Čarolija šibenskog Uskrsa - ne propustite Uskršnji doručak
Šibenik, grad koji u turističkom smislu postaje sve uzbudljiviji, grad je prepun pozitivnog kontrasta. Stari mediteranski štih sretno se isprepliće s novim tehnologijama i atraktivnim sadržajima, a u svemu tome ne zaboravlja njegovati i tradiciju. Kako je Uskrs pred vratima, u Šibeniku se sprema već poznati Uskršnji doručak.
Što vas čeka u Šibeniku ovog Uskrsa?
I ove godine Šibenik će tradicionalno organizirati Uskršnji doručak koji u svom programu prati u potpunosti dalmatinsku tradiciju. Uskrsna jaja, dalmatinski pršut, razni sirevi, pogače..samo su neka od gastro menija koje organiziraju Turistička zajednica grada Šibenika, Udruženje obrtnika grada Šibenika i grad Šibenik. Ako ste već tamo, nemojte propustiti fritaju – šibenski specijalitet koji se pravi vjerovali ili ne od 5.000 jaja i jako puno pancete i šparoga.
Svojim nastupima razveselit će vas Dječji zbor Cvrčak, Etno igraonica Balarin, Šibenska narodna glazba i Šibenska gradska straža, Kulturna udruga Dubrava. Tradicionalno Šibensko kolo izvesti će Kulturna udruga Šibenske šuštine, a program se zatvara nastupom poznatog ansambla Bonaca. Povedite i najmlađe, jer je program skrojen po mjeri svih generacija. Pjesme, plesa, dobre spize i još boljih vibracija neće vam nedostajati – upravo je Šibenik poznat po svojoj neodoljivoj morskoj vibri koja treperi u svakoj pori njegova starog kamenog bića.
Šibenske atrakcije
Teško je na jednom mjestu pobrojati sve atrakcije ovog drevnog dalmatinskog ljepotana.
Dovoljan doživljaj je već i kava u gradskoj jezgri ili šetnja ka nekoj od šibenskih tvrđava. Proljeće je idealno vrijeme za obići neke gradske znamenitosti.
Donosimo popis onih koje ne bi trebale propustiti, no cijeli Šibenik je svojevrsna priča za sebe i jednako iskustvo imate šetnjom kroz njegove kamene uličice, kao i razgledom bogatih kulturno – sakralnih objekata.
Uživanje na šibenskim plažama ne mora biti rezervirano samo za period ljetnih vrućina. U proljeće će vas blizina mora okrijepiti i osnažiti za lakši povratak u gradsku stresnu košnicu a šibenska gradska plaža Banj, osim ljepotom i čistoćom mora, diči se i prekrasnim pogledom pri laganoj šetnji, te dodatnim sadržajima.
Šetnica u Kanalu Sv. Ante
Kanal sv. Ante, poznat i pod nazivom Šibenski kanal, smješten je oko 1 km jugozapadno od šibenske rive i gradskog središta. Dostupan je morskim putem iz Šibenika te iz smjera otvorenog mora. Do šetnice u kanalu može se doći automobilom, cestom prema Zablaću i Solarisu. Glavni ulaz na šetnicu je u uvali Škar, gdje se nalaze parkiralište, plaža, dječje igralište i most prema Tvrđavi sv. Nikole. Uz prirodne ljepote uočljive na prvi pogled i prekrasan panoramski pogled na Šibenik, šibenski arhipelag i Tvrđavu sv. Nikole, kanal krije brojne kulturne i prirodne blagodati, te je idealno mjesto vaše šetnje i istraživanja.
Katedrala svetog Jakova (UNESCO) sa starom gradskom jezgrom
Najveća, ali i najpoznatija atrakcija grada Šibenika svakako je Katedrala svetog Jakova, a koja se sa samom gradskom jezgrom nalazi na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine. Izgrađena je u 15. i 16. stoljeću te je svojevrsni simbol grada. Radi se o jednoj od najljepših hrvatskih katedrala i svakako spada u obavezno mjesto vašeg razgleda.
Tvrđava sv. Nikole
Tvrđava sv. Nikole jedna je od najznačajnijih venecijanskih fortifikacija i jedna od najljepših tvrđava na Jadranu.
Morski tunel | Morski tunel atraktivan je napušteni vojni objekt. Riječ je o nekoliko stotina metara dugačkom tunelu koji je služio kao sklonište za ratne brodove.
Pješačka, trim i biciklistička staza | Duga je oko 4,4 km i povezuje područje od uvale Panikovac do otoka Školjića pred Tvrđavom sv. Nikole. S postojećim putovima omogućuje osmišljavanje kružnih ruta
Muzej grada Šibenika
Muzej je smješten u predivnoj palači poznatoj pod nazivom "Kneževa palača", tik do Katedrale svetog Jakova. Posjetite službene stranice Muzeja grada Šibenika ovdje.
Ne propustite posjetiti ovu srednjovjekovnu ljepoticu s koje možete na dlanu vidjeti cijeli šibenski arhipelag. Popnite se i na jednu od naljepših pozornica na Jadranu na kojoj se odvijaju brojna događanja tokom cijele godine.
Tvrđava koja je nedavno doživjela potpunu obnovu i rekonstrukciju, još od 1646 godine blista kao monumentalni spomenik šibenske arhitektonske i kulturne baštine. Razgledajte Proširenu stvarnost, jednu veliku tehnološku atrakciju ove tvrđave u kojoj možete detaljno upoznati Šibenik iz 17og stoljeća, te doživjeti adrenalinsko iskustvo opsade 1646/47.
Posjetite i Gastro kulturni centar, na Tvrđavi Barone, uz jedinstveni pogled na srednjovjekovni grad i njegov arhipelag. Možete razgledati i Barone shop, u kojem se nalaze brojni autohtoni eno/gastro proizvodi lokalnih malih i srednjih poduzetnika.
I ne zaboravite: Uskrsni doručak: 17.04. – Na Uskrsni ponedjeljak, u 10:30 sati na Trgu Pavla Šubića 1, čekat će vas raskošan tradicionalni uskrsni doručak s fritajom od 5000 jaja i brojnim drugim uskrsnim slasticama.
Uz Šibensku narodnu glazbu i povijesnu Šibensku gradsku stražu posjetitelji će imati prilike uživati u a capella klapskoj pjesmi i nastupima brojnih kulturnih udruga. Proslavimo Uskrs u jednom od najljepših mediteranskih gradova – magičnom Šibeniku! Dobro došli!
Turistička zajednica grada Šibenika
Facebook
Twitter
Instagram
Fotografije ustupila Turistička zajednica grada Šibenika
Proljeće zove- otkrijte zelena blaga Bilogore kroz ciklogastro turu
Top izlet ovog proljeća - Hotspots preporuka
Napokon smo dočekali zeleno proljeće! Ljepota čudesne prirode koja se budi iz zimskog sna nikog ne ostavlja ravnodušnim, a kad se ta ljepota poveže s boravkom u prirodi, imamo recept za odličan izlet. A zna se, priroda se nigdje ne budi ljepše doli na smaragdnom kontinentu Lijepe Naše. U to ime nemojte propustiti datum 09.04. i posjetu Bjelovarsko - bilogorskoj županiji, u kojoj ćete iskusiti čari bogate gastro ponude, uživancije u prirodi i aktivnog odmora. Što vas očekuje na izletu?
Na ovom izletu kušat ćete hranu najboljih seoskih domaćinstava, nazočiti profesionalnoj biciklijadi, krenuti novim vilinskim putem kamo možete povesti najmlađe, sudjelovati u edukativno kreativnim radionicama, osjetiti vjetar u kosi na poznatim konjičkim stazama uz certificirane vodiče turističkog jahanja i jako se lijepo provesti..
foto: Vila Bilogore
Raspored događanja za ciklogastro turu 9.4.2017. Vila Bilogore, Mala Dapčevica
“Zelena blaga Bilogore” jedinstven je ciklo-gastro događaj na obiteljskom imanju Vila Bilogore u Maloj Dapčevici namijenjen ljubiteljima biciklizma, zdrave hrane i prirode.
Smještena u šumi, dva kilometra od glavne ceste Grubišno Polje/Virovitica, Vila Bilogore nudi jedinstveni mir i odmor od svakodnevnih gradskih vreva i stresa.
ZDRAVA HRANA 9. 4. 2017.
foto: Vila Bilogore
Započnite dan u Vili Bilogore uz degustaciju domaćih proizvoda s lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Primjerice, priprema se tradicionalan juneći gulaš s domaćim rezancima koji će moći okusiti svi posjetitelji.
