na fajt!
Poznati stubički „Fajt“ svake godine bilježi sve više pohvala i posjeta. Veličanstvena „Bitka nad bitkama“, koja je za svoju originalnost i dobru organizaciju dobila i SIMPLY THE BEST nagradu u kategoriji najboljeg turističkog događanja na ovim prostorima, medijski i od strane publike najpraćenija je hrvatska manifestacija. Razlog tome je i izuzetno duhovit i zabavan program u koji se tokom cijelog dana uključuje i staro i mlado. Stubica se vraća stotine godina unazad u doba kada se vodila bitka za pravicu seljaka.
U poznatom zagorskom kraju smještenom na sjevernim padinama Medvednice povijest se ponavlja svake godine kao spomen ustanka malog čovjeka u borbi za „pravicu“ i to kao događaj koji iz godine u godinu prikuplja sve više sudionika, a i posjetitelja. Riječ je o rekonstrukciji bitke kojom je dokrajčena znamenita Seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca, koja se, kako povijesni izvori bilježe, zbila kod Stubičkih Toplica 9. veljače 1573. Manifestacija počinje „Puntanjem seljaka“. Ispred rodne kuće Matije Gupca okuplja se kmetsko vodstvo koje na čelu s Matijom Gupcem kreće prema Gupčevoj lipi. Tamo ih dočekuju nezadovoljni seljaci te započinje „puntanje kmetov“ tj. naoružavanje kmetova, puntara koji dižu Bunu. Dan prije Bitke u šatoru u Parku Jure Stubičanca počinje zagrijavanje na Fešti kod Stubice.
Glavni događaj - „Bitka kod Stubice“, koja je sa statistima u srednjovjekovnim kostimima feudalaca i seljaka, naoružanim mačevima, topovima, vilama, kopljima i srpovima, vjerni prikaz završne bitke na stubičkom polju odvijat će se u subotu 11. 2.2017. Cjelodnevni program počinje već od 11 h sa kulturno -umjetničkim programom i okupljanjem vojski prije same centralne bitke. Uz prigodnu rekonstrukciju bune posjetitelji će imati priliku posjetiti sajam starih zanata, probati široku ponudu domaćih specijaliteta, dobre kapljice i naravno, kao i svake godine dobro se zabaviti.
U 13.30 sati kmetska vojska kreće putem Obrtničke ulice do Majsecova mlina, gdje će ih dočekati vojska Franje Tahyja, te oko 14 sati počinje završna Bitka kod Stubice. Svi posjetitelji imati će priliku uživo vidjeti spektakularnu bitka seljaka i Tahyjeve vojske, u kojoj je nadmoćnija vojska porazila kmetove predvođene Matijom Gupcem, Na bojnom polju sudjeluje više rodova vojski : pješadija s kratkim i dugim oružjem (mačevi, buzdovani, koplja, helebarde), puškari s vatrenim oružjem (topovi, puške kukače i arkebuze), streličari s lukom i strijelom i samostrelom te kmetska vojska s prekovanim oruđem u oružje (viliama, kosirima, sjekirama).
Buna koja je postala i međunarodni događaj okuplja udruge još iz Mađarske, Slovačke i Slovenije.
Ovogodišnja Bitka ima poseban značaj za sve one koji sudjeluju u njoj i posvećena je jednom od pokretača ove manifestacije -Zlatku Mirtu, zvanom Medo, koji je godinama igrao Matiju Gupca, a preminuo je krajem prošle godine.
Nakon žestokog fajta od 16 h u počinje poznati Buna party, a sve posjetitelje ove godine ugrijat će grupa „Vatra“ te Tamburaški sastav Arka, Cinkuši, i DJ Goc.
I ove godine godine organiziran je prijevoz poznatim zagorskim cugom za samo 5 kuna koji polazi iz Zagreba u 10.05 h-povratak je u 17.50 h, stoga vam ništa drugo ne preostaje nego da se naoružate dobrim raspoloženjem i krenete u fajt!
Buna traje, buna traje-postao je već tradiconalni povik svih sudionika a i posjetitelja , dajući do znanja Franji Tahyju i njemu sličnima da još uvijek ima nade i onih koji su spremni opet dići bunu i boriti se do zadnje kaplje kmetske krvi'!
Za sve koji žele doći na Bunu, Grad Zagreb i ove godine poklanja besplatne ZET linije!
foto: Davor Vojvoda
SUPETAR – Idealan spoj aktivnog odmora i autentičnog otočkog doživljaja!
