Na nedavno održanom sastanku između predstavnika Općine Vir i predstavnika Sveučilišta u Zadru, predvođenih rektorom prof. dr. sc. Antom Uglešićem i prorektorom dr. sc. Josipom Faričićem, te predstavnika važnijih zadarskih kulturnih institucija raspravljalo se i o mogućnostima uključivanja Vira u obrazovno-znanstvene tijekove. Naime, Sveučilište u Zadru planira pokretanje studija ugostiteljstva s posebnim naglaskom na gastronomiju, a predložena je i mogućnost osnivanja studija kineziologije i mogućnost njegovog dislociranja na Vir. U tom bi pogledu izgradnja budućeg sportsko-rekreativnog centra „Sv. Jure Vitez” pružila važnu podlogu, a sam bi centar trebao biti izgrađen do polovine 2016. godine. U čitavu su se priču uključila i dva sveučilišna profesora porijeklom s Vira i to prof. dr. sc. Miljenko Kapović, pročelnik na Katedri za biologiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i profesor na Studiju za zdravstveni turizam Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, ujedno dugogodišnji dekan riječkog Medicinskog fakulteta i prorektor Sveučilišta u Rijeci, te prof. dr. sc. Silvio Bašić s Katedre za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji predaje i na Odsjeku za sportsku rehabilitaciju Katedre za neurologiju Sveučilišta u Osijeku.

Sastanak s uvaženom gospodom načelnik Kristijan Kapović održao je u „Villi Lanterna”, a iz konstruktivne rasprave proizišla je ideja osnivanja studija zdravstvenog turizma i sportske rehabilitacije, koji bi bio komplementaran sa studijima koje predlaže Sveučilište u Zadru. Profesori Kapović i Bašić, kao jedni od najvećih autoriteta na svojim znanstvenim poljima u Europi, pružaju svoju punu potporu u realizaciji ove ideje. Prema istaknutoj dobroj volji navedenih profesora i njihovih sveučilišta za pokretanjem navedenog studijskog programa, na općinskoj je upravi poduzimanje stanovitih radnji kako bi Vir postao sveučilišni centar. Ovaj bi projekt trebao biti ostvaren suradnjom četiriju sveučilista iz Zadra, Rijeke, Zagreba i Osijeka, a bio bi to prvi i jedinstveni takav centar u Hrvatskoj.

U tom pogledu predstoji poduzimanje određenih koraka i pripremnih radnji, odnosno osiguranje prostornih, materijalnih i tehničkih uvjeta, pa bi Vir na jesen 2016. godine mogao dočekati prve studente i profesore. Pred općinskom upravom i pred njenim čelnicima sada se nalazi zadatak stvaranja navedenih uvjeta, a kako bi se ovaj projekt mogao realizirati onako kako je i osmišljen. Ostvarenjem ovih prijedloga i planova, odnosno cijelog projekta, Viru bi se otvorila jedna posve nova dimenzija u cjelokupnom njegovom razvitku.

Izvor: Piše: 057info

Oglas je objavila jedna domaća agencija iz Opatije čiji vlasnik kaže da su ovakvi kupci ekskluziva, da je trenutačno na prodaju dvadesetak hrvatskih otoka, a cijena po kvadratu između 10 i 60 eura.
Foto: Tz Murter

Prije nekoliko dana u malim oglasima Novog lista objavljena je ovakva obavijest: “Za poznatog kupca potražujemo otok na Sjevernom Jadranu”. Na prvi pogled jedan ovakav oglas može zvučiti poput šale, ali – nije. Oglas je dala jedna opatijska agencija za promet nekretninama. Njezin vlasnik ističe da se radi o ozbiljnom kupcu kojem novac za kupnju otoka ne predstavlja baš neki problem.

Cijena desetak milijuna eura

Pitanje se samo nameće – radi li se o Rusu ili pak Englezu. “O Rusu”, saznaje Novi list. Cijena četvornog metra otoka nije tako strašna; kreće se između 10 i 60 eura. Sve u svemu, za “svega” desetak milijuna eura moguće je postati vlasnikom većeg otoka na Sjevernom Jadranu!

“Ponuda za kupnju otoka nema puno. Tek pokoja. Kada do nas i stignu, najčešće dolaze iz država s područja bivšeg Sovjetskog Saveza. Uglavnom se ipak radi o Rusima. Doduše, znaju i Englezi pokazivati zanimanje za ovakve investicije. Naravno, sve su to iznimno imućni ljudi kojima je kupnja otoka prije svega stvar prestiža”, kaže vlasnik agencije.

Najvažnije je da bude nenaseljen

Navodno zaniteresirani kupac traži otok površine od 50.000 do 400.000 četvornih metara, a najvažnije mi je da to bude nenaseljeni otok kako bi imao privatnost.

Izvor: net.hr I Novi list

INTERVJU: TOMISLAV ČUBELIĆ
Foto by Saša Pocrnić

Popularna domaća serija „Ruža vjetrova“ munjevitom ga je brzinom lansirala na zvjezdano estradno nebo. Zanima ga zdrav život i često ga možemo sresti  u sportskim aktivnostima. Ovom prigodom priupitali smo ga o odmoru baš po njegovom ukusu!

HVAR JE MOJA DESTINACIJA!

• Gdje Vas možemo sresti na hrvatskoj obali – odajte nam svoje omiljeno „misto“ za ljetni odmor!
Uglavnom ljeto provodim u Splitu ali volim pobjeći i na neke otoke od kojih bi izdvojio Hvar na koji najradije odem na odmor ili bolje da kažem  na “umor” jer svi znamo što je Hvar ljeti. Mi Dalmatinci u principu nemamo baš klasičan ljetni odmor kao ljudi koji žive na kopnu, nama se odmor svodi na vikend-bijeg od svakodnevnice.

• Da li Vas prepoznaju ljudi na plaži, ili ipak imate priliku ugrabiti za sebe trenutke mira i privatnosti?
S obzirom da je Ruža vjetrova relativno nedavno završila s prikazivanjem, ljudima je moj lik još uvijek poprilično poznat pa su me uglavnom ljudi prepoznavali kako na ulici tako i na plaži, ali ljudi su uglavnom ugodni i to sve bude simpatično tako da ne mogu reći da mi narušavaju mir i privatnost. Kad se baš zaželim mira odem na neku usamljeniju plažu ili se brodom odvezemo do neke uvale, to mi je oduvijek bio gušt.

Foto by Saša Pocrnić

• S kim najradije ljetujete? Koje su Vaše omiljene „morske radosti“?
Pa najradije ljetujem s ekipom. Sto se tiče omiljenih morskih radosti volim plivati i volim otići s brodom s prijateljima i to uvijek bude dobra zafrkancija, lovi se riba koju kasnije pojedemo, i to nam je svima možda najdraža ” morska radost “.

• Vaš recept za idealnu ljetnu večer?
Pa moram priznat da evo ovo ljeto nisam ni imao svoju idealnu ljetnu večer, jer se svaka moja večer svodila na rad u Jazz baru na Hvaru koji smo od ovog ljeta preuzeli prijatelj i ja, tako da sam samo mogao maštati o opuštenoj i laganoj večeri uz ribu i vino na nekoj terasi, izlasku vani s društvom i odlasku u krevet kad poželim. Nakon prošlog radnog ljeta to je primjer moje idealne večeri.

• Što se od morske „spize“ najčešće nađe na Vašem „pijatu“?
Od morske spize preferiram naravno ribu i rižote, koji se ljeti najčešće nađu na mom tanjuru.Izdvojio bi moje omiljeno jelo, crni rižot tete Rine.