Zelena blaga Bilogore predstavit će Vam OPG Jareš − proizvođače sira iz Dežanovca,
foto; OPG Jareš
Tu je i OPG Gorza s malinovim vinom iz Bjelovara,
foto; Tihomir Gorza
Dočekat će vas i OPG Balja iz Garešnice s pčelinjim proizvodima i kupkama od sljeza
foto; Tatjana Balja
Iskušajte i neodoljive proizvode od lavande romske etno-kuće iz Velikog Trojstva.
BICIKLIZAM 9. 4. 2017.
Vila Bilogore početna je i završna točka 44 kilometara duge biciklističke rute brdima Bilogore. Staza povezuje Virovitičko-podravsku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju, gotovo cijelom dionicom očekuje vas makadamska vožnja i usponi.
foto: Saša Pjanić
Na biciklijadi koju organizira Nippy Adventures, portal za promociju cikloturizma, će sudjelovati biciklisti iz biciklističkih udruga iz Bjelovara, Virovitice, Daruvara, Garešnice i Pakraca. Staza je zahtjevna, a za one koji dolaze iz smjera Virovitice zajednički polazak organiziran je ispred Zagrebačke banke s polaskom u 8 sati.
Povratak je predviđen do 13 sati kada će na imanju za sve sudionike biciklijade biti poslužen juneći gulaš s domaćim rezancima. Kotizacija za biciklijadu koja će biti organizirana na imanju Vila Bilogore je 60 kuna.
VILINSKI PUT I EDUKATIVNA RADIONICA ZA NAJMLAĐE 9. 4. 2017.
Za vrijeme biciklijade djeci osnovnoškolskog uzrasta bit će predstavljen Vilinski put na kojem će se djeca pobliže upoznati s florom i faunom bilogorskih šuma. Stručni vodiči ispričat će im zanimljive povijesne priče ovoga kraja, a šetnjom samim Vilinskim putem pobliže će im pokazati najzanimljivije od prirodnih bogatstava Bilogore. Imanje Vila Bilogore nalazi se usred netaknute šume i prostire se na 15 hektara.
Sama šetnja Vilinskim putem trajat će 50 minuta. Nakon šetnje Vilinskim putem djeca će moći sudjelovati i na edukativno-kreativnoj likovnoj radionici Šareni tanjur zdravlja gdje će imati prilike i kušati obroke koje će tamo pripremati. Voditeljica radionice je Nikolina Mihić, profesorica likovne kulture te ujedno i članica Udruge za promicanje kvalitete života Iskorak iz Virovitice.
SPORTSKE AKTIVNOSTI 9. 4. 2017.
Za ljubitelje aktivnog turizma u sklopu okućnice Vile Bilogore organizirano je i sudjelovanje zainteresiranih gostiju u streličarstvu, a vodiči turističkog jahanja koji nam dolaze s Prve međunarodno certificirane, Bilogorske konjičke turističke staze, gostima će omogućiti da se okušaju i u jahanju. Za one najmlađe tu je veliko dječje igralište s ljuljačkama, klackalicama i pješčanikom.
Zelena blaga Bilogore 9. 4. 2017. - program događanja
8.00 – okupljane biciklista u središtu Virovitice kod Zagrebačke banke
8.30 – polazak na vožnju prema Maloj Dapčevici na imanje Vila Bilogore (18 km)
09.30 – Bilogorski doručak
11.00 – polazak na MTB vožnju brdima Bilogore (44 km)
11.30 – Vilinski put – edukativna šetnja šumom
13.00 – Šareni tanjur zdravlja – edukativno-kreativna likovna radionica
14.00 – ručak
15.00 – slobodne aktivnosti (jahanje uz vodiče, streličarstvo, nagradne igre)..
foto: Vila Bilogore
VILA BILOGORE
Na krajevima istočne Bilogore smjestilo se jedno od najljepših obiteljskih imanja – Vila Bilogore. Vila Bilogore smještena je u šumi, dva kilometra od glavne ceste Grubišno Polje/Virovitica.
Svojim gostima prije svega zbog svoje lokacije i fantastične prirode koja je okružuje nudi privatnost i pogled na beskrajno zelenilo koje okružuje čitavo imanje.
Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije, koja je i pokrovitelj “Zelenih blaga Bilogore”, od 2016. godine je postala i članica European destinations of excellence – EDEN Networka Europske komisije, najveće asocijacije održivog turizma u Europi, a sama Vila Bilogore ponosi se s četiri zvjezdice koje joj je dodijelilo Ministarstvo turizma RH.
Obiteljska kuća Rekić već je pet generacija u obitelji, a od 2016. otvorena je gostima pod imenom Vila Bilogore. Gosti koji u sve većem broju dolaze u posjet za kuću i okućnicu imaju samo riječi hvale. Osam je godina trajala obnova kuće, a danas nudi trokrevetnu sobu, prostor za razna događanja te jedinstveni spoj prirode i arhitekture. Na jelovniku se nalaze birana jela lokalnih OPG-ova, pripremana po tradicionalnim recepturama bilogorskoga kraja.
Zabilježite 09.04.2017 u svoje izletničke planere i krenite prema Vili Bilogore. Bilo da se želite rekreirati, zabaviti vaše najmlađe ili uživati u dobrom zalogaju, jedno je sigurno: uživancija neće izostati.
Fotografije preuzete: Turistička zajednica Bjelovarsko - bilogorske županije, Vila Bilogore, Saša Pjanić, OPG Jareš, OPG Gorza, OPG Balja, Romska kuća, Delimir Hrestak, naslovna fotografija Saša Pjanić.
10 dana astronomije – Star party, radionice, izložbe, stručna predavanja pod okriljem tamnog neba iznad Daruvara
Vrijeme održavanja 31.03.- 09.04. 2017.
Kako je sve počelo i kako bi moglo završiti? Možemo li o svemiru naučiti još više, saznati gdje su ti vanzemaljci, naučiti sve o tajnama života i preseliti na druge planete? Znamo li kako je nastao dinosaur, što je Firmijev paradoks i da nam zvijezde mogu biti lijek?
Odgovore na mnoga pitanja koja su stoljećima bila obavijena velom misterije donose nam jedinstvenih 10 dana astronomije u Daruvaru od 31.03. – 09.04. 2017.
Pozivamo vas u Daruvar na 10 dana astronomije od 31.03. – 09.04. 2017., događaj koji se tijekom proteklih sedam godina održavanja razvio u značajno okupljalište astro eksperata i stručnjaka, te brojnih simpatizera i posjetitelja koji o svemiru žele naučiti više. Ove godine predavanja su fokusirana na mogućnosti života u Svemiru, od života prvih putnika u Svemir, životinja kao što je pas Laika, čimpanze, pa sve do ljudskih posada.
Niz predavanja o geologiji, antropologiji, biologiji, medicini i, naravno, astronomiji, okupit će tih dana u Daruvaru vrsne stručnjake, znanstvenike kao što su jedan od vodećih hrvatskih astronoma, prof. Korado Korlević, voditelj planetarija s odjelom astronautike u Tehničkom muzeju u Zagrebu Anto Radonić, prof.dr.sc. Marija Heffer, prof.dr.sc. Ivica Puljak, dr.sc. Nenad Raos, dr.sc.Davorka Radovčić, student filmske montaže na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, Sandrino Požežanac, članica AD Kumova slama Daruvar mag.oec. Dunja Županić i ostali stručnjaci za nebeska pitanja.
Trud i rad koji članovi Astronomskog društva Kumova slama od početka ulažu u ovaj festival astronomije, izniman je i teži ka tome da postane nacionalni jedinstveni projekt znanja, obrazovanja, ali i odlična prilika za promociju tamnog neba iznad Daruvara!
Mnoge štovatelje svemirskih prostranstava zasigurno će obradovati i vijest da će se u sklopu 10 dana astronomije obilježiti 20 godina postojanja kultne radio emisije „Andromeda“ emitiranjem uživo upravo iz Daruvara s uvijek zanimljivim Antom Radonićem.
O dobroj povezanosti znanosti i astronomije s turističkom ponudom i ljepotama Daruvara svjedoči sve veća posjećenost iz svih dijelova Hrvatske, ali i šire. Stoga cijenjeni ljubitelji astronomije, zvjezdoznanci, astronomi i astro amateri, toplo preporučamo da od ponuđenih predavanja izaberete nešto za sebe i uživate u druženjima pod kristalno jasnim zvjezdanim nebom grada Daruvara. Više o svim predavanjima i predavačima, doznajte i na ovom linku.
Napomene: Izložba predavanja i astro vrtić se održavaju u Hrvatskom domu, Daruvar – osim ako nije drugačije navedeno.
Donosimo program i raspored događanja:
Sve informacije potražite na stranicama Turističke zajednice Daruvar - Papuk kao i na stranici
AD Kumova Slama. Lajkajte ih na njihovoj Facebook stranici i budite u toku s svim novostima koje su pripremili za ovogodišnjih 10 dana astronomije.