U Supetar ćete se zaljubiti na prvi pogled, još kada ugledate njegove vizure približavajući mu se trajektom. Nećete ni slutiti koje vas mogućnosti tamo očekuju...
Autor: Alma Radoš
Brač je - barem što se tiče prometne povezanosti sa Splitom, odavno prestao biti otok, pa zahvaljujući čestim trajektnim linijama Split – Supetar brzo ćete i bez stresa doći na svoje odredište. Supetarska luka jedan je od najomiljenijih motiva na profesionalnim i amaterskim fotografijama otoka Brača i postala je svojevrstan zaštitni znak ovog grada. Kroz nju godišnje prođe više od 1,7 milijuna putnika i više od 600 tisuća vozila. Kada smo već kod brojki, spomenimo i da se već treću godinu na području Supetra bilježi više od pola milijuna noćenja. Točnije do 15. listopada zabilježeno je 540 527 noćenja te 75 454 turističkih dolazaka, što je sedam posto više dolazaka nego u istom razdoblju prošle godine. A ako je suditi po novim projektima, velike nade polažu se u nautički turizam, pa će se već 2017. uz 30 postojećih vezova u starom dijelu supetarske luke, u ponudi naći novih 30 vezova na predjelu Vlačica. Riječ je o investiciji Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije vrijednoj 15 milijuna kuna.
Porast broja gostiju u Supetru rezultat je turističke politike, vrhunske hotelske ponude, kvalitetnog obiteljskog smještaja i bogatih sadržaja za hedoniste, ljubitelje kulturnog i aktivnog turizma s atrakcijama na čitavom otoku.
Četiri tematske i sedam biciklističkih staza
Ukupno četiri tematske staze ispričat će vam autentičnu priču o otočnom životnom stilu i bogatom supetarskom naslijeđu. Hedonisti će se odlučiti za Pješačku & Gourmet stazu „Dolčevita“ koja počinje iznad Supetra, i na kojoj se nalazi pet restorana, konoba i agro-domaćinstava te dvije umjetničke galerije i jedna vrhunska obiteljska vinarija.
Volite li masline i maslinovo ulje prošećite Pješačkom stazom „Maslinovi puti“, koja započinje u pitoresknom mjestu Mirca i u duljini šest kilometara vodi kroz prekrasne otočne maslinike.
Ljubitelji umjetnosti neće propustiti Kulturni đir „Dan s Rendićem“, u najljepšim dijelovima povijesne jezgre Supetra i na mjestima na kojima je ovaj poznati kipar, inače rođeni Supetranin, ostavio neizbrisiv trag.
Tematsku stazu „Herkules“ odabrat će svi oni koji uživaju u miru i prirodnom okruženju. Staza vas vodi povrh Splitske u napušteni rimski kamenolom Rasohe s reljefom Herkulesa u stijeni, u kamenolom iz kojeg se vadio kamen za izgradnju Dioklecijanove palače u Spliitu.
Od 25 biciklističkih staza na otoku Braču, njih sedam kreće iz Supetra.
Oni malo ambiciozniji i s boljom kondicijom, odabrat će najdulju stazu sv. Jure, zaštitnika otoka, koja sa 180,13 kilometara povezuje čitav Brač. Nemojte propustiti razgledati Muzej otoka Brača u Škripu, Klesarsku školu u Pučišćima, ranokršćansku baziliku u Povljima, crkvu Krista kralja u Selcima, plažu Zlatni rat u Bolu, crkvicu sv. Petra s borom na krovu u Nerežišćima, zvonik župne crkve u Ložišćima, inače još jedno od remek djela već spomenutog Ivana Rendića…
Staza Sv. Josipa u duljini 45 kilometara cestom će vas odvesti na zapadni dio otoka, preko Miraca i Sutivana do Ložišća pa dalje do prekrasne uvale u Milni te natrag do Ložišća pa do Dračevice i Donjeg Humca, koji je s umjetničkim galerijama, restoranima i vinarijama idealno mjesto za predah. Natrag do Supetra vodi vas asfaltirana cesta uz lagani spust s veličanstvenim pogledom na Brački kanal.
Za sve kategorije biciklista
Za lagano obiteljsko bicikliranje i uživanje u prekrasnom krajobrazu, najbolje je odabrati 15 kilometara dugu „family friendly“stazu Sv. Roka koja iz Supetra preko Miraca vodi sjeverozapadnom obalom otoka Brača do jedinstvenog Sutivana čiji je zaštitnik upravo ovaj svetac.
Staza Sv. Lovre duga 27,6 kilometara, namijenjena je svim kategorijama biciklista. Vodi iz Supetra preko Trolokvi do prekrasne uvale Babin laz, pa dalje do Splitske, antičke luke iz koje se izvozio kamen za gradnju veličanstvene Dioklecijanove palače. Do Postira nastavljate makadamskim putem, a nakon toga vožnjom uz more dolazite do pješčane uvale Lovrečine, jedne od najljepših plaža otoka Brača u kojoj su ostaci ranokršćanske bazilike Sv. Lovre iz 6.stoljeća.
Biciklistička staza Sv. Jelene u duljini od 29,5 kilometara zahtjevna je staza. Preko Miraca trasom „Maslinovih puta“ vodi do Dračevice, neotkrivenog dragulja otočne arhitekture, pa preko Nerežišća do Škripa čija je zaštitnica sv. Jelena, i dalje do Splitske te natrag za Supetar.
Po zaštitniku grada Supetra, sv. Petru, dobila je ime zahtjevna staza duga 49,2 kilometra koja vodi do pitoresknih Miraca te usponom po makadamu i asfaltiranom državnom cestom do početka Pješačke & gourmet staze „Dolčevita“. Nastavlja prema Nerežišćima u kojima je također crkva sv. Petra sa borom u krovu, pa do Lovrečine i natrag za Supetar.
Zvuči savršeno za sve vas koji volite aktivni odmor, zar ne!?
Odlučite li se za zahtjevnu stazu Sv. Jere, ukupne dužine 55,2 kilometra vozit ćete istočnom stranom otoka Brača kroz Splitsku, Postira do Pučišća. Nastavljate dalje prema Pražnicama te lagano po bračkoj visoravni. Skrenete li malo s puta u Gažul, uživat ćete u vrhunskoj otočnoj janjetini i bračkom siru, a potom se laganim spustom državnom cestom preko Nerežišća vraćate u Supetar.
Više informacija pronađite na www.supetar.hr i dobro došli!
Posjetite Facebook stranicu Tz Supetra
Poslastica za pustolove! Kreće projekt postavljanja "Via ferrate" na brdu Perun u Podstrani!
Nova doza turističke atraktivnosti za Podstranu!
PUSTOLOVI ĆE BITI PRESRETNI kada im kažemo da jedna od omiljenih domaćih destinacija, Podstrana, planira inovativan projekt na brdu Perun koji će svakako biti toplo dočekan od strane ljubitelja aktivnog odmora – via ferratu!
IZAZOVNI PLANINARSKI POTEZI NA DOHVAT RUKE. No, što točno podrazumijevamo pod tim izrazom? Riječ je o osiguranom penjačko-planinarskom putu koji savladava probleme i prepreke u stijeni. Čelična užad koja prati put cijelom njegovom dužinom glavni je dio moderne ferrate.
Ovisno o težini uspona, fiksirana je u stijenu sa klinovima i žabicama na svakih 3-10 metara, a dodatni sadržaji koji prate ferratu su čelične stope, skale, nožišta, oprimci, te u nekim slučajevima i mostovi. Korištenjem jednostavnog via ferrata kita, koji se sastoji od penjačkog pojasa i dvije gurtne s karabinerima te kacige, teži planinski pristupi - koje bi inače mogli savladati samo iskusni penjači sa kompletnom opremom i užadi - postaju pristupačni i sigurni planinarima i izletnicima.
Upravo u ovoj činjenici leži glavna čar ove vrste planinarskog puta, pa tako popularnost via ferrate zadnjih godina ne jenjava - kako među planinarima i penjačima, tako i među samim turistima. Štoviše, atraktivne regije u Dolomitima i Alpama tokom ljetne sezone zasnivaju svoj turizam upravo na planinarskim stazama te ferratama, koje su tamo jako zastupljene.
NOVINA U HRVATSKOJ. U našoj se domovini tek odnedavna počelo pridavati na važnosti via ferrata - kako u planinarskom, tako i u turističkom smislu. U našoj blizini imamo po jednu ferratu na Mosoru i Biokovu, te jednu u kanjonu rijeke Čikole.
BRDO PERUN – IDEALNA „ŠTACIJA“. Brdo Perun idealno je za postavljanje via ferrate zbog relativno lakog pristupa do same staze, položaja i konfiguracije stijene. Atraktivnosti perunske ferrate pridonosi i predivan pogled na Split, more i otoke, a staza će završavati na samom vrhu stijene kod Bunkera. Via ferrata na Perunu bi bila dugačka oko 250-300 metara.