Dobro došli na najveći astro party ove sezone!
https://www.youtube.com/watch?v=m3wDUdM_BJg&feature=youtu.be
autor video zapisa: Sandrino Požežanac
Autor fotografija: Dunja Županić
Put u Santiago de Compostela - pronađite svoju duhovnu obnovu
Ako ste jedna od onih osoba koju je zima iscrpila – idealno je vrijeme za putovanje i obnovu!
ZADNJIH 100 put je osobnog izazova i rasta na kojem ćete biti fizički aktivni ali i napuniti se energijom, otpustiti misli, fokusirati um na ono što je zaista vrijedno u vašem životu.
Puteva i putovanja ima mnogo, no rijetki su koji nose vibraciju na sjećanja mnogih prolaznika, konjanika, hodočanika i lutalica. Il Camino jedan je od njih. Većina ljudi danas teško može izdvojiti 40 dana od posla i obitelji kako bi prošla 800km Il Camina. Ipak možemo izdvojiti 7 dana za ZADNJIH 100 kilometara.
Naše putovanje počinje u Portomarinu, nastavlja se kroz Palas de Reija, Arzua, od Amental do Santiaga de Compostele. Sedam dana hodanja, 4 sata dnevno. Osim hodanja, dan će uključivati mentalne vježbe te relaksaciju, yogu, meditaciju, tišinu, odmor - potpunu obnovu i povezivanje sa sobom!
Ako trenutno niste spremni za ovakvu avanturu - ne brinite! Kroz ožujak i travanj moći ćete se pripremiti fizički i mentalno sa trenericom.
Ruta sv. Jakova, francuski je dio puta koji prolazi šumovitim dijelovima Galicije. Put je pod UNESCO-vom zaštitom, a poznati pisac Paulo Coelho također je bio inspiriran ovim mjestom. Put obećava napor, ali i duboko istraživanje okoline i naše unutrašnjosti.
Galiciju karakteriziraju brda i planine, poznata je kao zemlja sa tisuću rijeka. Ima vrlo blagu klimu te će ovog proljeća biti divno putovati dubokim i gustim šumama. Moto puta je “Život je da se uživa”, tako na ovom putovanju očekujte male gastronomske barove sa tapasima i lokalnim specijalitetima.
Cilj puta je obnoviti se, uživati u novim destinacijama, pročistiti um, naći jasnoću i smisao života te smjer u kojem želite krenuti ili riješiti i otpusititi nešto što vas muči. ZADNJIH 100 potiče vas na rast i razvoj. Ovo je aktivan istraživački put na koji se kreće 28.4. do 8.5.2017.
Za sva pitanja i detalje putovanja javite se na [email protected] ili na mobilni telefon. 091 6612 092 do 20.3.2017.
Klara Benko autorica je programa zdravog življenja “Najbolja, baš kakva jesam”. Radi i surađuje s Mofit fitness klubom (www.mofit.hr) trenerica je Pilatesa, Les Mills BodyBalance i Spinning. Njezin rad uključuje cjelovit pristup osobi i zdravlju tako kombinira fizičku aktivnost, ali i emocionalno-mentalni pristup. Web stranica: klarabenko.com
promo
Hvar domaćin prestižne ÖTILLÖ utrke u swimrunu!
ÖTILLÖ Swimrun Weekend Hvar kvalifikacijska je utrka za Svjetsko prvenstvo u swimrunu koje se održava u rujnu u Švedskoj!
Vrijeme i mjesto održavanja: Hvar, 1. - 2.04.2017.
Grad Hvar dobio je izuzetnu čast biti domaćinom dvaju kvalifikacijskih ÖTILLÖ utrka za Svjetsko prvenstvo u swimrunu – novoj sportskoj disciplini u kategoriji aquatlona u kojoj natjecateljski parovi naizmjenično trče i plivaju. Natjecanje će se održati 1. i 2. travnja 2017. godine na zapadnom dijelu otoka Hvara pod službenim nazivom „ÖTILLÖ Swimrun Weekend Hvar“.
Utrka okuplja istinske zaljubljenike u sport i prirodu
Ova izuzetno zahtjevna disciplina izdržljivosti, koja se temelji na naizmjeničnom plivanju i trčanju na stazama dugim od 45 do 75 kilometara, u Hvaru će okupiti gotovo 400 natjecatelja. Dvije utrke koje će proći kroz povijesnu jezgru grada, zaštićeni krajolik Paklenih otoka i poluotoka Pelegrin, uz ruševine ilirskih gradina i rimskih vila, kroz stara naselja, preko maslinika, vinograda i polja lavande, povezat će najljepše i najvrijednije što Hvar ima od prirodne i kulturne baštine.
„Od otoka do otoka“
Swimrun kao sportska disciplina nastao je 2006. godine u Švedskoj, a prva swimrunorganizacija ÖTILLÖ (što na švedskom znači „od otoka do otoka“) ovu je izuzetnu sportsku avanturu proširila diljem svijeta. Domaćinstvom manifestacije „ÖTILLÖ Swimrun Weekend Hvar“ u organizaciji Grada i Turističke zajednice Hvara, Hrvatska ulazi u prestižno društvo zemalja u kojima se održavaju utrke ÖTILLÖ Svjetskog prvenstva (uz Švedsku, Njemačku, Englesku i Švicarsku). Utrke su kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo koje se tradicionalno svakog rujna održava u stockholmskom arhipelagu, iz kojeg je sve i krenulo.
Swimrun okuplja istinske zaljubljenike u sport i prirodu s obzirom da je ovo jedna od rijetkih sportskih disciplina koja se prilagođava prirodi i njenim zahtjevnim terenima. Natjecatelji će prvog dana hvarskog swimrun vikenda proći kraću stazu (takozvana sprint utrka duga 15,5 kilometara, sa 6 trčanja ukupne dužine od 13 kilometara te 5 plivanja ukupne dužine od 2,5 kilometra). Utrka za Svjetsko prvenstvo sa stazom dugom čak 45,5 kilometara (11 trčanja ukupne dužine od 34,8 kilometara, te 10 plivanja ukupne dužine od 10,7 kilometara) povezat će stari dio grada Hvara s Forticom, rt Pelegrin, četiri Paklena otoka, naselja Brusje, Malo Grablje i Milnu te prekrasne južne i sjeverne uvale otoka. Start i cilj obje utrke su na glavnom Trgu sv. Stjepana.
Natjecatelji su podijeljeni u tri kategorije - ženski, muški i mješoviti parovi, koji se tijekom utrke ne smiju međusobno udaljiti više od 10 metara. Pravoj sportskoj avanturi pridonosi zahtjevna konfiguracija terena i činjenica da su od početka do kraja utrke natjecatelji u istoj sportskoj opremi.
Očekuje se dolazak preko 200 natjecateljskih timova iz cijelog svijeta
Već sada je zanimanje za „ÖTILLÖ Swimrun Weekend Hvar“ veliko, prijavljena su već 64 tima koja stižu iz Švedske, Engleske, Njemačke, Francuske, SAD, Japana, Češke, Švicarske, Austrije, Rusije, Kanade, Finske, Norveške i Islanda. Očekuje se da će na glavnoj utrci 2. travnja nastupiti gotovo 200 timova (400 natjecatelja, što je maksimalan broj na utrkama), dok se na sprintu dan ranije očekuje oko 35 timova (70 natjecatelja).
Ulaskom u međunarodnu ÖTILLÖ obitelj Hvar ponovno svijetu pokazuje svoj sportski duh i bogatu turističku ponudu te još jednom potvrđuje da je otočka predsezona idealno vrijeme za aktivni turizam i velika sportska događanja na našem najsunčanijem otoku.
Foto: Tz Hvar, ÖTILLÖ swimrun
Više: www.tzhvar.hr
Svjetska biciklistička elita dolazi u Sutivan!
ODRŽANA PRESS KONFERENCIJA UTRKE „UVATI VITAR 2017.“ – VEOMA LIJEPA PRIČA ZA BRAČ!
OD 19. DO 21.05. 2017. centar otoka Brača nakratko će postati – Sutivan! No, što se tiče cikloturističke javnosti (uključujući i gradonačelnika Londona, osvjedočenog ljubitelja tamošnjeg bicikliranja...a i domaće kužine!) on je to postao već odavno!
Ubrajate li se i Vi u ljubitelje avanture na dva kotača, pročitajte naš tekst o press konferenciji koja je održana u splitskom Hotelu Park. Naime, ondje je predstavljena utrka ”Uvati vitar 2017″, koja će se održati od 19 - 21.5. na otoku Braču. Najuspješniji u savladavanju trase utrke duge 103 km, koja prolazi kroz Sutivan, Supetar, Nerežišća, Postira i Milnu, bit će nagrađeni vrijednim bodovima za prestižna biciklistička natjecanja u Hrvatskoj i svijetu!