Ferrata je idealna za obogaćivanje turističke ponude Podstrane u smislu pustolovnog turizma, jer je jednako atraktivna planinarskim društvima, penjačkim zajednicama i turistima. U samoj izradi te postavljanju, bušenju, čišćenju i uređivanju staze, sudjelovati će Turistička zajednica Općine Podstrana i članovi PD Perun s volonterima iz drugih Društava – poželimo im dobar vjetar u leđa i sjajnu turističku godinu!
Foto: Tz Podstrana
Otkrijte zimsku bajku u Baranji, Bilju i Kopačkom ritu
Kopački rit - iskonska ljepota u zimskom sjaju
Kopački rit, jedno od najbolje očuvanih močvarnih područja Europe, smješten je u Baranji, u trokutu što ga čine dvije velike rijeke, Dunav i Drava. Smješten na rubnim dijelovima općine Bilje, okosnica je nastanka i razvoja turizma u destinaciji, koja osim prirodnih ljepota, ima za ponuditi nadaleko poznatu baranjsku gastro i eno ponudu. Na obiteljskim turističkim seljačkim gospodarstvima, smještenim u okolici Kopačkog rita, u protekloj 2016. godini ostvareno je 6354 dolazaka i 13 703 noćenja domaćih i stranih turista. Time se destinacija općine Bilje izdvojila kao top destinacija za uživanje u odmoru, prirodi, biciklizmu te gastronomskim delicijama na kontinentu.
foto: Tomislav Horvat
Već je svima poznato da je Kopački rit dom mnogim vrstama ptica, osobito pticama močvaricama. Do sada je zabilježeno 300 vrsta, a na području Parka gnijezdi orao štekavac, simbol Parka. (www.parkovihrvatske.hr)
Hotspots preporuka: Provezite se posebnim vlakićem kroz ljepote Parka
U Parku su posjetiteljima na raspolaganju brojni načini obilaska Parka: turističkim brodicama, malim čamcima, kanuima, biciklima i pješice, a u ove hladne zimske dane i grijanim turističkim vlakićem, sve uz stručnog vodiča koji će posjetitelje najbolje upoznati sa prirodnim bogatstvom parka.
Redovne vožnje su radnim danom u 11h, a vikendom u 11.00h i 14.00h ili prema najavi za grupe.
Cijena obilaska vlakićem je 40,00 kn za sve posjetitelje, a rezervacija se može izvršiti svakim danom od 8:00 do 16:00 sati na broj telefona 031 445 445.
foto: Tomislav Horvat
U program su uključeni i sadržaji Prijemnog centra Kopačevo: video prezentacija, posjet multimedijalnoj izložbi i šetnja drvenom šetnicom.
Na našim jezerima i kanalima često se mogu vidjeti i labudovi kojima, čini se, zima ne smeta.
foto: Boris Bolšec
Simbol parka – orao štekavac – boravi u ritu tijekom cijele godine i može ga se vidjeti kako sjedi na visokim suhim granama u potrazi za plijenom. Na barama se mogu vidjeti i jata lijepih liski, a na granama i na korijenju uz kanale primijetit ćete ptičicu živopisnih boja – vodomara.
foto: Hrvoje Domazetović
Kada padne snijeg ili krošnje vrba i drugog raslinja zahvati mraz, Kopački rit poprima bajkovit izgled koji svakako vrijedi doživjeti, a šetnja drvenim mostovima na sve djeluje opuštajuće.
foto: Tomislav Horvat
Zadovoljstvo posjetitelja najbolje pokazuje činjenica da je prošle godine Park posjetilo više posjetitelja nego ikad do sada uz veliku stopu rasta, a u budućnosti se nadamo da će sve više ljudi upoznati i zavoljeti Kopački rit.
foto: Hrvoje Domazetović
Posjet Parku u ovo zimsko vrijeme ugodno će iznenaditi svojom ljepotom i sigurno potaknuti posjetitelja da dođe u neko drugo godišnje doba i otkrije još jedno novo lice Kopačkog rita.
AUTORI FOTOGRAFIJA:JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE
naslovna: Hrvoje Domazetović, ostale fotografije: Hrvoje Domazetović, Boris Bolšec, Tomislav Horvat
www.tzo-bilje.hr
Facebook TZO Bilje
Podstrana - pet atraktivnih staza za ljubitelje biciklizma!