CIJELI OTOK OKUPLJEN OKO JEDNOG PROJEKTA. „Ovo je zaista jedna sjajna sinergija, bez timskog rada nema ništa“ – zadovoljno kaže načelnik Općine Sutivan Ranko Blažević. „Skok“ od Kupa Hrvatske do Svjetskog kupa veliki je napredak. Možda mi toga još nismo svjesni, ali za dva mjeseca, kada dođe 300 biciklista i 600 turista u Sutivan, to će biti jedna izvrsna promocija i kruna sutivanskog cikloturizma.“ Sutivanjani, naime, nisu ni sanjali da će u samo godinu dana dospjeti do utrke koja se boduje za Svjetski kup, te morati pozvati upomoć i svoje kolege sa zapadne strane otoka Brača kako bi njegove ljepote prezentirali na što bolji način. Nadaju se i dolasku svjetskih biciklističkih zvijezda, koje bi ondje ne samo sudjelovale u utrkama, već i dolazile na pripreme ili pak na uživanje u raskošnoj i slojevitoj bračkoj ponudi – od prekrasnog prirodnog okoliša pa do osebujne gastronomije koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Jedinstvo Bračana oko ovog projekta nije promaklo ni oštrom turističkom oku prvog čovjeka Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Joška Stelle. „Bitno je upravo to njihovo jedinstvo - destinacijski management. Ono što nam je cilj u budućnosti je okupiti cijeli Brač oko ovog projekta, a u nekoj daljnjoj budućnosti okupiti i druge otoke oko sličnih projekata, što mi kao Turistička zajednica i radimo.“
Naravno, na konferenciji je predstavljena i sama trasa utrke. Tako smo saznali da Sutivan raspolaže stazama prilagođenim svakom stupnju „spretnosti“ na dva kotača. Za one koji se uspješno „hvataju u koštac“ i sa zahtjevnijim dionicama, utrka stazom impozantna naziva, Epic, predstavljat će sjajan izazov. Njeni su se imenodavci poigrali popularnim engleskim slengom, ali i onom latinskom nomen est omen, pa će tako ono što ep – forma poznata po izuzetnoj zahtjevnosti i dužini - predstavlja u književnosti, vjerno dočarati ono što očekuje sve koji se upuste u ovu cikloturističku avanturu! „Vidim da su organizatori nama malo zapaprili ovu utrku“ – iskren je najbolji samoborski biciklist, Filip Turk, jedan od prošlogodišnjih natjecatelja. „Produžili su dionicu, tako da ove godine vozimo 103 kilometra. Očekujemo veliku borbu, tešku utrku. Naporno je, naravno, ali zato i treniramo. Borimo se da budemo što bolji i da pomičemo vlastite psihofizičke granice.“ Jedan od motiva za savladavanje epski dugačke utrke, svakako su i bodovi za Svjetski kup, te za najeminentnije kategorije biciklističkih natjecanja u Hrvatskoj!
Master staza duljine 36 kilometara sa 765 metara uspona, bit će poprište istoimene utrke prilagođene veteranima, a Easy staza, kao što joj samo ime govori, idealna je za rekreativce i one koji su posjetili Brač u potrazi za zabavom i interesantnim sadržajima.
RAME UZ RAME SA MONTREALOM I COPENHAGENOM! Da Sutivan sve više i više živi biciklizam, dokazuju i riječi čelnih ljudi mjesne turističke zajednice i pokretača ove sjajne biciklističke priče, o sve većem interesu djece za ovaj sport i činjenici da se, zauzevši 21. mjesto na svjetskoj listi bike friendly destinacija, Sutivan našao uz bok nemjerljivo većim svjetskim metropolama poput Copenhagena ili pak Montreala! „Velik vjetar u leđa daju mi djeca Sutivana“ – ne krijući oduševljenje, priča nam Silvija Lukšić Pancirov. „Stalno su po biciklama - primjerice, samo u posljednjoj manifestaciji Winter bike to work day, imali smo preko 80 djece koja su sudjelovala u biciklijadi i biciklističkim natjecanjima. Postigli smo to da smo 21. grad na svijetu, uz jedan Montreal i Copenhagen, gradove koji se sa Sutivanom ne mogu mjeriti ni po čemu, ni po infrastrukturi ni po broju stanovnika...“
Da je činjenica da se u svega godinu dana „doguralo“ do zvučne kategorije Svjetskog kupa, a sa 100 sudionika dospjelo na sigurnih 300, napredak postignut zajedničkim snagama Turističke zajednice i Općine Sutivan te Biciklističkog kluba „Grma“, istaknuo je i Petar Anibalović, voditelj komunalnih poslova Općine Sutivan. „Mislim da je to zaista velik uspjeh... tim više što smo u cijelu priču uključili i ostale 4 općine – Općinu Milna, Općinu Nerežišća, Općinu Postira i sam grad Supetar, tako da će ovo biti jedna veoma lijepa priča za Brač!“ – zaključuje gospodin Anibalović dajući nam konstataciju dostojnu naslova, a mi je s veseljem smještamo na čelo ovog teksta, predviđajući Sutivanu još sjajniju cikloturističku budućnost!
35. Papučki jaglaci – prvi proljetni izlet planinara i ljubitelja prirode na Papuku
Izmučeni zimskim sivilom, ne možemo dočekati proljeće i njegove ljupke vjesnike: jaglace, visibabe, ciklame i ostale radosti iz prirode koje zovu na prve proljetne šetnje. No od laganih šetnji, ima nešto bolje, atraktivnije i za tijelo i dušu zdravije – planinarenje!
Spremite stoga gojzerice, ruksake s nešto malo hrane i vode te krenite u osvajanje planinskih staza na 35. Papučkim jaglacima. Miris svježe zemlje i šumskog cvijeća uvijek je najljepši u ovo doba godine a neće biti naodmet ni uživanje u bistrim slapovima i razgledanje predivnog vidikovca.
Krenimo na Papuk - fascinantno gorje od skoro 1000 metara nadmorske visine u srcu slavonske ravnice. Stoljetne krošnje bukvi i hrastova dočekat će vas u smirenoj tišini a kristalni brzaci i potoci će vas očarati u svojoj čistoći. Kad jednom otkrijete ljepote Papuka – posjetit ćete ga opet.
Sve informacije o izletu potražite kod gospodina Darka Majskog (Mob.: 098/1718-067, E-mail: [email protected]), tajnika Hrvatskog planinarskog društva „Sokolovac“ iz Požege, koje je organizator tradicionalne planinarske manifestacije 35. Papučki jaglaci na kojoj se tradicionalno s prvim danima proljeća, okupljaju u Velikoj planinari iz cijele Slavonije, Lijepe naše i susjednih zemalja. Izlet je namijenjen kako iskusnim planinarima tako i rekreativcima koji žele bolje upoznati sve ljepote kontinentalne Hrvatske. Napominjemo kako nije nužna vrhunska kondicija, u ovom izletu naime već gotovo četiri desetljeća uživaju mlađi i stariji planinari kao i djeca.
INFORMACIJE O IZLETU 35. PAPUČKI JAGLACI
Kada: 26.03.2017. (nedjelja)
Gdje: Ispred planinarskog doma „Lapjak“ u Velikoj
Planinarske rute:
- „Staza jaglaca – Tauberove stijene“
- Planinarska kuća „Trišnjica“
- „Mališćak“
- „Jankovac“
- „Češljakovački Vis“
Staze su različite dužine i težine, te su kao takve prilagođene kako rekreativcima tako i iskusnim planinarima.
Više detalja o lokaciji:
Okupljanje starta ispred planinarskog doma “Lapjak” u Velikoj od 8.00 sati – 9.00 sati, gdje će se nakon pozdravne riječi domaćina, krenuti na planinarsku rutu.
Svi sudionici ovog izleta imaju od strane organizatora osigurano besplatno pecivo i čaj, a po povratku vas očekuje glazbeni program i veliki izbor hrane i pića po povoljnim cijenama.
Ne zaboravite: Obucite se sukladno vremenskim uvjetima i obavezno provjerite vremensku prognozu, obzirom na promjenjivo vrijeme prvih dana proljeća. Ponesite kapu, rukavice, fotoaparat i dovoljno hrane i pića u ruksaku.
Put pod noge i dobro nam došli :)
fotografije: TZ Požeško - slavonske županije
Info:
Turistička zajednica Požeško - slavonske županije
Bitka kod Samobora - ne propustite viteško uprizorenje slavne prošlosti
Povodom 775 godina Grada Samobora u nedjelju 5. ožujka 2017. na samoborskoj livadi Vugrinščak, podno feudalnog grada Samobora, po dvanaesti put održat će se srednjovjekovni sajam i bitka koji obilježavaju događaj iz 1441.godine, obilježen od strane Celjske kronike i drugih izvora.
Uprizorit će se bitka između vojske kraljice Elizabete i poljskog kralja Vladislava Jagelovića, a organizira ju Samoborski muzej, Turistička zajednica grada Samobora, Vitezovi zelingradski i Udruga “Oživljena povijest“.
foto: www.zagrebacka-zupanija.hr
Na livadi će biti postavljen vojni tabor s utvrdama, srednjovjekovnom kuhinjom, mačevaocima, streličarima, kuburašima, konjanicima, oklopljenim vitezovima i ranarničkom službom, kao i bojnim spravama poput katapulta, topova, balista i vatrenih kugli.
Prijepodne će bubnjari gradom izvikivati proglas Magistrata u kojem se upozorava stanovnike na dolazeću opasnost te da bi se trebali skloniti pod zidine starog Samobora dok ne završi bitka. Prije same bitke razgovor suca, notara, cvajbara, patra i varoškog sluge uvodi publiku u događaj.
Nakon bitke dolaze vojskovođe i pratnja do kraljice te poraženi vojskovođa polaže zastavu i priseže na vjernost. Nakon bitke i ceremonije Kaštelan objavljuje svima prisutnima da su pozvani na gozbu i veselicu, a topovi u znak pobjede pozdravljaju kraljicu..
Na sajmu će biti majstori i njhovi proizvodi: klobučar, košarač, krušarice, travar, medičar, coprije, kovač, drveni mačevi, štitovi, srednjovjekovno drago kamenje, kupinovo vino,viteška oprema, kacige, oklopi, rukavice, pučka obleka, aromatično bilje itd.. Slikari će oslikavati prizore bitke, notar izdavati svjedočanstva da ste bili na bitki, oprost grijeha (počinjenih i budućih) po pristupačnim cijenama, dok ćete kod medičara moći kupiti konjiće (crvene i zelene) zaraćenih vojski.
foto: Jelena Malinar, TZG Samobor
Događanja započinju u 10 sati otvorenjem sajma, u 11 sati mimohod vitezova do Trga kralja Tomislava i natrag na Vugrinščak. U podne počinju radionice streličara, kuburaša, mačevalaca i srenjovjekovne kulinarske vještine, dvorski plesovi, kazalište lutaka; u 14 i 30 počinju pripreme, a u 15 sati sama bitka.
Samoborski muzej u nedjelju 5. ožujka 2017. otvoren je za posjetitelje od 10 - 18 sati.
Pogledajte video bitke i posjetite ovaj spektakl, povedite i najmlađe. Uživati će u prizorima bitke a usput i naučiti ponešto o slavnoj prošlosti Samobora i Zagrebačke županije. Dobrodošli!
https://vimeo.com/161527970
Više info pronađite na web adresi: www.tz-samobor.hr
Naslovna fotografija: Samoborski muzej.hr
Održan Winter bike to work day u Sutivanu!
Sutivan ponovno među TOP 25 gradova na svijetu!
O Sutivanu se zadnje vrijeme sve ljepše priča...ovo malo bračko mjesto, sve više turista i domaćih gostiju prepoznaje kao sve atraktivniju oazu avanturističkog turizma i broj 1. cikloturističku destinaciju u Dalmaciji. Turistička zajednica općine Sutivan i Općina Sutivan prepoznali su potencijal adventure turizma, pokrenuli niz aktivnosti i događanja u predsezoni i posezoni. Tako je proteklog vikenda, u subotu 11.veljače u organizaciji BK Grma i Aldura sporta održan Winter bike to work day.
Winter Bike To Work Day 2017. završio je u prilogu PRVI U SVIJETU po broju prijava za ˝radna˝ mjesta, a Sutivan se ponovno našao među TOP 25 gradova na svijetu i to na 21. mjestu!
Vjetar im puše u leđa!
Od ukupno 25 bračkih biciklističkih staza, tri ih prolazi Sutivanom. Turistička zajednica ovoga mjesta uz veliku podršku Općine Sutivan i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije prepoznala je važnost cikloturizma, pa je prije dvije godine projekt biciklističkih staza na ovom otoku svečano otvoren.
Prošle godine su održane utrke XCM & XCP „UVATI VITAR 2016“., Kup Hrvatske, koja će od 2017. imati status utrke Svjetskog kupa, kategorije UCI C3.
Svi biciklisti koji se od 19. do 21. svibnja odluče uhvatiti u koštac sa stotinu kilometara kružne staze sa startom i ciljem u Sutivanu i rutom kroz Supetar, Nerežišća, Postira i Milnu, uživat će u vožnji kroz prekrasne krajolike otoka Brača.
Uz Vladimira Miholjevića, najuspješnijeg hrvatskog biciklista, izbornika hrvatske reprezentacije Rio 2016. i pokretača utrke Tour of Croatia, „UVATI VITAR“ su podržali uspješnih hrvatski biciklisti poput Marina Dekovića, Đanija Simčića, Filipa Turka, Mije Radotić…
BK Grma i Aldura sport zahvalili su svojim mještanima na podršci te brojnimm gostima koji proteklog vikenda bili dio ove priče.
Sve se može kad postoji dobra volja i zajedništvo.
BK Grma nastavlja sa nizom novih događanja i aktivnosti. U pripremi je obilježavanje Dana planeta zemlja, edukacije za djecu Biciklom u promet, te velika proslava obilježavanja Svjetskog dana biciklista.
Više na stranicama facebooka BK Grma
golly&bossy ispod ekvatora i iza Wallaceove crte
Dragi Naši,
Izvještaj s našeg jugoistočnoazijskog putovanja započinjemo s njegovim krajem, s otočićima Gili. Gili su tri mala, mala otočića odmah uz Lombok, a Lombok je otok do Balija.
Tri su Gilija: Gili Trawangan, Gili Meno i Gili Air, a mi smo bili na Trawanganu. Do njega samo došli iz balineške luke Padang Bai nekim brzim brodom tipa naš katamaran samo nije katamaran nego obični brod. U Padang Baiu smo se ukrcali na nekom normalnom pristaništu, ali čim smo došli na Trawangan počela je avantura. Jer nema pristaništa, nego se brod zabije ravno u pijesak, vi priko malih skala izađete ravno u more, a lokalci onda iz ruke u ruku prebacuju kofere do plaže. Aha.
Da biste znali na koji ste Gili pristali, svako je pristanište-plaža obilježeno šarenim imenom.
Na Gilijima inače nema prometa, tj. nema vozila s motorom na unutrašnje izgaranje. Samo bicikle, električni skuteri i kočije s konjićima. Konjići su mini, veličine našega tovara, a kočijice su slatke i žute.
Sto godina samoće
Giliji su koraljni otoci, pjeskoviti su, i sve je pržina. Ulice nisu asfaltirane, eventualno popločane, ali ni to nije najšesnije izvedeno. Cilo nas je vrime zapravo mučilo kako nam je sve to poznato, ali nismo se mogli sjetit na što nas podsjećaju misto. A tek onda kad smo se vratili, sjetili smo se. Macondo! Mitski Macondo!
Prašina, vrućina, konjski izmet i kokoši
Ali, ne dajte se zavarat, nije sve tako bijedno. Iza ovih zidova kriju se vile i hotelčići i bungalovi.
A ovo na predzadnjoj slici se vidi džamija. Cila Indonezija je većinom muslimanska, samo su na Baliju većinom hinduisti, a Lombok je opet muslimanski, pa tako i Giliji. Ovo je nova džamija, još se gradi, što ne znači da će se paralelno sređuje i okolna infrastruktura.
Džamija je prekrasna, s ovim prozračnim minaretom djeluje čak i mediteranski.
O Gilijima i kornjačama
Giliji su u prošlosti bili nenastanjeni, eventualno bi se na njih sklonili ribari.
Onda su za vrime 2. svjetskog rata Japancima služili kao osmatračnica i zatvor, a onda su se Lombočani sjetili da bi tu mogli uzgajat kokosove palme i poslali zatvorenike s Lomboka da rade na plantaže. Plantaže su propale, ali onda su došli turisti. I ostali. I zatvorenici su ostali i sad su oni lokalno stanovništvo. “I'm an original Gili boy. Born and raised” reka nam je jedan mladac kad smo se iskrcali.
Nisu baš lokalci lipi, dosta su mali i zdepasti, a zato što su muslimani, žena se puno ni ne vidi. Možda su one lipše. Al svejedno, svi su ljubazni i srdačni i hoće pomoć i učinit.
Ali bili smo seli na kafu u jedan fini hotel i gledamo konobare, svi šesni, lipi, visoki. I pitamo mi našega konobara da odakle je. S Lomboka, govori. Aha, vidi se da niste odavde, odgovorili smo mu.