Stara sela, Zmijski kamen, Artur, Poljički krug i Perun, pet je biciklističkih staza u Podstrani na kojima legende postaju stvarnost!
Autor: Alma Radoš
Nezaboravan dan u Podstrani započnite uz toplu kavu u lučici Strožanac. U Dalmaciji ste, tu vrijeme ima drugačiju dimenziju, a druženje u kafićima uz omiljeni napitak dio je dnevnog rituala. No, to ne znači da trebate odustati od aktivnog odmora.
S dinamičnim sadržajima za pješački, biciklistički i planinarski obilazak te atraktivnim penjalištima za ovisnike o adrenalinu, upravo je Podstrana odličan izbor za rekreativce i sportaše, a Strožanac polazišna točka svih pet biciklističkih staza maštovitih naziva Stara sela, Zmijski kamen, Artur, Poljički krug i Perun.
Na svakoj od njih dočekat će vas neobičan spoj povijesti i sadašnjosti, legenda i stvarnosti. U Strožancu ćete otkriti vrijedan arheološki lokalitet, a malo dalje prema Žrnovnici, na Zmijskom kamenu - zaštićenom kulturno-povijesnom dobru, doznat ćete sve o praslavenskim božanstvima.
Ako ste zaljubljenik popularne „Igre prijestolja“ ne propustite vožnju oko napuštenog kamenoloma Peta Peruna i izletišta Antoničin mlin, lokaliteta na kojima se snimala četvrta sezona ove spektakularne serije.
Na padinama Primorske kose doživjet ćete neobičnu ambijentalnu ljepotu eko-etno sela Gornje Podstrane, Starog sela Jesenice i Duća, a sve o bogatoj povijesti poljičke kneževine doznat ćete podno brda Podgradac. Tu ćete, s vidikovca pored crkve sv. Jure zaštitnika Poljica, uživati u veličanstvenom pogledu na ušće Cetine.
Bogatu antičku i srednjovjekovnu baštinu otkrit ćete na povijesnom lokalitetu u Svetom Martinu, mjestu u kojem je nekada uz crkvu stajao dvorac hrvatskog kneza Mislava. U toj crkvi pokopan je rimski vojskovođa Lucije Artorije Kasto, o čemu svjedoči nadgrobna stela. Ništa neobično da prema nekim istraživanjima nije riječ o pravom pravcatom kralju Arturu!
Čini se da ovakve priče i bogata turistička tradicija Podstrane sve više intrigiraju i privlače goste pa će ova godina završiti rekordnim brojevima dolazaka i noćenja.
U prvih deset mjeseci registrirano je više od 500.000 noćenja i preko 102.000 dolazaka, što je indeks rasta od 16 posto u noćenjima i 12 posto u dolascima.
Ovim odličnim brojkama pridonose brojne manifestacije među kojima je i Rekreativni MTB maraton „Perun 2017.“ koji se u duljini 12 kilometara održao početkom siječnja. Dođite i budite dio ove lijepe priče.
Foto: Tz Podstrana
Bolske biciklističke staze - poker kraljica!
MEDITERANSKI RAJ ZA CIKLOTURISTE. Poznajete ga kao jednu od najljepših i najuspješnijih destinacija, u kojoj se i za babljeg ljeta traži mjesto na plaži više - to je naš turistički prvak Bol, koji je sada dobio i novu dozu turističke atraktivnosti – sjajne biciklističke staze!
Ove staze, nazvane mahom po karakterističnom mediteranskom ljekovitom bilju, pravi su poker kraljica, te smo im morali osigurati titulu glavnih zvijezda našeg teksta, a koje još aseve Bol čuva u rukavu – posebno one teniske! – saznat ćete nastavite li čitati naše retke!
STAZA ČIJE IME SVE GOVORI. Vozeći se stazom Kadulja možete jasno namirisati ovu čudesnu ljekovitu biljku, pa je ona kao stvorena za sve one koji žele osjetiti prirodu, a sa svojih 55 km duljine i 1400 m uspona, ujedno predstavlja i pravi izazov! Kreće iz Bola te se uspinje u Gornji Humac, a svog putnika namjernika daruje pogledom na prekrasne krajolike, autohtona bračka naselja i selačke zaseoke. Njima se i spušta prema Selcima i najistočnijem naselju na Braču – Sumartinu, odakle se nanovo penje prema Selcima a onda spušta u Povlja, dok se natrag prema Bolu vraća istim putem.