Giliji su inače poznata destinacija za ronioce, a i mi smo htili malo uživat u podmorju zato smo išli na ronilačku turu, ali onu za masku i peraje, ne onu za boce. A tako smo imali priliku i obać sva tri Gilija.
Ono što nam se ni baš svidilo na toj turi je da se baš ne poštuje priroda. I inače ni baš najčistije, mogli ste vidit na slikama ulice. Kad smo bili na Havajima (klik) na sve smo morali pazit. Ne smiš ovo, ne smiš ono, poslušaj predavanje prije nego uđeš na plažu, ne gazi na koralje, ne hrani ribice, ne uznemiravaj kornjače...
A na Gilijima kad smo doplovili do kornjača, kornjače su ležale na dnu, na nekih 5-6 metara dubine. Ležale i gledale svoja kornjačasta posla. Nisu se najnajbolje vidile jer su ipak bile malo dublje, ali opet, vide se u svojem prirodnom elementu. Ali onda bi lokalac koji nas je vodio, da ne bi mi turisti ostali zakinuti, zaroni do kornjače i povuka je za peraju gore da je mi bolje vidimo. To misto di smo bili još se zove i Rezervat kornjača, a kad tamo jadne kornjače, samo ih se gnjavi i ne da im se mira.
Kad smo se napokon okanili kornjača, došli smo i do drugog mista di su nam dali kruh da hranimo ribice. A to se ne smije, naučili smo na Havajima, jer prvo kruh nije dobar za probavu ribica, drugo tako će ribice postat agresivne i treće mogu te i ugrist jer nisu to baš ni tako sitne ribice. Nismo imali aparat što snima pod more, ali virujte nam, nisu to gavunići nego malo veće ušate.
Ali, osim toga, sve nam je bilo lipo. Koralji su lipi i šareni, ribice su lipe i šarene, kornjače su cool, a more je toplo. A i Gili Air i Gili Meno su lipi. Mislimo, vidiš jednega, vidiš sve, ali svejedno, neka smo mi i to obašli.
Ovo su Gili T (skraćeno od Trawangan, jer ko će to izgovorit) u pozadini i Gili Meno ispred. Gili T još i ima neku uzvisinu, nekih 30 m visine, a na Menu i Airu su najviše točke odašiljači za mobitele.
Inače su svugdi uz obalu na Baliju znakovi evakuacije u slučaju cunamija. A baš smo mislili da na Gilijima nema ni znakova jer se nema ni di uteć. Val bi samo proša iznad palmi i odašiljača.
Plaže i zaštita od sunca
Kad smo u Padang Baiu čekali da se ukrcamo na brod za Gilije, gledali smo turiste koji se iskrcavaju u povratku s Gilija. Svi su bili izuzetno sretni i izuzetno izgoreni. Baš izgoreni. Gledali smo ih i mislili: ma nećemo mi ovako izgorit, mi smo isto otočani, znamo mi kako sa suncem.
Ali ne, izgorili smo. Izgorili smo kako zadnja Čehinja. Džaba nam faktor 50 kojega smo mazali preko faktora 30. Koban je bi ronilački izlet jer se na barci najviše izgori, nije da nismo znali. Pridodajmo tomu bile plaže i sunce koje se odbija od bilog pijeska na dnu i dobijamo recept za reš-pečenega turista. Mi smo zapravo bili Česi i Nijemci koji misle da je dalmatinsko sunce isto kako i njihovo sunce doma. Ali ne, sto puta je jače. A gilijevsko sunce je još sto puta jače od našega.
Kad smo se vratili s Gilija, još smo jednu večer bili na Baliju. I u hotelu di smo bili su nudili razne masaže i tretmane. Vidili smo tretman aloe verom i onako crveni išli se odma naručit. Ali, nažalost, hotel je osta bez aloe vere. Sad znate koliko je to traženo. A u dućanima ni bilo ni jogurta za kupit da malo stavimo na facu, da olakšamo jadnoj koži muke. A ništa, trpili smo. Ali koža pamti, govore dermatolozi.
A opet, kako nećemo izgorit kad se na Gilijima nema što činit osim ronit, partijat i drogirat (ali to samo za mulariju 18-22) i bit na plaži. A cili otok je plaža. Tako da ćemo vas sad izgnjavit s zalascima sunca i beskrajnim horizontima i valovima.
Ali s obzirom da je nama trenutno pogled kroz punistru ovakvi, onda i nas puca žal za tropskim morima i povjetarcem u kosi.
Dakle, plaže. S onim ljuljačkama u moru.
Ovo je zapadna strana Gilija T. Nikad se nismo kupali u toplijemu moru. Koliko toplo? Kako čaj, tako je bilo toplo. Al neka, bolje da je toplo nego da je ova ledara koja trenutno vlada vanka.
Kad smo otkrili ovu dole plažu sa stablom, rekli smo, to je to. Mislimo, svejedno smo izgorili, ali koliko bi tek bili da ni bilo ovog skromnog stabalca.
Evo nas u hladu ispod stabalca. Po danu je oseka i zato ima dosta mista ispod u hladu
A ovo nisu kamenčići nego koralji. Aha. Pravi koralji. Mrtvi doduše, ali koralji. Koje onda more stotinama godina kotrlja i pretvara u pijesak.
Uh, kad smo počeli skupljat te koralje nismo mogli stat. Ovi je bili, ovo je plavi, ovi je veliki, ovi ima zanimljivi oblik... Dovukli smo cilu vrićicu doma, a bili bi i cili kufer, samo da samo mogli.
No, vratimo se na našu bajnu plažu i stabalce. Nisu svi turisti blentavi kako mi i znaju kako se zaštitit od sunca. Na primjer ove Koreanke ili Japanke, što već, koje se kupaju u haljinama i šeširima.
A onda smo tu s crvenim kapelinom vidili kasnije u điru. I dalje sva pokrivena. Opreza nikad dosta jer sunce je nemilosrdno, a koža pamti.
Evo još jedna plažna slika, najidiličnija.
A kako bismo se uvik osjećali kako da smo na plaži i ispod stabla, ovo nam je zaslon na mobitelu.
Wallaceova crta
Za kraj se vratimo na početak i naslov. OK, jasno je da smo ispod ekvatora. Ali, što je Wallaceova crta? Wallaceova crta nazvana je po znanstveniku Alfredu Russelu Wallaceu, jednom od osnivača zoografije kaže enciklopedija.hr, a označava razmeđu između azijske i australske flore i faune. I prolazi točno između Balija i Lomboka. Istočno od te crte, tamo di smo i mi bili, već počinju na primjer kakadui i tobolčari. Ovo znači i da smo korak bliže Australiji, svojoj duhovnoj domovini (klik)!
A, iako su Bali i Lombok udaljeni samo 35 km, a to je otprilike koliko od Šolte do Visa, na njima žive drukčije ptice.
Eto, prelazimo meridijane i paralele, brišemo granice, na zadovoljstvo svoje, a nadamo se i naših čitatelja.
Tekst i fotografije: blog.dnevnik.hr/gollynbossy
Grgurevo - slavna tradicija i vrhunska zabava požeško - slavonskog kraja
Oduvijek su ljudi nastojali pričom protumačiti svoju okolinu i sva događanja u njoj. Tako u Požegi postoji narodna predaja o fra Luki Ibrišimoviću Sokolu i njegovim suborcima na Požeškoj gori. Pouzdano znamo da je Požega oslobođena od Turaka 10. listopada 1687. godine, iako je konačno oslobođenje uslijedilo tek 29. rujna 1691. godine. Međutim, Požežani su za svoj dan Grada uzeli 12. ožujak kada su, 1688. godine, prema narodnoj legendi osujetili namjere Osmanlija da ponovno okupiraju grad.
Cijela bitka se odvijala nedaleko od grada, na Požeškoj gori, na brijegu koji je po nadimku fra Luke od naroda prozvan Sokolovac.
Požežani svake godine 12.ožujka, slave Grgurevo – dan koji za Požežane simbolizira pobjedu nad Osmanlijama, odnosno, njihovo protjerivanje iz požeškog kraja davne 1688 godine.
Povod Grgurevu kao običaju je sjećanje na taj konačni događaj - bitku kojom je Požega oslobođena 154-godišnje osmanlijske okupacije. Svako okupljanje u vinogradima za Grgurevo prate i priče o tom događaju.
Kao glavni motiv ove legende priča je kojom su Požežani otjerali Osmanlije iz Požege upravo svojim lukavstvom. Sakupili su se građani pod vodstvom fra Luke Ibrišimovića Sokola, pucali iz malih, neubojitih, ali vrlo glasnih mužara i stvarali toliku buku da su se Turci povukli misleći da se radi o vrlo jakom neprijatelju.
Ovaj simpatičan požeški vinogradarski običaj, star koliko i povijest istjerivanja Osmanlija iz požeškog kraja, predstavlja zaštićeno kulturno dobro nematerijalne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao oblik kulturnog izričaja od osobite važnosti na požeškom prostoru.
I zato Požežani i dan danas svjedoče osobitoj vrijednosti te nematerijalne kulturne baštine i svake godine vinogradari, na 12. ožujka kada se slavi Sv. Grgura, svaki puta pucanjem iz malih topova i mužara, pjesmom i, kako su to stari Požežani rekli, dobrom hranom slave istjerivanje Turaka kroz Požešku goru sa strateški važnih brjegova koji ulaze u grad.
Dakle, već tri stoljeća vinogradari se pred Grgurevo ozbiljno pripremaju za ponavljanje bitke: popravljaju i lašte svoje mužare i topove, pripremaju naboje, isprobavaju vino, pozivaju prijatelje i spremaju dobru hranu. Nadglasavajući se pucanjem s jednog brda na drugo, bitka traje dok ima municije, tj. kako kaže jedna narodna uzrečica, dok se vino ne popije, a hrana ne pojede. Poslije toga, probijajući se kroz blatne vinogradarske puteljke i još uvijek hladnu ožujsku večer, pjesmom, vinogradari su slavili još jednu pobjedu.
Ovaj vinogradarski običaj požeških vinogradara posljednjih desetljeća prometnuo se kao zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH u pravu turističku atrakciju i divna je to prilika da gosti i posjetitelji grada i sami postanu dio ovog običaja.
Jeste li znali?
1. Povod Grgurevu kao običaju je sjećanje na konačnu bitku kojom je Požega oslobođena 150-godišnjeg turskog jarma.
2. Grgurevo je bilo zabranjeno slaviti od 1945. do početka 80-tih.
3. Jelo i piće nosilo se nekada u brdo u ruksacima. To su bili uglavnom domaći suhomesnati proizvodi, koji su trebali ugasiti glad dok se ne pripravi paprikaš ili vinogradarski ćevap, a u novije vrijeme, pored domaćih narezaka pravi se i čobanac. Kod većih ili važnijih okupljanja nerijetko se ispeče janje ili prase, te se time Grgurevo pretvara u pravu slavonsku gozbu!
4. Pucanje iz malih topova i mužara simbolizira i evocira bitku na Sokolovcu. Vinogradi i vinogradari su ključni sudionici priče stoga jer bi svatko od njih dao izraditi top te bi top dobio prigodno ime.
5. Najčešća imena topova su Grgur, Grga, Luka ili Sokol.
6. Vinogradi na brdima uvijek su pripadali bogatijim građanima te su gajili ovakvu tradiciju i za Grgurevo gostili svoje obitelji i prijatelje.
7.Važno obilježje Grgureva, ali i Požege uopće, je pjevanje puna srca i uživanje u jelu i pilu koliko god se može!
Najveća atrakcija ove manifestacije je njeno obilježavanje svečanim mimohodom povijesnih postrojbi i društava uz pucanje iz mužara i topova. Svake godine u jednom od najljepših baroknih gradova Hrvatske, održava se svečani mimohod i smotra povijesnih postrojbi iz Hrvatske i drugih zemalja, koji na taj način daju svoj tradicijski prilog bogatoj povijesnoj baštini Požege. Smotra postrojbi održava se na Trgu Sv.Terezije ispred katedrale i spomenika fra Luke Ibrišimovića.
I tako pucnjevima iz malih topova, kubura i drugih povijesnih oružja na barutu, slavi se sjećanje na tog velikog borca protiv Turaka – fra Luke Ibrišimovića. Slavlje se nastavlja u vinogradima iznad Požege, na Požeškoj gori uživajući u sjajnoj kapljici dok ne isuši svaki podrum.
Sokolovac
Budite dio požeške priče u kojoj se svake godine oživljava uzbudljiva prošlost i gdje se uz slavnu tradiciju, nastavlja slaviti život, prijateljstvo, gostoljubivost kao i uživanje u vrsnoj kapljici ili još boljem zalogaju. Naše manifestacije se održavaju tokom cijele godine, i osim uživanja u jelu i našim nagrađivanim vinima, nudimo vam priliku da kroz oživljavanje starih običaja, naučite ponešto o prošlosti i povijesti čarobne požeške kotline.
Dobro došli u Požeško - slavonski kraj!
Turistička zajednica Požeško - slavonske županije
Turistička zajednica grada Požege
promo
Maske su pale! Spremni za fašničke fešte i karnevalsko ludilo?
Velika karnevalska fešta, na veselje brojnih ljubitelja u prerušavanje i odličnu zabavu, počinje diljem Hrvatske a zabave nerijetko traju do dugo u noć! Karneval organizira gotovo svaki grad u Hrvatskoj.
Ovom atraktivnom manifestacijom održava se i promovira bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština pojedinih lokalnih sredina. Nema ljepše prigode nego na trenutak pobjeći iz sivila svakodnevnice, dobro se nasmijati i opustiti i svakom manifestacijom pokazati turistima ili znatiželjnicima običaje i identitet svog mjesta/grada.
Karneval, poklad ili fašnik, vrijeme je u godini omiljeno svima, najmlađima i najstarijima, period godine koje prati vesela atmosfera i dobra zabava. Jedan od poznatijih karnevala u Hrvatskoj, Riječki karneval, svake godine ovisno o vremenskim uvjetima, posjeti više od 100.000 ljudi, dok međunarodne grupe bilježe svake godine sve veći broj sudionika.
Samoborski fašnik najveći je i najstariji karneval i najbolji spektakl u kontinentalnom dijelu Hrvatske, koji se slavi još od 1827. godine. Šarene maske, karnevalska vesela povorka, zamamni miris kremšnita i zime u zraku..ima li bolje preporuke za veseli izlet do Samobora?
Samobor - slavlje može početi
Jedna od najstarijih i najveselijih pokladnih svečanosti u Hrvatskoj ove godine bilježi 191. obljetnicu održavanja. Grad Samobor krajem siječnja postaje ponovno Fašnička republika te brojnim fašničkim događanjima čuva stoljetnu tradiciju ove danas moderne manifestacije, a koju svake godine posjeti oko 150 000 posjetitelja. Tmurna zima u Hrvatskoj tako biva prošarana bojama i šarenilom vesele fašničke povorke, mirisima i okusima specijaliteta koje priređuju gradovi i manja mjesta, te veselju koje nesputano proizlazi iz prepuštanja duhu poklada i odmaku od svakodnevnog tempa.
Samoborski Fašnik
Fašnik je jedna od rijetkih prigoda kada se uz djecu mogu opustiti i zaigrati i odrasli, pa njegova slavna gotovo dva stoljeća duga tradicija u Zagrebačkoj županiji blista punim sjajem.
Poznat je i Lastovski poklad. Dubrovačka tradicija poklada seže još u 14. stoljeće. Za Rijeku i Opatiju karakteristični su zvončari, maske od ovčje kože, sa rogovima od divljači i zvona čijom se bukom tjeraju zle sile.
Prije su ljudi za vrijeme karnevala nosili jezive maske i pravili veliku buku. Svrha toga je bila otjerati zle duhove i hladnu zimu. Danas, većina ljudi slave vrijeme karnevala zbog običaja i zabave.
Samoborski fašnik
Znanstveno je dokazano da dobra atmosfera i kostimiranje djeluje dobro na naše raspoloženje.
Vrijeme maškara nam pruža mogućnost da budemo neko drugi, da pobjegnemo iz uloge koju imamo u svakodnevnom životu, te se dobro zabavimo.
DOBRU ZABAVU PRATI DOBRO JELO
Svaki kraj ima svoje posebnosti kako u običajima tako i u hrani koja se priprema u pokladno vrijeme.
Primjerice, krafne i jastučići s kiselim zeljem pripremaju se i konzumiraju u Zagorju, kobasice, buhtle i pogačice u Slavoniji, kroštule s bademima, presnac od mladog ovčjeg sira i kolači od maruna u Kaštavini i Ćićariji, fritule i kroštule u splitskoj regiji, a svi smo isprobali i neodoljive samoborske kremšnite... Hrana je spektakularni dio ponude svakog karnevala i fašnika i uvijek se maske na kraju skinu pred dobrim tanjurom. Svaki kraj nudi svoje posebnosti i običaje, na nama je da tu ponudu i običaje što bolje, efikasnije i uspješnije, promoviramo kao dio turističke ponude i posebnosti naših krajeva.
mačkari podkamešničkih sela, dalmatinska Zagora
U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju nazivi mesopust, poklade ili fašnik (od njem.Fastnacht, tj. noć posta), koji su vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj.
Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima, te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije „princa karnevala”.