POGLED KOJI SEŽE SVE DO ITALIJE bit će vaša glavna nagrada za savladavanje prekrasne staze Pinija! Ova 90,4 km dugačka staza sa 2160 m uspona koja prolazi prekrasnim krajolicima, namijenjena je biciklističkim zaljubljenicima u duge MTB vožnje. Kreće iz Bola prema Murvici uz more, serpentinama se penje do Obršja, skreće prema Dračevici te se pored Vele gomile kroz maslinike spušta u Sutivan. Do Supetra se stiže kroz mjesto Mirca, širokim makadamom udaljenim tek koji metar od mora; ondje se i okreće te se vraća natrag u Mirca, ali ovog puta se skreće prema jugu te se kroz Maslinove pute penje u Donji Humac. Kroz Nerežišća se putuje prema vrhu Brača, na vidikovac Vidova Gora, s kojeg puca prekrasan pogled na Hvar, Šoltu, Vis... sve do Italije! Do početne točke u Bolu vraća se spustom do mora, kroz Murvicu uz plažu Zlatni rat.
PUTEVIMA BRAČKIH VINOGRADARA krenit ćete odvažite li se na put stazom Plavac Mali! Kombinirana, brežuljkasta, kružna biciklistička staza duljine 44km, kreće iz centra Bola šetnicom preko plaže Zlatni rat, dalje do Murvice. Nastavlja se prema zapadu kroz vinograde Plavca malog do V. Farske. Potom započinju serpentine do napuštenog zaseoka Obršje. Staza skreće prema istoku kroz borovu šumu, te baš kao i staza Pinija - vodi prema vrhu Vidova gora koji je prekrasan vidikovac. Kroz visoravan Vidove gore vodi do Zračne luke te se spušta državnom cestom nazad u Bol, gdje i završava.
STAZA RUŽMARIN je duljine 19,8km s malo uspona. Kreće iz centra Bola prema istoku do Dominikanskog samostana, a potom makadamom prema istoku kroz maslinike i vinograde do samog kraja staze. Polukružno se okreće i vodi nazad do Bola, te starom cestom u smjeru Murvice, pa natrag šetnicom u bolski centar.
ELEGANTAN SPORT U ELEGANTNOM AMBIJENTU. Bol prirodno u svemu naginje eleganciji (sjetimo se njegova vizualnog identiteta i rta Zlatni rat koji je jedan od najupečatljivjih simbola domaćeg turizma!) pa tako ne iznenađuje činjenica da je bijeli sport – tenis, ondje ponovo zaživio! WTA 125K turnir, nadamo se, vratit će Bolu nekadašnju slavu kao jedne od najatraktivnijih teniskih destinacija, a iduće će se godine održati od 4. do 11. lipnja. Uz mlade teniske nade, te pregršt popratnih aktivnosti, kao što su atraktivni hotelski smještaj te užitak u suncu i moru u samoj špici sezone, Bol ima sve šanse da postane hrvatski Saint-Tropez!
VINSKA TRADICIJA KOJA TRAJE CIJELO STOLJEĆE. U samom centru Bola smjestila se vinarija Stina. Vinarija koja datira iz 1903 godine, kada je i osnovana vinska zadruga kako bi služila potrebama stanovnika Bola, slovi za jedan od najsuvremenije uređenih i opremljenih vinskih podruma u Hrvatskoj! Ako ste ljubitelj kvalitetne vinske kapljice, preporučamo kušanje nove marke vina – Stina - napravljene od autentičnih vrsta grožđa: Pošip, Vugava (bijela vina) i Plavac Mali (crno)!
BOL SE PODJEDNAKO SVIĐA SVIMA. Kada je gospođa Valentina Palajsa, računovotkinja Tehničke škole iz Karlovca, rezervirala svoj smještaj u hotelu Elaphusa, nije ni slutila da će upravo ona biti nagrađena kao 100.000-ti posjetitelj! Sa rekordnih 100.000 posjetitelja u svega jednoj sezoni, Bol je žargonski rečeno, nadmašio sam sebe, te je u listopadu proslavio i prigodnim priznanjima obilježio najbolju sezonu ikada, a zanimljiva je i struktura gostiju – iako prevladavaju Njemačka, Skandinavske zemlje i Francuska sa vrtoglavom brojkom od oko 83.000-86.000 ostvarenih noćenja, ne zaostaju ni Austrija, Slovenija, Hrvatska, Italija i Velika Britanija! Možemo stoga zaključiti da je ovo univerzalno dopadljiva destinacija, i što joj drugo poželjeti doli - da nastavi nizati turističke uspjehe!
Više: bol.hr