Ako može Venecija ili slavni Rio de Jainerio,može i Hrvatska iskoristiti predsezonu da što bolje i spremnije pripremi i oglasi neke od svojih najuspješnijih i najveselijih manifestacija. Uz atraktivnu maškaranu zabavu, nema bolje pozivnice za upoznati našu tradiciju, običaje i usput se dobro provesti.
foto: Samoborski fašnik
Foto: Riječki karneval, Tz Samobor, www.fasnik.com, Lastovski poklad
Zvjezdana glazbena imena zapalit će glavnu pozornicu ovogodišnjeg Samoborskog fašnika
Uz vrhunske koncerte, sve posjetitelje 191. Samoborskog Fašnika očekuje i zabavan dječji program te niz sadržaja koji će krajem veljače Samobor učiniti najpoželjnijom kontinentalnom destinacijom. Dođite i posjetite najzabavnije događanje Zagrebačke županije, glasoviti Samoborski fašnik - party za sve generacije!
Samoborski fašnik, njegovo 191. izdanje počinje u petak 17. veljače 2017. godine velikim koncertom grupe Colonia, koja će rasplesati glavni samoborski trg, atmosferu podignuti do vrhunca i označiti 11 nezaboravnih dana Fašničke republike. Da Samobor živi u jednakom ritmu i dobrim glazbenim ritmovima, nakon Colonie pobrinut će se već 18.02. Psihomodo Pop, koji će biti nastavak odličnog glazbenog programa koji su organizatori pripremili za ovogodišnji Fašnik. Nastavak vrhunskih koncerata obilježit će nastup Nine Badrić, jedne od najvećih hrvatskih glazbenica, koja će na glavnoj pozornici svoj koncert održati 24.02., dok je subota 25.02. rezervirana za Opću opasnost i njihove prepoznatljive rock izvedbe. Ništa manje spektakularno neće biti ni zatvaranje Samoborskog fašnika, 28.02., kada će se na pozornicu popeti kultno Prljavo kazalište i spustiti zavjesu na 191. izdanje jednog od najboljih fašnika regije.
Da Samoborski fašnik nisu samo glazbene zvijezde potvrđuje i činjenica da će Fašnička republika živjeti u znaku maski i prije i nakon koncerata i to bogatim programom u kojem će svatko pronaći nešto za sebe. Tako su subote i nedjelje rezervirane za one najmlađe, kada će se održavati dječji programi i na glavnoj fašničkoj pozornici u jutarnjim satima ali i u Maloj dvorani Galerije Prica gdje su za najmlađe organizirane besplatne JumpingClay radionice, a prekrasne dječje predstave i radionice pripremio je Laboratorij zabave. I to nije sve, pozornica na Trgu Matice Hrvatske bit će ispunjena dječjim smijehom, plesnim skupinama, igrom, predstavama za djecu kazališta Šareni svijet i Udruge Antuntun.
“Ove godine potrudili smo se osigurati više sadržaja na različitim lokacija u zoni Fašničke republike, gdje smo osigurali bogat zabavni program za sve generacije. Dakako , dječji fašnik je nezaobilazna stanica na glavnoj fašničkoj pozornici gje se u nedeljna jutra očekuje više od 2500 djece samoborskih vrtića i osnovnih škola. Pozivamo sve zainteresirane da se prijave za najbolje obiteljske, grupne i pojedinačne maske koje ćemo ove godine bogato nagrađivati”, izjavila je Martina Paladina, direktorica Turističke zajednice Grada Samobora.
Samoborski fašnik priprema još niz događanja koji će sigurno privući veliki broj ljubitelja maskiranja, ali sve one koji vole biti dio fašničke povorke, koja iz godine u godinu oduševljava svojim programom i događanjima.
Bit će tu i izbor najboljih maski, u suradnji s Hrvatskom poštom tražit će se i najbolja i najljepša razglednica Dječjeg fašnika, a organizatori najavljuju još veliki broj iznenađenja, što je najbolja pozivnica svima da budu gosti 191. Samoborskog fašnika.
Više informacija o ovogodišnjem Fašniku pronađite na web stranici tz-samobor.hr, Samoborski Fašnik ili posjetite njihovu Facebook stranicu. Uživajte u najboljoj ovogodišnoj zimskoj zabavi a usput istražite i ljepote Samobora.
Dobro nam došli!
Promo
Nagrađivana rekonstrukcija Bitke kod Stubice i ove godine na meti brojnih posjetitelja
Buna traje! Naoružajte se dobrim raspoloženjem i pravac u Stubicu na fajt!
Poznati stubički „Fajt“ svake godine bilježi sve više pohvala i posjeta. Veličanstvena „Bitka nad bitkama“, koja je za svoju originalnost i dobru organizaciju dobila i SIMPLY THE BEST nagradu u kategoriji najboljeg turističkog događanja na ovim prostorima, medijski i od strane publike najpraćenija je hrvatska manifestacija. Razlog tome je i izuzetno duhovit i zabavan program u koji se tokom cijelog dana uključuje i staro i mlado. Stubica se vraća stotine godina unazad u doba kada se vodila bitka za pravicu seljaka.
U poznatom zagorskom kraju smještenom na sjevernim padinama Medvednice povijest se ponavlja svake godine kao spomen ustanka malog čovjeka u borbi za „pravicu“ i to kao događaj koji iz godine u godinu prikuplja sve više sudionika, a i posjetitelja. Riječ je o rekonstrukciji bitke kojom je dokrajčena znamenita Seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca, koja se, kako povijesni izvori bilježe, zbila kod Stubičkih Toplica 9. veljače 1573. Manifestacija počinje „Puntanjem seljaka“. Ispred rodne kuće Matije Gupca okuplja se kmetsko vodstvo koje na čelu s Matijom Gupcem kreće prema Gupčevoj lipi. Tamo ih dočekuju nezadovoljni seljaci te započinje „puntanje kmetov“ tj. naoružavanje kmetova, puntara koji dižu Bunu. Dan prije Bitke u šatoru u Parku Jure Stubičanca počinje zagrijavanje na Fešti kod Stubice.
Glavni događaj - „Bitka kod Stubice“, koja je sa statistima u srednjovjekovnim kostimima feudalaca i seljaka, naoružanim mačevima, topovima, vilama, kopljima i srpovima, vjerni prikaz završne bitke na stubičkom polju odvijat će se u subotu 11. 2.2017. Cjelodnevni program počinje već od 11 h sa kulturno -umjetničkim programom i okupljanjem vojski prije same centralne bitke. Uz prigodnu rekonstrukciju bune posjetitelji će imati priliku posjetiti sajam starih zanata, probati široku ponudu domaćih specijaliteta, dobre kapljice i naravno, kao i svake godine dobro se zabaviti.
U 13.30 sati kmetska vojska kreće putem Obrtničke ulice do Majsecova mlina, gdje će ih dočekati vojska Franje Tahyja, te oko 14 sati počinje završna Bitka kod Stubice. Svi posjetitelji imati će priliku uživo vidjeti spektakularnu bitka seljaka i Tahyjeve vojske, u kojoj je nadmoćnija vojska porazila kmetove predvođene Matijom Gupcem, Na bojnom polju sudjeluje više rodova vojski : pješadija s kratkim i dugim oružjem (mačevi, buzdovani, koplja, helebarde), puškari s vatrenim oružjem (topovi, puške kukače i arkebuze), streličari s lukom i strijelom i samostrelom te kmetska vojska s prekovanim oruđem u oružje (viliama, kosirima, sjekirama).
Buna koja je postala i međunarodni događaj okuplja udruge još iz Mađarske, Slovačke i Slovenije.
Ovogodišnja Bitka ima poseban značaj za sve one koji sudjeluju u njoj i posvećena je jednom od pokretača ove manifestacije -Zlatku Mirtu, zvanom Medo, koji je godinama igrao Matiju Gupca, a preminuo je krajem prošle godine.
Nakon žestokog fajta od 16 h u počinje poznati Buna party, a sve posjetitelje ove godine ugrijat će grupa „Vatra“ te Tamburaški sastav Arka, Cinkuši, i DJ Goc.
I ove godine godine organiziran je prijevoz poznatim zagorskim cugom za samo 5 kuna koji polazi iz Zagreba u 10.05 h-povratak je u 17.50 h, stoga vam ništa drugo ne preostaje nego da se naoružate dobrim raspoloženjem i krenete u fajt!
Buna traje, buna traje-postao je već tradiconalni povik svih sudionika a i posjetitelja , dajući do znanja Franji Tahyju i njemu sličnima da još uvijek ima nade i onih koji su spremni opet dići bunu i boriti se do zadnje kaplje kmetske krvi'!
Za sve koji žele doći na Bunu, Grad Zagreb i ove godine poklanja besplatne ZET linije!
foto: Davor Vojvoda